330 domaćih glazbenika u Enciklopediji hrvatskog milenijskog rocka - Monitor.hr
18.03.2020. (19:30)

Nijemac Hopp

330 domaćih glazbenika u Enciklopediji hrvatskog milenijskog rocka

Zoran Tučkar i Stjepan Vrečko u svojoj su ‘Enciklopediji hrvatskog milenijskog rocka’ okupili preko 330 glazbenika i bendova. Pregled počinje bendom A zar je to važno, a završava grupom Žen i ima ukupno 250 stranica. Raspon uvrštenih glazbenika je širok, od mainstream izvođača sve do onih perifernih i opskurnih. Jutarnji


Slične vijesti

Petak (23:00)

Kad priručnici postanu bestselleri, a čitatelji skrenu na YouTube

Ivanković: Čitanje knjiga pada, ali možda problem leži u hiperprodukciji, ne u Facebooku

Prema Eurostatu, samo 42% Hrvata pročita barem jednu knjigu godišnje, što je potaknulo rasprave o budućnosti čitanja. Autor članka zagovara tezu da hiperprodukcija knjiga, posebice priručnika i površne publicistike, smanjuje kvalitetu književnog tržišta. Izdvaja studije i znanstvene knjige kao ključne za očuvanje dubinskog pristupa temama koje ne mogu biti adekvatno obrađene u video sadržaju ili kratkim internetskim formatima. Digitalno doba ne mora značiti kraj knjiga, ali zahtijeva redefiniranje onoga što smatramo kvalitetnom knjižnom produkcijom i kritikom. Željko Ivanković za Mrežu

25.08. (22:00)

Brza vremena zahtijevaju brze aktivnosti

U Europi najviše čitaju Švicarci, Luksemburžani i Skandinavci, Hrvati ispod prosjeka

U prosjeku u EU 53% ljudi pročita barem jednu knjigu godišnje, a u Hrvatskoj samo 42%. Na vrhu su Švicarci s 81%, pokazuju noviji podaci od Eurostata. Izvješće pokazuje još nekoliko zanimljivih podataka, primjerice, da mladi čitaju više od starijih te da žene čitaju više nego muškarci. Mladi možda ne čitaju dovoljno knjige, ali čitaju nešto drugo u puno kraćim formatima. Trajanje pažnje značajno se skratilo, a to je primjetno čak i kod starijih. Mi smo naprosto bombardirani hrpetinom dostupnih informacija i rijetko tko od nas ima vremena i živaca pročitati 300 stranica u komadu – jedno je od mogućih objašnjenja zašto se tako malo čita kod nas. Index

01.07. (14:37)

Što čitati ovog ljeta: Deset knjiga uz koje vam u sjeni na plaži neće biti dosadno

17.06. (21:00)

Slobodnog vremena napretek

U zatvorima najpopularniji krimići, ali nema što se ne čita

U Hrvatskoj ima sedam kaznenih ustanova, u svakoj je omogućen pristup knjižnom fondu pa ukupno uzničke dane uz knjigu krati do 50 posto zatvorenika. Najčitaniji žanr iza hrvatskih rešetaka je svakako kriminalistički roman, a čitaju se i vjerske knjige, ljubavni i erotski romani, knjige za samopomoć i sl. U Lipovici vole knjige vjerskog sadržaja i putopise, u Lepoglavi vole erotske romane Zvonimira Majdaka, kao i romane Suzane Rog – pseudonima pod kojim je također pisao. U ženskom zatvoru u Požegi najviše se čitaju ljubavni romani, potom krimići i knjige za samopomoć. HRT

13.06. (16:00)

Tko čita, ne skita

Najprodavanije knjige Gabriela Garcie Marqueza, Kristiana Novaka i Miljenka Jergovića

Najprodavaniji naslov u kategoriji književnosti je “Vidimo se u kolovozu”, kontroverzni zadnji roman velikog kolumbijskog pisca Gabrijela Garcije Marqueza, objavljen deset godina nakon njegove smrti. Na drugom je mjestu Kristian Novak i roman “Slučaj vlastite pogibelji”, a na trećem “Rat” Miljenka Jergovića. U publicistici popularan je selfp help: “Atomske navike” Jamesa Cleara, “Ne možeš mi ništa” Davida Gogginsa te – pomalo iznenađujuće – “Meditacije” rimskog cara i filozofa Marka Aurelija. U kategoriji društva, politike i povijesti našla se knjiga “Krajina” Koste Nikolića koja je podigla prašinu u javnosti. Top ljestvice možete provjeriti na stranicama Modernih vremena.

