Još uvijek pod dojmom tragičnog događaja u Zagrebu, scenarij koji već godinama vidimo, uglavnom na Zapadu, nedavno i u Srbiji, na kraju se dogodio i kod nas. Tema današnje emisije su putovanja, ali s gostima se razgovaralo i o ovim tragičnim događajima. Putopisac Slaven Škrobot, koji je u invalidskim kolicima prošao svijet, kazao je da se u njegovo vrijeme takve tragedije nisu događale u školama. Ustvrdio je da danas, pogotovo mlađe generacije, su u medijima i na društvenim mrežama bombardirane raznim informacijama. Što se tiče putovanja, kaže da se danas, kada su putovanja dostupnija nego ikad, ne putuje zbog strasti želje koliko zbog toga što vide na Instagramu. (HRT)

Drugi gost, Hrvoje Jurić, pričao je o svojim iskustvima s putovanja, u koja je krenuo biciklom, i to zbog bijega od problema. Od kojih nije uspio pobjeći, ali je kroz putovanja naučio nešto drugo. HRT

Somaroj je otok koji se nalazi u okrugu Tromsø, a poznat je po tome što tijekom ljeta, zahvaljujući položaju na sjeveru, sunce nikada ne zalazi. Tih 69 dana svjetlosti, poznatih kao polarni dani, pružaju nevjerojatno iskustvo za sve one koji se nađu na ovom otoku. A zimi, između studenog i veljače, otok utone u potpuni mrak, kada je savršeno vrijeme za uživanje u prekrasnoj polarnoj svjetlosti koja pleše nebom, piše Nova.rs. Većina ljudi na Somaroju nema potrebu nositi satove. Stanovnici, njih oko 350, su odlučili osloboditi svoje živote diktata globalnog vremena. Satovi su skinuti i obješeni na most koji vodi do otoka, kao simbol njihove želje da ovdje svi zaborave na vrijeme. N1

• Djelatnici OŠ Prečko obratili se javnosti pismom: Nikada nećemo zaboraviti ovu tragediju, ali i nikada nećemo prestati vjerovati u ljubav, dobrotu i moć zajedništva (Index), tata iz 1.b: Moli javnost da shvati kako im je, nitko nije nazvao, a on je predstavnik roditelja čija su djeca išla u razred koji je napadnut, nitko im se nije javio (Index)
• Maslac drastično poskupio, u Poljskoj zbog njega bukti politički i trgovinski rat (tportal)
• Predsjednički ekonomski programi: Što osmero kandidata nudi poduzetnicima, pregled na Lideru, izbori su pred vratima, a na N1 izdvojili najbombastičnije izjave kandidata do sada: Orlovi, muhe, mame i babe…
• Uz potpore HZZ-a ove su se godine samozaposlile 5242 osobe otvaranjem obrta ili tvrtke, ove godine ukupno kreirano više od 50 tisuća novih radnih mjesta (Poslovni)
• Danas svoj 35. rođendan slavi Segin klasik Golden Axe. Udaranje se s arkadnih mašina prebacilo na Mega Drive kozolu, a potom i brojne druge platforme (HCL)

Hrvati su pesimisti: Čak 90% ispitanih u istraživanju Nulti kvadrant koji provodi Ipsos strahuje od daljnjeg rasta cijena, a trećina se osjeća siromašno. Povjerenje u institucije, medije i obrazovanje rekordno je nisko, dok mlade najviše brinu nekretnine i nesigurna zaposlenja. Iako građani ulažu u znanje, obrazovni sustav ne prati potrebe modernog društva. Uz to, reputacija kompanija pada, a povratak povjerenja traži hrabre reforme, transparentnost i odgovornost. Dok strah od globalnih sukoba raste, ideja o obaveznom vojnom roku ponovno dobiva podršku. U godini punoj izazova, ostaje pitanje hoće li institucije prepoznati krizu povjerenja kao priliku za promjenu ili još jedan problem za ignoriranje. Poslovni

