siječanj 2025 - Monitor.hr
Danas (21:00)

Brze i kratke

  • Ljubo Jurčić: Politika bez vizije uništava prostor i turizam, a stambena politika je u kaosu (N1)
  • Deset godina od krvavog pohoda na redakciju francuskog tjednika Charlie Hebdo (Nacional)
  • Poslovni neuspjesi i povlačenja iz Hrvatske u prošloj godini koji će ostati upamćeni: odustajanje od ponude dionica Studenca, Norvežana od Hrvatske kao ulagačke destinacije državnog Statkrafta. Ukrajinski milijarder nije dobio zeleno svjetlo za investiciju u pogon pilića, Talijani su ugasili tvornicu kombajna, a Nijemci “restrukturiraju” golemi projekt u šibenskoj poslovnoj zoni… (Forbes)
  • U Srbiji zabranjuju ‘pederski film’ Stevana Filipovića Pored nas, a njega zovu hrvatskim špijunom (tportal)
  • Preminula Tomiko Itooka, najstarija osoba na svijetu. Imala je 116 godina (N1)
  • Deset najpopularnijih pjesama na Billboardovoj ljestvici na kraju 2024. godine pokazuju da najviše slušamo bosanskohercegovačke izvođače Jala Brata & Bubu Corellija čijih je čak sedam pjesama među 10 najslušanijih… dobro, tu je i Miach koja donekle spašava stvar, inače, ne baš pohvalan ukus (HRT)
  • Siniša Švec će posthumno dobiti nagradu Zlatni studio za životno djelo (Ravno do dna)
Danas (19:00)

Udišemo i izdišemo zeleno

Dekarboniziramo se: Sitni koraci za smanjenje toksičnog ambijenta

Malo-pomalo Hrvatska se energetski obnavlja. Upravo to ‘pomalo‘ razlog je zbog kojega želimo da se brže dekarbonizira, kao, uostalom, i cijeli svijet. Ipak, to ne znači da nema lijepih primjera, pogotovo u lokalnim sredinama. I nije samo riječ o pametnoj rasvjeti. Primjerice, projekt ‘Topusko pametni termalni grad‘ inovativna je inicijativa temeljena na geotermalnoj energiji u Hrvatskoj i regiji. Tu je i projekt ‘BIOSOL +‘ u Novoj Gradiški. U nedalekom Karlovcu također je pokrenut vrlo zanimljiv projekt – ‘ZEB4ZEN‘. Ideja je da se energetska tranzicija prema niskougljičnom društvu spoji sa zaštitom povijesne arhitektonske baštine i povezuje dva suprotstavljena koncepta: suvremeni i tradicionalni. Edis Felić za Lider

Danas (18:00)

Sad smo i službeno u 21. stoljeću

Od 1.1. svi građani RH imaju pravo na brzinu interneta od 14 Mbit/s

Uključujući i one u najnepristupačnijim područjima. Uz to, svakom korisniku treba biti omogućena minimalna mjesečna količina od 100 gigabajta besplatnih podataka. Univerzalne usluge, koje uključuju internet i telefonske pozive putem fiksnih mreža, moraju biti dostupne svim građanima po pristupačnoj cijeni. Oni koji već mogu dobiti brži internet putem komercijalnih usluga nemaju pravo na univerzalnu uslugu. Dosad je osnovna brzina interneta iznosila sedam megabita u sekundi za preuzimanje i jedan megabit u sekundi za slanje podataka, a novim pravilnikom hrvatske regulatorne agencije, HAKOM-a, unatoč prigovorima telekoma, minimalna brzina je udvostručena. Poslovni

Danas (16:00)

Brze i kratke

  • Prvo ovogodišnje klečanje na trgu: došlo do sukoba s prosvjednicima, intervenirala i policija (Index)
  • Hrvatska vatrogasna zajednica: u protekloj godini zabilježeno više od 35.000 vatrogasnih intervencija (Klikaj)
  • Drastičan pad proizvodnje lijekova i ogroman rast proizvodnje cigareta (Danica)
  • Vrijeme danas stabilno, tijekom nedjelje će jačati jugo i jugozapadnjak, nestabilno će početi novi tjedan, s povremenom kišom i pljuskovima na Jadranu, u unutrašnjosti moguća južina, s temperaturama i do 15 stupnjeva (Nacional)
  • Vojnik koji je raznio Teslin Cybertruck ispred Trumpovog hotela u Las Vegasu ostavio je bilješke u mobitelu u kojima je pisalo da je novogodišnja eksplozija bila trik koji će poslužiti kao “poziv na buđenje” zbog bolesti zemlje, rekli su istražitelji (Index)
  • Diktatura, a onda i rat: deseci tisuća Sirijaca odvedeni su u nepoznato i izgubio im se svaki trag. Neke su odvukle i islamističke milicije. Ima li nova vlast u Siriji snage i hrabrosti suočiti se s tim? Pitaju na DW
Danas (15:00)

Od sve šale još će netko i da strada

U novogodišnjoj noći zbog pirotehnike ozlijeđeno 26 osoba, policija razmatra pooštravanje kazni

Sredstvo koje bi trebalo služiti za kratkoročnu zabavu brzo se pretvara u ubojito oružje. U Njemačkoj je zbog eksplozija pirotehnike u novogodišnjoj noći umrlo najmanje petero ljudi. Nakon najluđe noći u godini, stroža regulacija pirotehnike i velik broj ozlijeđenih tema su i u Hrvatskoj. Osim pirotehnike dostupne u trgovinama, problem je i ona iz kućne radinosti, koja nastaje miješanjem kupljene pirotehnike radi jačeg efekta. Policija je oduzela dvije i pol tone pirotehničkih sredstava, odnosno više od 100 tisuća komada petardi. Mnoge su se stvari pogoršale. Imamo procesuirane roditelje za djecu koja su mlađa od 14 godina. Preko 40 optužnih prijedloga smo podnijeli – kažu iz policije. HRT

Danas (14:00)

Ako se u svemiru mršavi, odmah se prijavljujem za astronaute

Boravak u Svemiru astronautima smanjuje mišićnu i koštanu masu

Jedan 49-godišnji astronaut trebao je boraviti na Međunarodnoj svemirskoj postaji šest mjeseci, no njegov boravak je produžen i u svemiru je proveo više od godinu dana. Po povratku svakodnevni zadaci poput ustajanja i hodanja za njega su bili izazov. Za potpuni oporavak trebalo mu je oko četiri mjeseca. Boravak u zatvorenom i izoliranom okruženju također može uzrokovati umor, stres i gubitak sna. Astronautima očito nije lako, ali NASA ih priprema na ove promjene prije nego što ih pošalje u svemir. Index

Danas (13:02)

Sponzorirana vijest

Sretna vam prva kupnja u 2025: Microsoft Office već od samo 15 € i Windows 11 već od 10 € na Keysfanu!

Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Keysfan nudi originalnu licencu Microsoft Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Vremenski ograničena ponuda! Trajne Microsoft licence već od 8 €!

Kupite više ključeva, uštedite više! 

Windows plus Office paketi – 62% popusta uz promo kod BKS62

Ostali softverski alati

Danas (13:00)

Putovanje kroz metale i natrag do Zemlje (ali ne baš lako)

Rijetke zemlje: Ne tako rijetke, ali itekako bitne

Nenad Raos za Bug opisuje ulazak u “doba rijetkih zemalja” (lantanoida, skandija i itrija) nakon doba aluminija. Iako se ne koriste u izradi oružja ili posuđa, ovi metali su ključni u modernoj tehnologiji, od magneta u vjetroturbinama i električnim automobilima do katalizatora u automobilima i industriji. Unatoč imenu, nisu iznimno rijetki, ali se pojavljuju u složenim smjesama, što otežava njihovo dobivanje i recikliranje. Recikliranje je problematično zbog upotrebe otrovnih kemikalija. Iako se radi na “zelenim” metodama, trenutna stopa recikliranja je manja od 1%.

Danas (12:00)

Manje učenika - više učitelja za dežurstva

Litvan: Ubojstvo djeteta razotkrilo svu mizeriju hrvatskog školstva i zdravstva

Iz nastavničkih redova tiho se rogobori protiv kontrolnih mehanizama jer bi u dežurstva trebali biti uključeni i nastavnici. A nisu dovoljno plaćeni, pa ionako imaju posla preko glave… A nije baš tako. Samo u posljednjih deset godina Hrvatska je ostala bez 11,2 posto učenika osnovnih i srednjih škola, odnosno u škole ide 57.000 djece manje nego 2015. U istom se razdoblju broj nastavnika povećao za gotovo deset posto (5480). Država kao da najviše strepi od bunta nastavnika i medicinskog osoblja. Zato je zdravstvo druga neuralgična točka koja je kumovala tragediji u Prečkom. Počinitelj je, naime, liječeni psihički bolesnik, a izjava njegove majke jedna je od najvećih optužnica protiv zdravstvenog sustava. Nije država vodila ubojičinu ruku u osnovnoj školi, ali incidenti se mogu očekivati kad se javne službe prekomjernim zapošljavanjem i dizanjem plaća pretvaraju u glasačku mašineriju vladajuće stranke. Goran Litvan za Lider.

