10.000 grčkih svećenika više neće biti državni službenici, iako će im država i dalje isplaćivati plaće – 200 milijuna eura godišnje
Ruralna i zabačena mjesta u Europi kronično umiru te ostaju bez stanovnika pa unatrag nekoliko godina postoje politike kojima je cilj ovakva mjesta oživjeti te im obnoviti ekonomske i gospodarske prilike. Tako, prošle godine mogli ste odseliti na Siciliju i dobiti ondje kuću za samo jedan euro. No, i ovdje postoji “kvaka” – traže se obitelji s najmanje četvero djece, a poželjno je da budu onih zanata karakterističnih za ovaj otok. Maleni otok Antikythera smješten je u Egejskom moru, između Krete i Peloponeza, i doista je prekrasan. Do njega vozi samo jedna brodska linija, ali ima malu zračnu luku s letovima samo za Atenu. Nekad je na ovome otoku živjelo 300 ljudi, a danas ima samo 24 stalna stanovnika. Pet obitelji koje ispunjavaju uvjete mogu se nastaniti na ovome Raju na zemlji, a ondje će dobiti kuću i 18.000 eura godišnje, tijekom prve tri godine. Green
Plavo-bijela grčka Oia, bijelo andaluzijsko selo Setenil de las Bodegas i unikatno plavo selo Juzcar, šarena talijanska Manarola i Riomaggiore, norveški Reine – model za film Frozen, francuski Eguisheim sa slapovima cvijeća te švicarski Lauterbrunnen sa slapovima vode – sva ta sela gledat ćete otvorenih usta i saznati štošta o životu i običajima lokalaca. Prva epizoda prikazana prije tri dana prikazuje grčku Oiuu na Santoriniju, koji posjećuje čak dva milijuna turista godišnje. Otkrili su kako su nastale bijele kuće urezane u stijenu. Saznali smo kako je živjeti pokraj usnulih vulkana… HRT U drugoj epizodi, koja će biti prikazana za četiri dana otputovali su u Norvešku.
U grčkoj regiji Tesaliji unatrag 1000 godina sagrađeni su manastiri na vrlo nepristupačnim mjestima, usred prekrasne prirode, na stijenama, od kojih su neke visoke i 500 metara. Manastir Sveto Trojstvo jedan je od najpoznatijih i izgrađen je u 15. stoljeću tijekom razdoblja turskih osvajanja. Stoga, pravoslavni monasi, da bi se zaštitili od progona, sagradili su ovaj manstir na 400 metara visokoj stijeni. Na ovo mjesto isprva se moglo popeti samo preko dugačke užadi i u košarama, a 1930-ih u stijenu su uklesane i stepenice kako bi ga posjetitelji mogli obilaziti. Osim što je izgrađen na vrhu visoke stijene i što pruža zadivljujući pogled na okolni krajolik, ovaj je manastir i pravo arhitektonsko remek-djelo. Green
Razlika između antičkih Grka i Rimljana vidljiva i iz njihovih skulptura
Iako inflacija pogađa sve dijelove planete, pa i najdraže ljetne destinacije, u baru na plaži u mjestu Hanioti, na istočnoj obali poluotoka Kasandra u Grčkoj, vrijeme kao da je stalo, piše srpski Telegraf. Cijene hrane i pića niže su nego u Hrvatskoj, a s ostalim cijenama u Grčkoj teško se mogu usporediti. Omiljena ledena kava za turiste u Grčkoj košta samo 1,5 eura, koliko košta i šalica espressa i domaće kave, ledenog čaja i gaziranog pića. Nešto skuplji je kapučino, jer je za njega potrebno izdvojiti 1,70 eura, a s cijenom od dva eura najskuplji su hladni espresso i hladni kapučino. Ni hrana ne odstupa puno od ovih cijena. Tako jedan sendvič košta 2,50 eura, komad pizze i krafna 1,7 eura, a hot dog 1,5 eura. Poslovni
Izolirano od ostatka otoka, spektakularno brdsko selo očuvalo je ovu stoljetnu tradiciju koja je preživjela Osmansko Carstvo u 16. stoljeću i talijansku vladavinu u 20. stoljeću. Među tradicijama koje su opstale je i sustav nasljeđivanja iz bizanstkog doba prema kojem se majčina imovina daje najstarijoj kćeri. Mnoge žene i dalje koriste prezime majke umjesto prezimena supruga. Obitelji nisu imale dovoljno imovine da podijele među djecom… a da smo ostavili nasljeđe muškarcima, rasipali bi ga. N1
