05/04/2025 - Monitor.hr
Danas (19:00)

Što je dobro za ptice, još je bolje za ljude

Prezdrava konoplja: sprječava rak i štiti krvne žile

U Leksikonu prehrane iz 1944. konoplja je bila hrana za perad, ali današnja znanost ima drugačije mišljenje. Poljski znanstvenici su usporedili biljne proteinske suplemente i otkrili da konoplja ima najviši antioksidacijski kapacitet među analiziranim sjemenkama, unatoč skromnijem broju polifenola. Osim toga, bogata je omega-3 i omega-6 masnim kiselinama te povoljno djeluje na crijevnu floru i imunološki sustav. Ukratko: nekad za ptice, danas za zdravlje – i to ozbiljno. Nenad Raos za Bug

Danas (20:00)

Kad priroda napravi nenajavljeni "renovation", znanstvenici upadnu bez najave

Led puca, život iskače: Antarktika skriva podvodne tajne

Odlomljena santa leda s ledene ploče George VI na Antarktici otkrila je skriveni ekosustav spužvi, koralja i drugih nepoznatih bića na dubini od 230 metara. Znanstvenici su pomoću ROV-a SuBastian istraživali područje danima, prikupljajući uzorke i podatke. Organizmi tamo žive desetljećima, možda i stoljećima, potpuno zaklonjeni ispod 150 metara leda. Otkriveno je da, čim led nestane, život brzo osvaja novootkriveni prostor, bacajući novo svjetlo na tajanstvene dubine Antarktike. Green

Danas (19:00)

Otvorili su prozore koje nikad neće zatvoriti

50 godina Microsofta: Za mnoge tvrtke i vlade je postao gotovo nezamjenjiv

Od ožujka 2025. godine Microsoft je treća najvrijednija tvrtka na svijetu, iza proizvođača iPhonea Apple i proizvođača čipova NVIDIA. Ključni trenutak za mlade stručnjake bio je partnerstvo s IBM-om 1980. godine, kojim je Microsoftov MS-DOS postao standardni operativni sustav u PC industriji. Danas to više nije samo softverska kompanija, već je Microsoft globalno tehnološko carstvo prisutno u gotovo svakom sektoru. Microsoftovi alati zasnovani na AI-u, poput Copilota, već obavljaju rutinske zadatke, pišu e-mailove, analiziraju podatke i generiraju kreativne sadržaje. Cilj kompanije je dodatno oblikovati način rada, komunikacije i inovacije. Prema internim podacima Microsofta, najmanje 1,4 milijarde osobnih kompjutora i laptopa širom svijeta koristi Windows. DW

Danas (18:00)

Brze i kratke

  • Na Trgu je sve bilo puno policije: Muškarci klečali i molili, žene im se pridružile molitvi, ali im nisu smjele ‘ući u prostor‘ (Jutarnji)
  • Uskoro će više od 600.000 tona Coca-Colinog plastičnog otpada zagađivati svjetske oceane i vodene putove, prema novoj analizi neprofitne organizacije Oceana – Coca-Cola je vodeći svjetski zagađivač brendiranom plastikom, a slijede je PepsiCo, Nestle, Danone i proizvođač duhana Altria (N1)
  • Afera u Ukrajini. Obogatili se na nabavi hrane za vojsku, kupovali hotele u Hrvatskoj (Index)
  • Na sjeveru Hrvatske proizvode čistilice za ceste na vodik, tvrtka Rasco pokraj Đurđevca među pet je najvećih kompanija u Europi u toj branši (tportal)
  • Zbog slinavke i šapa Austrija zatvara granice s Mađarskom i Slovačkom, Slovačka proglasila izvanredno stanje, Mađari šalju vojsku i pokrenuli mjere dezinfekcije (Agroklub)
Danas (17:00)

Do tad lijepo i dalje uvozimo struju

Unatoč ogromnom potencijalu u Hrvatskoj do sada izgrađena tek jedna geotermalna elektrana

