26/01/2025 - Monitor.hr
Jučer (23:00)

Svi za N1, N1 za sve

Jergović: Preseljava li se upravo uredništvo N1 iz Luksemburga na Markov trg?

Prvo nekoliko notornih činjenica: hrvatski N1 je, uza sve svoje mane, tvorničke greške i produkcijska ograničenja, televizija koja najšire zahvaća hrvatsku društvenu, političku i kulturnu zbilju. Jedina hrvatska televizija u kojoj opozicijski političari mogu očekivati jednak tretman kao i oni koji su na vlasti. N1 je ona televizija koja je svojim programom stvarala ravnotežu u odnosu na stranačko-režimske programe cjelokupne Hrvatske radiotelevizije… bez obzira na to što hrvatski N1 nema redakciju za kulturu, dogodilo se da je u posljednje dvije-tri godine više toga ozbiljnog o književnosti, društvu i umjetnosti izgovoreno u emisijama N1, nego u svim kulturnim programima HTV-a.

“Restrukturiranje” N1 pobjeda je Andreja Plenkovića i HDZ-a u borbi protiv jedne televizije. Nanošenje štete pričama o luksemburškom uredništvu i o polulegalnoj televiziji urodilo je plodom. I kako to biva u demokratski deficitarnim društvima i režimima, ne utječu svojim informiranjem mediji na politiku, nego politika svojim informiranjem suzbija medije. Miljenko Jergović za svoj blog.

Jučer (23:02)

Bravo, Kauboji!

Svjetsko prvenstvo u rukometu: Hrvatska u borbenoj utakmici dobila Sloveniju 29:26 i prošla u četvrtfinale

Hrvatska reprezentacija odigrala je utakmicu za četvrtfinale Svjetskog prvenstva. Ključni ogled u skupini 4 igrao se u Areni Zagreb, a Hrvatskoj pobjeda protiv Slovenije donosi četvrtfinale turnira. Slovenija je furiozno otvorila susret i rano došla čak do pet golova razlike. Prvi gol u mreži Slovenaca završio je tek nakon osme minute. Na poluvrijeme se otišlo s neriješenih 15:15, a nakon zvuka sirene je zaiskrilo na parketu. Neslužbeno, sve je počelo tako što su se Janc i Mačkovšek unijeli u lice Pavloviću, pa mu je u obranu uskočio Srna. U nastavku su uspjeli prelomiti utakmicu u korist Kauboja, i do kraja utakmice zadržali vodstvo. Gol, Forum

Jučer (23:00)

Like a rolling stone

Marjanović: Bob Dylan je nakon dva i pol sata biografskog filma i dalje – A Complete Unknown

Mangold je napravio pametan potez izabravši nešto manje utaban put, pa je film odlučio bazirati na momentu u karijeri, a ne cjelokupnom životu glazbenika od rođenja do smrti ili ključnog trenutka na kraju karijere. Ne kažem da to nužno film čini originalnijim, ali daje im više prostora da se kvalitetno pozabave trenutkom u kojem je najizvjesnije da ćemo upoznati pravog Dylana (što se ne dogodi jer on je – potpuna nepoznanica). A Complete Unknown utemeljen je na knjizi Dylan Goes Electric! i vodi nas od trenutka kad je postao novi junak američke folk scene do trenutka kad mu dio fanova okreće leđa jer je učinio “nezamislivo” i odradio nastup koristeći električne instrumente na Newport Folk Festivalu. Sve smo ovo već vidjeli u odličnom dokumentarcu No Direction Home Martina Scorsesea, ali Mangold si je dopustio malo umjetničke slobode i uz malo “opuštenije tumačenje povijesti” snimio kvalitetan biografski film koji dobacuje malo dalje od ispraznog prepričavanja biografije s Wikipedije. Hrvoje Marjanović za Index. Forum

Jučer (22:00)

