Poslao sam poruku Mili Kekinu: ‘Možemo li se naći u kafiću na Britancu? Pavle je, ali ne pisac i kolumnist Nacionala, nego patrijarh Pravoslavne Crkve’. Bio sam sto posto siguran da će skužiti da je to zajebancija na račun njegova nalaženja na kavi s Nikicom Jelavićem Uskoro mi je na mobitel stigla povratna poruka Mile Kekina: “Može, sutra oko deset.” Ujutro sam ga čekao u bircu na Britancu. Mile je kasnio samo desetak minuta. Promatrao me nekako sumnjičavo, kao da me ne pozna. “Recite, zašto ste htjeli da se nađemo? Želite da komponiram neku božićnu pjesmu za Božić Srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj?” ozbiljnim glasom pitao me Mile.

“Ima nešto što me već dugi muči…”, zaustio sam. Ona vaša pjesma ‘Šank’? Jel to bila pjesma o nama? Mi smo taman tad završili u Buksi…”

Kekin se vidno uznemirio.

“Kakvoj buksi?”

“Kako ne znate, pa vaša žena se hvali da puno čita… Buksa, onaj najpoznatiji književni klub u Martićevoj. Tamo smo ja i mojih par kolega pisaca imali prva gostovanja… U spotu vaše pjesme ‘Šank’ pojavljuje se pisac Borivoj Radaković koji je za sve nas mlađe pisce tvrdio da smo dosadni… Nova zgoda Nacionalne groupie

• Napadač iz škole operiran. Stanje napadnutih ide nabolje, stigle nove informacije – policija čuva kuću oca napadača, roditelji djece iz OŠ Prečko zahtijevaju zaštitare u školu, inače neće djecu slati u školu (Index)
• Komunikacijski stručnjak komentirao je za N1 reakcije najviših političkih dužnosnika nakon napada u Prečkom, ističući da su njihove izjave izazvale nelagodu među građanima Tomašević je bio vidno potresen, Milanović je dao izjavu kakva se očekuje od predsjednika, Plenković distanciran, ministri su imali nesmotrene izjave (Nacional)
• Raste broj ubijenih u Gazi, najmanje 17.400 ubijene djece, Papa Franjo: To nije rat (N1)
• Svaki peti zaposleni u RH prima manje od 830 eura mjesečno (Danica)
• Dan nakon smrtonosnog napada na božićni sajam u Magdeburgu njemački mediji uvjereni su u dvije stvari. Prvo, načinjen je propust u osiguranju jer prostor božićnog sajma nije bio okružen preprekama tako da automobili ne mogu ući, a drugo je kako će ovo zasigurno utjecati na predstojeće izbore (DW)

Traumatski događaji poput ovog, koji se dogode odjednom, ljudima izmaknu tlo pod nogama. Ovakve tragedije najčešće utječu na puno širi krug ljudi od “samo” onih direktno uključenih, radi čega nije nimalo neobično ako se sada osjećate uplašeno i bespomoćno. Iz ZPD-a žele podsjetiti što pomaže (Lupiga):

• Dopustite sebi i drugima oko vas da usporite.
• Ovo nisu situacije u kojima možemo reći nešto što može popraviti situaciju ili riješiti problem, potrebno je samo više slušati i pokazati razumijevanje za emocije i reakcije, kako svoje, tako i tuđe.
• Dozvolite i potaknite, kako sebe, tako i svoje najbliže na sve one načine (samo)podrške koje i inače koristite.
• Isključite televizore i portale, barem na neko vrijeme, i obratite posebnu pažnju na to što slušaju i na koji se način informiraju djeca i mladi.
• Razgovarajte s djecom i mladima o sadržajima koje o ovom događaju imaju prilike vidjeti na društvenim mrežama, a pogotovo ukoliko kruže slike i video “svjedočanstva”, i zaustavite njihovo širenje.
• Učinite nešto blago i nježno za sebe.
• Budite s onima koje volite.

U hrvatskome jeziku pojmu brain rot možda su najbliži pojmovi “ludilo mozga” i “tupilo od nekuženja”. Premda ni jedan ni drugi ne znače isto što i brain rot, tiču se sličnog gubitka moći mišljenja, koje je posljedica hranjenja misli neadekvatnim sadržajima. Skrolanje, tojest tumaranje po ekranima koji su prenapučeni glupošću, kao i posjećivanje katastrofičnih infotejment portala, proizvodi ono ludilo mozga i onu vrstu brain rota, te ono tupilo od nekuženja, koji čovjeka vode do teorija zavjera, antivakserstva, vjerovanja u istarske vile kekinke, te u koješta drugo u što ljudi koji čitaju knjige i normalne novine, ili posjećuju regularne portale i paze kako se i kuda kreću po društvenim mrežama, nikad ne bi povjerovali. Brain rot je ono ludilo mozga iz kojeg se rađaju fašizmi novog doba. Zlo u ljudima manji je problem nego tupilo od nekuženja. Sa zlom, naime, čovjek zna na čemu je, dok je na tupilo od nekuženja često moguće reagirati samo tupilom od nekuženja. Postoji u našem jeziku vrlo precizan pojam, kojim se označava nešto što prethodi pojmu ludila mozga, nešto što je starije nego brain rot. To je lijenost uma. Miljenko Jergović za svoj blog.

Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Po kemijskom sastavu brašno od kućnog šturka (Acheta domesticus L.), čija je upotreba odobrena i u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, dosta se razlikuje od pšeničnog brašna, pa i onog mljevenog od punog zrna, integralnog brašna. Ima 16 puta više masti (16 nasuprot 1 %) i skoro pet puta više proteina (63 nasuprot 14 %). Što se pak tiče ugljikohidrata, integralno brašno je njime bogatije (66 nasuprot 10 %) dok su u pogledu vlakana oba brašna podjednaka. No dok bi se proteini iz šturkova brašna mogli nadoknaditi nečim drugim, u njemu ima nečega čega gotovo nigdje drugdje nema. Riječ je o hitinu, ugljikohidratu koji izgrađuje ljušturu šturka, ali i ljušture drugih kukaca i, šire, člankonožaca (rakova i pauka). Novija istraživanja naime pokazuju da bi hitin mogao povoljno utjecati na crijevnu floru, a preko nje i na imunološki sustav. Hitin, doduše, dobivamo i kroz gljive, kaže Nenad Raos za Bug

Guverner HNB-a, iako je uzburkao javnost izjavama kako turizam trpi gubitke, nije izrekao ništa sporno, već je prezentirao podatke o hrvatskom turizmu, koji su mediji iskoristili za senzacionalističke naslove (primjer Index, Kult plave kamenice, Glas Slavonije…). Brkljača za Arhiv Analitiku ističe da je Hrvatska kroz pandemiju imala najmanji pad i najbrži oporavak turizma među mediteranskim zemljama, ali da su više cijene u pandemijskom oporavku možda smanjile cjenovnu konkurentnost. Zaključuje kako tržište samo regulira cijene, no upozorava da bi porezne i regulatorne promjene mogle negativno utjecati na turizam. Sve u svemu, guverner nije kriv za „paniku“, već je samo prikazao slajdove.

Hrvatska je ušla u zvjezdano društvo zemalja koje su ostvarile svoje prve svemirske korake. U 12:34 prema hrvatskom vremenu, lansiran je prvi hrvatski nano satelit CroCube, uz pomoć rakete Falcon 9 tvrtke Space X Elona Muska. On je opremljen kamerom, a primarna mu je misija slikati Zemlju. Te slike će biti dostupne svima. Objavljivat ćemo ih na društvenim mrežama, rekla je voditeljica misije i predložila zainteresiranima da na mobilne telefone instaliraju aplikaciju CroCube. HRT

• Dan žalosti: Zastave na pola koplja diljem Hrvatske, pojačat će se sigurnost u školama (Nacional), učiteljica na respiratoru, u napadu zadobila 31 ranu. Ostali pacijenti stabilno (Nacional), umjesto zatvora, napadaču možda samo prisilni smještaj na psihijatriji (Nacional)
• I dalje nije poznat motiv napada na božićni sajam, napadač u Magdeburgu je liječnik iz Saudijske Arabije, u Njemačkoj živi od 2006, kritičan prema islamu, povezuje ga se s desnim ekstremizmom i teorijama zavjera (Index, DW), najmanje četvero mrtvih, dvjestotinjak ozlijeđenih (Index)
• Ukrajinci napali 1000 km duboko u Rusiji. Pogođeni neboderi, izbili požari (Index)
• Milanović: Za Hrvatsku bi financijski sve bilo isto i da su na mjestu premijera Zekanović ili Bulj (N1)
• U Poljskoj se nalazi gotovo milijun izbjeglica iz Ukrajine (Index)

To je otprilike brojka koju imaju srednje velike banke poput HPB-a i OTP-a. Iako na hrvatskom tržištu još uvijek nema važne bankarske proizvode i usluge, poput kredita ili prekoračenja po računu, u slučaju njihova uvođenja, mogao bi postati ozbiljna konkurencija tradicionalnim bankama. Unatoč tome, Revolut još uvijek ne može u potpunosti konkurirati tradicionalnim bankama u Hrvatskoj jer ne nudi neke ključne usluge, poput kredita, koji klijente vežu uz banke. Međutim, situacija bi se mogla promijeniti u idućim godinama. No, planovi za širenjem signaliziraju smjer u kojem fintech industrija ide – prema potpunoj digitalizaciji i pojednostavljenom pristupu financijskim uslugama, što bi moglo utjecati i na bankarske naknade. Marko Repecki za Forbes