Dok je u Finskoj nedavno otkriven ogroman geotermalni rezervat za koji se kaže da može opskrbljivati energijom ovu nordijsku državu nevjerojatnih dvadeset milijuna godina, u Hrvatskoj su nedavno na otvorenju bušotine kod Đurđevca ustvrdili kako je i naš geotermalni potencijal neizmjeran, samo treba ulagati (Klikaj). Naša zemlja, a posebno sjeverozapadni dio, leži na velikom geotermalnom bazenu koji je gotovo neiscrpni potencijal za proizvodnju obnovljive energije, ali priču koče problemi vezani za izostanak natječaja za dodjelu premija i preskromna predviđena ukupna instalirana snaga budućih elektrana, kažu upućeni stručnjaci. Kod Đurđevca bi mogla niknuti elektrana snage 20 megavata, a istraživanja se vode i kod mjesta Legrad, gdje bi se uskoro mogla ishoditi dozvola za priključak na dalekovod. No, ono što brine investitore jesu premije i premale kvote, što povrat investicija ostavlja pod upitnikom. Poslovni

Danas (16:00)

Za brze videografe

Xiaomi 15 Ultra: Odlična kamera, nesklonost malim džepovima

Ekran je napravljen za konzumaciju videa i igranje videoigara, uz sve prednosti visokog dinamičkog raspona i lijepih dubokih tonova. Uređaj pokreće novi HyperOS 2, Androidom 15 poduprijet skin opremljen svim Google AI igračkama poput cycle to searcha i Geminija, kao i paletom Xiaomijevih specijaliziranih AI značajki koje su, pogodili ste, dobrim dijelom fokusirane na obradu fotografije i videa. U sebi skriva sveukupno četiri objektiva. Svaka od njih može snimati video u 8K rezoluciji, dok fotografiranje, zahvaljujući velikim aperturama i prilagodljivom korištenju različitih objektiva, pokriva sve od lijepe makrofotografije, preko živopisnih snimki tijekom dana, do vlro dobrih, makar agresivno procesiranih noćnih fotografija. Minus je i prednja ‘selfie kamera’. tportal

Danas (15:00)

Srdžbu mi, muzo, pjevaj Donalda Trumpa, pogubnu, koja zada svijetu tisuću jada

Tjedan u znaku carina, pada burzi i reakcija na njih: Ahilej novog doba prosuo srdžbu i na Putina i na Zelenskog

Kako god bilo, posljedice za obične Amerikance bit će bolne. Prve procjene Sveučilišta Yale govore da će Trumpov Dan oslobođenja dovesti do pada američkog BDP-a od 0,84 posto u 2025., prosječnog povećanje cijena od 2,3 posto i pada raspoloživog dohotka prosječnog američkog kućanstva od 3,8 tisuća dolara uslijed većih rashoda za kupnju roba. Analitičari se slažu da je jedna stvar jasna. Era nesmetane globalne trgovine i jeftine industrije došla je svome kraju.

Carine su u drugi plan pogurale mirovne planove s Ukrajinom i Rusijom, koje ne žele mir po Trumpovim uvjetima. Od drugih vanjskopolitičkih vijesti, europska desnica je krajnje uzdrmana zbog presude Marine Le Pen, a podršku joj daju i neki čelnici članica EU. Tu je i Dodikova igra skrivača, a Vučić je doživio i malo predaha od studentskih prosvjeda. Zabrinjava vijest da su u UK uveli posebnu propusnicu za ulazak u zemlju. tportal

Danas (14:00)

Legende s karakterom i stavom

Na današnji dan preminuli su velikani grungea: Kurt Cobain (1994) i Layne Staley (2002)