Danas (11:00)

Kad budućnost blista zlatom, a sadašnjost gori na plin, krv i politiku

Svijet u plamenu u novoj godini: Od vatrometa do eksplozija

  • Zrakoplovna nesreća u Južnoj Koreji:
    • Boeing 737-800 pao zbog sudara s pticama, 179 mrtvih.
    • Pilot nije aktivirao stajni trap, uzrok nepoznat.
    • Zid na kraju piste izazvao dodatne kontroverze.
  • Smrt Jimmyja Cartera:
    • Umro u 100. godini, bivši predsjednik SAD-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir.
    • Ostao upamćen kao borac za ljudska prava, unatoč kontroverznom mandatu.
  • Presuda roditeljima dječaka ubojice u Srbiji:
    • Otac dobio 14,5 godina, majka tri godine zatvora.
    • Dječak pod psihijatrijskim nadzorom zbog ubojstva devet kolega u školi.
  • Rat u Ukrajini eskalira:
    • Broj žrtava premašio milijun, sve više međunarodnih sudionika.
    • Politico: “Treći svjetski rat je u tijeku.”
  • Napadi u SAD-u:
    • Vozilo s crnom zastavom IS-a usmrtilo 9 ljudi u New Orleansu.
    • Eksplozija Teslinog Cybertrucka u Las Vegasu povezana s terorizmom.
  • Spektakularni vatrometi za 2025.:
    • Svijet u novu godinu ušao uz blještavilo i želju za mirom.
  • Masakr u Crnoj Gori:
    • Aco Martinović ubio 12 ljudi i ranio četvero nakon svađe u kafiću.
    • Počinio samoubojstvo tijekom policijske akcije.
    • Proglasena trodnevna žalost, vlada ukazuje na narušene međuljudske odnose.
  • Zlatna groznica:
    • Cijena zlata premašila 2800 dolara po unci, očekuje se rast do 3000.
    • Kina, Rusija i Bliski istok gomilaju zlato zbog geopolitičkih tenzija.
    • Središnje banke smanjuju ovisnost o dolaru, aluzije na mogućnost novih ratova.
  • Prekid ruskog plina prema Europi:
    • Ukrajina obustavila tranzit ruskog plina zbog isteka ugovora.
    • Slovaci prijete odmazdom zbog prekida opskrbe.
    • Europa nastavlja smanjivati ovisnost o ruskim energentima.
  • Zlato kao sigurnosni pojas:
    • Pad povjerenja u dolar i geopolitička nestabilnost potiču rekordne kupovine zlata.
    • Središnje banke, uključujući Kinu i Rusiju, gomilaju rezerve.
  • Plinska kriza:
    • Ukrajina obustavila tranzit ruskog plina prema Europi.
    • Slovačka prijeti osvetom, Moldavija proglasila izvanredno stanje.
  • Energetski reset:
    • Europa ubrzano prelazi na alternativne izvore energije.
    • Gazprom i Ukrajina suočeni s financijskim gubicima zbog zatvorenog plinovoda.
Danas (10:00)

Brze i kratke

  • Bizarno: Netko u Osijeku krade tek posađena stabla (tportal)
  • Zašto običan espresso košta u Zagrebu i do dva eura, a u Italiji 1,30 eura? Kod smanjivanja PDV-a ovisno o pojedinim dobrima prosjek je u EU da se oko dvije trećine benefita od smanjenog PDV-a prelije potrošačima, a trećinu sebi zadrže trgovci i proizvođači. No, u Hrvatskoj se već prije korone vidjelo da se počinju događati anomalije, da trgovci, a poslije i dobavljači, sebi uzimaju 70%, a tek 30% ostaje potrošačima … (Večernji)
  • Zoran Milanović pobjedu bi odnio u prvom krugu samo kada bi se izbacili i rezultati dijaspore i nevažeći listići (Faktograf)
  • Novi slučaj pobune zbog problematičnog učenika, ovaj put u Puli. Roditelji: Ne puštamo djecu u školu (N1)
  • Predstavio se Fabio Cannavaro, novi trener Dinama: Zvao sam Gattusa, odmah idemo u lov na Hajduk. A znam i gdje je bio problem Dinama – on je mentalne naravi, nije moguće da momčad kao Dinamo primi 24 gola u prvenstvu i još 15 u Ligi prvaka (Nacional)
  • Zlatnim globusima u nedjelju počinje sezona holivudskih nagrada (HRT)
Danas (09:00)

Mali, slatki i dobri u igri skrivača

Sljepaš: životinja za koju se vjerovalo da je davno nestala i dalje obitava u Hrvatskoj

Glodavac sljepaš u tjedan dana opustošio je vrt Dijane Molnar. “Prvo su rekli da jede samo krumpir, mrkvu, ono što je u zemlji, a na kraju je ispalo i luk, onda izgrize korijen od paradajza”, ispričala je Dijana Molnar za HRT. Mala dlakava životinja bez očiju i ušiju, slična krtici, živi pod zemljom i kopa tunele u kojima skladišti hranu. Uglavnom ljudima jedu u vrtu njihove proizvode, čupaju mrkvice i od toga dolazi ono da u crtićima nešto potegne mrkvu dolje, pa se ljudi natežu s njima. Index

Danas (08:00)

Kao da nije dovoljno horora za početak godine

Eggersov ‘Nosferatu’: Čisti apetit

U dva sata i petnaestak minuta Eggers postiže idealno trajanje u kojem svima u podsvijest upisana radnja ne postaje naporna, a u to vrijeme vizualno odaje počast davnom izvorniku koliko i razvija priču na načine koji su zanimljiviji suvremenoj publici. Sve to dodatnom jezom nabija i atmosferična glazbena partiture irskog skladatelja Robina Carolana koji je također Eggersovo otkriće iz prethodnog filma. Stoga “Nosferatu” djeluje kao nepropusna cjelina izrazite kakvoće na svim razinama, a jedina stvar koja je sputava jest okvir fabule koji mu je nametnut originalnim materijalom. Ivan Laić za Ravno do dna, a imate temu i na Forumu.

Danas (00:00)

Mislio sam da ću se preseljenjem u okolicu metropole spasiti problema, ali onda sam se sjetio da mi je radno mjesto ostalo u Zagrebu

Vožnja zagrebačkim gužvama loše je po zdravlje, izaziva tahikardiju

Katastrofalna prometna infrastruktura, tragično spor i neudoban javni prijevoz koji ljude tjera da koriste aute kamo god krenuli, pa i nelogični potezi gradske vlasti, koja se žali na prevelik broj auta, a potom ukida parkirališna mjesta i vozne trake u središtu grada… sve to se urotilo protiv vozača u Zagrebu, koje zbilja treba uzeti za ozbiljno kad se nakon često višesatne borbe s gužvama požale na svoje zdravlje. Istraživanje portala discovercars.com analiziralo je razinu stresa koju vozač doživljava u prometu u većim europskim gradovima. Pokazalo se  da vožnja po našoj metropoli nije samo iznadprosječno stresna, već da može izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Vršnih 115 otkucaja u minuti zabilježenih u vožnji u zagrebačkom prometu zabrinjavajuć je rezultat, jer se sve preko 100 otkucaja srca u minuti u mirovanju smatra tahikardijom, stanjem potencijalno opasnim po zdravlje. Ništa bolji rezultat nije zabilježen niti kod mjerenja najniže vrijednosti. Jutarnji

Jučer (23:00)

Brze i kratke

  • Split je iza 12 sati zahvatilo jako kišno nevrijeme, a na zapadu grada je u kratkom vremenu palo i do 20 litara kiše po metru kvadratnom, grad mjestimično poplavljen (N1)
  • Studentske blokade u Srbiji se nastavljaju, a vlast se nada zamoru materijala. Za to vrijeme podijeljena oporba nije još povukla potez ni prema okrupnjavanju niti prema zajedničkom političkom zahtjevu (DW)
  • Milanović upozorio na pripremu zakona kojim bi se izmijenio način upravljanja vojskom: Najavljenim izmjenama Zakona o obrani Plenković opet smjera izaći izvan okvira ustavnog poretka i neustavno preuzeti zapovijedanje vojskom (Nacional)
  • Nakon što Ukrajina nije produljila ugovor o tranzitu plina iz Rusije, Slovačka joj je zaprijetila obustavom isporuke električne energije. No čini se da premijer Fico time prije svega odvraća pažnju javnosti, piše DW.  Slovačka je spala na to da ima jedan od najvećih deficita državnog proračuna: u 2024. je država potrošila 6% više nego što je imala (Index)
  • Hrvatska kultura u 2024.: Nagrade, gostovanja zvijezda… najveći događaj je prva Zlatna palma i Europski Oscar za kratki film, sve institucije u kulturi bilježe veći interes, a donesen je i Zakon o hrvatskom jeziku.. (HRT)
Jučer (22:00)

Gisele Pelicot nije jedina...

