Katastrofalna prometna infrastruktura, tragično spor i neudoban javni prijevoz koji ljude tjera da koriste aute kamo god krenuli, pa i nelogični potezi gradske vlasti, koja se žali na prevelik broj auta, a potom ukida parkirališna mjesta i vozne trake u središtu grada… sve to se urotilo protiv vozača u Zagrebu, koje zbilja treba uzeti za ozbiljno kad se nakon često višesatne borbe s gužvama požale na svoje zdravlje. Istraživanje portala discovercars.com analiziralo je razinu stresa koju vozač doživljava u prometu u većim europskim gradovima. Pokazalo se  da vožnja po našoj metropoli nije samo iznadprosječno stresna, već da može izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Vršnih 115 otkucaja u minuti zabilježenih u vožnji u zagrebačkom prometu zabrinjavajuć je rezultat, jer se sve preko 100 otkucaja srca u minuti u mirovanju smatra tahikardijom, stanjem potencijalno opasnim po zdravlje. Ništa bolji rezultat nije zabilježen niti kod mjerenja najniže vrijednosti. Jutarnji

• Split je iza 12 sati zahvatilo jako kišno nevrijeme, a na zapadu grada je u kratkom vremenu palo i do 20 litara kiše po metru kvadratnom, grad mjestimično poplavljen (N1)
• Studentske blokade u Srbiji se nastavljaju, a vlast se nada zamoru materijala. Za to vrijeme podijeljena oporba nije još povukla potez ni prema okrupnjavanju niti prema zajedničkom političkom zahtjevu (DW)
• Milanović upozorio na pripremu zakona kojim bi se izmijenio način upravljanja vojskom: Najavljenim izmjenama Zakona o obrani Plenković opet smjera izaći izvan okvira ustavnog poretka i neustavno preuzeti zapovijedanje vojskom (Nacional)
• Nakon što Ukrajina nije produljila ugovor o tranzitu plina iz Rusije, Slovačka joj je zaprijetila obustavom isporuke električne energije. No čini se da premijer Fico time prije svega odvraća pažnju javnosti, piše DW.  Slovačka je spala na to da ima jedan od najvećih deficita državnog proračuna: u 2024. je država potrošila 6% više nego što je imala (Index)
• Hrvatska kultura u 2024.: Nagrade, gostovanja zvijezda… najveći događaj je prva Zlatna palma i Europski Oscar za kratki film, sve institucije u kulturi bilježe veći interes, a donesen je i Zakon o hrvatskom jeziku.. (HRT)

U ovim razgovorima, korisnici razmjenjuju savjete o tome kako da drogiraju ljude za seksualno napastovanje, pa čak i silovanje, a da ne budu primijećeni. Među sobom nude svoje partnerice drugima za silovanje. Silovanja se čak najavljuju i dijele se odgovarajući snimci. Čini se da pogođene žene dolaze iz neposrednog okruženja korisnika: riječ je o njihovim rođenim sestrama, majkama, djevojkama ili ženama. Neki tvrde da njihova partnerica nema problem s tim. Mnogi, međutim, ponosno pišu da one o tome ništa ne znaju. U nekim slučajevima, navodna silovanja se događaju u realnom vremenu pred publikom na mreži. Preporučuju se narkotici i “lijekovi za tzv. nokaut”, koji su na tržištu zamaskirani kao proizvodi za njegu kose… Problem je da Telegram mreža nudi potpunu anonimnost, a i pojedine grupe se redovno brišu da bi ubrzo nastali novi linkovi… DW

Reakcija iz CCAA.hr (Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo) na Monitorov članak. Ispravak netočnih navoda prenosimo u ovom članku. Premda su mrežni forumi vrlo jednostavan i praktičan način pronalaska potrebnih informacija, radi svoje otvorene prirode su često i izvor netočnih informacija, osobnih tumačenja i pogrešnih nagađanja. Stoga pozivamo zainteresiranu zajednicu da informacije o letenju dronova u Republici Hrvatskoj potraže na relevantnom mjestu, pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, telefonom 01 2369399 ili 012369318, emailom UAS@ccaa.hr  ili na mrežnim stranicama. 

