22.06.2019. (17:00)
Pet je godina prošlo otkako je na desetke tisuća ljudi bilo na prosvjedima pod nazivom “Hrvatska može bolje”. Boris Jokić je u gostovanju za N1 televiziju komentirao što se promijenilo od tad i je li osjetan ikakav pomak. Kurikularna reforma koštala je državu oko deset milijuna kuna. Kad se govori o velikim novcima, to mi ide na živce. Možete imati najbolje sastojke za ručak, ako imate nevještog kuhara, to će biti katastrofalan ručak. Zašto to govorim? Novac nije garant uspjeha. U pet godina od već pripremljene kurikularne reforme nije napravljeno ništa, no isti su dokumenti i dalje upotrebljivi, zaključuje Jokić. Novi list
U vrijeme kad se kao tinejdžeri trebaju odlučiti za daljnji obrazovni smjer, imaju prijelaznu godinu gdje mogu puno toga iskusiti da bi donijeli pravu odluku. U prijelaznoj godini učenici nemaju obvezu redovitog polaženja nastave, ali zato imaju druge obveze: moraju otputovati u stranu zemlju, nakratko se zaposliti, napraviti predstavu, volontirati… U Irskoj učenici imaju pet ili šest obaveznih predmeta (engleski, irski, matematika, znanost, strani jezik i tjelesni). Ostala četiri biraju od ponuđenih 26 predmeta, od domaćinstva i tehničke kulture do biznisa, geografije ili glazbe… Novi list
Kurikularnom reformom nismo dobili koncept obrazovanja koji djecu odgaja da misle i sama se slobodno opredjeljuju, već servis za stvaranje populacije vjerne Crkvi i desnom političkom svjetonazoru. Ideološki pritisak osobito se osjeća kod hrvatskog jezika i povijesti. Boris Jokić kaže da ga šutnja i kukavičluk struktura ne iznenađuju kao građanina, ali brinu kao znanstvenika i roditelja. Index
Kurikularna reforma ulazi u sve hrvatske škole, i to u 1. i 5. razrede osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. razredima po novim kurikulumima predavat će se biologija, kemija i fizika. Reformom će biti zahvaćeni i prvi razredi srednjih škola pa će gimnazijalci po novim kurikulumima pratiti sve predmete, a strukovnjaci hrvatski, matematiku i strani jezik. Za sve učenike osnovnih škola udžbenike će financirati Ministarstvo . Tportal
Od jeseni kurikularna reforma ulazi frontalno u sve škole i to u I., V. i VII. razrede osnovnih škola, 1. razrede srednjih škola. Za edukaciju, opremu i udžbenike prvi put osigurano dvije milijarde kuna iz EU fondova i državnog proračuna. Doneseno je 40 novih kurikula, čime su izvan snage stavljeni nastavni planovi i programi gimnazija, stari čak 25 godina, te oni za osnovne škole koji su posljednji put mijenjani prije 13 godina. Jutarnji
Cjelovita provedba kurikularne reforme započinje sljedeće jeseni, a prosječno će u svaku školu biti uloženo 1,5 milijuna kuna u tri godine, i to kad se ne računa reforma strukovnog obrazovanja. Te dvije milijarde bit će namijenjene za edukaciju, nabavku besplatnih udžbenika te školsku opremu, odnosno svaki će nastavnik koji ulazi u reformu imati svoje prijenosno računalo, a svaka učionica barem projektor ako ne i pametnu ploču ili interaktivni ekran. 24 sata…
Od školske godine 2019./2020. prema novom kurikulu će se raditi u svim prvim razredima i petim razredima u osnovnim školama, a u 7. razredima prirodoslovne predmete biologiju, fiziku i kemiju. U srednjim školama gimnazijskog programa u prvim razredima i u strukovnim razredima četverogodišnjim novi su kurikuli ih hrvatskog, stranog jezika i matematike. Od školske godine 2020./2021. reforma ulazi u 1., 2., 3., 5., 6. i 7. razred, a u srednjoj školi do 3. razreda, a 2021./2022. ulazi u sve razrede, kada će biti i nova državna matura (HRT). Ono o čemu djeca najviše pričaju su tableti, a s njima je situacija takva da će raditi po četvero učenika na jednom tabletu (T-Portal).
Marijana Marinović, Krešimir Zadro, Jasenka Štimac, Vjera Brković, Gordan Ravančić i Valerija Turk-Presečki imenovani su u radnu skupinu za oblikovanje kurikuluma iz povijesti. Posao će im biti dorada kurikuluma na temelju više od 50 komentara koje su tijekom javne rasprave poslali povjesničari i pojedine akademske institucije. Samo pokretanje nove javne rasprave, treće po redu, presedan je u donošenju nastavnih programa u ovoj zemlji. Novosti…
U vrlo kritičnom intervjuu Boris Jokić govori o izboru za novog voditelja Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu: “Od trenutka kada je ministrica Divjak preuzela dužnost, vlada paralelizam u upravljanju procesima u odgoju, obrazovanju i znanosti. To se najbolje očituje u slučaju kada premijer postaje predsjednik nekog povjerenstva, ministrica članica istog, a njezin državni tajnik kandidat za voditelja reforme. Svi su oni dio tima pod nazivom Vlada RH, koji bi trebao raditi zajedno i skladno. Ministrica ne želi da državni tajnik, čovjek koji bi trebao biti od njezina najvećeg povjerenja, uopće bude povezan s reformom. U televizijskom intervjuu, tijekom natječajnog postupka, javno kaže da on neće biti izabran. Premijer istodobno javno govori da je državni tajnik najbolji kandidat.”
Odabrano je 12 članova Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, ali nije izabran voditelj ERS-a nego je premijer Plenković imenovao bivšeg ministra Radovana Fuchsa za posebnoga savjetnika za koordinaciju rada skupine. Forum.hr raspravlja o Fuchsovoj stručnosti i o smislu ovakvog manevra da se ne imenuje službeno voditelja, nego šefa ovako zaobilaznim putem. Za većinu možda nismo ni čuli, ali treba znati tko je tih 12 članova Radne skupine: Iva Ivanković u potkategoriji rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Jasna Kudek Mirošević u potkategoriji osnovna škola razredna nastava, Vlado Halusek u potkategoriji osnovna škola predmetna nastava, Zlatka Markučič u potkategoriji gimnazije, Sonja Rupčić Petelinc u potkategoriji strukovne škole, Davor Brđanović u potkategoriji umjetničke škole, u kategoriji stručnjaka s nastavničkih studija odabran je Marko Pranjić, u kategoriji dva stručnjaka iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih znanosti ili biomedicine Krešo Zadro i Zora Popović, u kategoriji dva stručnjaka iz područja društvenih, humanističkih znanosti, interdisciplinarnoga ili umjetničkoga područja Ivan Prskalo i Vladimir Takšić, te Igor Radeka u kategoriji stručnjak iz polja pedagogije. RTL vijesti