Studentima su se na prosvjedu, organiziranom u jeku blokada fakulteta kojima studenti zahtijevaju odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu, pridružili srednjoškolci, poljoprivrednici, glumci beogradskih kazališta, aktivisti nevladinog sektora te brojni građani, a skup na Slaviji, jednom od središnjih gradskih trgova, počeo je 15-minutnom šutnjom za 15 poginulih u urušavanju nadstrešnice na kolodvoru.Nesreća je potaknula val prosvjeda kojima se traži odgovornost vlasti, resornih institucija i dužnosnika te izvođača radova. Index

Beograd, Slavija, protest. pic.twitter.com/PWI4t9on5r

— Petervujin (@Petervujin61176) December 22, 2024

Anatomy of a hornets nest

This is incredible
pic.twitter.com/R4lju1NVCp

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) December 22, 2024

“Polet, zlatno doba raspada komunizma” je neka vrsta kraće verzije Krušeljove na 730 stranica prostrte knjige “Polet, igraonica za odrasle 1976.-1990.” iz 2015. godine. Nova knjiga ima “samo” 580 stranica (zajedno s galerijom naslovnica svih brojeva, od 0 do 426), a ponavlja uglavnom istu poruku: Polet je bio prvo omladinsko glasilo koje je komuniciralo “govorom ulice”, stvarajući specifičnu vezu s čitateljima, posebno s alternativnim kulturama koje su različite redakcije svesrdno podržavale. Nakon Novog kvadrata i stripaške revolucije, Polet je oblikovao i glazbeni Novi val, revolucionarizirao glazbenu i filmsku kritiku, fotografiju i dizajn te stvorio generaciju novinara koja je desetljećima kasnije drmala hrvatskim tiskanim prostorom. Velimir Grgić za Ravno do dna.

Španjolska La Liga je u Buenos Airesu pozvala na borbu protiv globalnog video piratstva, optužujući tehnološke divove za suradnju s ilegalnim streaming servisima. Ove mreže, često vođene organiziranim kriminalom, nanose milijarde štete zabavnoj industriji, uključujući nogometne prijenose. Europol je nedavno razotkrio kriminalnu skupinu s članovima i iz Hrvatske, optuženima za zaradu od gotovo šest milijuna eura. Ilegalni streaming cvjeta zbog jeftine ponude, osobito u siromašnim regijama. Legalni emiteri traže oštrije mjere dok upozoravaju da piratstvo nije bezazlen prijestup, već ozbiljan problem s globalnim posljedicama. DW

Napredak u sintetičkoj biologiji mogao bi omogućiti stvaranje zrcalnih verzija bioloških molekula i organizama, potencijalno opasnih za prirodne ekosustave. Znanstvenici upozoravaju da “zrcalni život” ima potencijal zaobići imunološku obranu prirodnih organizama, uzrokujući neviđene ekološke i zdravstvene prijetnje. Unatoč ograničenjima današnje tehnologije, stvaranje zrcalnih bakterija u skoroj budućnosti sve je izglednije. Autori apela pozivaju na oprez i strogu regulaciju takvih istraživanja prije nego što “život s one strane ogledala” postane stvarnost. Igor Berecki za Bug

• Objavljeni novi detalji o napadaču i žrtvama iz Njemačke – koristio je prometne trake za hitne slučajeve kako bi projurio kroz božićni sajam u petak te je gazio ljude velikom brzinom. Ubijene su četiri žene u dobi od 45, 52, 67 i 75 godina, kao i devetogodišnji dječak, napadač je djelovao sam (Index)
• Osoba bliska Draganu Primorcu već je prije mjesec dana preko Nacionala pokušala kompromitirati Ivanu Kekin, Nacional objavio cijeli tekst
• Vlasnik kafića iz Zagreba koji je ušao u 50 najboljih u Europi planira otvoriti – muzej kave (Forbes)
• Japanska tradicija u orbiti: Sake fermentiran u svemiru stiže na Zemlju (HRT)
• Nikad prije viđena slika izoliranog naroda u Amazoniji: Ne zna se kako se zovu niti kojim jezikom pričaju, a unatoč stalnim prijetnjama od ilegalne sječe, rudarenja i ekspanzije agrobiznisa, ova zajednica ne samo da opstaje nego i bilježi porast populacije (tportal)

