Pritisci na novinare i uredništvo, politička kadroviranja i cenzura ozbiljno narušavaju vjerodostojnost i profesionalizam HRT-a. Umjesto da bude nepristran izvor informacija, HRT se sve češće koristi kao alat političkih i ekonomskih moćnika. Novinari koji se odupiru pritiscima sustavno su marginalizirani ili uklonjeni, dok ključne teme ostaju neobrađene.

Poslovni planovi rukovodstva HRT-a pokazuju opasnu tendenciju komercijalizacije sadržaja i preusmjeravanja javnog novca prema privatnim interesima. Umjesto da se ulaganja usmjere u jačanje vlastite proizvodnje i povećanje kvalitete programa, HRT sve više ovisi o vanjskim produkcijama, dok se opravdanost njegova postojanja kao javnog servisa dovodi u pitanje.

Posljedice su katastrofalne: HRT gubi vjerodostojnost kao javni servis, povjerenje građana u neovisnost medija sustavno se urušava, profesionalni standardi padaju, dok ključne emisije informativnog, dokumentarnog i kulturnog sadržaja nestaju iz programa, novinari i drugi profesionalci suočeni su s nesigurnošću, pritiscima i neadekvatnim uvjetima rada. HND

U nekoliko prijepodnevnih sati ovog hladnog decembarskog petka ispreplele su se dvije nezapamćene tragedije. Ono što smo godinama čitali kao tipične američke priče – o oružanim upadima u škole i ubojstvima učenika – sada se dogodilo i u Zagrebu i Beogradu. Na prostorima gdje su takvi slučajevi posljednji put zabilježeni još u Drugom svjetskom ratu. Sve sličnosti dviju tragedija, isprepletenih tog petka ujutro, svele su se tako na zajednički nazivnik s upitnikom: što nam se dogodilo? Dvije priče bolno očitih paralela – sadašnji, odnosno bivši učenik upada u osnovnu školu i oružjem se obračunava sa svojim demonima – završavaju stoga i paralelnim zaključkom društva i politike: obje tragedije bile su “izolirani slučajevi”, “strašni incidenti”, ali ipak “incidenti”, nešto dakle što se dogodilo “prvi put” i što se inače ne događa kod nas, nego u Americi. Posve zanemarujući jednostavnu logičku premisu po kojoj je svaki “prvi put” po prirodi stvari “izolirani slučaj” i da iza svakog “prvog puta” dolaze drugi, vrlo neizolirani. Boris Dežulović za Novosti.

• Kolnici su mokri i skliski u većem dijelu zemlje, a snijeg pada u Lici, dijelu Slavonije i Dalmatinske zagore te je zbog olujnog vjetra i nanosa snijega za sav promet zatvorena autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Sveti Rok i Posedarje i većina državnih cesta kroz Liku (Index), snijeg paralizirao Hrvatsku: Otkazani autobusi iz Splita, odron kod Makarske, u Lici mećava (N1)… u Zagrebu puše jak vjetar, nosio stabla, dijelove zgrada… (Index)
• Stanovnici Belišća i Valpova i dalje se bore s nesnosnim smradom koji se širi iz otpadnog mulja koji nije biološki stabiliziran, a dolazi iz tvornice DS Smith za papirnatu ambalažu, a obrađuje se u tvrtki Livit u vlasništvu bivšeg ministra, Ivana Vrdoljaka. Pišu peticije, a Inspektorat, Osječko-baranjska županija i gradska uprava Belišća prebacuju odgovornost za rješavanje problema jedni na druge (Forbes)
• Nacional otkriva kako bi tajni sastanci predstavnika bivše SDP-ove vlade s predstavnicima nekadašnje sirijske oporbe mogli pomoći ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću-Radmanu i ministru gospodarstva Anti Šušnjari u povratku Ininih naftnih polja u Siriji
• Imenovanje kardinalom beogradskog nadbiskupa Ladislava Nemeta je i izazov života kao manjina u Srbiji. No i službeni Beograd je čestitao prvom kardinalu u povijesti te zemlje (DW)
• CroCube uveo Hrvatsku u svemirsku eru: Lansiranje je tek početak. Sada pozivamo sve da se uključe u svemirske projekte koji će oblikovati našu budućnost, rekla je Daniela Jović, voditeljica projekta (HRT)

