Politički protesti (bilo koji) u političkom smislu nisu (bar ne bi trebalo da budu) forma „izražavanja nezadoljstva“ i „savladavanja straha“ (sledi napuš i za autore tih baljezgarija), nego postizanja nekog političkog cilja. Ali qwrz. U zemlji Srbiji tome nije tako. Zato što – prema H. Ekstajnu, zahvaljujući „našim posebnostima“ – srpsko društvo spada u tzv. analgetične kulture, koje nisu orijentisane prema postizanju ciljeva, već prema izbegavanju bola, smanjenju stresa i učvršćivanju stabilnosti. Takva društva se prilagođavaju neprijateljskoj i teškoj sredini odustajanjem ili povlačenjem u apatiju i zasnovana su na frustraciji, a ne na motivaciji.

Protesti od 9. marta, oni iz ‘96/97. i oni od 5. oktobra jesu bili izazvani žestokim frustracijama, ali su bili motivisani jasnim političkim ciljevima: nedopuštanjem jajarske izborne krađe u prvom i promenom političke paradigme u drugom. Napomena: nije nužno da svi u „kritičnoj protestnoj masi“ budu svesno politički motivisani nekim ciljem, ali je obavezno da takav, jasan cilj imaju političari koji usmeravaju proteste. Ako toga nema, eto situacije u kojoj imate 50 litara rakije, ali nemate bure i onda džaba rakija. Svetislav Basara

• Oživljen je projekt Jarunskog mosta – novog prometnog koridora od Novog Zagreba prema sjeveru grada… No trasa davno zacrtana urbanističkim planom mnogima više nije prihvatljiva, jer bi pristupne ceste mostu trebale proći kroz gusto naseljeni dio grada, piše HRT (N1)
• Policija se oglasila o demoliranoj osnovnoj školi – nije samo pirotehnika, netko je po ulasku u objekt tupim predmetima koje je u objektu pronašao razbio stakla na sporednim ulaznim vratima i prozorima u prizemlju i na 1. katu, ravnatelj tvrdi kako će se škola sanirati do početka nastave (Nacional)
• Sučeljavanje predsjedničkih kandidata Milanovića i Primorca održat će se u utorak, 7. siječnja na HRT-u od 20.15 (Index)
• U Crnoj Gori nakon masakra u Cetinju razmatraju potpunu zabranu posjedovanja oružja (Borba), u džepovima ubojice pronađeno 80 metaka, vjeruje se da je htio ubiti još ljudi (Index)
• Podravka je jedina tvrtka iz RH koja izvozi u više od 60 zemalja svijeta (Danica)
• Splitska policija uoči Stare godine oduzela tisuće petardi, spriječen i šverc zabranjene pirotehnike iz BiH (Nacional)
• Ova će godina biti Godina obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, kao podsjetnik na krunidbu prvoga hrvatskog kralja Tomislava i njegov spomen u pismu pape Ivana X. 925. godine, a bit će obilježena znanstvenim skupom, izložbom u Klovićevim dvorima te drugim događajima (HRT)

• Babygirl – 9. siječnja
• A Complete Unknown – 23. siječnja
• Parthenope – 30. siječnja
• Bridget Jones: Luda za njim – 13. veljače
• The Monkey – 20. veljače
• Maria – 20. veljače
• A Real Pain – 27. veljače
• September 5 – 6. ožujka
• Snjeguljica – 20. ožujka
• We Live in Time – 27. ožujka

U kina je već izašao Nosferatu, novi film Roberta Eggersa. Journal

Novu godinu dočekujemo kao da je riječ o nečemu uistinu novom i drugačijem u odnosu na ono dosadašnje, gotovo kao uskrsnuće koje je uslijedilo nakon smrti i pokopa stare godine. Uvjeravamo sebe da je iza nas sve loše što nam se dogodilo, da je sve to pokopano jer se radi o smrti prošlih događaja od kojih se, eto, jednom godišnje, točno u ponoć, trajno odvajamo otpuštajući još jednu godinu u bezdan prošlosti.

Imamo izvanrednu mogućnost da biramo gdje ćemo se, kako to kažu egzistencijalisti, vremeniti. Sloboda je zapravo gospodarenje osobnim vremenom. Njega nemamo napretek, zbog toga je važno kome ćemo se i čemu ćemo se posvetiti ili vremeniti. Nisu svi događaji, procesi, osobe, situacije, teme i stvari vrijedni našeg vremena.