Osim što su bili odlični vokali, Kurt Cobain i Layne Staley bili su i veliki buntovnici. Radioaktivni komarac se prisjetio dvije anegdote vezane uz njih: Kada je Staley na svirci Alice in Chains pozvao na pozornicu skinheada koji je udarao ljude u publici kako bi ga sam udario, na oduševljenje prisutnih, a tu je i zgoda kada je Cobain, revoltiran zato što je publika gađala njihovu predgrupu na jednom koncertu, jedan ženski bend blatom i smećem, odlučio da svako malo odsviraju uvod u “Smells Like Teen Spirit” kako bi se publika uzbudila, a onda da naglo promijene pjesmu. Do kraja koncerta je nijednom nisu odsvirali. Gadi mi se apatija moje generacije. Gadi mi se šta sve dozvoljavamo da prolazi, koliki smo beskičmenjaci i letargični. Gadi mi se što nitko ne ustaje protiv očigledne nepravde…

Danas (13:00)

Koliko ljudi, toliko i automobila

Na Hipodromu je 1994. godine bilo milijun ljudi, no koncert i papin posjet nisu isto, kažu organizatori

Posve je drugačiji kontekst te kako se pripremiti i koliko vremena imate na raspolaganju. Hrvatska je 1994. godine još bila u ratu. Četvrtina zemlje bila je okupirana, a događaj se trebao odvijati na dometu neprijateljskih raketa i topništva. Također, taj je događaj bio apsolutno emotivan i domoljuban, pun pozitivnih emocija jer je Ivan Pavao II. imao vrlo važnu ulogu u međunarodnom priznanju naše zemlje. To je dalo popriličan štih tom događaju, a imalo je odraza i na samu pripremu njegovog dolaska. Iz razumljivih razloga morali smo raditi u tajnosti, a nismo imali puno vremena na raspolaganju. Prvi posjet pape bio je javni i nekomercijalni i s državnim obvezama prema štićenoj osobi, za razliku od koncerta koji je komercijalan i organizator je privatnik. No, nije bilo incidenata. Za koncert s pola milijuna ljudi čeka ih veliki posao, od parkinga za automobile, nekog reda kod razlaza do protueksplozijskih rizika. Hipodrom ima dovoljno mjesta za kvalitetnu organizaciju, kažu organizatori nekadašnjeg papinog posjeta za N1

Danas (12:00)

Brze i kratke

  • U Europu bi zbog carina mogla početi stizati klorirana piletina: Ljudi su s pravom zgroženi – iako prema znanstvenim istraživanjima nema opasnosti po zdravlje, ova praksa može prikriti loše higijenske uvjete tijekom ranijih faza proizvodnje (tportal)
  • Trump pozvao šefa američke središnje banke (FED) da snizi kamatne stope, ovaj mu odgovorio da “neće žuriti” s potezima (Index)
  • Nismo im više prva destinacija: Lani su češki turisti putovali više u Italiju nego u Hrvatsku. Ovo se dogodilo po prvi puta otkako se statistički obrađuju dulja putovanja, odnosno ona koja traju najmanje četiri noći (tportal)
  • Skandal u BiH: Njemačka ministrica napustila Banja Luku, Dodik poslao policiju da je ‘isprati’ (Nacional)
  • Na Hipodromu će se 5. srpnja okupiti više od pola milijuna ljudi. Samo sastavljanje pozornice trajat će mjesec dana, a zahtjevne sigurnosne i organizacijske pripreme već su počele (HRT)
Danas (11:00)

Nečije zdravlje, njihov biznis

Škaričić: Kako smo došli do toga da liječenje raka u SAD-u dočekujemo s radošću kao nekad Wrigley’s žvake, bez kritičkog odmaka?

To je tema koja zahtijeva dužu analizu i poseban tekst. No, u slučaju bolnice u Zaboku ključnu je ulogu bez sumnje igralo HDZ-ovo predstavljanje ove privatne inicijative kao projekta koji će spasiti kompletnu hrvatsku onkologiju, u čijem je uništavanju isti taj HDZ igrao značajnu ulogu – upravo kroz privatizaciju zdravstva. Jedan od ishoda je da smo u liječenju raka redovito drugi najgori u EU-u.

