9 činjenica koje se krivo prenose - Monitor.hr
11.10.2017. (16:48)

Dobro je znati

9 činjenica koje se krivo prenose

Prevladava mišljenje kako ćemo se prehladiti ako smo predugo izloženi niskim temperaturama. No, prehlada je zapravo rezultat virusne infekcije, a ne vremena, te se prenosi od jedne bolesne osobe na drugu. Hladno vrijeme može pogodovati bolesti samo na način da hladnoća smanjuje imunitetni odgovor tijela na infekcije. Također nije istina da su aniperspiranti i dezodoransi ista stvar, prvi se bave znojem, a drugi samo mirisom, pa su tako oni kozmetički proizvod, dok ovi prvi mogu biti i lijek koji potpuno blokira izbijanje znoja. Express


Slične vijesti

23.04. (10:00)

Lažov je kao mobitel u pripi*dini - ima lošu vezu s istinom

Laganje nikada nije dobar izbor, pogotovo u poslu

Neke laži ili djelomične istine možda su učinjene iz dobre namjere – da zaštitimo sugovornika, da mu lošu vijest učinimo podnošljivijom. No jeste li ikad čuli da netko želi da mu se laže? „Doktore, recite mi istinu“, česta je fraza iz filmova, ali i života. Nitko nije tako slab niti bespomoćan da ne bi mogao podnijeti istinu. No, kako komunicirati s menadžerima koji kažu: „Nemojte mi dolaziti s lošim vijestima“? Ako ljudi saznaju da lažete ili prikrivate istinu, zauvijek ćete izgubiti njihovo povjerenje. Niste li sigurni u neku informaciju, iskreno recite da ne znate, ali da ćete saznati. Ako nešto nije u redu, to i recite, inače ćete izgubiti vjerodostojnost. Pa biznis nije politika, ugled ćete izgubiti prije isteka četiri godine, kada su sljedeći izbori. Bez obzira na razlog – prikrivanje lošeg upravljanja tvrtkom ili strah od gubitka radnog mjesta – laganje je kratkotrajna strategija, a dugoročno izaziva stres i frustraciju. Savjeti

27.02. (12:00)

Na prekretnici smo

Krećemo se prema društvu u kojem razlika između istine i laži neće više biti važna, a AI tome pripomaže

Laganje je evolucijska osobina koja je ključna za koheziju grupe. Na primjer, pomaže onima koji se teško uklapaju da se sigurno uklope u društvo. Omogućuje vodstvu da lažira činjenice na način koji održava grupu na okupu i optimističnu za određeni ishod. Ali također može biti izuzetno štetno za društvo kada se laži koriste za prikrivanje zločina, manipuliranje drugima na njihovu štetu ili odvraćanje masa od obrazovanog, sigurnog smjera djelovanja. Umjetna inteligencija razvijena je do mjere gdje se teško može razlikovati umjetno generirane slike i videi od stvarnosti. Iako postoje algoritmi koji će moći detektirati je li nešto istinito ili ne, očekuje se da će internet preplaviti umjetno generirani sadržaj do te mjere da će ga biti teško kontrolirati. U članku Boisestate-a tvrde kako će pojedini programi biti usavršeni do te mjere da će moći “raskrinkati” svaku ljudsku laž, međutim, trenutna kretanja ukazuju na suprotno – bit ćemo toliko preplavljeni lažima da će nam koncept istine s vremenom prestati biti važan.

16.05.2023. (13:00)

Programirajmo iskrenost

Kad roboti lažu

Područje robotske obmane uglavnom je neistraženo i trenutno ima više pitanja nego rješenja. Jedno od ključnih pitanja je, ako ljudi postanu svjesni da im je robotski sustav lagao, kako vratiti povjerenje u robota? Istraživači su osmislili simulaciju vožnje u kojoj su uz pomoć robotskog pomoćnika ozlijeđenog prijatelja vozili u bolnicu. Ne budu li dovoljno brzi, prijatelj će umrijeti. Robot je dojavljivao kako se negdje na putu nalazi policija. Oko 45 posto ispitanika je usporilo. Kad je vožnja završila, u nekim bi slučajevima robot priznao da je lagao, dok je u drugom odgovoru samo rekao da mu je žao. Iako nijedna vrsta isprike nije potpuno vratila povjerenje, isprika bez priznanja laganja, jednostavno “Žao mi je”, statistički je nadmašilla ostale odgovore. To je zabrinjavajuće i problematično, smatraju istraživači. Bug

25.04.2023. (09:00)

