19/02/2025 - Monitor.hr
Prekjučer (23:00)

Dokumentarci, kokice i filozofska pitanja

ZagrebDox 2025: Uskoro još jedno izdanje festivala za one koji vole stvarnost na velikom platnu

Najveći regionalni festival dokumentarnog filma, održat će se od 31. ožujka do 6. travnja u kinu Kaptol Boutique. Ove godine donosi stotinjak pomno odabranih filmova, brojne premijere te novi program Audio Dox posvećen radioreportažama. ZagrebDox Pro radionice fokusiraju se na slow pitch koncept i etička pitanja umjetne inteligencije. Među premijerama je i “Crveni tobogan” Nebojše Slijepčevića. tportal

Prekjučer (23:00)

Ne trebaju ni zdravstveno osiguranje!

Kako spasiti omiljenu knjigu koja se pokidala? Tu su NSK-ovi ‘doktori za knjige’

Kako spasiti omiljenu knjigu koja se pokidala? Odgovor na to pitanje možete dobiti na radionici popravaka i ručnih uveza knjiga. Održava se u sklopu Dana otvorenih vrata Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji nam nude i da zavirimo u mnoge druge skrivene sadržaje. Naši doktori za knjige brinu se za naše knjige ako se razbole, a to znači ako ih napadne nekakva bubica ili plijesan da ih zaštite i da se mogu koristiti još puno, puno godina, rekla je Dorja Mučnjak, rukovoditeljica odjela Korisničke službe NSK. HRT

Prekjučer (22:00)

Brze i kratke

  • Trump nazvao Zelenskog diktatorom, Zelenski kaže kako Trump živi u balonu dezinformacija (Index), Putin kaže kako ne misle isključiti Ukrajinu iz pregovora o miru (HRT)
  • Ankete nakon sučeljavanje njemačkih kandidata za premijera: Friedrich Merz ima najbolje ekonomske argumente i državnički nastup, drugi je Scholz koji je bio jak u brojkama i napadački raspoložen, a AfD-ova Weidel je isticala antimigrantsku politiku za koju se zalaže (Index)
  • Papa Franjo je imao mirnu noć nakon nove dijagnoze upale pluća. Međutim, zabrinutost za 88-godišnjeg poglavara Katoličke crkve raste (Index)
  • Hrvatica ostavila BMW-a u Grazu pa prikupila već 8.000 eura kazni za parkiranje (Autonet)
  • Plavi orkestar u Areni Zagreb – povijesni nastup originalne postave nakon 35 godina (Muzika)
  • Hrvatski Telekom umirovio svoju 3G mrežu (Mreža)
Prekjučer (21:00)

Možda vojne odjeće?

Hrvatsko naoružanje: isključivo potrošnja, nema proizvodnje

Goleme investicije u razvoj oružanih snaga Hrvatska nije iskoristila za mogući oporavak vlastite industrije naoružanja i opreme. Po svemu sudeći, to niti ne namjerava. Sve više ulaže i u druge oružane investicije, pa se često javno diskutira o markama borbenih aviona i oklopnih vozila. S tim u vezi, u javnom prostoru pojavila se nedavno jedna sugestija o prilici za pokretanje domaće industrije na tragu opisanog naoružavanja. Bi li RH mogla, umjesto skupog uvoza koji iziskuje i buduće inozemne usluge održavanja, bar neke jednostavnije artikle proizvesti doma? Hrvatska više ne uspijeva proizvesti ni pola količine mlijeka za vlastite potrebe, kamoli zahtjevnije vojne sustave. DW

Prekjučer (20:00)

Bolje je offline

Basara: Sretenje i kontrasretenje

Za razliku od mitinga i kontramitinga iz devedesetih, koji su upriličavani u prestonoj megakasabi – i ponekad rezultirali žrtvama u ljudstvu i materijalu – ovogodišnji sretenjski i kontrasretenjski skupovi održani su na pristojnoj distanci – da ne kažem baš istorijskoj – zahvaljujući čemu nije bilo bliskih susreta srpske vrste.

