Švedski znanstvenici tvrde da veličina stopala određuje životni vijek. Najduže žive žene koje nose broj 39 i muškarci koji nose broj 43. Ima tablica
Riječ je o takozvanoj razlici u dugovječnosti koja je prisutna u gotovo svim zemljama svijeta, a ovisi o brojnim socio-ekonomskim i kulturnim čimbenicima. U EU-u, jaz je najmanji u Nizozemskoj (2,9), a najveći u Latviji (10), dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi 6,4 godine (EU prosjek je 5,3). Stručnjaci ističu da je riječ o globalnom fenomenu na koji utječu brojni kulturni i geopolitički čimbenici poput rata, klimatskih promjena i siromaštva, kao i biološke razlike između spolova, zbog kojih je rizik od smrti veći za muškarce, i to u svim dobnim skupinama. Statistike pokazuju i da muškarci u odnosu na žene češće odgađaju posjet liječniku, što može imati kobne posljedice na zdravlje s obzirom na to da je rano otkrivanje bolesti ključno za uspješno liječenje. Index
Krajem 19. stoljeća, očekivano trajanje života u razvijenim zemljama iznosilo je 30-40 godina. U 2023. najdugovječnije nacije imale su očekivano trajanje života od oko 84 do 85 godina. Glavni čimbenici koji su doveli do njegovog produženja u 20. stoljeću uključuju razvoj antibiotika i cjepiva, koji su značajno smanjili smrtnost od zaraznih bolesti poput tuberkuloze, boginja, ospica, gripe, difterije i sl. Osim toga, poboljšani sanitarni uvjeti, bolja prehrana, pristup čistoj vodi te napredak u prenatalnoj i postnatalnoj skrbi također su pridonijeli drastičnom smanjenju smrtnosti. Istraživanje je pokazalo da je stopa produženja očekivanog trajanja života između 2010. i 2019. pala ispod one zabilježene između 1990. i 2000. Ljudi su i dalje živjeli dulje, ali ne u tolikoj mjeri. Index
U većini država članica EU očekuje se kraći životni vijek 2020. u odnosu na 2019. godinu. U Španjolskoj se životni vijek skratio za 1.6 godina, 1.5 godina u Bugarskoj, a u Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj, 1.4 godina manje. U Hrvatskoj se očekuje kraći životni vijek za 0.8 godina, sa 78.6 na 77.8 godina. Index…
U Hrvatskoj 57% odraslih ima previše kilograma, od toga 67% muškaraca i 48% žena, kao i 35% osmogodišnjaka, što predstavlja rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti, nekih tumora, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja, šećerne bolesti tipa 2 te razvoja hipertenzije i dislipidemije. Ako se problemu debljine ne stane na kraj, do 2050. se može očekivati oko 500.000 kroničnih nezaraznih bolesti koje su povezane samo i isključivo s problemom debljine, dok će se očekivano trajanje života u Hrvatskoj skratiti za 3,5 godine. Pliva zdravlje
Očekivani životni vijek je u zemljama članicama EU iz Nove Europe stagnirao u zadnja dva desetljeća socijalizma, da bi se nakon liberalizacije i demokratske tranzicije počeo brzo povećavati. Velimir Šonje uskoro s koautorom Darkom Pošekom izdaje knjigu Prešućeni trijumf liberalizma, a u novoj kolumni za Ekonomski lab odgovara kritičarima.
Iz knjige Darka Polšeka i Velimira Šonje Prešućeni trijumf liberalizma: o praktičnoj važnosti slobode 1989. – 2019. koja bi trebala uskoro izaći. U prvim godinama nakon pada socijalizma, do 1994., dogodila se stagnacija ili pad očekivanog životnog vijeka, no nakon toga započeo je nezapamćeno brz porast očekivanog životnog vijeka. E, a zašto? Više na Ekonomski lab