Škole će se zaključavati, a ulaz će biti moguć samo uz prisustvo školskog osoblja. Planira se analiza infrastrukture, uvođenje videonadzora i razglasa te zapošljavanje dodatnog osoblja, posebno u školama s dvije smjene. Edukacija zaposlenika i zakonske izmjene također su u pripremi. Razmatra se angažiranje zaštitara, iako postoje podijeljena mišljenja o njihovoj učinkovitosti. Cilj mjera je povećanje sigurnosti i povjerenja u školski sustav. Mjere se počinju provoditi nakon školskih praznika – rekao je danas ministar Radovan Fuchs. Index

Brojni građani s lampionima sudjeluju u mimohodu “Za sigurnu školu” koji je u 18 sati krenuo od Učiteljskog doma na Trgu Republike Hrvatske u Zagrebu, a prolaze centrom grada kako bi ukazali na važnost sigurnosti u školama nakon tragičnog događaja u petak u Osnovnoj školi Prečko. N1, tportal

#zagreb 23.12.24. pic.twitter.com/SQjSwABMdN

— mirna zidaric (@MirnaZidaric) December 23, 2024

U filmu pratimo jednodnevnu odiseju Rumunjke Anđele, koja freelancira za stranu produkcijsku kuću, angažiranu na tome da snimi kratak film o sigurnosti na radu, a u kojem se od radnika nastradalih na poslu traži da pred kamerama sami sebe okrive za svoju nesreću te zatim pozovu druge radnike da koriste sve sigurnosne mjere da im se ne bi ponovila takva nesreća. No stvari nisu tako jednostavne da bi se moglo samo reći da je ovo film o užasima suvremenog kapitalizma. Film ‘Ne očekuj previše od kraja svijeta’ zapravo je dijalog. Neće vas razveseliti, ali bi vas, u svem svojem depresivnom otvaranju očiju pred brutalnom svakodnevicom – mogao od srca nasmijati. Jer iako okrutno iskren i bez dlake na jeziku, i ovaj film Radu Judea, kao i zadnji koji smo ovdje imali prilike gledati – ‘Baksuzno bubanje…’ – čitavo to crnilo i beznađe prikazuje na dinamičan, lak i vrlo, vrlo duhovit način. Zrinka Pavlić za tportal

Naizgled običan O.MG kabel skriva sofisticiranu tehnologiju koja omogućava hakerima krađu podataka, instalaciju zlonamjernog softvera i daljinsko upravljanje uređajima. FBI upozorava na opasnosti javnih USB priključaka, dok stručnjaci savjetuju korištenje vlastitih punjača i “USB kondoma.” Ovaj “pametni” kabel s Wi-Fi poslužiteljem može djelovati s udaljenosti do 90 metara. Iako prvotno namijenjen za testiranje sigurnosti, njegova dostupnost na tržištu povećava rizik zloupotrebe. Uz sve naprednije metode hakiranja, oprez pri korištenju dijeljene opreme postao je nužnost. Zaključak: čuvajte svoje punjače kao PIN od kartice. Poslovni

• Pingvin (The Penguin) – Gangsterska drama iz Batmanovog svemira bez Batmana – Colin Farrell briljira u borbi za tron gotamskog podzemlja.
• Tamna tvar (Dark Matter) – SF triler o paralelnim dimenzijama u kojem se protagonist suočava s vlastitim zlim dvojnikom.
• Ripley (Ripley) – Andrew Scott redefinira fascinantnog prevaranta i ubojicu Toma Ripleya u elegantnoj noir seriji.
• Bez oduševljenja, molim! (Curb Your Enthusiasm) – Larry David u finalnoj sezoni još jednom secira apsurdnosti svakodnevice – hvala za smijeh, Larry!
• Kad padne mrak (What We Do in the Shadows) – Oproštaj s nespretnim vampirima sa Staten Islanda – smijeh i suze zajamčeni.
• Fallout (Fallout)
  Iznenađujuće dobra ekranizacija videoigre, smještena u postapokaliptični svijet.
• Shrinking (Shrinking) – Dramedija o životnim gubicima i oporavku, uz Jasona Segela i Harrisona Forda.
• Only Murders in the Building – Omiljeni trojac podcastera opet rješava ubojstvo, ovog puta s dodatkom još više neočekivanih obrata.
• Bad Monkey (Bad Monkey) – Crnohumorna drama s Vinceom Vaughnom, odsječenim udovima i simpatičnim majmunom.
• Šogun (Shōgun) – Impresivan povijesni spektakl koji dočarava kaos japanskog Sengoku razdoblja – obavezno gledanje za fanove Igara prijestolja.

