85% kućanstava u Hrvatskoj ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive - Monitor.hr
24.10.2020. (18:30)

Moja kućica, moja vlasnica

85% kućanstava u Hrvatskoj ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive

Velika većina ljudi u Hrvatskoj, dakle, posjeduje kuću ili stan u kojoj živi, čime smo u samom vrhu EU, skupa s još nekoliko država istoka Europe – Rumunskom, Estonijom, Litvom i Mađarskom (Statista.com ima podatke za 2019.). Vrijednost tih nekretnina je međutim ispod prosjeka EU – medijalna vrijednost glavne stambene jedinice u Hrvatskoj iznosi 66 tisuća eura, u EU iznosi 165 tisuća eura. Dodatnu nekretninu u Hrvatskoj posjeduje 23%, čija medijalna vrijednost iznosi 20 tisuća eura. Tportal


Slične vijesti

04.12. (07:00)

Je li vrijeme za promjenu adrese?

Najjeftinije nekretnine u Europi: Ulaganja za štedljive

  • Bugarska: Kvadrat za kikiriki
    Gradovi poput Plovdiva i Varne nude nekretnine od 550 do 800 €/m². Rast turizma osigurava dugoročnu vrijednost.
  • Rumunjska: IT-ovske kvadrature
    Cluj i Temišvar, tehnološki centri, nude cijene od 1200 do 1500 €/m² uz prinos od najma od 6-8%.
  • Portugal: Zlatna prilika iz unutrašnjosti
    Castelo Branco i Viseu imaju nekretnine za 1000 do 1500 €/m². Renovacije mogu biti još povoljnije.
  • Grčka: Sunce, more i nekretnine
    Patras i Kalamata nude cijene od 1200 do 1800 €/m² uz potencijal za turizam i rast vrijednosti.
  • Španjolska: Sjever za štedljive
    Asturias i Galicija nude kvadrate za 1300 do 1800 €/m², s naglaskom na domaći turizam.
  • Italija: Za ljubitelje dolce vite
    Abruzzo i Molise nude cijene od 800 do 1500 €/m², uz ponude kuća za 1 € za renovaciju.
  • Balkan: Tajni adut Europe
    Crna Gora: 1000-1500 €/m² u razvojnim zonama.
    Sjeverna Makedonija: Već od 700 €/m² za povoljan ulaz.
21.11. (08:00)

Da mi je takva kuća, bolje bih živio nego ministar

Na jednoj od najljepših zagrebačkih lokacija prodaje se zanimljiva nekretnina, cijena – prava sitnica

Iako se radi o jednoj od atraktivnijih zagrebačkih nekretnina, kuća se prodaje već neko vrijeme. To dokazuje i snižena cijena koja je s nedavnih 1.790.000 tisuća eura spuštena na 1.390.000 eura. Osim kuće od 250 m2, na parceli od 950 m2 nalazi se i uredski objekt od 110 m², koji se sastoji od tri ureda i do kojeg vode stepenice. Sama kuća ima četiri spavaće sobe i dvije kupaonice te dnevni boravak iz kojeg puca prilično magičan pogled na zelenilo koje ga okružuje. Kuća je obložena drvom i kamenom, a u oglasu stoji da je u odličnom stanju. Dobro je prošla i nakon potresa, što samo po sebi dokazuje kvalitetu gradnje, pa i življenja. Nalazi se u ulici Dubravkin put, okružena zelenilom i drvećem, a nalazi se praktički u centru Zagreba (blizu je i Tuškanac) (Haus)

05.11. (16:00)

Rijetko je tko vlasnik 'jedan kroz jedan'

Jako malo Hrvata ima ‘čiste papire’ kad su u pitanju nekretnine

Svega 63 posto građana Hrvatske ima dokumentaciju kojom može dokazati vlasništvo nad nekretninama, pokazalo je istraživanje Prindex. Još 15 posto građana posjeduje dokumentaciju o nekretnini, ali bez imena, dok ‘papire’ nema čak 21 posto posjednika ili vlasnika nekretnina u Hrvatskoj. Zbog paralelnog upisivanja imovine u zemljišne knjige i katastar došlo je do razlika koje se sad pokušavaju ispraviti.  No, ljudima je i dalje teško ‘srediti papire’, ostvariti svoja vlasnička prava, a potencijalno i participirati u budućim mjerama priuštivog stanovanja. Neriješeni ili kompleksni imovinsko-pravni odnosi najčešće se nalaze na stolovima odvjetnika ili sudaca, a njihovo razrješavanje često traje godinama. Nekoliko je uzroka svih tih problema, najčešće ih se traži u prošlosti, a jedno od rješenja je usklađivanje. tportal

21.10. (09:00)

Da ti prisjedne vlasništvo nad još jednim stanom

Podstanari iz pakla: Policija tu previše ne pomaže, pravni stručnjaci ističu važnost dobrih ugovora i podnošenje tužbi

Mnogi vlasnici najprije pozovu policiju, ali to može ispasti najgora opcija. Policija vam u takvoj situaciji ne može pomoći osim ako podstanari remete javni red i mir. S druge strane, podstanar može reći policiji da vlasnik koji je došao u njegov stan remeti njegov posjed i u tom će slučaju vlasnik zaraditi prijavu. Tako je jedna vlasnica došla vidjeti u kakvom je stanju stan nakon poplave, da bi ju podstanarka prijavila za uznemiravanje, a u drugom je slučaju vlasnik stana završio u zatvoru jer je prijetio podstanaru koji osam mjeseci nije plaćao najam i režije. Pravni stručnjaci ističu važnost dobrog, solemniziranog ugovora, kao i podnošenje tužbe radi iseljenja. Index