Otkrivene Telegram grupe sa desetinama tisuća članova gdje se razmjenjuju iskustva i savjeti za – silovanje

U ovim razgovorima, korisnici razmjenjuju savjete o tome kako da drogiraju ljude za seksualno napastovanje, pa čak i silovanje, a da ne budu primijećeni. Među sobom nude svoje partnerice drugima za silovanje. Silovanja se čak najavljuju i dijele se odgovarajući snimci. Čini se da pogođene žene dolaze iz neposrednog okruženja korisnika: riječ je o njihovim rođenim sestrama, majkama, djevojkama ili ženama. Neki tvrde da njihova partnerica nema problem s tim. Mnogi, međutim, ponosno pišu da one o tome ništa ne znaju. U nekim slučajevima, navodna silovanja se događaju u realnom vremenu pred publikom na mreži. Preporučuju se narkotici i “lijekovi za tzv. nokaut”, koji su na tržištu zamaskirani kao proizvodi za njegu kose… Problem je da Telegram mreža nudi potpunu anonimnost, a i pojedine grupe se redovno brišu da bi ubrzo nastali novi linkovi… DW

Jučer (21:00)

Honest mistake

Ispravak netočnih navoda o letenju dronovima

Reakcija iz CCAA.hr (Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo) na Monitorov članak. Ispravak netočnih navoda prenosimo u ovom članku. Premda su mrežni forumi vrlo jednostavan i praktičan način pronalaska potrebnih informacija, radi svoje otvorene prirode su često i izvor netočnih informacija, osobnih tumačenja i pogrešnih nagađanja. Stoga pozivamo zainteresiranu zajednicu da informacije o letenju dronova u Republici Hrvatskoj potraže na relevantnom mjestu, pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, telefonom 01 2369399 ili 012369318, emailom UAS@ccaa.hr  ili na mrežnim stranicama

Jučer (20:00)

Od većeg zla birati manje, ali i dalje birati zlo

Ivančić: Deset strana drugog kruga

Duboko sam uvjeren da bi eventualni izbor Primorca za predsjednika vodio u tragediju. Točnije, u završni čin tragedije. HDZ bi preko njega preuzeo zadnju instituciju koju ne drži pod kontrolom i dovršio okupaciju države. Kontrolirajući vojsku, Milanović barem sprječava da nas Plenkovićevo sluganstvo prema “zapadnim saveznicima” ne odvede u nepotrebna krvoprolića. Osim toga, čista je podvala kada se premijer i njegov džepni kandidat verbalno distanciraju od ekstremističke desnice, te se – iako vlast dijele s proustaškim DP-om – izdaju za reprezentante političkog centra. Imajući u vidu njihovu nestašnu dob, slučaj ću u hodu definirati kao krizu srednjih govana. Viktor Ivančić za Novosti

Jučer (19:00)

Ne želim vas plašiti, ali...

Vučićevi lojalisti: čuvari vatre ili plamen podjela?

Aleksandar Vučić otkrio je postojanje “lojalista,” tajne frakcije SNS-a s preko 17.000 članova odanih isključivo njemu, koji se sastaju u crkvama i zaklinju na krv. Oporba i analitičari oštro reagiraju, optužujući Vučića za zastrašivanje i uspoređujući ga s Trumpom. Studentski prosvjedi u Beogradu dodatno su zakomplicirali situaciju, dok neki analitičari upozoravaju da Vučićeve izjave prizivaju opasne povijesne asocijacije. Usporedbe sa Spartancima i SS-ovcima dodatno potpiruju vatru. Oporbene političarke pozivaju SPC da se očituje o vezi crkve i ekstremnih skupina, dok Vučić nastavlja s kontroverznim izjavama koje šokiraju javnost. tportal

Jučer (17:00)

Brze i kratke

  • Puhovski: ključni moment za hrvatsku politiku u ovoj godini neće biti lokalni izbori, nego Plenkovićeva pozicija u HDZ-u, desnica je dobila suvislog kandidata Jonjića, ali ga napadaju njegovi, Selak Raspudić bi mogla osnovati jaku stranku, ali joj fali izjašnjavanje o poziciji – feminizam u kombinaciji s hercegovačkim patrijarhatom joj nije dobra opcija (N1)
  • Drastično pala proizvodnja odjeće i kože, pad bilježi čak i proizvodnja pića, ali jedna industrija je iznenadila rastom – duhanska industrija (Lider)
  • Tramvajske i autobusne linije do Mihaljevca od 7. siječnja u prometu (HRT)
  • Ludnica u zagrebačkoj zračnoj luci od ranog jutra: Nema leta koji nije kasnio, sve zbog niskih temperatura i snijega (tportal)
  • Dacia Duster je Hrvatski automobil 2025. godine, a ovo su najbolji po kategorijama – MG MG4 EV kao električni, Citroen C3 u B-segmentu, BMW Serija 1 u C-segmentu, Hyundai Santa Fe kao SUV, Volkswagen Passat kao poslovni automobil, Škoda Kodiaq kao obiteljski… (Nacional)
Jučer (17:00)

Ispravak netočnih navoda o letenju dronovima

Reakcija iz CCAA.hr na Monitorov članak. Ispravak netočnih navoda prenosimo u nastavku:

Premda su mrežni forumi vrlo jednostavan i praktičan način pronalaska potrebnih informacija, radi svoje otvorene prirode su često i izvor netočnih informacija, osobnih tumačenja i pogrešnih nagađanja. Stoga pozivamo zainteresiranu zajednicu da informacije o letenju dronova u Republici Hrvatskoj potraže na relevantnom mjestu, pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, telefonom 01 2369399 ili 012369318, emailom UAS@ccaa.hr  ili na mrežnim stranicama: https://www.ccaa.hr/zelim-letjeti-dronom-sto-moram-napraviti-35513 .

U tekstu navodite kako je korištenje dronova u RH regulirano propisima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA), prema njima dronove ne smije koristiti “bilo tko i bilo gdje” bez poštivanja pravila.

HACZ: Točno je kako je letenje dronova u Republici Hrvatskoj uređeno Uredbama Europske Unije, koje su direktno primjenjive, bez utjecaja Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ), a koja je nadležna za njihovu provedbu.

Nadalje, tvrdite kako fizičke osobe smiju snimati u rekreativne svrhe, uz poštivanja određenih pravila – ne smiju letjeti iznad 120 metara i blizu zabranjenih zona – vojnih objekata i zračnih luka.

HACZ: Ne ulazeći u nadležnost Državne geodetske uprave, koja je nadležno tijelo za odobravanje snimanja iz zraka i upotrebu tih snimaka, letjeti se može i iznad 120 m uz ishođenje za to potrebnih odobrenja. U Republici Hrvatskoj danas nema službeno objavljenih stalnih zona zabranjenog letenja. Letjeti se može i u blizini aerodroma i vojnih objekata, uz poštivanje pravila i ishođenje za to potrebnih odobrenja.

U tekstu piše da je za komercijalna snimanja potrebno unaprijed tražiti dozvolu. Dozvolu za letenje smiju tražiti svi, a ona je dostupna na klik preko aplikacije.

HACZ: Državna geodetska uprava je nadležna za izdavanje dozvola za snimanje iz zraka i upotrebu takvih snimaka, međutim dozvole se ne izdaju preko aplikacije, nego se nadležnom tijelu potrebno obratiti sa zahtjevom koji ono obrađuje u redovitom postupku. Klikom u aplikaciji se može ishoditi odobrenje za let od kontrole leta za letove koji udovoljavaju uvjetima za to, pa se ovdje možda mislilo na to.

Dronovi teži od 250 grama moraju biti registrirani, a kod komercijalnih – i osigurani.

HACZ: Ne registriraju se dronovi, nego njihovi operatori. Nadalje, operatori dronova i lakših od 250 g moraju se registrirati ako lete dronovima koji su opremljeni senzorima za prikupljanje osobnih podataka, na primjer kamerom. Obveza osiguranja ne veže se na (ne)komercijalnu prirodu operacija i ne osiguravaju se dronovi, nego operatori i to obveznim osiguranjem od šteta nanesenim trećim osobama, isto kao kod obveznog automobilskog osiguranja.

Obveznici osiguranja su operatori dronova koji se bave radovima iz zraka, poput snimanja, fotografiranja, oglašavanja, nadzora…neovisno rade li to komercijalno ili ne, za vlastite ili javne potrebe. Osiguranje operatora nije potrebno kada se dronom lakšim od 20 kg izvode sportsko rekreativne operacije, poput aeromodelarskih aktivnosti, kada se dronom leti samo radi zadovoljstva letenja, a ništa se tijekom leta dronom ne radi.

Jučer (16:00)

Ono čime se grabi juha

Paul Bradbury o različitosti dijalekata: šeflja, kaciola, grabljača…

Paul Bradbury prošle se godine trudio održati izazov 1 minute Croatia u kojoj je skoro svakodnevno objavljivao videe na društvenim mrežama, poput Instagrama (format u shortsima koji nije podržan ovdje da bi se mogao prenijeti), no zato se ove godine vratio Youtube-u i standardnom formatu. U novom videu zabavlja se hrvatskim dijalektima, pa spominje riječi poput “šeflja”, odnosno “zaimača” po standardu (koji zapravo nitko ne koristi), koja se u različitim dijelovima Hrvatske drugačije zove (kaciola, kutljača, grabljača, paljak ili još i pajić).