Duboko sam uvjeren da bi eventualni izbor Primorca za predsjednika vodio u tragediju. Točnije, u završni čin tragedije. HDZ bi preko njega preuzeo zadnju instituciju koju ne drži pod kontrolom i dovršio okupaciju države. Kontrolirajući vojsku, Milanović barem sprječava da nas Plenkovićevo sluganstvo prema “zapadnim saveznicima” ne odvede u nepotrebna krvoprolića. Osim toga, čista je podvala kada se premijer i njegov džepni kandidat verbalno distanciraju od ekstremističke desnice, te se – iako vlast dijele s proustaškim DP-om – izdaju za reprezentante političkog centra. Imajući u vidu njihovu nestašnu dob, slučaj ću u hodu definirati kao krizu srednjih govana. Viktor Ivančić za Novosti

Aleksandar Vučić otkrio je postojanje “lojalista,” tajne frakcije SNS-a s preko 17.000 članova odanih isključivo njemu, koji se sastaju u crkvama i zaklinju na krv. Oporba i analitičari oštro reagiraju, optužujući Vučića za zastrašivanje i uspoređujući ga s Trumpom. Studentski prosvjedi u Beogradu dodatno su zakomplicirali situaciju, dok neki analitičari upozoravaju da Vučićeve izjave prizivaju opasne povijesne asocijacije. Usporedbe sa Spartancima i SS-ovcima dodatno potpiruju vatru. Oporbene političarke pozivaju SPC da se očituje o vezi crkve i ekstremnih skupina, dok Vučić nastavlja s kontroverznim izjavama koje šokiraju javnost. tportal

• Puhovski: ključni moment za hrvatsku politiku u ovoj godini neće biti lokalni izbori, nego Plenkovićeva pozicija u HDZ-u, desnica je dobila suvislog kandidata Jonjića, ali ga napadaju njegovi, Selak Raspudić bi mogla osnovati jaku stranku, ali joj fali izjašnjavanje o poziciji – feminizam u kombinaciji s hercegovačkim patrijarhatom joj nije dobra opcija (N1)
• Drastično pala proizvodnja odjeće i kože, pad bilježi čak i proizvodnja pića, ali jedna industrija je iznenadila rastom – duhanska industrija (Lider)
• Tramvajske i autobusne linije do Mihaljevca od 7. siječnja u prometu (HRT)
• Ludnica u zagrebačkoj zračnoj luci od ranog jutra: Nema leta koji nije kasnio, sve zbog niskih temperatura i snijega (tportal)
• Dacia Duster je Hrvatski automobil 2025. godine, a ovo su najbolji po kategorijama – MG MG4 EV kao električni, Citroen C3 u B-segmentu, BMW Serija 1 u C-segmentu, Hyundai Santa Fe kao SUV, Volkswagen Passat kao poslovni automobil, Škoda Kodiaq kao obiteljski… (Nacional)

Reakcija iz CCAA.hr na Monitorov članak. Ispravak netočnih navoda prenosimo u nastavku:

Premda su mrežni forumi vrlo jednostavan i praktičan način pronalaska potrebnih informacija, radi svoje otvorene prirode su često i izvor netočnih informacija, osobnih tumačenja i pogrešnih nagađanja. Stoga pozivamo zainteresiranu zajednicu da informacije o letenju dronova u Republici Hrvatskoj potraže na relevantnom mjestu, pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, telefonom 01 2369399 ili 012369318, emailom UAS@ccaa.hr  ili na mrežnim stranicama: https://www.ccaa.hr/zelim-letjeti-dronom-sto-moram-napraviti-35513 .

U tekstu navodite kako je korištenje dronova u RH regulirano propisima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA), prema njima dronove ne smije koristiti “bilo tko i bilo gdje” bez poštivanja pravila.

HACZ: Točno je kako je letenje dronova u Republici Hrvatskoj uređeno Uredbama Europske Unije, koje su direktno primjenjive, bez utjecaja Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ), a koja je nadležna za njihovu provedbu.

Nadalje, tvrdite kako fizičke osobe smiju snimati u rekreativne svrhe, uz poštivanja određenih pravila – ne smiju letjeti iznad 120 metara i blizu zabranjenih zona – vojnih objekata i zračnih luka.

HACZ: Ne ulazeći u nadležnost Državne geodetske uprave, koja je nadležno tijelo za odobravanje snimanja iz zraka i upotrebu tih snimaka, letjeti se može i iznad 120 m uz ishođenje za to potrebnih odobrenja. U Republici Hrvatskoj danas nema službeno objavljenih stalnih zona zabranjenog letenja. Letjeti se može i u blizini aerodroma i vojnih objekata, uz poštivanje pravila i ishođenje za to potrebnih odobrenja.