Školstvom se bavimo kad su neke akutne situacije, o njemu pišemo u situacijama poput one s dječakom koji je radio probleme u nizu škola koje je pohađao, a za koga se rješenje nije pronalazilo. Građani ove zemlje su prije osam godina pokazali da im je školstvo bitno i da je obrazovanje nešto što dira apsolutno svakog građana. Prije osam godina 50 tisuća ljudi je bilo na ulicama radi boljeg obrazovanja, godinu dana kasnije smo imali podršku ideji boljeg obrazovanja.

Nakon toga je Vlada Andreja Plenkovića anestezirala razgovor o javnim politikama koje će se ticati školstva. Mi ne trebamo zidati, graditi, nadograđivati škole, već govoriti o sadržaju onoga što škola jest. A to su učenje, podučavanje, nastavni procesi i procesi podrške – učenicima, nastavnicama, roditeljima. O tome ne govorimo i propuštamo činiti to već neko vrijeme – kaže novinarka Telegrama Dora Kršul za N1.

Pitanje je sada već legitimno: zna li itko od HDZ-ovaca samostalno koristiti kišobran? Zvuči, ne kažem, kao sitničavo cjepidlačenje, ali nije stvar u kišobranu. Ministri, rektori i predsjednički kandidati nisu tu da sklapaju i rasklapaju kišobrane, već da upravljaju složenim Vladinim resorima, najvišom obrazovnom institucijom u državi ili državom samom. Od mogućnosti da a) ne znaju upravljati jednostavnim ručnim kišobranom, gora je stoga samo ona jedina preostala, da upravljati kišobranom jednostavno b) ne žele i neće.

Jer šta? Ako se danas od njih očekuje da sami po kiši nose službeni kišobran, već sutra očekivat će se od njih i da sami vežu kravatu, a onda i da sami otvaraju vrata lifta ili automobila, ili da ih čak sami voze, pa na koncu da sami rade i sve ono što inače svakodnevno rade ostali samostalni nosači kišobrana, takozvani obični građani… Boris Dežulović za Novosti o videu koji je zaintrigirao ljude.

Pomislio sam da je dobro katkada se naći sa sobom pa sam pristao. Piše to Boris Beck za Večernji list. “Ali ti ne pričaš sa sobom“, kaže Boris Beck na kavi, „i moja supruga se ne zove Martina nego Jana. Ti nisi ja. Ti imaš četvero djece, a ja dvoje. Ti piješ kavu, a ja čaj. Ti živiš na Medveščaku, a ja u Vurotu, otkad sam se preselio s Borongaja. Ja sam tvoj bratić, Boris. Pa znaš me. Uvijek nas brkaju u apoteci, i knjižnici, i banci. I HRT je jednom uplatio tvoj honorar meni pa je bilo petljanja dok se to nije riješilo. I Srpsko narodno vijeće svake godine šalje tvoju pozivnicu za Božićni domjenak meni. Zato nikad ne odeš. Zbog toga sam te i zvao.“ Tek sam tada primijetio da onaj, za kojeg sam mislio da sam ja, ima veliku i gustu kosu i bradu. To je zbilja moj dragi rođak Boris Beck! I eto, tako je propala moja namjera da se suočim sam sa sobom na kraju ove godine. No barem znam da nisam poludio, a danas to nije lako. Narod

Predsjednički izbori su posebni i znakoviti. Svi znamo da ne odlučuju o ničemu i da su samo folklor demokracije. No, intrigiraju nas, jer ogole fundamentalno. Imamo čovjeka umjesto stranke. I on predstavlja nas. Sve naše pogreške. I kada vidimo sve kandidate, shvatimo svu poraznost sustava koji nas opslužuje, shvatimo da ponovo, i na ovim predsjedničkim izborima nemamo zapravo previše izbora. Drugim riječima, prisiljeni smo glasati za manje zlo. Svi moramo teatralno glasati za nekoga tko će nam i dalje stvarati privid da mi odlučujemo o bilo čemu. I da će nam tim našim činom biti bolje. Neće. Da se kojim sretnim slučajem za predsjednika RH kandidira koji dobar, inteligentan i pošten čovjek, intelektualac kojem vjerujemo, pokopali bi ga u samom startu i ne bi imao šanse. Ivo Anić za Lupigu

