U američkom gradu Baltimoreu dogodila nezapamćena katastrofa, sudar kontejnerskog broda dugog 300 metara i mosta, koji se u nekoliko sekundi doslovno prepolovio i srušio i za sobom na dno hladne rijeke povukao nekoliko kamiona i automobila. To je potaknulo i naše medije da se zapitaju može li sličnu nesreću izdržati naš Pelješki most. Inženjerka građevine Gordana Hrelja Kovačević, rekla je za HRT kako se mostovi ispituju za prometna opterećenja, a ne za udare brodova. No, procjenjuje se da most na Pelješcu može izdržati udar broda srednje veličine, odnosno duljine do sto metara. Most u Baltimoreu vjerojatno neće u obnovu, već će se graditi novi, budući da se radi o hitnom slučaju. Izgradnja bi mogla trajati oko 3 godine. Hrelja Kovačević naglasila je kako životni vijek građevine za normalne mostove iznosi 50 godina i potrebno ih je održavati. Poslovni
Inat ćuprija je tako lijepa da čovjek pred njom izgubi dah. Ljudi odlaze da se uz nju fotografiraju. Ali da biste se uz Inat ćupriju fotografirali, morate jako daleko od nje stati. Ako joj se približite, ona nestaje sa slike. Tako je i s dugom. Općenito je tako s velikim građevinama i s fluidnim pojavama, kod kojih nije moguće razdvojiti njihovu fizičku pojavnost od njihove metafizičke sadržine. Pelješki most vjerojatno je najimpresivnija građevina naše generacije. Ono što je u nekih sretnijih naroda i kultura zgrada opere i muzeja, ili kakva ekscentrična građevina koju u povodu proglašenja grada za prijestolnicu kulture projektira čuveni svjetski arhitekt, za nas je Pelješki most, za nas je Inat ćuprija koja je tu da osvjedoči i potvrdi istinu da je kod nas efikasnija svaka dobro raspoređena sitna duša od svih velikih i stvarnih čežnji i želja. 24 sata
Nakon što je zemlja ušla u Europsku Uniju, iz Bruxellesa su se javili glasom zlatne ribice, nudeći zemaljskim vlastima da će im ispuniti jednu želju. I umjesto da, kao u onoj pjesmi Duška Trifunovića, koju je otpjevao Seid Memić Vajta, odbiju age Briselije, jer ako je ribica stvarno zlatna, želje bi trebale biti tri, zemaljske vlasti poručile su: hoćemo most! Kakav most? Dva kilometra dug. I da bude baš na mjestu na kojemu smo stotinama godina bili razdvojeni od samih sebe i od svojih europskih identiteta. Nema problema, odgovorile su age Briselije, može, prisnažila je zlatna ribica, nakon čega je počela gradnja mosta. U isto vrijeme, počeo je i odliv stanovništva iz zemlje, pa dok su postavljeni piloni te dva kilometra duge, lijepe i skladne armiranobetonske građevine, iz zemlje je iscurilo nekoliko stotina tisuća ljudi. Miljenko Jergović
Dok s jedne strane most svjedoči koliko se Hrvatska izdvojila iz zapadnobalkanskog ‘regiona’ i sve se dublje integrira u EU, na drugoj strani ostaju Hrvati u BiH, sve čvršće uvezani u zapadnobalkanske procese, politički potpuno marginalizirani, s političkim vodstvom koje zapadne administracije kvalificiraju kao prorusku klijentelističku kliku, što je danas najteži politički uteg… A na drugoj strani je konzistentni bošnjački politički projekt, koji korak po korak preuzima cijelu Federaciju BiH. Da bi Hrvatska zadržala svoj jug nužno je zadržati ljude, i to s obje strane granice. To je trenutačno jedan od najvećih izazova hrvatske politike, izazov koji traži osmišljen gospodarsko-politički projekt, uza sudjelovanje EU, a ne tek nekoliko intervencija u izborno zakonodavstvo u BiH i nekoliko popratnih političkih poštapalica o velikim uspjesima s druge strane granice. Pelješki most jest prilika. Višnja Starešina za Lider.
Osvijestimo se sami, nazovimo projekt pravim imenom onkraj pukog naziva mosta, dopišimo mu vjerodostojan podnaslov. Nije to trijumf diplomacije zbog povezivanja Hrvatske, nego zbog zaobilaženja susjeda s kojim dijelimo najduži dio državne granice. Epohalno uspješnog i efektnog zaobilaženja, premda licemjernog, ali isplativog za izvođače radova i predradnji. Ono što svi ostali time dobivamo, ne računajući razmjerno malobrojne s početka ovog osvrta, jesu isključivo simbolički zgodici. I možemo se sitnošićardžijski, samozadovoljno kesiti na to što je RH od EU izbila tolike pare, ali bi pametnije bilo razmisliti je li se onakav diplomatski napor mogao uložiti za financiranje svrsishodnijeg cilja. Već i prometnog, ako se uzmu u obzir npr. zapuštene željeznice, kao i štošta drugo, jer svega nam fali, samo više mosta ne. Novosti
I prilazne ceste im dobro idu.
The beauty of engineering! How to build a cable bridge… pic.twitter.com/3gAXleoSQj
— Figen (@TheFigen) July 25, 2022
Prvih 20 kilometara pristupnih cesta također će biti otvoreno u srpnju, a ostalih 10, tj. stonska obilaznica, bit će završeno do kraja godine. Izgradnju mosta Pelješac započela je 30. srpnja 2018. Rok za završetak radova bio je 36 mjeseci i 29 dana. Odličan video kako se gradio
Kineski CRBC i austrijski Strabag, izvođači radova na Pelješkom mostu, usmenim su putem investitoru Hrvatskim cestama najavili zahtjeve za isplatu dodatnih troškova, objavio je Jutarnji. Grčki Avax još se nije oglasio, ali se i od njega očekuju potraživanja dodatnih financijskih sredstava. U te dodatne troškove, između ostalog, uračunato je povećanje cijena čelika, utjecaj pandemije, povećanje cijena radne snage, ali i veće cijene avionskih karata za kineske radnike koji se vraćaju kući (N1). Iz Hrvatskih cesta opovrgavaju napise, kažu da nitko ni usmeno niti pismeno nije tražio dodatan novac (Index).