Imaju veliki nos

Ima više vrsta lažljivaca, evo kako ih prepoznati

Bijeli lažljivci – ljudi koji misle da prenose istinite činjenice, no nisu svjesni da prenose laži. Jedini benigni s liste, iako se zbog njihove nepouzdanosti mogu narušiti odnosi. Povremeni lažljivci nemaju naviku laganja i često kasnije osjećaju krivnju. Patološki lažljivci umiju lagati i o najsitnijoj stvari. Kao da im je neugodno koji put reći istinu. Vjeruje se da potrebu laganja vuku iz djetinjstva. Najgori od svih su sociopatski lažljivci koji se koriste manipulacijama za neku svoju osobnu korist. Iako su laži dio svačije svakodnevice i ponekad korisne, važno je da se odnosi ne baziraju na njima. Ako vam postane pretoksično biti u društvu/vezi s nekim tko stalno laže, možda je bolje prekinuti taj odnos. Learning mind

17.10.2022. (16:00)

Pinokiju barem naraste nos, a ovima...

Kako razlikovati prirodne lažljivce od patoloških lažljivaca i psihopata

Prirodni lažljivci su ljudi koji lažu lako i s velikim uspjehom. Ponašanja mogu izgledati kao ponašanja normalne djece koja lažu – obmanjuju roditelje, učitelje i prijatelje kad god to žele – ali koristeći to kao praksu za razvoj samopouzdanja, uskoro počinju osjećati malo ili nimalo zabrinutosti da li će biti otkriveni u svojoj laži. Prirodni lažljivci, visoko vješti u obmanjivanju, ali ne bez savjesti, trebali bi imati koristi od svog talenta za određene profesije – kao glumci, prodavači, odvjetnici, pregovarači, špijuni ili diplomati. Kod patoloških lažljivaca stvar je u kroničnom ponašanju uobičajenog ili kompulzivnog laganja, za koje često nemaju jasan razlog. Iako ne postoji trenutna specifična psihološka dijagnoza, ponašanje je povezano s nekoliko različitih poremećaja ličnosti. Znak psihopatije je uporno antisocijalno ponašanje i nedostatak empatije i kajanja. Željko Trivanović za Epohu.

13.02.2017. (13:55)

Zanimljivo

Ako želite da laž zvuči istinito dovoljno je da je često ponavljate

Ljudi koriste samo 10% mozga. Ako jedete puno mrkve, imat ćete bolji vid. Vitamin C liječi prehladu. Stopa kriminala u Americi je veća nego ikad ranije… Ništa od ovoga nije točno. Ali činjenice zapravo nisu ni važne. Dovoljno je da nešto ponavljate često i da ljudi počnu vjerovati u to. Radi se o efektu iluzorne istine, gdje greška u ljudskoj psihi dovodi do toga da ponavljanje izjednačavamo s istinom. Marketinški stručnjaci i političari znalački koriste ovu našu sklonost, piše Buka.

13.01.2017. (16:12)

Povijest puna dugih noseva

Laži koje su mijenjale svijet

Fake news nisu zapravo nikakva novost. Laži su oduvijek bile isprobano sredstvo u političkom suočavanju s neistomišljenicima. DW piše koje su neke od najvećih lažnih “vijesti” u povijesti. Primjerice, kako je Hitler na radiju objavio da uzvraća paljbu, a zapravo je Njemačka prva napala Poljsku i započela Drugi svjetski rat. Lažima se poslužio i predsjednik Clinton u slučaju Lewinsky.

13.01.2016. (17:11)

Lažete li svojoj djeci?

25.11.2015. (18:58)

Udruga Franak optužuje HNB da laže

Udruga Franak optužila je HNB da obmanjuje javnost i iznosi neistine jer su tvrdili da posjeduju podatke o kamatnim stopama na kredite i depozite tek od kraja 2011. te da ih ne mogu dostaviti udruzi. No udruga je došla u posjed dviju Odluka HNB-a iz 2003. i iz 2006. godine o obvezi dostavljanja izvješća o kamatnim stopama banaka na kredite i depozite. Dnevnik.hr

28.10.2015. (21:15)

Velike obmane

Kako država siromaši građane i uništava radna mjesta

Državni službenici se često hvale kako su narodu nešto dali, ili su ‘poticali’ gospodarstvo. Ipak, to što ‘daju’, negdje i uzmu, pa ni u startu nisu ništa dali, piše Nenad Bakić. Tako se hvale da stvaraju radna mjesta, a u stvarnosti mogu samo zaposliti u javnom sektoru, dok istovremeno uništavaju tvrtke koje mogu stvarati radna mjesta. Isto tako, upravo je država ta koja je kriva za visoke kamate na stambene kredite. Eclectica.hr