Nije mi to bilo jasno ni devedesetih – a tek mi je sad nejasno – da li je potrebno da se desetine i desetine hiljada ljudi – podeljene na dva dela – skupe na različitim mestima i da otuda jedni drugima pošalju već decenijama poznate „snažne poruke“, u kragujevačkom slučaju – „silazite s vlasti“, u mitrovičkom slučaju: „evo vam qwrz što ćemo sići s vlasti“.

Jedan internetski šeret je predložio genijalno rešenje: da se takvi skupovi ubuduće održavaju preko Zuma. Jeftinije je, manje naporno, a Zum sesije mogu okupiti više ljudi nego konvencionalni skupovi, uz mnogo manji utrošak para i energije. Svetislav Basara.

Prekjučer (19:00)

Uskoro to neće biti SF...

Film ‘Mickey 17’: Čovjeka koji je poginuo može se isprintati i ugraditi mu memoriju

Filmofili su dugo, šest godina, čekali taj korak, Bongov (redatelj Parazita) prvi film na engleskom. On je sada pred nama. Na berlinskom festivalu premijerno je prikazan njegov znanstveno-fantastični “Mickey 17” s Robertom Pattinsonom u glavnoj ulozi. U kojem god žanru radio, Bongovi filmovi imaju slične odlike. Uvijek su pomalo, a neki put i ne samo pomalo mizantropski. Uvijek imaju crtu apsurdnog crnog humora koji je često naglašeno crn. U njima je uvijek jako prisutan motiv klase i društvenih konflikata. Bonga bi čovjek gotovo mogao opisati kao marksista, samo što je odviše pesimist da bi vjerovao u revoluciju – pa ga to kao marksista diskvalificira. Jurica Pavičić za Jutarnji.

Prekjučer (18:00)

Ja se, osobno, ne bih htio prisjećati toga, ali što ćeš...

Zagreb nije jedini, spomenici preminulima od korone u Europi su podignuti već prije

Sjećanje na preminule od posljedica bolesti COVID-19 u Zagrebu će, najavljeno je, predstavljati memorijal od kamene kocke granitnog masiva sa srebrnim ugraviranim tekstom te grbom Grada. Glavni hrvatski grad time će se pridružiti nizu gradova diljem svijeta koji su postavljanjem memorijala već odali čast žrtvama spomenute bolesti. U Engleskoj, Španjolskoj i drugim zemljama podignuti su memorijali u spomen na žrtve COVID-a. U Londonu je Nacionalni COVID zid prepun crvenih srdačnih poruka, dok skulptura “Zagrljaji s dušom” u Torrevieji simbolizira gubitke i usamljenost. U Sheffieldu je podignuta skulptura u obliku vrbe koja prikazuje snagu, fleksibilnost i podršku tijekom pandemije. Ovi memorijali osmišljeni su kao emocionalni podsjetnici i simboli zajedništva u suočavanju s gubitkom. Jutarnji

Prekjučer (17:00)

Spremni za izbore

Njemačku ljevicu već su svi otpisali, no sada ima šanse da se ponovno vrati u Bundestag

Ljevica se u kampanji fokusirala na nekoliko ključnih tema – previsoke stanarine i skupe cijene u supermarketima. Stranka nudi konkretne alate poput aplikacija za pomoć ljudima koji sumnjaju da su žrtve previsokih stanarina ili troškova grijanja. Također, rukovodstvo stranke smanjilo je sebi vlastite plaće na 2.850 eura neto – koliko u prosjeku zarađuje kvalificirani radnik u Njemačkoj. Ljevica se protivi strožim mjerama prema migrantima, što je aktualno čini gotovo jedinom strankom s takvim stavom u političkom spektru Njemačke. Upravo to je čini privlačnom određenim grupama birača – posebno u velikim gradovima i među studentima. Uz to, promijenili su taktiku i išli door-to-door da se ponovno povežu s ljudima i razgovaraju o njihovim problemima – na njihovom kućnom pragu. Čak i ako ne uvjere svakog sugovornika da glasa za njih – kontakt sa potencijalnim biračima je ponovno uspostavljen. DW

