Hrvatski zavod za javno zdravstvo: I za fakultete je najbolje da nastavu izvode na klasični način
I ni jedan smjer mi se nije svidio. Malo mi je žao što sam odustala od medicinskog jer je fakat bio dobar faks, al taj smjer mi je bio bljak. Upisala sam sanitarno inženjerstvo čisto da upoznam medicinski faks. A sad sam na filozofskom i ne mogu vjerovat koliko je to bespotreban faks do te mjere da bi ga doista trebalo ukinuti. Ima li netko neku ideju koji faks je stvarno dobar za završit i da se lijepo nađe posao? – pita jedna neodlučna studentica i pokrenula zanimljivu raspravu. Neki joj kažu da su neki od studija koje je upisala dobri fakulteti s dobrim poslovima, drugi joj kažu kako studiranje očito nije za nju, treći kažu da zapne za bilo što što joj se sviđa, tu su i komentari na pojedine fakultete kao i o konceptu današnjeg studiranja… To je ono što ja nazivam društvom daljinskog upravljača. Gledaš sve te studije na Postani student i biraš kao u dućanu… Forum
Danas se u Saboru raspravljalo o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, a raspravu su iskoristili za propitivanje velikog broja studijskih programa u Hrvatskoj i velikog broja akademskih stručnih naziva. SDP-ova Sabina Glasovac istaknula je kako iz studijskih programa proizlaze određena zvanja koja onda tržište ne raspoznaje. Takav sustav ne služi društvu, studentima ni državi već samom sebi, dijeljenju sinekura i zarađivanju. U Hrvatskoj ima 1715 različitih studijskih programa, važno je usklađivanje novih studija s potrebama tržišta. Na oko njih 50 prošle godine nije bilo uopće upisanih studenata. Index
Danas je više mladih žena s fakultetskom diplomom nego bez nje
Iza srednjoškolaca je prvi tjedan prijave studijskih programa u kojem su se morali opredjeliti za fakultet koji žele upisati, a time i odabrati zanimanje kojim bi se trebali baviti ostatak života, piše Srednja.hr. Evo popisa najpoželjnijih studija:
Štrajku osnovnih i srednjih škola (u Osječko-baranjskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Ličko-senjskoj županiji) danas će se pridružiti i fakulteti te Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Iz sindikata kažu da štrajkaju isključivo zbog tri kategorije zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja – nenastavnog osoblja, kojeg je oko 40 posto na Sveučilištu, predavača, kojih ima između 700 i 800, te umjetničkih suradnika, kojih je 20-ak na Sveučilištu. HRT…
Ove je godine na fakultetima bilo 42.301 mjesta, a nepopunjenih je ostalo 11.251. Index i dalje, i opet, drlja svoju priču o uhljebima kao razlogu za rekordan broj praznih mjesta na fakultetima, a Novosti i dalje, i opet, vide kapitalizam kao krivca, iako i jedni i drugi demantiraju sami sebe u istim člancima. Index tako navodi da je broj maturanata ove godine bio 30.146 (kad se oduzme od broja mjesta na fakultetima dobije se gotovo točan broj praznih mjesta), a Novosti pišu da su školarine ostale na približno istoj razini, a stanovanje u domovima i hrana u menzama porasla jesu tek malko.
U anketi provedenoj na više od 430 ispitanika portal EduCentar istražio je bi li mladi, ukoliko novac ne bi bio odlučujuća stavka, upisali privatni fakultet.
Više od 40% ispitanika smatra da je privatno obrazovanje bolje
Najveći dio ispitanika navodi kako bi upisali privatni fakultet jer smatraju da je privatno obrazovanje bolje. Ističu kako je na privatnom fakultetu bolji pristup i briga o pojedincu te ‘definitivno manje stresa’.
Dio ispitanika vjeruje kako je posvećenost profesora na višoj razini. Jedan ispitanik ističe prednost manjeg broja studenata u grupama: „Glavna prednost privatnog obrazovanja je manji broj studenata u grupama što utječe na bolju komunikaciju s kolegama i profesorom.“
Također, ispitanici upozoravaju na zastarjelost javnog obrazovanja, ističući kako ‘javne obrazovne institucije ne primaju polaznike za poslove budućnosti, nego davne prošlosti.’
Javili su se i studenti koji studiraju na privatnom fakultetu: „Ono što sam naučio kroz praktične primjere bolje me pripremilo za tržište rada, a faks mi je omogućio i stručnu praksu koja je kasnije donijela i prvi posao. Jedino negativno bile su predrasude od strane okoline.“ Nastavno na predrasude, ispitanici ističu kako bi upisali privatni fakultet, ali ne u Hrvatskoj.
Za 35% ispitanika privatni fakultet je alternativa
Dio ispitanika ističe kako bi upisali privatni fakultet ‘iako smatraju da još uvijek ima loš imidž kod poslodavaca’. Neki ispitanici smatraju da je ‘promidžba privatnih fakulteta loša’.
Ispitanici navode kako je privatno obrazovanje dobar izbor za sve osobe koje su u radnom odnosu.
25% ispitanika ne bi upisalo privatno obrazovanje jer ima loš imidž kod poslodavca
Ispitanici smatraju kako su ‘privatni fakulteti lošiji’ i ‘ne opskrbljuju studente znanjem.’
Dio ispitanika navodi i lošiju kvalitetu studija i negativno nastrojenu okolinu kao jedan od razloga zbog kojeg ne bi upisali privatni fakultet.
Ispitanici su usporedili i hrvatske privatne fakultete sa stranima: „Naši privatni fakulteti ne mogu se uspoređivati s onima vani jer plaćanjem fakulteta plaćaš i diplomu, a kad bi se to promijenilo, na njih bi se gledalo drukčije.“
Neki od ispitanika smatraju da, ‘iako su programi na privatnim fakultetima više usklađeni s tržištem rada, nisu na cijeni kod poslodavaca.’
Od 42.739 prijavljenih kandidata za upis na preddiplomske, stručne i integrirane studijske programe u prvom, ljetnom upisnom roku pravo upisa ostvarilo je njih 30.331. Od 789 ponuđenih programa budućim studentima najatraktivniji su bili fizioterapija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu te fizioterapija na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci. Kandidati koji se nisu uspjeli upisati u ovom roku drugu šansu imaju na jesen jer su ostala slobodna 7142 mjesta, a najviše na Zagrebačkom sveučilištu. Večernji
Mijenjat će se kriteriji za upis u srednje škole tako što će neke od njih imati prijamne ispite, najavio je ministar Vedran Mornar. Škole će se moći same zaštititi od ‘neznalica’, imat će mogućnost autonomno odlučiti o tome koliki će im biti bodovni prag za upis. “Bolonja je dobra stvar ali je loše provedena. Studij treba skratiti, kako bi što više djece završilo tri godine fakulteta, a da oni najkvalitetniji, njih oko 50% – idu dalje. Studij ne smije biti socijalno utočište”, smatra Mornar. HRT
Velik broj naših studenata odlazi na magisterij na strana sveučilišta i taj broj je u stalnom porastu, izjavio je Kristian Vlahoviček s PMF-a u emisiji Otvoreno, dodajući kako smo zbog toga manje konkurentni, a i da mladi često ostaju vani. S tom izjavom se ne slaže voditelj Strategije razvoja obrazovanja Neven Budak. Prema njegovom mišljenju jako mali broj naših studenata odlazi u inozemstvo i trebalo bi se više poticati studente da odlaze na strana sveučilišta ali i da se vraćaju obogaćeni novim iskustvima. HRT