Jučer (15:00)

Pij i pucaj

Izmislili su šalicu za gamere – na ručki ima tipku za pucanje

Ova gaming šalica ima i žiroskop. Ne samo da možete pucati u igri dok ispijate čaj / kavu, nego pritom možete i šalicom usmjeravati nišan svog ingame oružja. E sad, možda će vas ohladiti informacija da ovaj proizvod za sada neće ići u masovnu proizvodnju, osim ako se ispostavi da problem ispijanja tekućine prilikom igranja muči više od troje ljudi na cijelom planetu. HCL

Jučer (14:00)

Pola stoljeća jedne od najboljih naših serija

Snimili dokumentarac o Gruntovčanima, seriji koja ove godine navršava 50 godina

Analizirajući upravo lik Dudeka kao centralne figure, film podsjeća da u vlastitim životima, svjesno ili nesvjesno, često preuzimamo osobine i odlike poštenog i naivnog podravskog lika Draža Katalenića- Dudeka, kojeg je maestralno utjelovio pokojni glumac Martin Sagner. Svi koji su bar malo patili u vlastitom životu, gledajući lik Dudeka morali su pomisliti u sebi: ”Pa to sam zapravo ja”?! Upravo taj identifikacijski trenutak gledatelja sa junakom je ono što dobar scenarij (Kerstner) preko filma (Golik) pretvara u stvarni život. Zato su i Dudek i Gruntovčani i danas živi jer su naprosto istiniti i stvarni. Zato jer su i igrani i dokumentarni u isto vrijeme. HRT

Jučer (13:00)

Kako se kolekcionari iskustava okreću čašama drugačijeg sadržaja

Novi horizonti za alkohol: budućnost je svjesna i ekskluzivna

Nakon pada 2023. i izazovne 2024., industrija alkoholnih pića 2025. ulazi u eru svjesne konzumacije i ekskluzivnih iskustava. Potrošači traže kvalitetu, inovativnost i povezanost s kulturom, dok brendovi odgovaraju personaliziranim koktelima i uključivanjem zajednice. Trendovi poput ekskluzivnih iskustava, znalačkog uživanja i gastronomski inspiriranih koktela redefiniraju uživanje u alkoholu. Miksolozi preuzimaju uloge kreativnih dizajnera, dok brendovi ističu lokalnost i održivost. Novo poglavlje donosi manje, ali bolje – s naglaskom na zajednicu i nezaboravna iskustva. Lider

Jučer (12:00)

Mala kockica za Svemir, velika za sve koje to zanima

Grupa domaćih znanstvenika na prvom satelitu radila tri godine, građane nije koštao ni centa

CroCube naziv je prvog hrvatskog satelita. 10 puta 10 centimetara njegove su dimenzije, a masa 1,1 kilogram. CroCube kruži oko Zemlje svakih 90 minuta, kreće se brzinom od 7,5 km u sekundi. Hrvatsku u danu preleti 6 puta.  Ovo je projekt koji nije podržan od strane državnog novca, ovdje nisu uključena javna sredstva, ovo je sve privatni novac, privatne forme koje su se kupile, organizirale i misiju ostvarile. Ima hrpu postaja diljem svijeta koje zapravo od njega primaju informacije i sabiru ih u zajednički portal i mi pratimo sve… Kakvo mu je zdravstveno stanje, kako funkcionira… Kakve nam podatke šalje, sve što nam treba. HRT

Jučer (11:00)

Brze i kratke

  • Objavljen tijek masakra u Crnoj Gori, manijak 12 ljudi ubio u 30 minuta. Poznata sva imena žrtava (Index)
  • Stigla najavljena promjena vremena, snijeg zabijelio unutrašnjost, na obali – nevrijeme (tportal), DHMZ izdao niz upozorenja, A1 zametena (Index)
  • Potrošnja u Hrvatskoj porasla 20. mjesec zaredom (Lider)
  • Rasle plaće, ali i cijene. Evo koliko je život u Zagrebu 2024. bio skuplji nego prije deset godina: Ručak u jeftinijem restoranu u Zagrebu prije deset godina koštao je, preračunato iz tadašnjih kuna u sadašnju valutu, 5,64 eura da bi sada bio više nego dvostruko skuplji – 11,97 eura (N1)
  • “Orašar” uživo na ekranu ispred zagrebačkog HNK u petak, 3. prosinca (odnosno, danas) (HRT)
Jučer (10:00)

The Freewheelin' Jimmy Carter

In memoriam: Jimmy Carter (1924. – 2024.) – rock & roll predsjednik

Naime, gotovo ni jedan drugi američki predsjednik do Baracka Obame nije toliko uspješno prigrlio popularnu kulturu kao oruđe prenošenja svoje poruke i približavanja puku kao što je to uspjelo Carteru, onom koji je doživio najdublju starost, nadživio mnoge svoje nasljednike i desetljeća nakon odlaska s vlasti posvetio plemenitim humanitarnim ciljevima do zadnjeg dana. Još dok je bio guverner, njegovu su kuću posjećivali glazbenici poput Gregga Allmana i Robbieja Robertsona, a u sedamdesetim godinama zbližio se i s Bobom Dylanom koji se također oprostio od Cartera. Nije samo rock kultura bila privlačna Carteru, slavan je i jazz concert koji je u Bijeloj kući upriličio 1978. povodom 25. godišnjice Newport Jazz Festivala, a na kojemu su nastupili, između ostalih i velikani kao što su Herbie Hancock, Sonny Rollins, Max Roach Dizzy Gillespie, a potonjoj se dvojici pridružio i sam predsjednik kako bi izveo pjesmu i to, naravno, “Salt Peanuts”, s obzirom na njegovu povijest s farme kikirikija. Na Ravno do dna o dokumentarcu Jimmy Carter: Rock & Roll President koji je izašao 2020. godine.

Jučer (09:00)

Čita se manje, ali se zato odabire popularno i dokumentarno štivo

Čitanje knjiga je u padu, no ne previše značajno, raste popularnost publicistike

Najveći postotak čitatelja pročitane knjige ili kupuje (40%) ili posuđuje u knjižnici (37%). Iako se beletristika čita manje nego prije četiri godine, još uvijek je najčitanija vrsta knjiga (58%). Na drugom mjestu je publicistika, kod koje se uočava lagani trend rasta čitanosti (2020: 27%; 2024:34%), slijede stručne knjige (28%) i priručnici (22%), dok strip, dječje knjige i knjige o umjetnosti čita svega oko 8% populacije. Najtraženiji naslov protekle jeseni zasigurno je bio roman Intermezzo, novi naslov s potpisom Sally Rooney, zatim novi roman Dolly Alderton naslovljen Dobar materijal i posljednji Marquezov roman Vidimo se u kolovozu. Od domaćih autora, pri vrhu je novi roman Ante Tomića Nada, a zabilježen je i povratak Hrvoja Šalkovića. Pri vrhu je i hvaljeni roman Kristiana Novaka Slučaj vlastite pogibelji objavljen godinu prije. Velik interes ponovno je privukla i knjiga Atomske navike, kao i nova knjiga o rimskom caru-filozofu Marku Aureliju. Journal

Jučer (00:00)

Ako je i samo izraz nezadovoljstva, neka je, čuje se

Basara: Rakija i bure

Politički protesti (bilo koji) u političkom smislu nisu (bar ne bi trebalo da budu) forma „izražavanja nezadoljstva“ i „savladavanja straha“ (sledi napuš i za autore tih baljezgarija), nego postizanja nekog političkog cilja. Ali qwrz. U zemlji Srbiji tome nije tako. Zato što – prema H. Ekstajnu, zahvaljujući „našim posebnostima“ – srpsko društvo spada u tzv. analgetične kulture, koje nisu orijentisane prema postizanju ciljeva, već prema izbegavanju bola, smanjenju stresa i učvršćivanju stabilnosti. Takva društva se prilagođavaju neprijateljskoj i teškoj sredini odustajanjem ili povlačenjem u apatiju i zasnovana su na frustraciji, a ne na motivaciji.

