53. godišnjica smrti ljevorukog Boga gitare koji se zvao Johnny Allen, a svi ga znamo kao Jimi Hendrix

Alien Hendrix. Nema dalje

53. godišnjica smrti ljevorukog Boga gitare koji se zvao Johnny Allen, a svi ga znamo kao Jimi Hendrix

Jimi Hendrix: 1942-1970 – Page 3 – Rolling Stone

Malo kad r’n’r gitarist doživi toliku slavu da se njegovo ime i lik preseli u pop kulturu. Čak je i Bandićeva vlast dopustila da se zagrebački Zeleni željeznički most preko Save nazove Hendrixovim mostom zbog grafita koji je na njemu osvanuo davno, prije 30-ak godina. Imao je samo 15 kada mu je otac za pet dolara kupio prvu akustičnu gitaru. Kad je vidio da je Jimi potpuno zaluđen sviranjem, godinu dana poslije kupio mu je i električnu. Bila je to Supro Ozark, ali namijenjena dešnjacima, pa ju je Jimi morao svirati okrenutu naopako… Nastupajući u Engleskoj, Hendrix je odmah stekao priličan broj fanova, uključujući i već tada velike britanske zvijezde rocka – Beatlese, Rolling Stonese, The Who i Erica Claptona, koji se kad ga je prvi put čuo uživo, uplašio izaći na scenu i svirati s njim. Svi oni nisu se mogli nadiviti Hendrixovoj tehnici sviranja gitare i jedinstvenom zvuku koji bi proizvodio. Na njegovim koncertima publika bi često izgledala kao začarana dok bi Jimi svirao zubima, jezikom, iza leđa, odnosno gitari “vadio dušu”. 24sata

godišnjica smrti Jimi Hendrix

Žena, život, sloboda

Prije godinu dana ubijena je Mahsa Amini jer je odbila nositi hidžab. Je li se što promijenilo u Iranu?

Aktivisti kažu da su vlasti počele pojačano gušiti Irance uoči godišnjice Aminine smrti, vršeći pritisak na rođake ubijenih u prosvjedima u pokušaju da ih spriječe da progovore. Human Rights Watch rekao je da su samo prošlog mjeseca članovi obitelji najmanje 36 ljudi ubijenih ili pogubljenih u obračunu vlasti s prosvjednicima ispitani, uhićeni, procesuirani ili osuđeni na zatvorsku kaznu. “Iranske vlasti pokušavaju obuzdati neslaganje kako bi spriječile javnu komemoraciju smrti Kurdkinje Mahse Jine Amini (22) koja je postala simbol otpora vladinom sustavnom ugnjetavanju žena, nepravdi i nekažnjivosti”, rekla je HRW-ova viša istraživačica za Iran, Tara Sepehri Far. Pod sloganom “Izgovori njezino ime!” ove subote očekuju se komemorativni skupovi iranskih iseljenika te velike demonstracije u Parizu i Torontu. Amnesty International upozorio je da niti jedan iranski dužnosnik nije bio pod istragom zbog ubojstva Mahse Amini ili gušenja prosvjeda. Tportal

godišnjica smrti Iran Mahsa Amini prosvjedi

Ja neću imati s kim ostati mlad ako svi ostarite

Prošlo je osam godina od smrti glazbenog genija Arsena Dedića

Sedma obljetnica smrti hrvatskog kantautora Arsena Dedića

Prošlo je osam godina od smrti legendarnog skladatelja, književnika, prevoditelja, pjesnika i kantautora Arsena Dedića. Večernji Arsenova je pretplata otkazana, a životna odjavna špica istekla, no “film” njegove umjetničke ostavštine vrtjet će se unedogled. Jer Arsenova je uloga bila i bit će samo ona glavna. Mixer Tko bi danas mogao i usudio se napisati ovakvu pjesmu o ženi, ljubavi i prolaznosti života? Nitko. Arsenu u spomen, a nama na sjećanje: Ne daj se, Ines. Radiogornjigrad

Arsen Dedić godišnjica smrti

15. godišnjica smrti velikog Mate Parlova (16. 11. 1948. – 29. 7. 2008.)

Damir Strugar: Zbogom, šampione!

