26/03/2025 - Monitor.hr
Srijeda (23:00)

Rješavanje stambenog pitanja: sada i službeno nacionalni sport

Nacionalni plan stambene politike do 2030. – strategija za domove, demografiju i razvoj

Na 77. sjednici Vlade RH donesen je Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030., prvi i krovni strateški dokument o stanovanju u Hrvatskoj, kao i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje 2025. – 2027. Kroz Nacionalni plan stambene politike teži se postizanju i dodatnih ciljeva poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, povećanja radne mobilnosti, olakšavanja života starijim osobama, povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i dr. Zgradonačelnik

26.03. (23:00)

Prirodna selekcija na djelu: Hoće li Kennedy preživjeti vlastitu logiku?

Robert F. Kennedy Jr. tvrdi da bi se namjernim širenjem ptičje gripe trebalo otkriti koje su ptice otporne na virus, bez obzira na posljedice

Veterinarka specijalizirana za peradarstvo s Državnog sveučilišta Sjeverna Karolina, nazvala je Kennedyjev prijedlog “ludim” i upozorila da bi “mogao dovesti do neizrecive količine mrtve peradi”. Stručnjaci upozoravaju da nema dokaza o genetskoj otpornosti pilića na ptičju gripu. Matt Koci, imunolog i virolog s istog sveučilišta, objasnio je da “bolest preplavljuje ptice tako da one nikada ne razvijaju antitijela koja bi mogla odbiti gripu”. Kennedyjeva “Let-it-rip” strategija, koja podrazumijeva širenje bolesti na peradarskim farmama, pokazuje ozbiljno nerazumijevanje ove industrije, jer se pilići ni ne uzgajaju da bi bili otporniji na bolesti, dok uništenje tih ptica ne bi imalo utjecaj na eventualno zdravlje budućih generacija. Agroklub

26.03. (22:00)

Brze i kratke

  • Estonija je zabranila ruskim državljanima glasanje na lokalnim izborima, procurio plan EU za slučaj rata, NATO zaprijetio Rusiji ukoliko napadne Poljsku, američki vojnici poginuli na vježbama kod granice s Bjelorusijom (Index)
  • Trumpovi ljudi u grupni chat s novinarom slali ratne planove. Objavljene sve poruke (Index)
  • Mlađi od 45 godina koji kupuju ili grade prvu nekretninu dobit će 50 posto povrata PDV-a (Poslovni)
  • Žena iz Slavonije ima rak i 14 mjeseci čeka terapiju. Druga iz Zagorja ne može na zračenje (24 sata)
  • Tonino Picula: Srbija bi se morala odreći koncepta “srpskog sveta” (N1)
  • Nina Violić i Filip Šovagović otkrivaju kako izgleda veza započeta u zrelim godinama i tko je od njih dvoje tolerantniji (Glorija)
  • SFeraKon: najstarija ZF konvencija ovog dijela Europe, ponovno u Zagrebu u svibnju (HRT)
26.03. (21:00)

Kad Hollywood zove, Gen Z ne diže slušalicu

Gen Z okreće leđa Hollywoodu i traži autentičnost, pronalazi je na – društvenim mrežama?

Prema Deloitteovom istraživanju, Gen Z sve više preferira sadržaj s društvenih mreža u odnosu na tradicionalne filmove i serije – 56% ih smatra da su im ti sadržaji relevantniji. Također, pola ih osjeća jaču povezanost s influencerima nego s glumcima. Ključ je u autentičnosti, dok Hollywood percipiraju kao umjetan, pogotovo s AI-jem u igri. Studiji razmatraju prilagodbu – ulaganje u AI, društvene mreže i kraće formate. No, pitanje ostaje: može li Hollywood preživjeti bez previše “hollivudizacije”? Ako Hollywood želi zadržati Gen Z, mora postati autentičniji ili barem naučiti “pričati” njihovim jezikom. No Film School

26.03. (20:00)

Četvrt stoljeća užasa

Putin od danas vlada Rusijom punih 25 godina: Kako je drugi predsjednik postao diktator