Protesti od 9. marta, oni iz ‘96/97. i oni od 5. oktobra jesu bili izazvani žestokim frustracijama, ali su bili motivisani jasnim političkim ciljevima: nedopuštanjem jajarske izborne krađe u prvom i promenom političke paradigme u drugom. Napomena: nije nužno da svi u „kritičnoj protestnoj masi“ budu svesno politički motivisani nekim ciljem, ali je obavezno da takav, jasan cilj imaju političari koji usmeravaju proteste. Ako toga nema, eto situacije u kojoj imate 50 litara rakije, ali nemate bure i onda džaba rakija. Svetislav Basara

Prekjučer (23:00)

Brze i kratke

  • Oživljen je projekt Jarunskog mosta – novog prometnog koridora od Novog Zagreba prema sjeveru grada… No trasa davno zacrtana urbanističkim planom mnogima više nije prihvatljiva, jer bi pristupne ceste mostu trebale proći kroz gusto naseljeni dio grada, piše HRT (N1)
  • Policija se oglasila o demoliranoj osnovnoj školi – nije samo pirotehnika, netko je po ulasku u objekt tupim predmetima koje je u objektu pronašao razbio stakla na sporednim ulaznim vratima i prozorima u prizemlju i na 1. katu, ravnatelj tvrdi kako će se škola sanirati do početka nastave (Nacional)
  • Sučeljavanje predsjedničkih kandidata Milanovića i Primorca održat će se u utorak, 7. siječnja na HRT-u od 20.15 (Index)
  • U Crnoj Gori nakon masakra u Cetinju razmatraju potpunu zabranu posjedovanja oružja (Borba), u džepovima ubojice pronađeno 80 metaka, vjeruje se da je htio ubiti još ljudi (Index)
  • Podravka je jedina tvrtka iz RH koja izvozi u više od 60 zemalja svijeta (Danica)
  • Splitska policija uoči Stare godine oduzela tisuće petardi, spriječen i šverc zabranjene pirotehnike iz BiH (Nacional)
  • Ova će godina biti Godina obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, kao podsjetnik na krunidbu prvoga hrvatskog kralja Tomislava i njegov spomen u pismu pape Ivana X. 925. godine, a bit će obilježena znanstvenim skupom, izložbom u Klovićevim dvorima te drugim događajima (HRT)
Prekjučer (22:00)

Kokičarima biznis neće propasti

Filmovi koji se najviše iščekuju ove godine: A Complete Unknown, novi Bridget Jones, The Monkey…

  • Babygirl – 9. siječnja
  • A Complete Unknown – 23. siječnja
  • Parthenope – 30. siječnja
  • Bridget Jones: Luda za njim – 13. veljače
  • The Monkey – 20. veljače
  • Maria – 20. veljače
  • A Real Pain – 27. veljače
  • September 5 – 6. ožujka
  • Snjeguljica – 20. ožujka
  • We Live in Time – 27. ožujka

U kina je već izašao Nosferatu, novi film Roberta Eggersa. Journal

Prekjučer (21:00)

Pozitivne misli za početak godine

Vučetić za prvi dan godine: budite odgovorni prema vlastitom vremenu

Novu godinu dočekujemo kao da je riječ o nečemu uistinu novom i drugačijem u odnosu na ono dosadašnje, gotovo kao uskrsnuće koje je uslijedilo nakon smrti i pokopa stare godine. Uvjeravamo sebe da je iza nas sve loše što nam se dogodilo, da je sve to pokopano jer se radi o smrti prošlih događaja od kojih se, eto, jednom godišnje, točno u ponoć, trajno odvajamo otpuštajući još jednu godinu u bezdan prošlosti.

Imamo izvanrednu mogućnost da biramo gdje ćemo se, kako to kažu egzistencijalisti, vremeniti. Sloboda je zapravo gospodarenje osobnim vremenom. Njega nemamo napretek, zbog toga je važno kome ćemo se i čemu ćemo se posvetiti ili vremeniti. Nisu svi događaji, procesi, osobe, situacije, teme i stvari vrijedni našeg vremena.

Kada bi čovjek uistinu bio svjestan vlastite vremenitosti, život bi mu bio sadržajniji, kvalitetniji i smisleniji, ne bi se gubio u jalovim raspravama i živciranjima oko onoga što, primjerice, pogledom zahvaća iako u tome ne sudjeluje. Marko Vučetić za Autograf

Prekjučer (20:00)

Znanost ide dalje, ali društvo baš i ne

Što nas čeka u 2025 prema znanstvenicima: Umjetna inteligencija ide korak dalje, kao i medicina

Razvoj umjetne inteligencije nastavlja se te će i dalje jedna od glavnih tema u svijetu znanosti i tehnologije, na polju ekonomije ne bi trebalo biti previše rezova, uz oprez glede inflacije i nestabilnosti na globalnom tržištu. Uzbudljiva će biti godina i na području astronomije, ali i istraživanja potresa, odnosno seizmologije. Korak dalje ide i medicina – već je otkriven lijek koji nakon jednokratnog uzimanja ljude potpuno štiti od zaraze virusom HIV kroz pola godine, a istražuje se uloga u bakterija u stvaranju nekih oblika raka. Znanstvenici i stručnjaci za Index.

Prekjučer (19:00)

S Marxom u garaži i preko granice

Europske prijestolnice kulture za 2025: Kultura, povijest i humor na europski način

Chemnitz, bivši “Karl-Marx-Stadt”, uz moto “C the Unseen” oživljava industrijsku povijest i DDR-ovu ostavštinu kroz 150 projekata, poput priče o kultnim garažama. S druge strane, Nova Gorica i Gorizia simboliziraju suradnju bivših suparnika uz moto “Borderless”, povezujući slovensku i talijansku stranu nekada podijeljenog grada. Oba grada slave različitost, povijesne prijelome i zajedništvo kroz bogat kulturni program. DW

Prekjučer (18:00)

Ugodno s korisnim

U Grčkoj i Cipru po prvi put prakticirali “tihi vatromet”

Za bešumnu pirotehniku proizvođači vatrometa koriste kemijske tvari koje proizvode manji tlak plina i time tiše zvučne valove. Fokus je umjesto toga na svjetlosnim efektima i bojama. Ekološki prihvatljiviji i ugodniji za životinje – kućne ljubimce, lutalice i ptice – koje se mogu prestrašiti praska normalne pirotehnike. HRT

Prekjučer (17:00)

'Beam me up, Scotty' - fotonska edicija

I to je moguće: kvantna teleportacija aktivnim internetskim kabelima

Eksperiment, opisan u časopisu Optica, dokazao je da se kvantne informacije mogu prenositi uz konvencionalne podatke bez smetnji. “To je nevjerojatno uzbudljivo jer nitko nije mislio da je to moguće. Naš rad pokazuje put prema kvantnim i klasičnim mrežama sljedeće generacije koje dijele jedinstvenu infrastrukturu optičkih vlakana. U osnovi, to otvara vrata guranju kvantnih komunikacija na višu razinu”, kažu istraživači koji su metodu uspješno iskušali na 30 km dugom optičkom kabelu. Eksperiment sad planiraju proširiti na veće udaljenosti s dva umjesto jednog para isprepletenih fotona kako bi time demonstrirali zamjenu isprepletenosti. Posljednje tjedne novosti iz svijeta znanosti koje donosi Bug.

Prekjučer (16:00)

Brze i kratke

  • U Crnoj Gori proglašena trodnevna žalost (Slobodna Evropa), otkazani koncerti i druga događanja (24 sata)
  • Državna poduzeća: Mijenja se regulativa upravljanja, za korjenitu promjenu modela još nismo sigurni (Lider)
  • Četiri stvari koje bi u 2025. trebale razveseliti umirovljenike – nova formula usklađivanja uz neznatnu razliku, besplatni vlak (uveden prošle godine), godišnji dodatak na mirovinu, dodani staž sa sadašnjih šest na 12 mjeseci za svako dijete… (Poslovni)
  • Hoće li u EU rasti cijena plina? Analitičari: tržište će ostati pod pritiskom, cijene bi mogle dodatno porasti zbog veće potrošnje plina za proizvodnju električne energije (Forbes)
  • Pogledali ste neki film i želite podijeliti svoje dojmove? Imate temu na Forumu za to
Prekjučer (15:00)

Da vatrogasci nemaju posla

Korejci napreduju: Njihova nova baterija (za električne automobile) može se sama ugasiti ako se zapali

Aktualne Li-ion baterije koriste tekuće elektrolite s organskim materijalima te nose i opasnost od požara. Separatori koji se koriste za odvajanje elektroda također su skloni oštećenjima i mogu dovesti do kratkih spojeva, uzrokujući eksplozije. Poput konvencionalne Li-ion baterije, ova troslojna čvrsta polimerska baterija također se može koristiti u više sektora, od pametnih telefona, autoindustrije do velikih rješenja za pohranu energije. Karakteristike nove baterije su dekabromodifenil etan (DBDPE) s jedne strane, koji sprečava požar, a može ga i ugasiti ako do njega dođe, dok visoka koncentracija soli litij bis imida (LiTFSI) omogućuje brže kretanje litijevih iona. To pomaže poboljšati brzine prijenosa energije i spriječiti stvaranje dendrita u elektrolitu. Revija HAK

Prekjučer (14:00)

Više će se koristiti javni prijevoz

EU udarila kočnicu za prometne divljake – za prekršaje oduzimat će vozačke

Od 2026. vozačka dozvola oduzimat će se u cijeloj EU za vožnju pod utjecajem alkohola/droga, prebrzu vožnju (+50 km/h na autocesti ili +30 km/h u naselju) i teške prometne nesreće. Minimalna zabrana traje tri mjeseca, a vrijedi u svim državama članicama. Hrvatska već oduzima dozvole zbog 12 (mladi vozači 9) prekršajnih bodova u dvije godine. Cilj je prepoloviti broj poginulih u prometu do 2030. i postići nulu do 2050. Ako se zaigraš, nema više skrivanja preko granice – EU te sada čeka spremna. Poslovni

Prekjučer (12:00)

Senzualni ples koji ostaje

‘Anora’, jedan od najboljih filmova 2024.: Prvo će vas zabaviti, a onda vas zakucati u želudac

Ova priča o striptizeti, pardon, erotskoj plesačici koja se zove Anora, ali više voli da je se zove Ani, zapravo je vrlo klasična tročinka o rađanju i smrti jednog suludog sna o socijalnoj mobilnosti i ljubavi. U filmu koji svoje dvije trećine urnebesno zabavlja, a onda u zadnjoj zabija dubok udarac u želudac briljira mlada glumica Mikey Madison kao naslovna junakinja.  Sean Baker je pak pokazao da i u mainstream svijetu može postići ono što je postizao i sa svojim dosadašnjim, offbeat filmovima – pružiti dobru zabavu uz izrazito humanu, socijalno osviještenu poruku. Zrinka Pavlić za tportal.