Kada bi čovjek uistinu bio svjestan vlastite vremenitosti, život bi mu bio sadržajniji, kvalitetniji i smisleniji, ne bi se gubio u jalovim raspravama i živciranjima oko onoga što, primjerice, pogledom zahvaća iako u tome ne sudjeluje. Marko Vučetić za Autograf

Razvoj umjetne inteligencije nastavlja se te će i dalje jedna od glavnih tema u svijetu znanosti i tehnologije, na polju ekonomije ne bi trebalo biti previše rezova, uz oprez glede inflacije i nestabilnosti na globalnom tržištu. Uzbudljiva će biti godina i na području astronomije, ali i istraživanja potresa, odnosno seizmologije. Korak dalje ide i medicina – već je otkriven lijek koji nakon jednokratnog uzimanja ljude potpuno štiti od zaraze virusom HIV kroz pola godine, a istražuje se uloga u bakterija u stvaranju nekih oblika raka. Znanstvenici i stručnjaci za Index.

Chemnitz, bivši “Karl-Marx-Stadt”, uz moto “C the Unseen” oživljava industrijsku povijest i DDR-ovu ostavštinu kroz 150 projekata, poput priče o kultnim garažama. S druge strane, Nova Gorica i Gorizia simboliziraju suradnju bivših suparnika uz moto “Borderless”, povezujući slovensku i talijansku stranu nekada podijeljenog grada. Oba grada slave različitost, povijesne prijelome i zajedništvo kroz bogat kulturni program. DW

Za bešumnu pirotehniku proizvođači vatrometa koriste kemijske tvari koje proizvode manji tlak plina i time tiše zvučne valove. Fokus je umjesto toga na svjetlosnim efektima i bojama. Ekološki prihvatljiviji i ugodniji za životinje – kućne ljubimce, lutalice i ptice – koje se mogu prestrašiti praska normalne pirotehnike. HRT

Eksperiment, opisan u časopisu Optica, dokazao je da se kvantne informacije mogu prenositi uz konvencionalne podatke bez smetnji. “To je nevjerojatno uzbudljivo jer nitko nije mislio da je to moguće. Naš rad pokazuje put prema kvantnim i klasičnim mrežama sljedeće generacije koje dijele jedinstvenu infrastrukturu optičkih vlakana. U osnovi, to otvara vrata guranju kvantnih komunikacija na višu razinu”, kažu istraživači koji su metodu uspješno iskušali na 30 km dugom optičkom kabelu. Eksperiment sad planiraju proširiti na veće udaljenosti s dva umjesto jednog para isprepletenih fotona kako bi time demonstrirali zamjenu isprepletenosti. Posljednje tjedne novosti iz svijeta znanosti koje donosi Bug.

• U Crnoj Gori proglašena trodnevna žalost (Slobodna Evropa), otkazani koncerti i druga događanja (24 sata)
• Državna poduzeća: Mijenja se regulativa upravljanja, za korjenitu promjenu modela još nismo sigurni (Lider)
• Četiri stvari koje bi u 2025. trebale razveseliti umirovljenike – nova formula usklađivanja uz neznatnu razliku, besplatni vlak (uveden prošle godine), godišnji dodatak na mirovinu, dodani staž sa sadašnjih šest na 12 mjeseci za svako dijete… (Poslovni)
• Hoće li u EU rasti cijena plina? Analitičari: tržište će ostati pod pritiskom, cijene bi mogle dodatno porasti zbog veće potrošnje plina za proizvodnju električne energije (Forbes)
• Pogledali ste neki film i želite podijeliti svoje dojmove? Imate temu na Forumu za to

Aktualne Li-ion baterije koriste tekuće elektrolite s organskim materijalima te nose i opasnost od požara. Separatori koji se koriste za odvajanje elektroda također su skloni oštećenjima i mogu dovesti do kratkih spojeva, uzrokujući eksplozije. Poput konvencionalne Li-ion baterije, ova troslojna čvrsta polimerska baterija također se može koristiti u više sektora, od pametnih telefona, autoindustrije do velikih rješenja za pohranu energije. Karakteristike nove baterije su dekabromodifenil etan (DBDPE) s jedne strane, koji sprečava požar, a može ga i ugasiti ako do njega dođe, dok visoka koncentracija soli litij bis imida (LiTFSI) omogućuje brže kretanje litijevih iona. To pomaže poboljšati brzine prijenosa energije i spriječiti stvaranje dendrita u elektrolitu. Revija HAK

Od 2026. vozačka dozvola oduzimat će se u cijeloj EU za vožnju pod utjecajem alkohola/droga, prebrzu vožnju (+50 km/h na autocesti ili +30 km/h u naselju) i teške prometne nesreće. Minimalna zabrana traje tri mjeseca, a vrijedi u svim državama članicama. Hrvatska već oduzima dozvole zbog 12 (mladi vozači 9) prekršajnih bodova u dvije godine. Cilj je prepoloviti broj poginulih u prometu do 2030. i postići nulu do 2050. Ako se zaigraš, nema više skrivanja preko granice – EU te sada čeka spremna. Poslovni