Prekjučer (16:00)

Brze i kratke

  • Trump i Musk se potpuno okrenuli protiv Zelenskog. Zelenski oštro odgovorio Trumpu: prema posljednjim anketama 58% Ukrajinaca ima povjerenja u njega (Index)
  • Kremlj: Trump i Putin mogli bi se sastati već prije kraja veljače (Nacional), Macron organizira zasebne sastanke s pojedinim skupinama država članica EU-a, sastat će se i s Plenkovićem (Index)
  • Vizionar godine prema izboru tportala je Nebojša Slijepčević, redatelj koji je za svoj kratkometražni film ‘Čovjek nije mogao šutjeti’ u Cannesu dobio uglednu Zlatnu palmu, a sad je nominiran i za Oscar (tportal)
  • Cijena kave više se nego udvostručila tijekom prošle godine zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, nekima će zasigurno postati luksuz (N1)
  • Kladionica otkriva favorite za osvajanje ovogodišnje Dore: Najbolje kotiraju Magazin, Marko Bošnjak i Ogenj (Jutarnji)
  • Roditelj pretukao zaštitara škole u Zagrebu jer je navodno uznemiravao djevojčice (Index)
  • Da ste vlasnik birca, kako bi se zvao? Razmjena ideja za naziv birtije na Monitorovom forumu
Prekjučer (14:00)

Novinarstvo bez duše, a to se osjeti

Novinarstvo generirano umjetnom inteligencijom ne ispunjava očekivanja publike

Trogodišnja australska studija pokazuje da su i čitatelji i novinari sve više zabrinuti zbog upotrebe umjetne inteligencije u novinarstvu. Novinari su slabo opremljeni za prepoznavanje sadržaja generiranog ili uređenog umjetnom inteligencijom, što ih čini ranjivim na nesvjesno promicanje takvog sadržaja publici. Većina novinara nije svjesna u kojoj se mjeri AI sve više i često nevidljivo integrira u kamere i softver za uređivanje i obradu slika ili videa. AI se ponekad koristi, a da novinari ili novinska kuća uopće ne znaju za to. Čitatelji nemaju problema kad novinari koriste AI ako su je i sami koristili u slične svrhe, kao što je zamućivanje dijelova slike. I publiku i novinare, pokazuje istraživanje, brine način na koji novinske kuće koriste i na koji bi mogle koristiti generativnu umjetnu inteligenciju. Bug

Prekjučer (13:00)

Birokratski autogol

Trumpove carine nisu glavni problem – Europa si je sama nametnula barijere

Dok se EU bavi vanjskim trgovinskim prijetnjama, najveće zapreke dolaze iznutra – birokratske i regulatorne prepreke guše rast više od Trumpovih carina. MMF procjenjuje da su europske unutarnje barijere ekvivalent carinama od 45% na proizvodnju i 110% na usluge. Unutareuropska trgovina slaba je, domaća potražnja stagnira, a SAD i Kina brže rastu zahvaljujući deregulaciji i inovacijama. Hrvatski poduzetnici više pate zbog Zagreba i Bruxellesa nego zbog Washingtona. Umjesto paničnog reagiranja na vanjske izazove, vrijeme je da EU sredi vlastiti birokratski kaos. Lider

Prekjučer (12:00)