Maria Tsalla, 32-godišnjakinja prema grčkim pravnim dokumentima, zapravo je 35-godišnja Irina Aleksandrovna Smireva iz Moskve, koja je godinama gradila mrežu poznanika i neopaženo putovala Europom. Nakon što je došla u Grčku 2018. upisala je tečaj grčkog jezika u školi stranih jezika i tamo je stekla prijatelje u pokušaju da proširi svoj društveni krug. Novim prijateljima rekla je da je prodala svu svoju imovinu u Brazilu i došla u Atenu na stalni boravak. Dvije godine kasnije “Irina” se naturalizirala u Grkinju i otvorila trgovinu Galazio u Pagratiju s rukotvorinama i pletivom, a bavila se i fotografijom. Smireva je navodno udana za Rusa Daniela Camposa, a dok je živjela u Ateni, održavala je romantičnu vezu s Grkom, vlasnikom škole stranih jezika. “Irina” pripada posebnoj kategoriji špijuna, tzv. ilegalcima, koje regrutiraju i obučavaju ruske tajne službe te šalju u zapadne zemlje kako bi kao “agenti spavači” špijunirali za Rusiju. Jutarnji
Amerikanci koji si ne mogu priuštiti domove kakve žele u gradovima poput San Francisca ili New Yorka u sve većem broju dolaze u južnu Europu, privučeni blagom klimom i niskim troškovima života. Način života ovisan o automobilu rado mijenjaju za stanovanje u središtu nekog europskog grada, a jak dolar čini takav život i troškovno isplativim, piše New York Times u tekstu “Amerikanci idu u Europu za dobrim i jeftinim životom”. Lani je u Portugalu živjelo 10.000 američkih državljana, što je porast od nevjerojatnih 239 posto u odnosu na 2017., podaci su portugalske vlade. “Amerikanci koji se ovdje odluče živjeti prihvaćaju život u kojem je vrijeme ugodno, ručkovi dugi i mogu se snaći uz aplikacije za prevođenje i pregršt fraza”, piše NYT. Jutarnji
Rumunjska i Mađarska su kao izravne susjede Ukrajine jako pogođene ratom koji bjesni već godinu dana. Ali, i zemlje koje su udaljenije, kao Bugarska i Grčka, osjećaju ratne posljedice. Još od Drugog svjetskog rata ljudi u Rumunjskoj nisu bili u tolikom strahu kao 24. veljače 2022. kad je počela ruska invazija na Ukrajinu. Mnogi su se pitali: što ćemo učiniti ako Rusi i nas napadnu? … „Zemlja koja je u tajnosti spasila Ukrajinu” bio je naslov u njemačkim dnevnim novinama 20. 1. 2023. godine. U članku je otkriveno ono što je u Bugarskoj bila javna tajna: vlada prozapadnog reformista Kirila Petkova, koja je bila na dužnosti manje od osam mjeseci, od travnja do kolovoza 2022. isporučivala je Ukrajini streljivo i dizelsko gorivo. Navodno je iz Bugarske stiglo oko 30 % potrebnog streljiva i oko 40 % goriva za tenkove i druga vozila ukrajinske vojske. Deutsche Welle
Na svim trajektima postoje takva mjesta: toaletne prostorije koje se više ne koriste ili metalni regal na kraju parkirališta u potpalublju. Oni se često koriste kao zatvori za izbjeglice tijekom plovidbe – koja nekad traje i više od 30 sati. Ponekad su ljudi vezani lancima, bez mogućnosti spavanja ili odlaska na WC, pokazuje zajedničko istraživanje magazina Monitor prvog programa njemačke televizije ARD u suradnji s investigativnom mrežom Lighthouse Reports te medijima poput švicarskog SRF-a, Al Jazeere i talijanskog lista Domani. „Ovim se krše zakoni Europske Unije, jednako kao i odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima”, kaže Dana Schmalz s Instituta Max Planck za komparativno građansko pravo i međunarodno pravo. Ovakav način smještaja očita je povreda ljudskog dostojanstva. Trajektna tvrtka, međutim, poriče sve optužbe. Na novinarski upit iz tvrtke tvrde da takvo što ne postoji na njihovim trajektima te da se oni uvijek pridržavaju svih nacionalnih i međunarodnih propisa. Deutsche Welle