Ova priča o striptizeti, pardon, erotskoj plesačici koja se zove Anora, ali više voli da je se zove Ani, zapravo je vrlo klasična tročinka o rađanju i smrti jednog suludog sna o socijalnoj mobilnosti i ljubavi. U filmu koji svoje dvije trećine urnebesno zabavlja, a onda u zadnjoj zabija dubok udarac u želudac briljira mlada glumica Mikey Madison kao naslovna junakinja.  Sean Baker je pak pokazao da i u mainstream svijetu može postići ono što je postizao i sa svojim dosadašnjim, offbeat filmovima – pružiti dobru zabavu uz izrazito humanu, socijalno osviještenu poruku. Zrinka Pavlić za tportal.

• Detalji masakra na Cetinju. Broj ubijenih porastao na 12, ubio kumove, prijatelje i članove obitelji, ima dosje (Index)… kada je lociran i naša se opkoljen u kući, počinio je samoubojstvo pucavši sam u sebe, motiv ostaje nepoznat (HRT)
• Ubojica iz New Orleansa služio u američkoj vojsci. Policija traga za pomagačima (tportal), u Nevadi ispred Trumpovog hotela eksplodirao Cybertruck, vjeruju da je i taj događaj povezan, automobili unajmljeni putem iste aplikacije (Index)
• Ransomware – virus kojim hakeri traže otkupninu postoji 35 godina, predviđa se da će do 2031. godine žrtve koštati ukupno 265 milijardi dolara godišnje (Poslovni)
• Vjetrovit, ali osjetno topliji četvrtak. Stiže promjena vremena i do 40 cm snijega (tportal)
• Interne ankete SDP-a pokazuju da Boris Lalovac ima veće šanse pobijediti Tomaševića na idućim lokalnim izborima od drugih potencijalnih kandidata (Nacional)

Analizira li se Plenkovićevo obraćanje na Vladinoj posljednjoj lanjskoj sjednici, zaključak je jasan: ne proširi li se u 2025. rat izvan ukrajinskih granica i ne dogodi li se slom svjetskih financija, ova bi godina u Hrvatskoj mogla biti vrlo slična 2024. Komu odgovara status quo, mogao bi biti zadovoljan. Ambiciozni će opet biti razočarani. Bilo bi zanimljivo čuti što prvi čovjek Vlade podrazumijeva pod ‘nastavkom gradnje zemlje jednakih prilika‘. Uz nekoliko primjera. Kroničar bi volio da je u krivu i da se tijekom 2025. pokaže da se Vlada upušta u ozbiljne, korjenite reforme. Ali malo je pokoleban jer je nakon spomenute Vladine sjednice premijer otišao na pregovore sa sindikatima javnih službi. Miodrag Šajatović za Lider.

Tomislav Jonjić je kao predsjednički kandidat HSP-a osvojio 5 posto glasova, što je veliki uspjeh za ovu nekad glavnu desnu stranku, čime je opet dovodi u fokus političkih zbivanja. Jonjić je zagrebački odvjetnik, povjesničar, političar, publicist i diplomat, poznat po svojim ekstremističkim stavovima, pa nije bilo čudno da ga je HSP uz Željka Glasnovića i Brunu Esih primio u svoje redove. Rođen 1965. godine u Imotskom, završio pravni fakultet. Sudjelovao u Domovinskom ratu. Tvrdi da ga mediji izbjegavaju jer “dolazi iz antikomunističke obitelji”. Kao gradski vijećnik podržavao je Bandića, a ustaše su za njega “hrvatski rodoljubi” suprotstavljeni “jugoslavenskom teroru” te ih naziva “braniteljima” i “junacima”. Uz to voli relativizirati povijesne činjenice. Za njega je u prvom krugu glasalo oko 80 tisuća građana. Ilko Ćimić za Index.

Iako u novom videu ponavlja što je rekao prije, to je samo početak novog serijala najpoznatijeg Britanca s hrvatskom adresom: najviše mu se sviđa sigurnost i činjenica da je velika vjerojatnost da ćete pronaći ono što izgubite. Druga stvar je različitost u kulturi i držanje tradicije. Kao primjer navodi Vinkovačke jeseni. Sviđa mu se i ležerniji stil života, prvenstveno u Dalmaciji, gdje je živio dobar dio života u Hrvatskoj. Sviđa mu se i gastronomija, domaći i prirodni te svježi proizvodi. Peta stvar je priroda, od nacionalnih parkova do planina, plaža i mora.