19.10. (12:00)

Klin se klinom izbija

Perković: Država je uništila tržište nekretnina. Sad želi iznajmljivati vaše prazne stanove

Treba podsjetiti da je država direktno sudjelovala u rastu cijena nekretnina. Doslovno ga je poticala, iako su mnogi upozoravali na štetnost toga. Radi se o subvencioniranju preko državne Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), koje u različitim oblicima postoji od 2017. Država je sedam godina direktno APN-om poticala rast cijena nekretnina. One bi rasle i bez toga, ali manje. Sada uvodi mjere zbog problema u čijem je stvaranju direktno sudjelovala. Ipak, treba priznati da je ministar Bačić dobro detektirao probleme. U Hrvatskoj je jako puno nenastanjenih stanova i njihov udio raste, a priuštivost i kupnje i najma je jako niska. Hoće li država uspjeti spasiti situaciju koju je sama stvarala desetljećima? Možda, iako povijest APN-a i korupcijskih afera povezanih s njim ne nudi previše nade. Branimir Perković za Index

10.10. (22:00)

I nije neka utjeha

Najam stanova u EU skočio za 47,1 posto, Hrvatska među najmanjim porastima

Cijene najma u Europskoj uniji u prvoj polovici 2024. porasle su za 47,1% u odnosu na kraj 2023., dok je u Hrvatskoj taj rast bio samo 1,3%, svrstavajući je među države s najmanjim skokom. Najveći rast bilježe Mađarska i Rumunjska (6,5% i 6,2%), dok Luksemburg ima najmanji (0,7%). Iako je Hrvatska imala skromniji rast na nacionalnoj razini, Zagreb i Split su doživjeli značajne skokove u cijeni najma, s porastima od 20% i 26%. U Zagrebu cijena najma stana doseže i do 1000 eura mjesečno. Novi list

03.10. (18:00)

Rintati ili rentati, pitanje je sad

Prosječnoj osobi u Hrvatskoj potrebno je 238 mjesečnih neto plaća za kupnju stana od 100 kvadrata

Što je povoljnije nego u Poljskoj, Švicarskoj i Luksemburgu. Najbrže do stana dolaze Danci, koji za 114 plaća mogu kupiti isti prostor, dok u Slovačkoj treba čak 297 plaća. Globalno, najpovoljnije je u Južnoafričkoj Republici (71 plaća), a najnepristupačniji su Nepal (684 plaće) i Turska (361 plaća). Podaci također pokazuju razlike u kamatnim stopama na hipoteke, gdje su stvarne kamate u Hrvatskoj 0,64%, a u Rusiji čak 12,3%. Forbes

02.10. (14:00)

Prilika: Iznajmljujem stan 300 km od Zagreba!

Hrvatska ima 600 tisuća praznih stanova, ali mnogi nisu tamo gdje ih želimo

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima oko 600 tisuća praznih nekretnina za stanovanje, što je oko 30% ukupnog broja stambenih jedinica. Prazne nekretnine najčešće se nalaze u ruralnim područjima poput Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije, gdje taj postotak prelazi 50%. Iako Vlada planira uvođenjem poreza potaknuti vlasnike da ih stave na tržište, problem je što mnoge od tih nekretnina nisu atraktivne za život, zbog čega njihov utjecaj na cijene stanovanja ostaje upitan. Forbes

30.09. (16:00)

Ni njima se ne plaća njihov porez

Državne nekretnine se sporo prodaju, a država više troši na plaćanje pričuve nego što bi plaćala porez na nekretnine

Prema podacima Državne nekretnine d.o.o., koja upravlja državnim nekretninama, Hrvatska ima više od 7000 stanova u svom vlasništvu. Ukupna površina im iznosi 321.775 m². Hipotetski, kada bi svi bili pogodni za stanovanje i u potpunom vlasništvu države, godišnje bi država morala plaćati između 193 tisuće i 2.6 milijuna eura poreza na nekretnine. U stvarnosti država uopće ne zna koliko nekretnina ima ni koliko vrijede, zbog čega proces prodaje teče jako sporo. Prije nekoliko godina je broj navedenih stanova u državnom vlasništvu bio manji nego danas, pa se može dobiti dojam da država zapravo stalno kupuje nekretnine. U stvarnosti ih samo “pronalazi” i još se ne zna konačan broj. Branimir Perković za Index.

28.09. (09:00)

Od betonske oaze do poreznog labirinta

Vizek: Evo zašto se porez naplaćuje po kvadratu, a ne po vrijednosti nekretnine

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu govorila je o uvođenju poreza na nekretnine, naglasivši da bi to bio “kopernikanski obrat” u hrvatskoj svijesti i poslovanju. Istaknula je da je nekretninski sektor u Hrvatskoj postao porezna oaza, bez adekvatnog oporezivanja, što stavlja i puno prostora za pranje novca. Smatra da će odluke lokalnih vlasti o visini paušalnog poreza utjecati na ponudu nekretnina, što bi moglo stabilizirati ili sniziti cijene. Vizek je također upozorila na potrebu boljeg sustava procjene vrijednosti nekretnina kako bi se takav porez uveo na pravi način. Razlozi su jednostavnost i transparentnost, smanjenje administrativnog tereta, ali i tehnološka ograničenja. Net