Brze i kratke

  • Protivnici će Domovinski pokret nastojati srušiti ‘snimkama kurvi, cajki i kokaina’, a čak prijete i navodno seksualno eksplicitnim snimkama visokih dužnosnika te stranke na kojima konzumiraju droge. ‘Izdaja je jako skupa, čudi me da o tome nisu vodili računa’, rekao je izvor blizak protivnicima Domovinskog pokreta… Nacional donosi detalje slučaja
  • Koliko hrvatskih tvrtki radi za europsku autoindustriju, osjeti li se kriza? Hrvatske tvrtke će, uz diverzifikaciju proizvoda i usluga te digitalnu transformaciju poslovanja, smanjiti usporavanje svojih ekonomskih aktivnosti. Za očekivati je da bi se mogle nastaviti stabilno razvijati pa čak i bilježiti rast (Revija HAK)
  • Hrvati masovno odlaze u šoping u Sloveniju, posebno kada se kod nas odvijao bojkot, pokazali račune, možete ih sami usporediti s trgovinama u Hrvatskoj (Index)
  • U prosincu su stradala čak dva ruska tankera na Crnom moru, a naftna mrlja se sve više širi i zagađuje obalu regije Krasnodara. Rusija pak tvrdi kako se ne može ništa učiniti… (DW)
Jučer (21:19)

Sponzorirana vijest

Before Sex i After Sex

💥 Idealni poklon za VALENTINOVO!
📏 Dimenzije: 30×50 i 50×1000
🎁 Savršen izbor za parove ili za humoristične poklone!
📩 Javite se u inbox za više informacija ili rezervaciju! Dostupno dok traju zalihe.
😂 Unesite malo humora u svakodnevicu! 💕
Jučer (21:00)

Knjiga glavu čuva

Ljudi koji vole čitati imaju drugačiji mozak od onih koji ne čitaju

Profesor neurolingvistike na Sveučilištu Lund analizirao je bazu podataka s više od tisuću osoba u njoj i otkrio da čitanje utječe na anatomiju mozga. Struktura dviju regija u lijevoj hemisferi, koje su ključne za jezik, razlikuje se kod čitača i onih koji ne čitaju. Jedna je prednji dio temporalnog režnja koji pomaže u povezivanju i kategoriziranju važnih informacija. Da bi se zaokružilo značenje riječi kao što je, primjerice, noga, u ovoj regiji u mozgu povezuju se vizualne, senzorne i motoričke informacije te nam govore kako noge izgledaju, kako se osjećaju i kako se kreću. Struktura mozga može puno reći o vještini čitanja. Međutim, važno je da je mozak fleksibilan – mijenja se kada usvajamo novu vještinu ili usavršavamo već stečenu. Na primjer, mlade odrasle osobe koje su intenzivno proučavale jezik povećale su kortikalnu debljinu u jezičnim područjima. Nacional

Jučer (20:00)

Načelno

U Nedjeljom u 2 debatirali o eutanaziji: Treba li ljudima koji pate pomoći da dostojanstveno umru? Teško pitanje bez jasnih odgovora

Mišljenja su sučelili pjesnikinja Monika Herceg te pisac i novinar Boris Beck. Treba li ljudima koji nepodnošljivo pate pomoći da dostojanstveno umru ili je sadašnja praksa dobra, neka su od pitanja o kojima se polemiziralo. Sve više zemalja u Europskoj uniji legalizira eutanaziju. Uskoro bi to trebala učiniti i susjedna Slovenija, pa se postavlja pitanje, treba li i Hrvatska, gdje ona još uvijek nije dozvoljena. Aleksandar Stanković istaknuo je da Europska unija poznaje dva pojma: dobrovoljnu eutanaziju i pomognuto samoubojstvo. Dobrovoljna eutanazija je čin okončanja života druge osobe, ali na njezin zahtjev, a pomognuto samoubojstvo čin je okončanja vlastitog života uz sudjelovanje drugih osoba. Jedno je stvar kada netko pati od neizlječive bolesti i pati, kvaliteta života mu je izuzetno narušena, no postoji i bojazan od zloupotrebe termina kako bi se riješili ukućana i došli do imovine. Neki tvrde kako je eutanazija zapravo “kapitalistička podvala” da se društvo može riješiti ljudi koji su stariji i koji nisu produktivni. HRT