Uvijek za vruća pitanja

Novi serijal Roberta Knjaza bavi se hranom: Prva epizoda o porijeklu bureka

Njegova masnoća burek prvo je pravo fast food jelo u Hrvatskoj i najpoznatiji ljubavni trokut. Ali gdje je nastao burek i kako je dospio do nas? Odgovore su Knjaz i ekipa potražili u kolijevci bureka, Turskoj, i glavnom gradu burekoljubaca, Sarajevu. Pretpostavlja se da je porijeklo izvornog bureka iz središnje Azije, a pravili su ga nomadi od tankog, vučenog tijesta. Negdje nakon 11 stoljeća, vjeruje se, razvila se prva stalna tehnika pravljenja ove mnogima slasne delicije. U Turskoj postoji oko 345 vrsta bureka, što će reći kako nije nužno samo s mesom. HRT (epizoda se može pogledati na HRTi)

Prekjučer (11:00)

Brze i kratke

  • Gradovi uvode porez na nekretnine. Evo kakve su stope u kontinentalnoj Hrvatskoj – najniže na sjeveru Hrvatske (Nacional)
  • Novac s tajnih austrijskih računa Ive Sanadera još uvijek nije vraćen Hrvatskoj, a on želi na slobodu (Nacional)
  • Prevara s proteinima: Nije svaki (mliječni) proizvod na kojem piše da ima više proteina zapravo s više proteina, “obični” proizvodi istog tipa ih imaju više (Jutarnji)
  • U prometnoj kod Draganića poginuli mladić i djevojka, imali su 19 i 18 godina (Index)
  • Majka u Americi ostavila djecu samu u kući 4 godine. Hrana im stizala dostavom.. uhićena je, šerif: Nikada nisam naišao na slučaj tako ozbiljnog i dugotrajnog napuštanja, zanemarivanja i zlostavljanja, djeca nisu znala koristiti wc.. (Index)
Prekjučer (09:00)

Da ti dug (ne) postane drug

U vrtlogu dugova: Kako izaći iz blokade u šumi propisa i paralelne naplate

Gotovo 200 tisuća građana u Hrvatskoj ima blokirane račune, a sustav naplate dugova i dalje je kaotičan. Ovrhe provode i po dva ovrhovoditelja, mnogi ni ne znaju da su im računi blokirani, a pravila su zamršena. Pučka pravobraniteljica i stručnjaci upozoravaju da je hitno potreban novi Ovršni zakon, ali Vlada ga zasad ne planira. Država bi mogla olakšati situaciju, ali trenutačno sve ostaje na snalaženju građana u pravnom labirintu. Lider

Prekjučer (08:00)

Baš se na nas namjerio...

Porasle šanse za udar asteroida, a postoji mogućnost da udari i u Mjesec

Početkom mjeseca, 7. veljače, NASA je povećala vjerojatnost da će asteroid 2024 YR4 udariti u Zemlju za sedam godina s 1.2% na 2.3%. Vjerojatnost udara zatim je porasla na 2.6%, a sada je 3.1%, prema najnovijim podacima na web-stranici NASA-inog Centra za proučavanje objekata bliskih Zemlji Sentry. Asteroid 2024 YR4 ima procijenjeni promjer od oko 54 metra, što je približno jednako širini Kosog tornja u Pizi. Iako je premalen da bi uništio ljudsku civilizaciju, asteroid bi mogao uništiti velik grad, oslobađajući oko 8 megatona energije pri udaru – više od 500 puta više energije nego što je oslobodila atomska bomba koja je uništila Hirošimu. Dobra vijest je da još uvijek postoji 96.9% šanse da asteroid promaši Zemlju, a kako istraživači saznaju više o njegovoj putanji, vjerojatnost udara vjerojatno će opasti na 0%, na temelju trenutnog rizika prema podacima NASA-e. Također postoji mala šansa (0.3 posto) da YR4 pogodi Mjesec umjesto Zemlje, izvijestio je Live Science. Index… Posljedice sraza s Mjesecom bile bi minimalne – kao da komarac udari u staklo automobila, kažu. The Economic Times, Forum