Thompsonov koncert na zagrebačkom Hipodromu s rekordnih 350.000 karata otvara pitanja o popularnosti pjevača čiji je opus prožet nacionalističkom simbolikom. Iako ga se često veže uz ustaški poklič i desničarsku retoriku, njegova publika nadilazi ideološke granice. Stručnjaci poput Blanuše i Budena tumače Thompsona kao simbol kolektivne identifikacije, kulture žrtve i potrebe za jasnim identitetom u nesigurnom svijetu. Popularnost mu nije samo glazbena, već društvena i politička manifestacija: protest protiv birokracije, nostalgija za suverenošću i bijeg od stvarnosti. Hipodrom tako postaje mjesto emocionalnog pražnjenja i privida zajedništva – Thompson kao svećenik jedne novokomponirane mitologije. DW

Dakle, Thompsonovi fanovi i Trumpovi glasači – ista vibra, kužite? Ponos i inat na steroidima! Onda, komentari gledatelja – dernek uvreda i neslaganja, kaos! Ali ono glavno – boli njih ona stvar za ljudska prava, beskućnike, sirotinju! Zdravstvo u banani, čekaš pregled ko Godota! Ilegalna gradnja, korupcija – ma tko mari? Političari žderu lovu, profesori gladuju… novi Prime Time

• Susret Trumpa i Meloni: EU zasad ne uspijeva zaustaviti Trumpove carinske planove, a Meloni se nameće kao njezin neočekivani adut. No, čak i ako njezino prijateljstvo s Trumpom donese rezultate, Europa će za to vjerojatno morati platiti ideološku ili ekonomsku cijenu.
• 245 % carina Kini: Trumpova carinska politika sve više sliči igri “pokvareni telefon”, s kaotičnim najavama koje destabiliziraju tržište. EU odgovara simboličnim, ali ironičnim protumjerama. Što će na kraju zaista biti ocarinjeno – nitko ne zna, no svi već osjećaju posljedice.
• Europa se nalazi u energetskoj škripci – američki plin više nije pouzdan oslonac, ruski je politički problematičan, a zelena tranzicija skupa i spora. Trump LNG koristi kao pregovaračku valutu, dok se EU nalazi između geopolitičkog čekića i ekonomske nakovnje. U EU ipak ništa o povratku nuklearne energije
• Rusija je u ofenzivnom zamahu i zauzima strateški važne točke, no terenski uvjeti i ukrajinska obrana još sprječavaju potpuni proboj. Gubitak Torecka i mogući pad Kostjantinivke mogli bi značajno pogoršati ukrajinske pozicije na istočnom frontu. Front se širi i prema sjeveru, ali bez odlučujućeg ruskog proboja – barem za sada.
• Moskva pokušava iskoristiti obljetnicu u propagandne svrhe, no EU prati svaki korak svojih članica i kandidata. Vučić i Fico balansiraju između Istoka i Zapada, ali će svaki potez imati političke posljedice. Geopolitička podjela unutar Europe i dalje je duboka, a simbolične geste – poput prisustva na paradi – postaju test lojalnosti.
• Vučić pokušava zadržati vlast uvođenjem sve bizarnijih mjera i političkih marioneta, no studentski bunt i podrška iz Europe pokazuju da se duh otpora teško gasi – čak i kad program RTS-a šteka, bunt se emitira uživo.
• Dodik i vlast RS-a bahato troše bez pokrića, a kad dođe račun, gura se pod nos cijeloj BiH. Uz takav pristup i Dodikovu “školarinu”, Vučiću možda i ne treba savjet – jer ionako uči od najboljih u disciplini: “ja trošim, vi plaćate.”

• Bijela kuća je na svojim službenim internetskim stranicama objavila podršku za teoriju da covid-19 potječe iz laboratorija (N1)
• Trump objavio dokumente o atentatu na Roberta F. Kennedyja, njegov sin iaktualni ministar vjeruje da ga je ubilo više napadača, što se ne poklapa sa službenim izvješćima, uskoro i dokumenti o ubojstvu Martina Luther Kinga (N1)
• U teškoj nesreći u Karlovcu poginule dvije osobe, jedna od njih nogometaš i bivši reprezentativac Nikola Pokrivač (tportal)
• Smanjen uskršnji program za oslabljenog papu u Rimu i Vatikanu, mise će držati krdinali (DW)
• Umrla majka Kolinde Grabar-Kitarović (Index)

Carine nisu izum modernog doba – postoje već oko 4700 godina i potječu iz doba Egipta i Mezopotamije. U početku su služile za kontrolu trgovine i punjenje državne blagajne, a zaštita domaće proizvodnje bila je tek sporedna svrha. Danas ih Donald Trump koristi kao politički alat, no ekonomisti upozoravaju da takav pristup često ima bumerang-efekt koji pogađa domaće potrošače. Lider

Za većinu ljudi vrijedi: nije nas strah same smrti, nego neznanja o tome što se događa tijekom umiranja i nakon njega. Medicinski gledano, postoje različite vrste smrti, klinička i moždana. Sa znanstvenog stajališta, iskustva bliska smrti („near-death experiences”) nastupaju u vremenu između kliničke smrti i reanimacije. Time se intenzivno bave ne samo znanost, nego i religije i ezoterija, s tim što opisi tih doživljaja mogu u velikoj mjeri varirati ovisno o kulturnom i regionalnom okruženju. Iskustva kliničke smrti su različita, mnogi koji su je doživjeli ne sjećaju se ničega, dok drugi se sjećaju osjećaja velike sreće ili pak panike i straha.

Iako je smrt sastavni dio života, ne želimo je prihvatiti kao neizbježan kraj. „Duša” najčešće označava nematerijalnu, od tijela odvojenu, besmrtnu suštinu jedne osobe. U mnogim religijama duša je ono što čovjeka čini onim što jest. Ali jesu li naše biće – naša duša – doista samo mjerljive moždane aktivnosti, biokemijski procesi i društveno-kulturni utjecaji? Ili naš „duševni život” oblikuje izuzetno složena međuovisnost tijela, duha i okruženja? Postojanje duše ili takve međuovisnosti ne može se dokazati znanstvenim putem. A tamo gdje prestaje domena empirijske znanosti – počinje vjera. DW