Bug

Dragan Primorac (HDZ i partneri) potrošio je najviše – 774.400 eura, dok je Miro Bulj (Most) najskromniji sa samo 6200 eura. Po donacijama Primorac također vodi sa 314.000 eura, a Bulj zaostaje sa skromnih 503 eura. Zoran Milanović (SDP) potrošio je 167.000 eura, dok je Ivana Kekin (Možemo) na 109.500 eura. Marija Selak Raspudić (nezavisna) uložila je 104.000 eura, a Niko Tokić Kartelo (nezavisni) 78.000 eura. Branka Lozo (Domino) i Tomislav Jonjić (nezavisni) potrošili su 29.800 i 11.900 eura. Završni troškovi bit će poznati 28. siječnja 2025. godine. tportal donosi i popis donatora, na kojima se nalaze neka zanimljiva imena

• Što su do sada građani zapamtili iz kampanje, provjerili na Dnevniku: građani razočarani kampanjom, kažu da nisu čuli niti jednu pametnu poruku (Nacional)
• Koliko trošimo? Šef Porezne: Već smo dosegli broj računa od prošle godine. Kao da imamo 15 dana više (N1)
• Nova studija: Europski planinski permafrost zagrijao se za 1°C tijekom desetljeća (Index)
• Montažstroj obilježio 35 godina i najavio projekt “Slijepi vode slijepe” (HRT)
• Kristijan Iličić prvi Hrvat koji je uspio posjetiti sve zemlje na svijetu – njih 197 (tportal)
• Sigurnija starost: Što se prije počne štedjeti u trećem mirovinskom stupu, dodatak mirovini bit će veći (Lider)

Studija Sveučilišta u Tel Avivu testirala je kognitivne sposobnosti velikih jezičnih modela koristeći MoCA test. ChatGPT 4o postigao je najbolji rezultat (26/30), dok je Gemini 1.0 završio s najnižom ocjenom (16/30). Svi modeli pokazali su slabosti u vizualno-prostornim i izvršnim zadacima poput crtanja sata ili povezivanja brojeva i slova. Iako su uspješni u jezičnim i memorijskim zadacima, njihova ograničenja u vizualnoj apstrakciji sugeriraju da neurolozi još neko vrijeme neće morati strahovati za svoja radna mjesta. Zaključak: chatbotovi možda trebaju vlastite virtualne kognitivne terapije. Bug

Neandertalci su nestali prije 39.000 godina, ali njihov DNK živi u većini ljudi zahvaljujući križanju prije oko 47.000 godina. Studije pokazuju da geni neandertalaca utječu na pigmentaciju kože, imunitet i metabolizam. Istraživanja genoma drevnih Homo sapiensa otkrila su da je miješanje trajalo tisućama godina, a neki geni pružili su prednosti, poput zaštite od bolesti. Prvi Homo sapiensi u Europi suočili su se s teškim uvjetima i nisu ostavili potomke, ali tragovi neandertalskog nasljeđa svjedoče o njihovom prilagodljivom duhu. Dakle, neandertalci nisu potpuno nestali – samo su malo modernizirali svoj DNK profil. Index

Preživljenje od raka u Europi ovisi o vrsti bolesti, dijagnostici i dubini džepa. Rak pluća, gušterače i jetre ubijaju najviše, dok su šanse bolje za rak dojke i prostate. Nordijske zemlje i bogati zapad bilježe više stope preživljavanja zahvaljujući naprednijem liječenju i ranijoj dijagnostici. Hrvatska je pri dnu ljestvica, posebno za rak pluća (10%) i debelog crijeva (51.1%). Dostupnost radioterapije i rana detekcija ključni su za preživljenje, ali siromašnije zemlje kaskaju za bogatijima. Index