Mate Parlov još 1967. je nazvan Clay iz Pule

Osvojio je u boksu sve što se moglo. Čak je bio i svjetski amaterski prvak, što ni slavnom Muhamaddu Aliju nije pošlo za rukom. O svemu tome napisano je na stotine tekstova i gotovo da nema u nas čovjeka koji sve to ne zna. Ali, malo je rečeno o Matinom životu nakon boksačke karijere. “Čovjeka ne određuje bogatstvo, ni slava – već ono malo plemenite vještine”, često bi govorio. S ringa se povukao krajem 1981.godine, a boksa se definitivno ostavio 1984. kao superuspješni izbornik boksačke reprezentacije tadašnje Jugoslavije. Uvijek smo lijepo pričali, jeli i pili, ali klasičan intervju nismo nikad napravili. Ja bih te intervjue sastavljao iz naših razgovora. A o svemu je Mate želio pričati. Najmanje o boksu, a o politici – nikako. Ipak sjećam se da je imao petlju sjetiti se Tita i tada kada to nije bilo popularno. “Ma što se sad svi prave ludi! Pa svi smo bili zaljubljeni u Tita i naravno da sam ga i ja obožavao”, rekao je s ponosom tamo negdje 1993. Svoje stavove Mate Parlov nije mijenjao. Bio je sjajan u društvu. Recitirao je kao od šale Ujevića, Šimića, Matoša, Krkleca… Citirao je Platona i Aristotela. Mate je znao bar 1000 pjesama, ne samo refrene, već cijele, od početka do kraja. I time je oduševljavao i Olivera i Akija i Bebeka. A tek pisce… Jednom sam ga pitao koliki mu je bio najveći boksački honorar u karijeri. Priznao mi je da je u meču za svjetsku titulu profesionalnog boksa dobio 100 tisuća dolara. “Novac kvari ljude, ali smiruje živce”, duhovito je dodao. Radiogornjigrad

boks godišnjica smrti Mate Parlov

Užasna je stvar moći vidjeti, a nemati viziju

Helen Keller – Inspiracija za život bez ograničenja

12 Beautiful Quotes of Hope and Inspiration from Helen Keller - Goodreads News & Interviews

Helen Keller (27.6. 1880. – 1.6. 1968.) bila je zdravo dijete, no, u dobi od 19 mjeseci oboljela je od upale moždane ovojnice koju je jedva preživjela. Posljedica bolesti bio je trajni gubitak vida, sluha i govora. Roditelji su je poslali u slavnu bostonsku školu za slijepe, Perkins Institute, u nadi da će se tamo naći netko tko će joj moći pomoći u obrazovanju. Taj netko bila je Anne Mansfield Sullivan koja je davala Helen predmete da ih opipa, a istodobno je u njezinu drugu ruku prstima otkucavala njihove nazive. Helen Keller diplomirala je s najvišim ocjenama i postala prva gluha osoba s diplomom. Bila je neumorna aktivistkinja za rasnu i rodnu ravnopravnost, građanska prava, za prava osoba s invaliditetom, za pacifizam i militantni feminizam. Slijepa i gluhonijema napisala je sedam knjiga i, iako nikada nije čula nikakav zvuk, naučila je govoriti engleski, francuski i njemački. Voxfeminae

godišnjica smrti Helen Keller

Kišni čovjek

Ayrton Senna: 29 godina od smrti jednog od najboljih vozača Formule 1

REUTERS/PIXSELL

Brazilac Ayrton Senna poginuo je 1. svibnja 1994. u Imoli kad se s 310 km/h zabio u zid, imao je 34 godine. Bio je jedan od najvećih vozača Formule 1 u povijesti. Senni su u rukavu pronašli austrijsku zastavicu kojom je pobjedu htio posvetiti Rolandu Ratzenbergeru, Austrijancu koji je u kvalifikacijama dan prije na istoj stazi poginuo kad se s 300 km/h zabio u zid. Na njegovu sprovodu bilo je više od tri milijuna ljudi. Njegovo posljednje počivalište u Sao Paulu godišnje posjeti više obožavatelja nego grobove JFK-a, Elvisa Presleya i Marilyn Monroe zajedno… Mehaničari ga nisu voljeli, izbjegavali su ga kad god su mogli jer ih je satima gnjavio i najsitnijim detaljima zbog kojih bi mogao biti brži. Toliko dobro je shvaćao mehaniku bolida da su ga iz Honde zamolili da im pomogne u razvoju njihova superautomobila NSX, kojim su željeli parirati opravdano razvikanim Ferrarijevim jurilicama. 24sata

Ayrton Senna Brazil Formula 1 godišnjica smrti

Uz godišnjicu smrti velike glumice

Mira Furlan 1998. u intervjuu za američki magazin: “Osjećam se kao da ne pripadam nigdje”