Prekjučer (11:00)

Brze i kratke

  • Detalji masakra na Cetinju. Broj ubijenih porastao na 12, ubio kumove, prijatelje i članove obitelji, ima dosje (Index)… kada je lociran i naša se opkoljen u kući, počinio je samoubojstvo pucavši sam u sebe, motiv ostaje nepoznat (HRT)
  • Ubojica iz New Orleansa služio u američkoj vojsci. Policija traga za pomagačima (tportal), u Nevadi ispred Trumpovog hotela eksplodirao Cybertruck, vjeruju da je i taj događaj povezan, automobili unajmljeni putem iste aplikacije (Index)
  • Ransomware – virus kojim hakeri traže otkupninu postoji 35 godina, predviđa se da će do 2031. godine žrtve koštati ukupno 265 milijardi dolara godišnje (Poslovni)
  • Vjetrovit, ali osjetno topliji četvrtak. Stiže promjena vremena i do 40 cm snijega (tportal)
  • Interne ankete SDP-a pokazuju da Boris Lalovac ima veće šanse pobijediti Tomaševića na idućim lokalnim izborima od drugih potencijalnih kandidata (Nacional)
Prekjučer (10:00)

Utabanim stazama

Šajatović: Vladin plan za 2025 – mnogo rečenica, malo srži

Analizira li se Plenkovićevo obraćanje na Vladinoj posljednjoj lanjskoj sjednici, zaključak je jasan: ne proširi li se u 2025. rat izvan ukrajinskih granica i ne dogodi li se slom svjetskih financija, ova bi godina u Hrvatskoj mogla biti vrlo slična 2024. Komu odgovara status quo, mogao bi biti zadovoljan. Ambiciozni će opet biti razočarani. Bilo bi zanimljivo čuti što prvi čovjek Vlade podrazumijeva pod ‘nastavkom gradnje zemlje jednakih prilika‘. Uz nekoliko primjera. Kroničar bi volio da je u krivu i da se tijekom 2025. pokaže da se Vlada upušta u ozbiljne, korjenite reforme. Ali malo je pokoleban jer je nakon spomenute Vladine sjednice premijer otišao na pregovore sa sindikatima javnih službi. Miodrag Šajatović za Lider.

Prekjučer (09:00)

Taman kad si pomislio da su stvar prošlosti, oni te opet iznenade

Tko je Tomislav Jonjić? Otvoreno propagira NDH, ustaše i Pavelića

Tomislav Jonjić je kao predsjednički kandidat HSP-a osvojio 5 posto glasova, što je veliki uspjeh za ovu nekad glavnu desnu stranku, čime je opet dovodi u fokus političkih zbivanja. Jonjić je zagrebački odvjetnik, povjesničar, političar, publicist i diplomat, poznat po svojim ekstremističkim stavovima, pa nije bilo čudno da ga je HSP uz Željka Glasnovića i Brunu Esih primio u svoje redove. Rođen 1965. godine u Imotskom, završio pravni fakultet. Sudjelovao u Domovinskom ratu. Tvrdi da ga mediji izbjegavaju jer “dolazi iz antikomunističke obitelji”. Kao gradski vijećnik podržavao je Bandića, a ustaše su za njega “hrvatski rodoljubi” suprotstavljeni “jugoslavenskom teroru” te ih naziva “braniteljima” i “junacima”. Uz to voli relativizirati povijesne činjenice. Za njega je u prvom krugu glasalo oko 80 tisuća građana. Ilko Ćimić za Index.

Prekjučer (08:00)

Ni sami se ne bismo tako lijepo opisali

Pet stvari koje Paul Bradbury najviše voli u vezi Hrvatske

Iako u novom videu ponavlja što je rekao prije, to je samo početak novog serijala najpoznatijeg Britanca s hrvatskom adresom: najviše mu se sviđa sigurnost i činjenica da je velika vjerojatnost da ćete pronaći ono što izgubite. Druga stvar je različitost u kulturi i držanje tradicije. Kao primjer navodi Vinkovačke jeseni. Sviđa mu se i ležerniji stil života, prvenstveno u Dalmaciji, gdje je živio dobar dio života u Hrvatskoj. Sviđa mu se i gastronomija, domaći i prirodni te svježi proizvodi. Peta stvar je priroda, od nacionalnih parkova do planina, plaža i mora.

Prekjučer (00:00)

Brze i kratke

  • Masakr u Crnoj Gori. Najmanje 10 mrtvih, među njima dvoje djece. Osumnjičeni je Aco Martinović (45) koji je u bijegu (Index), ubojstva počinio na nekoliko lokacija, među mrtvima vlasnik kafića i njegova djeca, navodno ubio i članove svoje obitelji (Index)
  • Kamionetom u New Orleansu gazio ljude pa pucao, 11 mrtvih, 35 ranjenih. Napadač mrtav (Index), nije moglo zaustaviti ni 300 policajaca: Htio je ubiti što je više ljudi moguće (tportal), otkriven identitet: Shamsud Din Jabbar, imao je zastavu Islamske države (Index)
  • Petardama demolirana tek obnovljena zagrebačka osnovna škola, uz razbijena stakla leži mnoštvo iskorištene pirotehnikem srušena je cijela skela (N1)
  • Veliki gospodarski projekti koji će biti završeni u 2025. godini: dva velika otvorenja hotela, na Kvarneru i u Istri, udvostručenje krčkog LNG terminala, završetak 1. faze kontejnerskog terminala u Rijeci, Sunčane elektrane i jedna vjetrolektrana… (Forbes)
  • Tragedija u novogodišnjoj noći: Pet mrtvih u Njemačkoj zbog ilegalne pirotehnike (N1)
  • Njemačka se digitalizira u borbi protiv manjka radnika – digitalizirat će izdavanje viza, prije svega radi bržeg dovođenja stručne radne snage ili makar da ih birokracija ne obeshrabri (DW)
  • Poklon za Novu godinu: pročitajte odabrane kolumne na Bugu – besplatno
  • Najbolje fotografije koncerata 2024. godine, na Glazbi.hr
Srijeda (23:00)

Možda nismo mi ti koji smo neobični

Video: 10 stvari u Europi koje živciraju američke turiste

Ukratko, čudno im je da se ovdje na brojnim turistički napućenim mjestima mora plaćati ulazak u WC, zatim to što nema šopinga nedjeljom, ali i to što nema šopinga 0-24. U SAD-u prakticiraju nešto što se zove ‘free refill’ u restoranima, odnosno besplatne repete, čega ovdje (začudo) nema. Tu je i navika da se plaća karticama, što u Europi još uvijek nije toliko rasprostranjeno. Čudno im je što u starim povijesnim zgradama nema klima uređaja, a zbunjuju ih i dva gumba na WC-u. Autor videa primjećuje i razliku između stajanja u redu, prema kojoj u SAD-u više vole privatni prostor, dok su u Europi redovi “zgusnutiji”. Od drugih stvari, Amerikancima zna biti čudno kad se netko od Europljana naljuti kada ih pitaju je li nešto na karti relativno blizu drugom mjestu (jer će on, primjerice, reći kako je iz Chicaga iako živi 4 sata vožnje od njega). Primjećuje i neugodne mirise drugih ljudi u javnom prijevozu.