17.03. (23:00)

„Klasik – knjiga koju ljudi hvale i ne čitaju.” – Mark Twain

Vaša idealna kućna biblioteka: koje biste knjige željeli posjedovati?

Zanimljivu raspravu pokrenuo je jedan forumaš na Književnosti: Zamislite da imate veliki prostor na raspolaganju s policama za knjige po vašem izboru, a sredstva su neograničena. Kako bi ona izgledala, koji bi autori bili zastupljeni, kako biste ih rasporedili? (Ako je već nemate definiranu). Što vam je od knjiga toliko dragocjeno da biste ih poželjeli imati na svojim policama, bilo da vas sad privlači za čitanje ili samo da posjedujete knjigu, makar da biste “je čitali nekad kasnije”? Umberto Eco je jednom izjavio kako u svojoj kućnoj biblioteci ima toliko knjiga (više od 50 tisuća), od kojih mnoge ni nije uspio pročitati za života. Kupovanje knjiga da bi ih se ubrzo riješili nakon čitanja je ionako smatrao konzumerističkom navikom, dok bi knjige za stvarne ljubitelje trebale predstavljati nešto više od komoditeta. Kako bi izgledala, ili već izgleda, Vaša kućna biblioteka? Podijeliti i vi svoja viđenja. Forum

03.02. (18:00)

Umjesto da se čita njima

Kako djecu motivirati i naučiti ih da uživaju u čitanju

Kako ističe nakladnik, knjiga “Velika važnost malih priča: zašto i kako čitati djeci”, namijenjena roditeljima, odgojiteljima, učiteljima i knjižničarima, nastoji odgovoriti na pitanja kako u moru slikovnica i knjiga za najmlađe prepoznati kvalitetne i estetski vrijedne sadržaje te zašto je s djecom korisno čitati umjetničke slikovnice i knjige. Riječ je o pristupačno napisanoj knjizi koja govori o čitanju djeci i s djecom, a po ocjeni recenzentice Marijane Hameršak, znanstvene savjetnica i docentice iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, knjiga je važan i u hrvatskom kontekstu pionirski prilog interdisiplinarnom i popularno-znanstvenom istraživanju važnosti poticanja ranog čitanja. HRT

02.02. (11:00)

Za kolekcionare s dušom

Antikvarijat Biblos: Najskuplja knjiga koju prodajemo košta 10.000 eura, a jednu od najtraženijih uništili su partizani…

Prvo izdanje, iz 1764., “Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia” Adama Roberta, škotskog arhitekta svjetskog glasa, najskuplja je knjiga u tom zagrebačkom antikvarijatu. Tu prvu monografiju Dioklecijanove palače, koja donosi njezinu znanstvenu obradu i rekonstrukciju, Danijel Glavan je kupio na sajmu u Milanu. 95 posto rijetkih knjiga nabavlja u inozemstvu, po sajmovima. Dvadeset godina putuje po Europi i prikuplja ih, ima kontakte s antikvarima iz cijelog svijeta. “Della nuova geometria” Frane Petrića, jedna od prvih knjiga o geometriji, u Biblosu se može kupiti za 6000 eura. Iz 16. je stoljeća, jako dobro očuvana. Prva izdanja autora s potpisom obično su najvrjednija. Primjerice, Hemingway bi mogao koštati 300 tisuća dolara, dok bi drugo izdanje moglo biti 10 tisuća. Kupci u Hrvatskoj ne traže potpisana izdanja stranih autora. Najviše se traže potpisane knjige Krleže, Ujevića, Andrića, A. B. Šimića, Kamova… Jedan od najdražih trenutaka antikvara koji je fokusiran na repatrijaciju hrvatske knjižne i kartografske baštine bio je pronalazak prvog izdanja “Adrianskog mora sirena” Petra Zrinskoga, knjige koja je tiskana dvije godine prije nego što je Petar Zrinski pogubljen. Jutarnji

10.01. (09:58)

Umberto Eco imao je kućnu knjižnicu s 50 tisuća knjiga, nije ih sve pročitao