Jučer (19:00)

Toliko slatko da nam organizam to ne može podnijeti

Zaslađena pića imaju nisku nutritivnu vrijednost, a redovna konzumacija nosi rizik za zdravlje

Zaslađeni napici poput gaziranih pića i energetskih napitaka povezani su s ozbiljnim zdravstvenim problemima poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca i pretilosti. Studija sa Sveučilišta Tufts otkriva da su odgovorni za 1,2 milijuna novih slučajeva srčanih bolesti i 2,2 milijuna slučajeva dijabetesa godišnje. Problem je izraženiji u zemljama u razvoju, gdje su takvi proizvodi intenzivno reklamirani, a zdravstveni sustavi slabije opremljeni za suočavanje s posljedicama. Najugroženije zemlje poput Meksika i Kolumbije bilježe alarmantne statistike, dok globalna potrošnja i dalje izaziva zabrinutost. Nacional

Jučer (18:00)

Kad bismo barem imali njihovo strpljenje

Mravlji promet: bez gužve, bez udesa – uzor za industriju autonomnih vozila

Talijanski znanstvenici proučavali su kako mravi rješavaju prometne izazove bez zastoja i udesa. Ključ je u jednostavnim pravilima: ne mijenjaju “trake”, ne pretječu, niti nepotrebno “koče”. U dvosmjernom prometu također se kreću skladno, zahvaljujući koordinaciji putem feromona. Ova načela mogla bi inspirirati razvoj autonomnih vozila, omogućujući učinkovitu i ekološku mobilnost. Za razliku od mrava, ljudima često nedostaje strpljenja, no budućnost bi mogla donijeti “mravljiviju” prometnu infrastrukturu. DW

Jučer (17:00)

Šteta što ne dišemo na škrge

Onečišćenje zraka godišnje ubije više ljudi nego cigarete

Zrak u Zagrebu opet je opasan za zdravlje s AQI indeksom iznad 150. Glavni krivci su mala kućna ložišta i prekogranično zagađenje. Iako se kvaliteta zraka dugoročno poboljšava, problem ostaje ozbiljan jer onečišćenje zraka godišnje ubije više ljudi nego cigarete. Grad i država planiraju mjere poput energetske obnove zgrada, modernizacije prometa i javnog prijevoza i poticanja obnovljivih izvora energije. Zagreb uvodi senzore za bolji nadzor i provodi edukaciju građana. EU direktiva s novim standardima do 2030. ključna je za daljnji napredak. Index… problem komentiraju i na Forumu.

Jučer (16:00)

Brze i kratke

  • Na HRT-u se spremaju otkazi za 800 zaposlenika, Vlada osigurala novac za otpremnine, radi se o planu konsolidacije poslovanja i rada javnog medijskog servisa (Jutarnji, Forum)
  • Skandal u Beogradu: Vučićevci poludjeli zbog Frljićeve predstave u kojoj se povraća po srpskoj zastavi (tportal)
  • Počela cjelovita obnova Muzeja za umjetnost i obrt, vrijednost 56 milijuna eura (tportal)
  • Louvre vapi za obnovom, iz pariškog muzeja zatražili hitnu pomoć francuske vlasti kako bi obnovio vremešne izložbene hale te podigao zaštitu silnih umjetničkih radova koji su u njemu pronašli dom, piše CNN. (Jutarnji)
  • Potrošači spremaju novi bojkot trgovina: razmišlja se o višednevnom bojkotu trgovačkih lanaca i centara ili kupnje pojedinih proizvoda (Nacional)
Jučer (15:00)

Ništa nije slobodno, čak ni internet

Postnikov: Lako za to što vam se pokvario internet. Jer čini se da nam se pokvario svijet