Srijeda (22:00)

Okretanje Zapadu

Može li EU bez ruskog plina iz ukrajinskog plinovoda? ‘EU je spremna na to već dulje vrijeme’

Prema briselskom think tanku Bruegel, uvoz fosilnih goriva iz Rusije u Europsku uniju iznosio je oko milijardu američkih dolara mjesečno krajem 2023. – nakon 16 milijardi američkih dolara mjesečno početkom 2022. Prema podacima Europske komisije, u 2023. je 15 posto ukupnog uvoza plina u EU otpadalo na Rusiju, iza Norveške i SAD-a s 30 odnosno 19 posto te ispred sjevernoafričkih zemalja s 14 posto. Velik dio ruskog plina prolazi plinovodima kroz Ukrajinu i Tursku. No nadležni u Europskoj uniji očito nisu uznemireni. Raskid sporazuma između Ukrajine i Rusije već je uzet u obzir na europskim tržištima plina. Konačno, kaže Europska komisija, države članice uspjele su smanjiti svoju potražnju za plinom za 18 posto od kolovoza 2022. u usporedbi s prosjekom u posljednjih pet godina. Napominje se da će SAD stvoriti nove LNG kapacitete tokom slijedeće dvije godine, a te bi zalihe, ocjenjuje Komisija, mogle pomoći EU-u da se nosi s mogućim prekidima opskrbe. DW

Srijeda (21:00)

Treba i izdržati njegov tempo

Šef najveće švicarske banke UBS godišnje zaradi 15 milijuna eura

Sergio Ermotti uskoro će navršiti 65 godina, prisjetio se svojih početaka i prve plaće od 360 eura mjesečno kao pripravnik u banci Cornèr, ne vidi problem, piše Blick. “Znam vrijednost novca i razumijem da se moja sadašnja plaća mnogim ljudima ne čini normalnom.” Njegov radni dan počinje u 5:45 ujutro, a radno vrijeme često se proteže i do 14 sati dnevno. Dvaput tjedno ne propušta trening u teretani, održavajući disciplinu koja ga je dovela na vrh. Poslovni

Srijeda (20:00)

Sat povijesti uz čudne sugovornike

Rašeta o seriji o Churchillu: Protiv svih

Četverodijelna serija prikazuje život najvećeg engleskog premijera od njegova djetinjstva do kraja Drugog svjetskog rata. Nije bio kabinetski lik poput naših vrlih ratnika, borio se, bio zarobljen, bježao. Nije se bojao smrti, jurišao je u konjičkim napadima, ubijao ljude vlastoručno i to, kako doznajemo, u većim količinama. Bio je genij u govoru, pismu i motiviranju. Kao zapovjednik je kriv za nekoliko velikih britanskih poraza, od kojih je najveći onaj u Galipolju, a odmah slijedi i poraz protiv Nijemaca u Norveškoj. U politici je, bilježeći poraz za porazom, stigao do konačne pobjede. Bio je to trijumf ustrajnosti i dokaz misije u koju je bio uvjeren od malih nogu. Neki sudionici ove serije dokaz su da je snimljena u sklopu militarističke potrage za Izbaviteljem. Zalutali – ili s ciljem pozvani? – sugovornici poput Churchillove karikature Borisa Johnsona i Georgea Busha kao i drugih nestručnjaka ipak nisu prepreka gledanju ove vrlo solidne serije. Boris Rašeta za Novosti.

Srijeda (19:00)

Top kek!

Musk promijenio korisničko ime u Kekius Maximus, kriptovaluta istog imena naglo porasla

Također je svoju profilnu sliku zamijenio slikom “Žapca Froga” (“Pepe the Frog”), popularnog crtanog lika, koji nosi starorimsku odjeću i drži joystick za videoigre. U tipičnoj Muskovoj maniri, milijarder, tehnološki mogul i vlasnik X-a – bivšeg Twittera – nije dao nikakvo objašnjenje o novom korisničkom imenu i avataru, ali je potez odmah izazvao reakcije. Promjena je uzburkala svijet kriptovaluta, dovodeći do vrtoglavog porasta vrijednosti memecoina – digitalne valute inspirirane internetskim memom – s istim imenom. Žabac Pepe (Pepe the Frog) izvorno je crtani lik iz serije stripova “Boy’s Club”, no tijekom prve Trumpove predsjedničke kampanje postao je povezan s alternativnom desnicom i bijelim supremacistima, a Liga protiv klevete ga je prozvala “simbolom mržnje”. Vrijednost memecoina Kekiusa Maximusa porasla je za više od 900 posto od utorka navečer. Poslovni

Srijeda (18:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina zaustavila protok ruskog plina u EU, Gazprom priopćio da je izvoz plina preko Ukrajine u Europu zaustavljen u 8 sati po moskovskom vremenu jer je ugovor o tranzitu istekao, ministar energetike: Rusija gubi svoja tržišta, pretrpjet će financijske gubitke. Europa je već donijela odluku o odustajanju od ruskog plina, ovo je povijesni trenutak (Index)
  • Dio Hrvata imat će 15,5 posto veće plaće: Zbog pet izmjena stanje na računima bitno drugačije, rastu naknade za nezaposlenost i minimalna plaća (tportal)
  • Kakaovac i kava osjetno su poskupjeli na svjetskim tržištima u 2024. godini zbog smanjene ponude, a najviše je pod utjecajem posustajanja kineskog gospodarstva pojeftinio ugljen koji se koristi u proizvodnji čelika (Lider)
  • Maleni Noa iz Osijeka prva je beba rođena u 2025. u Hrvatskoj, točno u ponoć (HRT)
  • Hrvatska nema straha ako ostane bez katarskog plina, dosad su samo tri LNG broda došla iz te zemlje (Lider)
  • Automobili: u Hrvatsku stiže više od 70 noviteta (Poslovni)
Srijeda (17:00)

Kad već moramo u drugi krug, barem motivirajte više od 20 posto birača koji će izaći

Marjanović: Izbori bi trebali biti kvalitetan show, ovako smrdi na osmu sezonu Igre prijestolja

Milanović je u drugom krugu ostao s objektivno najbezveznijim suparnikom, teško da će Primorac u naredna dva tjedna razviti karizmu potrebnu da bi nas natjerao da večeri potratimo pred TV-om. I dok nam Marija Selak Raspudić i Miro Bulj neće pretjerano nedostajati jer nisu uspjeli ostvariti pun potencijal, drugi krug bit će osjetno zakinut za Branku Lozo i Tomislava Jonjića koje kao da je sastavio ChatGPT nakon što ste mu naredili da osmisli predsjedničku kampanju na temelju općih mjesta desničarskih teorija zavjere i prevede najpopularnije MAGA klišeje na hrvatski. Iako nitko zapravo ne zna odakle su se pojavili ni tko ih je uvjerio da je predsjednička kampanja bolja platforma za razmjenu nebuloza od 4chana ili X-a, bilo je zabavno čuti ih kako se mrtvi ozbiljni ubacuju u ponekad normalne rasprave svojom šarenom lepezom ideja o bjelosvjetskim silama zla koje Hrvate žele zamijeniti Nepalcima ili sve žene uz pomoć LGBTQ agende pretvoriti u bradate drvosječe. Hrvoje Marjanović za Index

Srijeda (16:00)

I svinja ide naprijed, a mi?

Krepkost i tradicija na tanjuru – sarma i odojak za Novu godinu

U Hrvatskoj, odojak i sarma nezaobilazni su za blagdane – simbol sreće i tradicije. Prodaja mesa u Zadru raste i do tri puta, unatoč cijenama (odojak 12 €/kg, sarma 1 €/kom). Šibenska tržnica svjedoči da je tradicija jača od inflacije. Oni s manje vremena kupuju zamotane sarme, dok ljubitelji luksuza izdvajaju 40 €/kg za biftek. Suha rebarca ostaju pristupačna (4 €/kg). Hrvatima blagdanski stol, unatoč cijenama, ostaje bogat – jer svinja ruje naprijed, a mi se snalazimo kako znamo. HRT

Srijeda (15:00)

Knjige koje osvajaju nagrade, srca i noćne ormariće

Književni šlageri 2024: što čitati kad stvarnost dosadi

  • Han Kang: “Ljudska djela”
    Potresan roman o masakru u Gwangjuu, istražuje ljudsku patnju i otpornost.
  • Virginia Woolf: “Dnevnik spisateljice”
    Intimni uvid u misli i svakodnevicu jedne od najvažnijih autorica modernizma.
  • Witold Gobrowicz: “Dnevnik 1953-1969”
    Refleksije o životu, umjetnosti i egzilu, monumentalno svjedočanstvo 20. stoljeća.
  • Jonathan Littell: “Dobrostive”
    Monumentalan roman o Drugom svjetskom ratu, nazvan novim “Ratom i mirom”.
  • Kristian Novak: “Slučaj vlastite pogibelji”
    Duboko istraživanje ljudskih trauma i odnosa, ovjenčano brojnim nagradama.
  • Tea Tulić: “Strvinari starog svijeta”
    Poetičan roman o otuđenju i prolaznosti, dobitnik tportalove nagrade.
  • Martin Puchner: “Pisani svijet”
    Publicistički pregled povijesti književnosti i utjecaja knjiga na ljudsku civilizaciju.
Srijeda (14:00)

Šta da vam kažem sem: must see

Basara: Događaj godine

Za moju neznatnost događaj godine bilo je celonoćno bindžovanje prve sezone TV serije „Sto godina samoće“. Treba reći da mi je – kad sam pre nekoliko meseci video najavu – sumnja bila veća od nade. Takozvani predložak – istoimeni roman po kome je serija snimljena – veoma je filmičan, prepun snažnih slika utkanih u fantazmagorične dramske situacije, ali dug je put od reči do slike. Znao je to i autor romana – u mojoj optici najboljeg u XX veku – Gabrijel Garsija Markes, koji je decenijama tvrdoglavo odbijao primamljive ponude holivudskih producenata. Kad bi htele, naše filmadžije i serijalne efendije mogle bi da nauče kako se jedna istorija verovatno turbulentnija od naše, u datom slučaju kolumbijska, transponuje u fikciju i kako ta fikcija umetničkim sredstvima govori više o toj istoriji nego sve istorijske knjige skupa. Svetislav Basara za neki tamo medij.

