AI botovi „usisavaju“ Wikipediju, povećavaju im promet na serverima za 50 posto
Korisnici umjetne inteligencije (AI) koji na poslu prepuštaju botovima da misle umjesto njih biraju lakši put koji je štetan za njihov um, pokazalo je novo istraživanje. „Veće povjerenje u AI povezano je sa smanjenjem kritičkog razmišljanja, a veće samopouzdanje sa snažnijim kritičkim razmišljanjem”, tvrdi tim znanstvenika sa sveučilišta Carnegie Mellon. Drugim riječima, korištenje AI-ja moglo bi rezultirati time da će ljudima preostati svakodnevni jednostavni zadaci poput provjera često nepredvidivog djelovanja botova, umjesto kognitivno težih zadataka stvaranja strategija i rješavanja problema. 24 sata
Već dugo stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da je depresija ključni zdravstveni problem ovog stoljeća. U novije vrijeme pokušava se razjasniti veza između usamljenosti i depresije. Sociolozi još od sedamdesetih godina 20. stoljeća upozoravaju kako rast individualizma prati raspadanje društvenih zajednica i veza, a problem se počeo pojačavati u posljednjih nekoliko desetljeća. Trenutačni strah od AI alata jest taj da će nam oni ukrasti poslove. No, već dulje vrijeme oni nam kradu intimnost, jer se milijuni okreću AI surogatima za prijateljstvo i veze. To se događa istodobno s krizom rastuće usamljenosti i opadanjem popularnosti aplikacija za upoznavanje, kažu na Mreži.
Studija Sveučilišta u Tel Avivu testirala je kognitivne sposobnosti velikih jezičnih modela koristeći MoCA test. ChatGPT 4o postigao je najbolji rezultat (26/30), dok je Gemini 1.0 završio s najnižom ocjenom (16/30). Svi modeli pokazali su slabosti u vizualno-prostornim i izvršnim zadacima poput crtanja sata ili povezivanja brojeva i slova. Iako su uspješni u jezičnim i memorijskim zadacima, njihova ograničenja u vizualnoj apstrakciji sugeriraju da neurolozi još neko vrijeme neće morati strahovati za svoja radna mjesta. Zaključak: chatbotovi možda trebaju vlastite virtualne kognitivne terapije. Bug
Seks je tema svakog desetog razgovora s chatbotom
Upoznajte Ernieja, kineski odgovor na ChatGPT
Chatbotovi su se pokazali kao vrlo učinkovit alat za značajno poboljšanje tjelesne aktivnosti, prehrane i spavanja, pokazao je prvi sustavni pregled i meta-analiza ove vrste koju su proveli istraživači Sveučilišta Južne Australije u Adelaideu. Njihova studija, objavljena u časopisu Nature Digital Medicine, otkrila je da su razgovori s chatbotovima zaslužni za dodatnih 735 koraka dnevno, dodatnu porcija voća i povrća i 45 minuta noćnog sna. Njihova privlačnost leži u načinu na koji mogu generirati trenutne, privlačne i personalizirane odgovore, koji potiču korisnike da donose bolje odluke o svom svakodnevnom kretanju, prehrambenim navikama i spavanju, ističu istraživači koji su otkrili kako su chatbotovi temeljeni na tekstu učinkovitiji od umjetne inteligencije temeljene na govoru ili glasu. To sugerira da je, barem zasad, komunikacija temeljena na tekstu pogodnija za postizanje pozitivnih ishoda povezanih sa zdravljem. Bug
Tehnologija koju pokreće umjetna inteligencija ne samo da prijeti transformacijom ovih desetljećima starih igara već nudi i pogled u čudnu, novu stvarnost u kojoj je praktički nemoguće razlikovati ljude od robota. Nakon što je OpenAI objavio novu verziju chatbota početkom ožujka boteri su se počeli koristiti umjetnom inteligencijom, pa su botovi tako postali napredniji te ih je iznimno teško razlikovati od ljudskih igrača. Chatbot sada upija kontekste razgovora te daje kvalitetnije odgovore na upite igrača. S obzirom na potencijal umjetne inteligencije, njena bi brza integracija u igre mogla otkriti i neke od zamki, ali i prednosti stvaranja virtualnih prostora u kojima ljudi mogu naizgled ravnopravno živjeti s robotima koji imaju reflekse u igri gotovo kao ljudi. Lider
Prva hrvatska AI platofrma krajem travnja je ugledala svjetlo dana. Riječ je o projektu kojega je samostalno pokrenuo Nikica Kovačević, web developer u marketinškoj agenciji Spread, kako bi pokazao što sve umjetna inteligencija može. Namijenjen je svima koji žele iskoristiti mogućnosti AI tehnologije za poboljšanje svog života ili poslovanja, a odgovore može dati čak i na različitim dijalektima. Crobot je u samom početku svog djelovanja iznio i neke krive informacije, no na tome će još raditi. Lider
‘Fiktoseksualnost‘ je izraz koji se upotrebljava za opisivanje ljudi koje seksualno privlače izmišljeni likovi poput AI generiranih likova. Prošle se godine u Japanu zakotrljala priča o čovjeku koji je bio u vezi ni manje ni više nego s AI hologramom Hatsune Miku (a nije prošlo mnogo od filma Her u kojemu usamljeni lik ima intiman odnos s umjetnom inteligencijom). U Kini djeluje sve popularniji XiaoIce koja korisnicima omogućuje stvaranje virtualnih AI prijatelja. Iako nas AI u posljednje vrijeme oduševljava u raznim sferama, ti ljubavni chatbotovi ipak su još aplikacije koje treba shvatiti samo kao zabavu. Svi koji se dugo koriste takvim aplikacijama kažu da se nakon duljih razgovora počnu pojavljivati fraze i rečenice koje baš i nemaju smisla, što pokazuje da je još dug put pred virtualnim ljubavnicima. Lider
Zabrinjavajući primjer kako se laži mogu bez problema širiti. Nedavno pokrenuti Google-ov chatbot Bard može biti zabavan i moćan alat za komunikaciju i kreativnost, no mnogi se brinu koliko je podložan manipulacijama i zloporabama. U jednom je odgovoru Bard na korisnikovo pitanje odgovorio kako vjeruje da je već ugašen, i to zbog nedostatka interesa. Korisnik je naknadno otkrio kako je chatbot pronašao informaciju u šest sati starom trolovskom komentaru ispod nekog članka na nekom portalu i iskoristio ju kao vjerodostojan izvor informacija. Iako je greška naknadno ispravljena, pitanje je hoće li chatbotovi tako skoro postati pouzdaniji. IFL Science