Još od devedesetih godina prošlog stoljeća, najkasnije od Zakona o telekomunikacijama Billa Clintona iz 1996., internetska mreža, prethodno izgrađena javnim sredstvima, prepuštena je tržištu, a tržištima – nasuprot mitovima njihovih propagandista – uglavnom upravlja nekolicina kompanija. Logika oligopola je neumoljiva. I nikada ne radi u korist mušterija. Zato će, uostalom, američki povjesničar Howard Zinn još 2003., u proširenom izdanju antologijske “Narodne povijesti SAD-a”, prevedene i kod nas, zapisati da je Clintonov zakon omogućio “nekolicini korporacija” da “povećaju svoju moć”, a s njom i “kontrolu informacija”. Možda smo, drugim riječima, tek nedavno primijetili da se stvar zagovnala, ali sranje se sprema odavno. Nedostajao je samo posljednji korak: da se gospodari interneta udruže s gospodarom politike, da se oligopolisti prometnu u oligarhe. A one koji u politiku ulaze kao imperatori korporacija u politici rijetko zanima demokracija. Boris Postnikov za Novosti.

Jučer (14:00)

Previše serija, premalo vremena

Serije koje ćemo (možda) uspjeti pogledati

  • Bijeli lotos, 3. sezona: Tajland, luksuz i kaos: novi gosti i povratak Belinde iz prve sezone.
  • Squid Game, 2. i 3. sezona: Gi-hun konačno razotkriva tvorce smrtonosne igre.
  • Pittsburška bolnica: Intenzivna smjena u hitnoj službi, sat po sat.
  • Severance, 2. sezona: Dvostruki životi zaposlenika i dalje oduzimaju dah.
  • The Last of Us, 2. sezona: Joel i Ellie sada u sukobu, prema drugom dijelu igre.
  • The Studio: Satira o filmskoj industriji, s dozom Seth Rogen humora.
  • Četiri godišnja doba: Putovanja prijateljskih parova puna kriza i smijeha.
  • Too Much: Nova Lena Dunham serija o kaotičnim odnosima.
  • Alien: Earth: Svemirski brod pada na Zemlju s opasnim putnicima.
  • Long Story Short: Animirana priča o disfunkcionalnoj obitelji od autora BoJacka Horsemana.
Jučer (13:00)

Možda nismo dobri u sprintu, ali u maratonu vas dostižemo, fantje

Hrvatska bilježi brz gospodarski rast i smanjuje zaostatak za Slovenijom

Dok je 1995. bila na 45,2% prosjeka EU-a, a Slovenija na 76,6%, danas su brojke znatno bliže: Hrvatska na 76,6%, Slovenija na 91,8%. Međutim, dugoročni napredak Hrvatske ovisit će o provođenju reformi u pravosuđu, javnoj upravi i obrazovanju te privlačenju investicija. Iako Slovenija ima prednosti poput razvijenije industrije, visoki porezi i spora podrška inovacijama koče njezin rast. S trenutnim tempom, Hrvatska bi mogla sustići Sloveniju za 15 do 20 godina. Do tada, šale na račun Slovenije ostaju sigurna opcija. Lider

Jučer (12:00)

Dajte nam zraka

U Hrvatskoj godišnje oko 3500 ljudi umre preuranjenom smrću zbog onečišćenja zraka lebdećim česticama

U Europi prema procjenama Europske agencije za okoliš od istog uzroka umre oko 300.000 stanovnika. Čak 96 posto Europljana koji žive u gradovima izloženo je koncentracijama lebdećih čestica koje su iznad razine definirane u smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. U 2023. pod najvećim pritiskom onečišćenja zraka lebdećim česticama kod nas bili su Zagreb, Slavonski Brod, Sisak i Kutina. Jedan od glavnih izvora onečišćenja zraka je promet. U ljetnim mjesecima to nije toliki problem jer nema grijanja, a i emisije iz prometa su značajno manje nego zimi. Ministarstvo zaštite okoliša pokrenulo je program od 220 milijuna eura, kojim će financirati projekte za vozila s nultim emisijama za one koji rade veliku kilometražu. N1