Mira Furlan – intervju - Büro 24/7 - Peščanik

Mira Furlan je s mužem Goranom Gajićem 1991. došla u Los Angeles. Na pitanje osjeća li se već kao Amerikanka, tiho odgovara: “Volim reći da sam građanin svijeta, ali u ovim okolnostima osjećam se da ne pripadam nigdje.” Pojašnjava: “Amerika jednostavno briše vašu prošlost. Bombardira vas svojim pravilima i načinom života. Htjeli vi to ili ne, postajete dio sistema. Amerika vas kontrolira na još jedan način: preko vašeg novca. Vi ste, zapravo, stalno u nemilosti svoje banke.” Uvjerivši se u Jugoslaviji koliko apatija i ratna propaganda mogu utjecati na ponašanje ljudi, pitala sam ju kako se osjeća kada na američkoj televiziji gleda toliko nasilje? “Više ništa i ne gledam”, odmahuje rukom. “Mislim da televizija u Americi na svoje gledatelje djeluje poput anestetika. Umrtvi ljude i kada se to nasilje pomiješa sa stvarnim ratom i nasiljem, oni više nisu u stanju razlučiti fikciju od stvarnosti.” Index

godišnjica smrti Mira Furlan

80. godišnjica smrti

Nikola Tesla – između genijalnosti i fantazije: “Nisam izumitelj, ja sam otkrivač principa koji postoje”

Tesla u svom laboratoriju u Colorado Springsu

Teslin usamljeni kraj 7. siječnja 1943. je kontrapunkt njegovoj blještavoj i slavnoj karijeri koja je počela gotovo 60 godina ranije, dolaskom u SAD. Teslin veliki proboj događa se na Svjetskoj izložbi u Chicagu 1893. U ruci drži staklene cijevi koje odjednom svijetle i pušta munje od 200.000 volti da mu bljeskaju po tijelu. “Nakon tako nevjerojatnog testa (…) tijelo i odjeća gospodina Tesle još neko bi vrijeme emitirali fino svjetlucanje ili aureole fragmentirane svjetlosti”, izvještava Chicago Tribune. Deutsche Welle “Onog dana kad znanost počne proučavati nefizikalne (duhovne) pojave, u deset godina napredovat će više nego u ranijim stoljećima svoje povijesti.” Nikola Tesla Dnevnik

godišnjica smrti Nikola Tesla

Nitko nikad ni blizu njemu

Sjećanje na najvećeg: 12. studenog 1955. umro je Tin Ujević, bard hrvatske boeme i pjesništva

Svoj zagrebački život Tin Ujević je rasporedio između (stare) Nacionalne knjižnice na Marulićevom trgu, podstanarske sobice u Selskoj ulici 116 c, Kazališne kavane i Blata. U gostionici je Tin pronalazio nove inspiracije i vodio genijalne monologe. Njegove šutnje i posebno anegdote za vratima gostionice ušli su u legendu: Vidjevši ga kako s praznom čašom stoji u gostionici, jedan veseljak mu je prišao i rekao: ‘Slaži nešto na brzinu i platit ću ti špricer.’ Tin ga i ne pogleda i odgovori: ‘Ne, prijatelju, rekao si dva!’. Kako je upravo slagao, ovaj šaljivdžija mu je morao platiti piće. Jedna druga anegdota kaže da je Miroslav Krleža ušao u kavanu u kojoj je sjedio Tin i da je, kada ga je ugledao, izgovorio: ‘Dobar dan, ljudi, a i tebi, pijani pjesniče!’ Tin mu nije ostao dužan: ‘Dobar dan i tebi, zastavo svih boja!’ Tportal

godišnjica smrti Tin Ujević

Četvrta godišnjica smrti hrvatske književnice, autorice najveće zbirke pjesama na svijetu "108x108"

Vesna Krmpotić: Živjela sam kao olovka u nečijoj ruci

UZ OBLJETNICU ROĐENJA VESNE KRMPOTIĆ - NSK blog

“Tako da je nekoliko nas, a među njima Vlado Gotovac, Ivan Slamnig, Josip Pupačić, a djelimice i ne tako strasno Antun Šoljan, podizalo bune. Cijenim jako Vesnu Parun, a ima ih još, naravno, koji su svrdlali, tražili proboj iz tog ideološkog zida. Najprije kao krugovaši, kasnije okupljeni oko časopisa “Književnik”. Za neke je to bila, manje-više, žurka. Onda sam, na zgražanje ostalih, jedina i sama, otplovila poluteretnjakom “Velebit” u Indiju. Svi, osim Vlade Gotovca, govorili su mi da sam luda. Ivo Hergešić i Rudi Filipović pokušali su mi, zgranuti, objasniti što su amebe i kobre, i uopće što to znači napustiti svoje društvo, i posao, i status književnice, i stan iza ugla, a sve to zaradi neizvjesnosti. Voljela sam putovati Indijom. I to sama. Najviše autobusima, jer mogla sam sići gdje god želim. Tamo ljudi s velikim mirom i dostojanstvom žive svoje krajnje siromaštvo.”, ispričala je Vesna Krmpotić. Jutarnji

godišnjica smrti Indija Vesna Krmpotić

Alien Hendrix. Nema dalje