Putin je na vlast došao nakon iznenadne ostavke Borisa Jeljcina 1999. godine, službeno osvojivši predsjednički mandat na skorim izborima 26. 3. 2000. godine. Na putu do neospornog autokratskog gospodara Rusije on je postupao strateški – na nekoliko godina je napuštao dužnost predsjednika i preuzimao premijersku funkciju. Ruski politolog Mihail Komin kaže da je Putin u ovih 25 godina stvorio „najizrazitije personaliziranu diktaturu svijeta”. Od početka je imao kao cilj preuređenje demokracije u svoju korist. Njegova sve veća moć počiva na vojnoj prijetnji i represiji. Iako je doživljavao prosvjede i imao političke protivnike, sve ih je uspio suzbiti represijom, a protivnike micao jednog po jednog. Manipulira se i kolektivnim povijesnim sjećanjem, a njegovoj se vladavini ne nazire kraj. DW

26.03. (19:00)

Pokraj svih laži, neki se i dalje boje istine

Ivica Đikić: Novinarstvo treba tretirati kao javno dobro na koje građani imaju pravo

Stvari su rapidno krenule nizbrdo nakon velike svjetske financijske krize 2008.-2009., smatra Đikić. U tom trenutku novinarstvo je počelo gubiti snagu i utjecaj. Nakon te krize redakcije tiskanog novinarstva su se počele osipati, rezati budžeti, dolazi do otpuštanja. I od tada novinarstvo nije našlo način da povrati ugled i utjecaj. Istovremeno je tu i došlo do uspona društvenih mreža, koje postaju glavni izvor informiranja za mnoge korisnike. Zato bi važnost novinarstva nešto što bi trebala prepoznati i vlada. Vlada treba shvatiti da joj nije u interesu da kontrolira medije, da politici nije u interesu da mediji objavljuju samo ono što joj ide u korist. Podupiranje novinarstva je stvar od općeg interesa i općeg dobra. HRT

26.03. (18:17)

Hrvatska dobila jedan od najnaprednijih onkoloških centara u Europi, i to u Zaboku

26.03. (18:00)

Ne vjerujte svemu što se dijeli po Facebooku

Nema dokaza da je koronavirus “dizajniran” kako bi napadao bijelce i crnce, a poštedio Kineze i Židove

Društvenim mrežama širi se stara tvrdnja Roberta Kennedyja mlađeg, trenutnog američkog ministra zdravstva, o Covidu-19. Uglavnom, ako nekome treba potvrda, Faktograf je provjerio – koronavirus ne napada ciljano bijelce i crnce, a da bi poštedio Kineze (odakle je i krenuo) te Židove.

26.03. (17:00)

Brze i kratke

  • Svi se i dalje zgražaju nad porukama u grupi u koju je ubačen novinar, posebno nad JD Vance-om, koji je rekao kako mu se “ne sviđa ideja da još jednom spašavaju Europu” (Index)
  • Hrvatska značajno povećala uvoz nafte iz Azerbajdžana. Dolazi li dio iz Rusije? Neki izvori tvrde o tajnoj trgovini ruskom naftom (Forbes)
  • Nacional: novi ministar poljoprivrede poništio natječaj za državna lovišta kako bi pogodovao Tedeschiju, Moraliću i Kataviću
  • Anušić: Hrvatska neće žuriti u ‘koaliciju voljnih’, niti ćemo slati svoje vojnike (tportal)
  • Danska uvodi obavezni vojni rok za žene: Kad navrše 18, idu u ‘bubanj’ (tportal)
26.03. (16:00)