Srijeda (13:00)

Brze i kratke

  • Magla, mjestimice vrlo gusta, smanjuje vidljivost na cestama u unutrašnjosti. Na mjestima pod maglom kolnici su vlažni i skliski. Moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima u unutrašnjosti, izvijestili su iz HAK-a, koji pozivaju na oprez (Index)
  • Nakon 13 godina u predvorju Schengena, Bugarska i Rumunjska pristupaju od srijede u cijelosti prostoru slobodnog kretanja, na kopnu kao i u zraku (Dnevnik)
  • U humanitarnoj “Potjeri” poznata televizijska lica u sastavu Davor Meštrović, Stjepan Balog, Viki Ivanović i Maja Ciglenečki osvojila 40.000 € (HRT)
  • Slavili smo uspjehe, tugovali zbog poraza: Sjajna 2024. godina hrvatskog sporta (Sport klub)
  • Ukinuta optužnica za ubojstvo dvogodišnje Danke Ilić (Nacional)
Srijeda (12:00)

Od zakona za zgrade do vrećica za voće

Nova godina, novi propisi: Porezi, stanovi, plastika i strani radnici

Graditeljstvo i prostorno uređenje

  • Iznajmljivanje stanova: Potrebna suglasnost 2/3 suvlasnika i neposrednih susjeda za kratkoročni najam. Rok za ishođenje: 5 godina.
  • Kazne: Za nezakonite radove (npr. zatvaranje balkona, klima uređaji na fasadi) kazne do 10.000 eura.
  • Lakše donošenje odluka suvlasnika: Smanjene potrebne većine za hitne popravke i investicije.
  • Poticaji za liftove i fasade: Država sufinancira 33%.

Porezi

  • Porez na nekretnine: Zamjenjuje porez na kuće za odmor. Stope: 0.6–8 €/m². Izuzeti stalni stanari, dugoročni najam i derutne nekretnine.
  • Paušal za turistički najam: Raste na 20–300 €/krevet, ovisno o razvijenosti područja.
  • Porez na dohodak:
    • Osobni odbitak raste na 600 €.
    • Prag za višu stopu (30%) povećan na 60.000 €.
    • Prag za PDV sustav povećan na 60.000 €.
  • Mladi i povratnici: Porezne olakšice za mlade i povrat poreza za kupnju prve nekretnine.

Socijalna skrb

  • Alimentacijski fond: Osigurava 200 €/mjesečno po djetetu.
  • Povećane naknade: Minimalna plaća raste 15.5% (na 970 € bruto).

Zaštita okoliša

  • Plastične vrećice: Plaćanje laganih vrećica za voće/povrće (cijena od 1 cent).
  • Naknada za boce: Raste sa 7 na 10 centi.
  • Naknada za odlaganje otpada: Počinje na 30 €/toni, raste do 50 €/toni do 2029.

Strani radnici i povratnici

  • Plava karta EU: Vrijedi 4 godine; olakšan pristup IT stručnjacima bez formalnih kvalifikacija.
  • Bolji uvjeti: Plaće ne smiju biti niže od lokalnih radnika. Smještaj i učenje jezika osigurani.
  • Povratak iseljenika: Olakšani uvjeti za stalni boravak i zapošljavanje

Index

Srijeda (11:30)

Negdje vatromet i pjesma, negdje tišina

Evo kako se slavila Nova godina

  • Zagreb u novu godinu ušao uz pjesmu, ples i zdravicu, uveo ih Baby Lasagna, Split ušao s “Ništa kontra Splita” u izvedbi Dubioze kolektiv, u Osijeku Prljavo kazalište, u Rijeci Neno Belan i Let 3… (HRT, Index, Dnevnik), Severina u Sarajevu okupila 55.000 ljudi (Index)
  • U Srbiji umjesto slavlja – prosvjedi: 15 minuta tišine i rijeke ljudi diljem Srbije. “Nema Nove, za staru ste nam dužni” (Index), u Beogradu na trgu Haris Džinović remetio tišinu (N1)
  • Slavlje u Sjevernoj Koreji: stadion na Pjongjangu, svi pali u delirij kad se pojavio Kim Jong-un (Dnevnik), u Južnoj Koreji tišina ili smanjeno slavlje na minimum zbog zrakoplovne nesreće (Korea.net)
  • Posla za komunalce: nakon velikog slavlja za doček u centru Zagreba ostala je gomila smeća (Index)
  • Kako se Nova slavila diljem svijeta, počevši u Australiji (BBC), 2025. svanula i u SAD-u (BBC)
Srijeda (11:00)

Stavite si u planer

Najsigurnije zemlje za putovanja i dalje su u Skandinaviji: Danska, Island, Norveška i Finska

Švicarska se nalazi na popisu najsigurnijih zemalja, i to zahvaljujući njenoj političkoj stabilnosti i niskim stopama zločina. Na popisu zemalja sa zanemarivim stopama sigurnosnih rizika nalaze se još i manja mjesta poput SlovenijeLuksemburga i Grenlanda. Sve je to dodatni dokaz da su stabilne vlade i snažna infrastruktura ključne za kreiranje sigurne okoline za posjetitelje. Ističu se i Zelenortski OtociSejšeli Marshallovi Otoci. Na drugom kraju spektra nalaze se države visokog rizika. Zemlje poput Libije Afganistana još uvijek su među najopasnijima zbog dugotrajnih sukoba, slabe vlasti i nedostatka infrastrukture. Zemlje subsaharske Afrike, Somaliju i Srednjoafričku Republiku, karakteriziraju nestabilnost, visoke stope zločina i nestabilne vlasti. Forbes

Srijeda (10:00)

Ipak su ove godine i lokalni izbori

Tramvaj bi uskoro mogao biti besplatan i za djecu i srednjoškolce

Uskoro će biti pokrenuto javno savjetovanje o novoj odluci kojom se pravo na besplatan javni prijevoz proširuje na sve mlađe od 18 godina, što je usuglašeno s koalicijskim partnerima. To pravo još od ranije omogućeno starijima od 65 godina. Očekuje se da će ova mjera uključivati oko 120 tisuća građana Zagreba, što znači značajnu podršku obiteljima, osobito u smislu smanjenja troškova života, istaknuo je gradonačelnik Zagreba Tomašević. Poslovni

Srijeda (09:00)

Prijaviti i neka komunalne institucije rade svoj posao

Što učiniti ako naiđete na divlje odlagalište otpada

Gotovo svaki, pa i najmanji grad u Hrvatskoj, ima neko divlje odlagalište otpada. Primjera radi, samo grad Velika Gorica ima više od 50 stalnih divljih odlagališta. Nemarnim građanima diljem Hrvatske koji ostavljaju svoj otpad po šumama, rijekama, potocima ili livadama teško je stati na kraj. Povremeno ih volonteri ili lokalna komunalna poduzeća uspiju zaustaviti, ali ubrzo se pojavi neki novi prijestupnik koji ponovno “obilježi” teritorij svojim otpadom umjesto da ga jednostavno i besplatno odnese u reciklažno dvorište. Ako građani primijete divlje odlagalište otpada u lokalnoj zajednici, trebaju fotografirati lokaciju, napisati kratku izjavu o lokaciji i što preciznije opisati kako se do nje dolazi, ako je moguće identificirati počinitelja (primjerice, zapisivanjem registracijskih oznaka) te prijavu poslati Zelenom telefonu. Jedinstveni broj je: 072 123 456 (Savjeti)

Srijeda (08:00)

Dobra prilika za izvoz

Paketi suhih klipova kukuruza bez zrna u Njemačkoj se prodaju po 10 eura

Ono što bi u mnogim krajevima Balkana završilo kao otpad, očito ima svoju tržišnu vrijednost na Zapadu. Na bivšem Twitteru je jedan korisnik, dijeleći video, napisao: “U Njemačkoj se prodaju ostaci klipova kukuruza – komiljka, kocanjka (kocenja?) ili čutka, ovisno o tome odakle ste. Petnaest komada za 8 eura (na sniženju).” Ova objava privukla je pažnju brojnih korisnika, koji su se nadovezali komentarima, pitajući se za što bi netko platio toliku cijenu za ono što mnogi kod kuće smatraju otpadom. Iako je na pakiranju jasno naznačeno da su klipovi namijenjeni potpaljivanju vatre, komentatori su otkrili i druge zanimljive upotrebe. Osim za paljenje roštilja ili kamina, neki su ih spomenuli kao tradicionalne čepove za boce rakije, pomoć u pripremi jela na ražnju, pa čak i kao alat za čišćenje. Dnevno