Dok u autokolonijalnom duhu čekamo spas iz SAD-a, aparati za zračenje oboljelih od raka npr. u KBC-u Sestre milosrdnice godišnje zbog kvara ne rade od 21 do 102 dana. Zahvaljujući Covidu, Hrvatska je 2021. godine dobila priliku da iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) do konca ove godine šest bolnica opremi novom radiološkom opremom, no iako u NPOO-u stoji da bi sve trebalo biti gotovo do konca 2025., do danas su samo dva nova aparata za zračenje u funkciji, i to u KBC-u Rijeka i Općoj bolnici Zadar.

Stoga je od mjerenja dobrobiti koju će UPMC donijeti nekim pacijentima puno hitnije da se raščiste okolnosti u kojima su zdravstveni dužnosnici letjeli u Pittsburgh kako bi servisirali američko poduzetništvo, u isto vrijeme zanemarivši hitnu potrebu onkoloških pacijenata za novom aparaturom za liječenje u mreži javnog zdravstva. Nataša Škaričić za Novosti.

Danas (10:00)

Kad se pisci bolje slažu nego političari – regionalna sapunica bez reklama za deterdžente

‘Književna republika Jugoslavija’ Borisa Postnikova – književnost bez pasoša: jugoslavenski duh u postjugoslavenskom tijelu

Nacionalni pristupi, koji dominiraju na području bivše Jugoslavije, inzistiraju na tome da razlikujemo hrvatske, srpske ili makedonske pisce i spisateljice, i pritom potpuno zanemaruju regionalnu dinamiku književnog života koja postoji sada već 35 godina nakon što se Jugoslavija raspala. Postoje i postojali su mediji, časopisi, festivali, izdavačke suradnje, gostovanja pisaca i rezidencije koje funkcioniraju na tom prostoru. Postoji i publika koja čita pisce sa svih strana bivše države. To je ono što nacionalne književnosti ne vide – po svojoj logici one zanemaruju taj jako važan aspekt književnog života.

Početkom prve Jugoslavije bila je ideja izgradnje zajedničke jugoslavenske književnosti, a ona je trebala poslužiti kao književnost jugoslavenske nacije jer je prva Jugoslavija trebala počivati na izgradnji zajedničke nacije iz plemena Srba, Hrvata i Slovenaca. Taj je projekt propao, a s njim je propala i ideja takve jugoslavenske književnosti. Ideja se vratila, u potpuno novim okolnostima, šezdesetih, u drugoj Jugoslaviji, kada je postala izrazito zanimljiva, jer tada su neki teoretičari pokušali osmisliti jugoslavensku književnost kao nešto što postoji paralelno s nacionalnim književnostima: ne isključuje ih niti ih obuhvaća, nego im je nadređena, odnosno predstavlja zonu između nacionalnih književnosti i svjetske književnosti… tportal

Danas (09:00)

Vjerujem, cijenjena glavo, da si i učio pravo

Ivančić: Turudićev PORH

Za razliku od DORH-a, akronima kakav je dosad bio u optjecaju, PORH označava Partijsko odvjetništvo Republike Hrvatske, kojemu je na čelu Glavni partijski odvjetnik. Osnovna zadaća PORH-a je da borbu protiv kriminala i kršitelja zakona uskladi s akutnim interesima vladajuće stranke, pa ga se – poput podružnica u Imotskom, Osijeku, Gospiću ili Žrnovnici – može smatrati podružnicom HDZ-a u pravosuđu. Partijsko odvjetništvo Republike Hrvatske, tijelo pod rukovodstvom Ivana Turudića, svedeno je na ulogu psa prijetećeg izgleda koji se rita i otima na uzici političkoga gospodara. Po intenzitetu režanja i pokazivanja očnjaka možemo procjenjivati kolikim je stupnjem bjesnila trenutno zahvaćen gospodar. Viktor Ivančić za Novosti