Njemačku, koja danas jedina može biti stvarni vođa EU-a, američki su izbori zatekli u političkom limbu, s crveno-zeleno-žutom vladom kancelara Scholza, najslabijom u novijoj povijesti, i jednako takvom ekonomijom. Francuska, koja je još najuvjerljiviji njemački partner u tom vodstvu, nalazi(la) se u sličnom stanju, s oslabljenim predsjednikom Macronom, vladama koje lako padaju i još lošijom gospodarskom slikom od njemačke. Friedrich Merz ima sve osobine potrebne za budućega njemačkog i europskog vođu u godinama koje dolaze. Društveni je konzervativac, ekonomski liberal, čvrste je transatlantske orijentacije i zauzima se za preventivno jačanje obrambenog sektora, a ima i bogato iskustvo u korporacijskom biznisu.

Tek ako uspije oformiti funkcionalnu njemačku vladu koja je spremna na politički i gospodarski zaokret, u sljedećoj fazi mogao bi iskoračiti kao europski vođa koji može okupiti i Macrona i Meloni i Tuska te vratiti prozapadnu orijentaciju srednjoeuropskim državama koje se sve više okreću Rusiji.  Višnja Starešina za Lider

• Brojne kritike stižu na račun nove ministrice zdravstva zbog posjeta ubojici iz Prečkog (Index, Nacional)
• Osim stana u Zagrebu Milanović je suvlasnik još jednog, dviju vikendica i dvije oranice. A puno je i uštedio, N1 donosi seriju članaka o imovini predsjedničkih kandidata
• Novinar i politički komentator Teofil Pančić: Pad režima jedini je pravedan rasplet u Srbiji (Novosti)
• Bitcoin nikad nije bio jači, što će biti u 2025.: ‘To je pitanje kristalne kugle’ (tportal)
• Kraj jedne ere: Proizvodnja Volkswagen Golfa premješta se u Meksiko, VW u Njemačkoj gasi više od 35.000 radnih mjesta (Nacional)

Uča Smilja pita: „Zar ne bi ja ka učiteljica tribala vama tumačit ono šta vi ne znate, a ne da vi ka učenici meni tumačite ono šta ja ne znan? A?“ Rino Sajla kaže: „Tako bi inače tribalo bit, al ne na naopaki dan!“ Uča pita: „Kakvi naopaki dan?“ Nela Svinjogojstvo kaže: „Pa danas je naopaki dan! Svako ko je jutros proša priko rive vidija je da valovi piče od obale prema pučini! A ne od pučine prema obali ka inače!“

Pederica Sandra kaže: „Mene svako jutro mama budi za poć u školu, a jutros san ja probudila mamu i dala joj izist kakao sa udrobljenin baškotom!“ Kane Šteta kaže: „Moj tata je najranije uletija u zahod, a kad je izletija bija je cili mokar jerbo ga je školjka popiškila!“ Bešo Tablet kaže: „I moja se baba dobro smočila, jerbo ju je na balkonu zalilo cviće!“ Tuljanica Niveska kaže: „Ona Trogrlićka iz moje zgrade svaki dan izvodi svoju pinčku u parkić, a danas je pinčka izvela Trogrlićku na lajni!“

Učiteljica Smilja kaže: „Asti miša potopira, pa to se meni jutros desilo sa ređipetom!“ Dino pita: „Šta sa ređipetom?“ Uča kaže: „Pa, ono, žuljalo me za neizdržat! Taman san pomislila da su mi porasle sise, a onda skužin da naopako oblačin ređipet!“ Novo poglavlje iz Bilježnice Robija K.

• Rimski dodekaedar: Pronađen u Engleskoj, svrha ovog neobičnog predmeta ostaje misterij.
• Izgubljeni Chopinov valcer: Neznano djelo skladatelja otkriveno u Morgan Library, izazvalo oduševljenje.
• Picassova slika: Skrivena u talijanskom podrumu, vrijedna 6 milijuna eura.
• Dalíjeve litografije: 10 komada pronađeno u garaži nakon 50 godina.
• Mramorni Hermes: Skulptura iz drevne Heraklee očuvana u kanalizaciji.
• Egipatska mastaba: Grobnica iz Dahšura stara 4300 godina, bogata freskama.
• Erotske freske Pompeja: Mitološke scene otkrivene u zapanjujućoj kući.
• Platonovi svici: AI otkrila filozofske detalje o njegovoj smrti i nepoznate dijaloge.