U tekstu piše da je za komercijalna snimanja potrebno unaprijed tražiti dozvolu. Dozvolu za letenje smiju tražiti svi, a ona je dostupna na klik preko aplikacije.

HACZ: Državna geodetska uprava je nadležna za izdavanje dozvola za snimanje iz zraka i upotrebu takvih snimaka, međutim dozvole se ne izdaju preko aplikacije, nego se nadležnom tijelu potrebno obratiti sa zahtjevom koji ono obrađuje u redovitom postupku. Klikom u aplikaciji se može ishoditi odobrenje za let od kontrole leta za letove koji udovoljavaju uvjetima za to, pa se ovdje možda mislilo na to.

Dronovi teži od 250 grama moraju biti registrirani, a kod komercijalnih – i osigurani.

HACZ: Ne registriraju se dronovi, nego njihovi operatori. Nadalje, operatori dronova i lakših od 250 g moraju se registrirati ako lete dronovima koji su opremljeni senzorima za prikupljanje osobnih podataka, na primjer kamerom. Obveza osiguranja ne veže se na (ne)komercijalnu prirodu operacija i ne osiguravaju se dronovi, nego operatori i to obveznim osiguranjem od šteta nanesenim trećim osobama, isto kao kod obveznog automobilskog osiguranja.

Obveznici osiguranja su operatori dronova koji se bave radovima iz zraka, poput snimanja, fotografiranja, oglašavanja, nadzora…neovisno rade li to komercijalno ili ne, za vlastite ili javne potrebe. Osiguranje operatora nije potrebno kada se dronom lakšim od 20 kg izvode sportsko rekreativne operacije, poput aeromodelarskih aktivnosti, kada se dronom leti samo radi zadovoljstva letenja, a ništa se tijekom leta dronom ne radi.

Paul Bradbury prošle se godine trudio održati izazov 1 minute Croatia u kojoj je skoro svakodnevno objavljivao videe na društvenim mrežama, poput Instagrama (format u shortsima koji nije podržan ovdje da bi se mogao prenijeti), no zato se ove godine vratio Youtube-u i standardnom formatu. U novom videu zabavlja se hrvatskim dijalektima, pa spominje riječi poput “šeflja”, odnosno “zaimača” po standardu (koji zapravo nitko ne koristi), koja se u različitim dijelovima Hrvatske drugačije zove (kaciola, kutljača, grabljača, paljak ili još i pajić).

Ova gaming šalica ima i žiroskop. Ne samo da možete pucati u igri dok ispijate čaj / kavu, nego pritom možete i šalicom usmjeravati nišan svog ingame oružja. E sad, možda će vas ohladiti informacija da ovaj proizvod za sada neće ići u masovnu proizvodnju, osim ako se ispostavi da problem ispijanja tekućine prilikom igranja muči više od troje ljudi na cijelom planetu. HCL

Analizirajući upravo lik Dudeka kao centralne figure, film podsjeća da u vlastitim životima, svjesno ili nesvjesno, često preuzimamo osobine i odlike poštenog i naivnog podravskog lika Draža Katalenića- Dudeka, kojeg je maestralno utjelovio pokojni glumac Martin Sagner. Svi koji su bar malo patili u vlastitom životu, gledajući lik Dudeka morali su pomisliti u sebi: ”Pa to sam zapravo ja”?! Upravo taj identifikacijski trenutak gledatelja sa junakom je ono što dobar scenarij (Kerstner) preko filma (Golik) pretvara u stvarni život. Zato su i Dudek i Gruntovčani i danas živi jer su naprosto istiniti i stvarni. Zato jer su i igrani i dokumentarni u isto vrijeme. HRT

Nakon pada 2023. i izazovne 2024., industrija alkoholnih pića 2025. ulazi u eru svjesne konzumacije i ekskluzivnih iskustava. Potrošači traže kvalitetu, inovativnost i povezanost s kulturom, dok brendovi odgovaraju personaliziranim koktelima i uključivanjem zajednice. Trendovi poput ekskluzivnih iskustava, znalačkog uživanja i gastronomski inspiriranih koktela redefiniraju uživanje u alkoholu. Miksolozi preuzimaju uloge kreativnih dizajnera, dok brendovi ističu lokalnost i održivost. Novo poglavlje donosi manje, ali bolje – s naglaskom na zajednicu i nezaboravna iskustva. Lider

