U prosvjedima u više mjanmarskih gradova u srijedu je ubijeno najmanje 38 osoba, što je najviše žrtava otkako su u toj zemlji počeli prosvjedi protiv državnog udara koji je vojska izvršila prošlog mjeseca. Policija i vojnici zapucali su na prosvjednike bojevim streljivom bez mnogo upozorenja. Vojska je u puču 1. veljače svrgnula demokratski izabranu vladu Aung San Suu Kyi.
U dvije godine otkako je mjanmarska vojska smijenila izabranu vladu Aung San Suu Kyi zračni napadi postali su smrtonosna taktika u građanskom ratu u Mjanmaru. Provode ga vojne snage s oko 70 zrakoplova, uglavnom ruske i kineske proizvodnje. Mjanmarska vojska izvela je oko 600 zračnih napada na civilne objekte između veljače 2021. i siječnja 2023., prema analizi BBC-ja. Nakon puča učitelji i zdravstveni radnici bili su među prvim pristašama pokreta građanskog neposluha, odbili su suradnju s novom vojnom vladom pa mnoge škole i domove zdravlja sada vode lokalne zajednice. No, one su siromašne, nemaju resursa za obnovu, a i strahuju kada će se vojnici vratiti i ponovno spaliti selo. “Djeca su sve za svoje roditelje. Gađajući škole i ubijajući djecu, vojska ih je psihički slomila. I moram reći da su uspjeli. Čak i meni će sada trebati puno motivacije da nastavim s revolucionarnom borbom”, kaže jedan od vođa lokalne milicije za BBC. Index
Vojska je 2017. na sjeverozapadu zemlje, u saveznoj državi Rakhine uz granicu s Bangladešom, protiv muslimanske etničke manjine Rohindže pokrenula „akciju čišćenja“. Ubijani su civili, silovane žene i djevojke, spaljena cijela sela. Oko 700.000 pripadnika manjine Rohindža pobjeglo je preko rijeke Naf u susjedni Bangladeš, u kojem i danas žive u izbjegličkim kampovima. Vojska Mjanmara pravdala je svoje akcije napadima ARSA-e, militantnog pokreta otpora koji okuplja pripadnike Rohindža. Arsovci su nekoliko dana prije vojne akcije napali nekoliko policijskih postaja. Ujedinjeni narodi i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava kritizirali su državni vojni odgovor kao nerazmjeran. Etnička skupina Rohindža u Mjanmaru nije priznata kao manjina. Desetljećima je izložena diskriminaciji. Zbog toga mnogi od njih nemaju ni državljanstvo, zdravstvenu zaštitu, slobodu kretanja i ne smiju slati djecu u školu. U Bangladešu ih živi više od milijun, a u drugim zemljama od 300.000 do 400.000. Deutsche Welle
U Mjanmaru ne prestaju sukobi između vojske i prosvjednika, a razmjeri sukoba najbolje se mogu vidjeti po subotnjem masakru u kojem je vojska smaknula 90 ljudi, među kojima i petogodišnjeg dječaka, dok je jednogodišnju bebu pogodio gumeni metak. Sve se događa zbog reakcije naroda na vojni puč od 1. veljače, a na državnoj televiziji izvijestili su da će prosvjednici koji se ogluše na zapovijedi vojske dobiti “metak u čelo i leđa”. Podaci govore da je dosad ubijeno 320 osoba. Jutarnji list
Prelazak na demokraciju: Htin Kyaw prisegnuo kao prvi civilni predsjednik Mianmara (nekadašnja Burma) nakon 50 godina vojne vladavine