Gledamo zagađenje, jeeeij

Nebesku spiralu koju je formirala Muskova raketa mogli bi vidjeti češće


Prije nego što se satelit otkvači od drugog stupnja rakete, taj drugi stupanj se zavrti oko svoje osi. I onda nakon što se on zavrtio, ono gorivo ili dim koji ide iz rakete, ispuh, vidi se ta vrtnja oko svoje osi, oblikuje spiralu koju smo mogli vidjeti na nebu. Vidjeli bismo ih i češće da se sva lansiranja provode u večernjim satima. Ovaj put poklopilo se sve – i mjesto, i vrijeme, i zalazak sunca. Bit će sve više lansiranja, ovo je inače bilo do danas već 450 lansiranje na raketi Falcon9. Ona se lansira praktično dvaput tjedno, tako da toga ima jako puno, rekao je astronom Ante Radonić. HRT

26.03. (15:00)

Kad možda čitaju samo njegove medije

Ljudi iz Europe, bliski UN-u, i dalje misle da je Aleksandar Vučić faktor stabilnosti u Srbiji

Boris Vukotić za Index prepričava razgovor tri europska sugovornika (iz UN-a) o prosvjedima u Srbiji: Postavili su pitanje kredibiliteta studentskog bunta u Srbiji. Nije im bilo jasno što studenti zapravo žele. Jer nesreće se događaju u cijelom svijetu. Uslijedili su studentski prosvjedi s četiri zahtjeva koje je Vučić ispunio. Donio je pola tuceta dokumentacije koja je, zaista, trebala biti kod tužiteljstva, ali kakve sad to veze ima. Jedan od sugovornika primijetio je i da su se studenti ponašali agresivno u više navrata napadajući policiju prilikom vršenja službene dužnosti. Vučić je ponudio nove izbore, ali su ih demonstranti glatko odbili. Uvjeti održavanja izbora jesu problem, ali Srbija u tom smislu nije iznimka.

Zatim je jedan postavio pitanje: “Ako je sve ovo što kažete točno, zbog čega je onda gospodin predsjednik upotrijebio nešto toliko gnjusno kao zvučni top protiv svog naroda?” Čovjek mi veli da su se sugovornici iznenadili postavljenim pitanjem. Djelovalo je kao da su se prenuli iz nekog stanja sličnog hipnozi u kojem jesi pri svijesti, ali nisi svjestan. Ili iz nekog razloga ne želiš biti

26.03. (14:00)

Kad susjed sruši zid, zgrada padne

Novi zakon o zgradama – red, kaos i peterostruka pričuva

Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada donosi stroža pravila – zabranjeno je dirati nosive zidove, predstavnici stanara postaju obvezni, a ako suvlasnici ne donesu godišnji plan upravljanja, pričuva može skočiti pet puta. Minimalna pričuva od 21 eura može narasti na 150 eura mjesečno! Vlada do lipnja planira sufinanciranje dizala, ali tek treba vidjeti koje će općine sudjelovati. Tin Bašić s portala Zgradonačelnik upozorava da su građani godinama ignorirali održavanje zgrada, no sada će ih zakon natjerati na odgovornost – ili na veće troškove. N1

26.03. (13:39)

Zabilježen je rast vrijednosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje

26.03. (13:00)

Jer se lavež u Svemiru ionako ne čuje...

Lajka, pas koji nikada nije trebao otići

Lajka, prvo živo biće u orbiti, bila je moskovska mješanka haskija i terijera. Lansirana u svemir 3. studenog 1957. u kapsuli Sputnika 2, prvotno se tvrdilo da je preživjela nekoliko dana prije eutanazije. No, kasnije je otkriveno da je uginula od pregrijavanja i stresa unutar nekoliko sati. Sovjetski program žrtvovao ju je bez mogućnosti povratka, a njezina smrt izazvala je globalnu raspravu o etici korištenja životinja u znanstvenim istraživanjima. Iako je njezina misija doprinijela svemirskim istraživanjima, Lajkina priča ostaje simbol nepotrebne okrutnosti u ime napretka. Monitor

26.03. (12:00)