CroCube naziv je prvog hrvatskog satelita. 10 puta 10 centimetara njegove su dimenzije, a masa 1,1 kilogram. CroCube kruži oko Zemlje svakih 90 minuta, kreće se brzinom od 7,5 km u sekundi. Hrvatsku u danu preleti 6 puta.  Ovo je projekt koji nije podržan od strane državnog novca, ovdje nisu uključena javna sredstva, ovo je sve privatni novac, privatne forme koje su se kupile, organizirale i misiju ostvarile. Ima hrpu postaja diljem svijeta koje zapravo od njega primaju informacije i sabiru ih u zajednički portal i mi pratimo sve… Kakvo mu je zdravstveno stanje, kako funkcionira… Kakve nam podatke šalje, sve što nam treba. HRT

• Objavljen tijek masakra u Crnoj Gori, manijak 12 ljudi ubio u 30 minuta. Poznata sva imena žrtava (Index)
• Stigla najavljena promjena vremena, snijeg zabijelio unutrašnjost, na obali – nevrijeme (tportal), DHMZ izdao niz upozorenja, A1 zametena (Index)
• Potrošnja u Hrvatskoj porasla 20. mjesec zaredom (Lider)
• Rasle plaće, ali i cijene. Evo koliko je život u Zagrebu 2024. bio skuplji nego prije deset godina: Ručak u jeftinijem restoranu u Zagrebu prije deset godina koštao je, preračunato iz tadašnjih kuna u sadašnju valutu, 5,64 eura da bi sada bio više nego dvostruko skuplji – 11,97 eura (N1)
• “Orašar” uživo na ekranu ispred zagrebačkog HNK u petak, 3. prosinca (odnosno, danas) (HRT)

Naime, gotovo ni jedan drugi američki predsjednik do Baracka Obame nije toliko uspješno prigrlio popularnu kulturu kao oruđe prenošenja svoje poruke i približavanja puku kao što je to uspjelo Carteru, onom koji je doživio najdublju starost, nadživio mnoge svoje nasljednike i desetljeća nakon odlaska s vlasti posvetio plemenitim humanitarnim ciljevima do zadnjeg dana. Još dok je bio guverner, njegovu su kuću posjećivali glazbenici poput Gregga Allmana i Robbieja Robertsona, a u sedamdesetim godinama zbližio se i s Bobom Dylanom koji se također oprostio od Cartera. Nije samo rock kultura bila privlačna Carteru, slavan je i jazz concert koji je u Bijeloj kući upriličio 1978. povodom 25. godišnjice Newport Jazz Festivala, a na kojemu su nastupili, između ostalih i velikani kao što su Herbie Hancock, Sonny Rollins, Max Roach i Dizzy Gillespie, a potonjoj se dvojici pridružio i sam predsjednik kako bi izveo pjesmu i to, naravno, “Salt Peanuts”, s obzirom na njegovu povijest s farme kikirikija. Na Ravno do dna o dokumentarcu Jimmy Carter: Rock & Roll President koji je izašao 2020. godine.

Najveći postotak čitatelja pročitane knjige ili kupuje (40%) ili posuđuje u knjižnici (37%). Iako se beletristika čita manje nego prije četiri godine, još uvijek je najčitanija vrsta knjiga (58%). Na drugom mjestu je publicistika, kod koje se uočava lagani trend rasta čitanosti (2020: 27%; 2024:34%), slijede stručne knjige (28%) i priručnici (22%), dok strip, dječje knjige i knjige o umjetnosti čita svega oko 8% populacije. Najtraženiji naslov protekle jeseni zasigurno je bio roman Intermezzo, novi naslov s potpisom Sally Rooney, zatim novi roman Dolly Alderton naslovljen Dobar materijal i posljednji Marquezov roman Vidimo se u kolovozu. Od domaćih autora, pri vrhu je novi roman Ante Tomića Nada, a zabilježen je i povratak Hrvoja Šalkovića. Pri vrhu je i hvaljeni roman Kristiana Novaka Slučaj vlastite pogibelji objavljen godinu prije. Velik interes ponovno je privukla i knjiga Atomske navike, kao i nova knjiga o rimskom caru-filozofu Marku Aureliju. Journal