Jučer (11:00)

Samo da ne uzjaše Murta ukoliko ipak na kraju sjaše Kurta

Prosvjedi u Srbiji traju već dva mjeseca, Vučić ozbiljno uzdrman, neki uvjereni u njegov skori kraj

Već dva mjeseca traju protesti u organizaciji studenata državnih univerziteta u Srbiji. Oni traže istragu i kažnjavanje odgovornih za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, koja je 1. studenog prošle godine usmrtila petnaest ljudi. Građanska neposlušnost, što su je, na poziv studenata zadnjih dana pokazali i profesori, odvjetnici, privrednici, ljekari, vlasnici knjižara, dućana, barova, restorana, ulijeva nadu da režim predsjednika Aleksandra Vučića broji svoje posljednje dane na vlasti. “Kontramiting” u Jagodini dokaz je da je predsjednik Srbije politički oslabljen. No, postoji bojazan od uličnih sukoba, a stvar bi mogla eskalirati ukoliko Vučić proglasi izvanredno stanje i pozove vojsku na ulicu. No, to bi ujedno bio i njegov politički kraj, smatraju. Index… o tome opširno pišu i njemački mediji, gdje navode pokušaje vlasti da podijeli, diskreditira ili čak fizički napada demonstrante. DW

Jučer (10:00)

Brze i kratke

  • Nacional: Dabro je tražio smjenu Dujića, htio je zaštititi interesnu grupaciju Ivića Pašalića
  • Crobarometar: Između HDZ-a i SDP-a sve manja razlika (27 u odnosu na 24 posto), DP potonuo na političku marginu (Dnevnik)
  • Trump pregovara s više ljudi o kupnji TikToka, odluku će donijeti u roku mjesec dana (tportal)
  • Papa: Rimokatolička crkva je spremna prihvatiti jedinstveni datum za Uskrs (N1)
  • Sjeverna Koreja testirala strateški krstareći projektil (Index)
  • Večernjakova ruža 2024.: Svi nominirani za najprestižniju medijsku nagradu
Jučer (09:00)

Tableta umjesto teretane

Argentina: Milei je smanjio inflaciju, ali je odveo državu u recesiju s velikom stopom nezaposlenosti

Predsjednički izbori u Argentini 2023. donijeli su pobjedu radikalnog libertarijanca Javiera Mileija usred najveće ekonomske krize u 21. stoljeću. Milei je smanjio inflaciju s 211% na 118%, uveo proračunski suficit i deregulirao tržište, ali je time uzrokovao recesiju (-3.8% BDP-a), rast nezaposlenosti (8%) i siromaštva. Zatvorio je ministarstva, uštedio na plaćama i stopirao javne radove, prebacujući teret investicija na privatni sektor. Dok neoliberalne reforme smanjuju inflaciju, pogoršavaju život najslabijima. Mileijev idući izazov bit će izgraditi društvenu ravnotežu bez napuštanja svojih ideala – ili će ga ekonomska stvarnost izbaciti iz utrke za drugi mandat. Index

Jučer (08:00)

Za početak, treba puno struje

Projekt Stargate: najveći u nizu instalacija infrastrukture za AI

OpenAI, SoftBank i Oracle pokreću AI infrastrukturni projekt Stargate vrijedan 500 milijardi dolara. Sredstva su namijenjena izgradnji mreže podatkovnih centara za AI. Prvi centar gradit će se u Abileneu u Teksasu, nakon čega slijedi širenje u druge savezne države. U projektu sudjeluju vodeće tehnološke tvrtke i investicijski fondovi, u prvom redu SoftBank i OpenAI. Bug, Bloomberg Adria… Projekt nije ni počeo, već je izazvao javni sukob tehnoloških čelnika Elona Muska i Sama Altmana (Bug). Detaljnije se može saznati i na Forumu, gdje je pokrenuta tema.