Dokumentarni maraton s doxom u glavi

ZagrebDox – gdje stvarnost ima bolji scenarij od fikcije

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održava se od 30. ožujka do 6. travnja u Kaptol Boutique kinima. Factum predstavlja tri filma, uključujući Mirotvorca Ivana Ramljaka o Josipu Reihlu Kiru te Naći ću te Justine Matov. Green Dox donosi Ja sam rijeka, rijeka je ja i Ljude od plastike. U Teen Dox programu ističu se Tko ako ne mi i Projekt Nika. Nagrade dodjeljuju stručni žiriji, a najbolji Teen Dox film biraju učenici 1. gimnazije. Ravno do dna

26.03. (11:00)

Brze i kratke

  • Prekid primirja: Ukrajina lansirala dronove na Rusiju, stigao brz odgovor (tportal)
  • AFP se raspisao o “prozoru života” u Zagrebu: Prepirke u katoličkoj Hrvatskoj (N1)
  • Tabloidi u Srbiji za pucnjavu okrivili “vođu prosvjeda”. Naravno, to je laž… situaciju koriste za huškanje na studente (Index)
  • Sjevernu Ameriku pogodio je val poskupljenja jaja zbog izbijanja ptičje gripe. Cijene su porasle za više od 150 posto. U međuvremenu je u opticaju ideja da Europa izveze svoje viškove u SAD (DW)
  • Tko bi mogao biti idući James Bond? Nakon Aarona Taylora-Johnsona, spominju se i druga zvučna imena poput Idrisa Elbe, Jamesa Nortona, Harrisa Dickinsona, Josha O’Connora, Toma Hardyja i Henryja Cavilla. Moguć je i Tom Holland (Index)
26.03. (10:00)

Statistički nam uvijek jednako kiši i oblači

DHMZ: Od kraja 19. stoljeća količine oborina na Mediteranu su stabilne

Oborine u mediteranskoj regiji ostale su stabilne unatoč varijacijama između godina i desetljeća, pokazuje analiza povijesnih trendova za razdoblje 1871. – 2020. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature, a temelje se na podacima s 23 000 postaja u 27 zemalja te imaju značajne posljedice na društvene, ekonomske i okolišne politike u regiji. Iako su tijekom analiziranog razdoblja utvrđeni zanemarivi trendovi u oborinama, autori ističu da se Mediteran suočava sa sve češćim sušama uzrokovane povećanom evaporacijom kao posljedicom rasta temperature zrakana ovom podruju. Zaključuju da će ovi rezultati imati važne posljedice za planiranje zaštite okoliša, poljoprivrede i upravljanja vodnim resursima u regiji. DHMZ

26.03. (09:00)

Umjetna inteligencija u Hrvata: ludilo, ekspanzija i interaktivna karta

Domaća AI zajednica ima preko 500 organizacija, duplo više nego 2020.

Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju CroAI i Data Flowers predstavili su novi pregled AI ekosustava u Hrvatskoj – sada u obliku interaktivne mape. Od 2020. broj AI aktera narastao je s 200 na preko 500, uključujući više od 100 AI startupa i 50 pružatelja usluga. Lokalna AI scena privlači investicije i raste uz sve veći interes tradicionalnih kompanija. CroAI poziva zajednicu da doprinese daljnjem razvoju mape jer AI krajolik neprestano evoluira. “Hrvatska je puna potencijala”, poručuju organizatori – i sad to možemo vidjeti doslovno! Lider

26.03. (08:00)

Proljeće pod dekicom – umjetničko izdanje

Pet art knjiga za kreativni boost

  • “What Artists Wear” – Charlie Porter
    Umjetnici i moda – od kombinezona do haute couture, sve je to umjetnički izraz!
  • “Art and Fear” – David Bayles i Ted Orland
    Kako prebroditi kreativne krize i ne pobjeći u uzgoj sobnog bilja.
  • “The Shock of the New” – Robert Hughes
    Povijest moderne umjetnosti ispričana britkim perom – bez šoka, nema napretka!
  • “Subway Art” – Henry Chalfant i Martha Cooper
    Grafiti kao umjetnost, bunt i vizualna poezija – priručnik za ulične Michelangele.
  • “The Story of Art” – E.H. Gombrich
    Povijest umjetnosti, ali razumljivo i bez dosade – klasik koji traje.

Journal