Roman je objavljen 2011. i trpali su ga u nišu SF-a ili distopije, ali zapravo je već danas stvarnost. Osim jednog maštovitog detalja, Sinisalo ni u čemu nije pretjerivala, samo je prikupila činjenice o nestajanju pčela i kako se zbog toga urušava cijeli eko-sustav, o propadanju industrijskog uzgoja hrane – bilo da su životinje ili bilje itd. Roman finske autorice Johanne Sinisalo prikazuje svijet bliske budućnosti gdje je klimatski kolaps izbrisao pčele, srušio sustave industrijskog uzgoja i razotkrio okrutnost prema životinjama. Kroz oči pčelara Orva, koji oplakuje sina Eera – ubijenog u ekološkoj akciji – i blog mladog eko-aktivista, autorica istražuje ljudsku pohlepu, tabu smrti i destrukciju prirode. Protkana mitologijom pčela, priča o četiri generacije muškaraca otkriva koliko smo daleko od savršenog društva i koliko blizu vlastitom nestanku. Jutarnji

• Stručnjak za sigurnost: Jedino tko ima šansu spriječiti nasilnika u školi je policajac ili zaštitar (N1)
• Novi zakon: Komunalci će moći zaustaviti gradnju, za hitne intervencije poput nužnog popravka koji uključuje krov više neće trebati pristanak susjeda (Nacional)
• Film ‘Zečji nasip’ redateljice Čejen Černić Čanak uvršten na Berlinale (tportal)
• Tisuće ljudi u Stonehengeu proslavile zimski solsticij (HRT)
• Kristian Novak dobitnik nagrade Fric 2024. za roman ‘Slučaj vlastite pogibelji’ (tportal)

Izraz uncanny resemblance u engleskom jeziku odnosi se na zapanjujuću ili nevjerojatnu sličnost između dvije ili više stvari koja je toliko izvanredna ili iznenađujuća da djeluje jezivo ili uznemirujuće. To je obično i pojam koji se koristi kad u nekom filmu glumac “skine” stvarnu osobu toliko dobro da na trenutke zaboravite da to što gledate nije ta osoba nego glumac. U Chalametovom slučaju, glumac je trebao naučiti svirati gitaru (zlobnici bi rekli da mu nije trebalo mnogo da dosegne Dylanovu razinu, ali zlobnici nemaju pojma).

Za razliku od tribute albuma na kakvima bi izvođači ove pjesme izvodili tako da im daju nove verzije obojane vlastitim iskustvom i vizijom, soundtrack album poput ovoga donosi pjesme snimljene za film u kojemu trebaju zvučati što sličnije izvornicima. To ne znači da su ove pjesme bezvrijedne; u njih je uloženo mnogo truda i dobro je da postoje njihovi zapisi, no pitanje je koliko će puta čovjek odlučiti poslušati kopiju nečega, koliko god solidnu, prije nego što se vrati pravoj stvari. Ivan Laić za Ravno do dna

Hrvati piju sve više žestice, a sve je popularnija rakija, posebno šljivovica. Pokazalo je to istraživanje agencije Euromonitor international koje je objavio mjesečnik Ja trgovac u novom broju od prosinca. Procjenjuje se kako će se u ovoj godini potrošiti ukupno oko 17,3 milijuna litara žestokih pića, što je rast od od gotovo devet posto u odnosu na pretprošlu godinu. Dnevno, dakle, strusimo oko 47.400 litara. U prosjeku to bi značilo da se po jedna čašica žestice popije svaki drugi dan. Rakija je broj 1, slijedi gin, pa viski i tek onda votka. Danica