Vedrani je na račun Vlada danas uplatila 80 € božićnice. Večeras su nam u ljekarni priopćili da je HZZO prije 2 dana odlučio da se onkološkim bolesnicima uvodi nadoplata od 17 eura za medicinske hranjive napitke koji mnogim onkološkim bolesnicima, posebno onima koji se ne mogu hraniti krutom hranom, pomažu da prežive. Dok HZZO nije znao da će se onkološki umirovljenici preko noći obogatiti, ova hrana im je bila besplatna. Sa službene stranice Vedrane Rudan na Facebooku. Jutarnji. Poznata književnica i kolumnistica je početkom svibnja ove godine objavila da ima rak žučnih kanalića, prenosi Slobodna Dalmacija.

U gradu Whittier na jugu Aljaske živi 263 stanovnika, a posebnim ga čini to što gotovo svi žive pod istim krovom, u zgradi poznatoj kao Begich Towers. Zgrada ima 14 katova i prilagođena je za dugoročni boravak i život u ekstremnim vremenskim uvjetima. Izgrađena je na vrhuncu Hladnog rata s ciljem da se u njoj smjeste trupe raspoređene u ovoj oblasti. Unutar zgrade nalaze se škola, crkva i pošta te sve što je stanovnicima potrebno za život. Youtuber je istražio unutrašnjost zgrade i pokazao gdje se nalazi pošta i mali dućan s bankomatom. Zanimljivo je i da postoji tunel koji povezuje zgradu sa školom. Index

Dječja psihijatrica Katarina Dodig Ćurković nakon zagrebačke tragedije kazala je u razgovoru za Novi list kako smo se očito samo pravili da smo bolji od njih od zemalja u kojima su se slične tragedije dogodile i da smo se nadali da se to kod nas nikad neće dogoditi. Radim ovo 25 godina i dođe mi da kažem ekipi koja govori kako su to izolirani slučajevi – da konačno upitaju ljude u sustavu, u socijali, policiji, zdravstvu i drugdje, s čim se mi nosimo i koje su naše mogućnosti da išta djelujemo. Oduzeli su nam sva prava i doista je ovo, nažalost, bilo pitanje dana. Policija je upravo rekla kako nisu iznenađeni, a moram vam reći i kako ja uopće nisam iznenađena što se to dogodilo. Ovo je totalno izmaklo kontroli. Taj permisivni stil odgoja djece ja zovem – društveno prešutno prihvaćeno i odobreno zapuštanje djece, odgojno i pedagoški. tportal

• Tragedija u Zagrebu: Vijest o napadu u školi potresla regiju i svijet, unijela osjećaj nesigurnosti, Dan žalosti u Hrvatskoj, otkazana događanja za Advent
• Putinov medijski spektakl: Godišnje obraćanje Vladimira Putina privuklo globalnu pozornost; prijetnje Ukrajini i izazov Zapadu u vezi projektila Orešnik.
• EU razmišlja o misiji u Ukrajini: Na samitu u Bruxellesu razmatrano slanje europskih vojnika u slučaju prekida vatre, ali pregovori se suočavaju s brojnim preprekama.
• Problemi proširenja EU-a: Srbija suočena s kritikama zbog odnosa prema Kosovu i Rusiji; Hrvatska blokira Crnu Goru zbog otvorenih pitanja.
• Trumpova imenovanja veleposlanika: Novi američki veleposlanici, većinom milijarderi i politički donatori, uključuju Nicole McGraw za Zagreb.
• Ciklon Chido: Razorni ciklon poharao Mayotte i Mozambik, s velikim brojem žrtava i razorenom infrastrukturom.
• Spajanje Nissana i Honde: Japanski automobilski divovi u pregovorima o udruživanju za razvoj električnih vozila i konkurenciju Tesli i kineskim proizvođačima.
• Genetski modificirani krumpir: Znanstvenici razvili krumpir otporan na toplinske valove, ključan za sigurnost hrane u uvjetima klimatskih promjena.
• Trgovinski sporazum EU-Mercosur u problemima: Francuska i druge zemlje pokušavaju blokirati sporazum zbog brige za domaću poljoprivredu.

• Danas je Dan žalosti. Jučer je u školi u Zagrebu ubijen prvašić (Index), tragedije u školama: prvi takav napad u Hrvatskoj zbio se davne 1972. (tportal)
• Užas u Njemačkoj: Više mrtvih, deseci ranjenih u napadu na božićnom sajmu u Magdeburgu, autom se zabio u ljude (Index, N1)
• Autoceste su čiste, moguća je poledica. Bura zatvorila Sveti Rok za sve (Index)
• Završila Sotheby’s aukcija Rimac Nevere, novi model prodaje se po cijeni od 2,85 milijuna eura, a ovaj koji je prešao 2912 kilometara nakon 32 licitiranja dosegnuo je 1,73 milijuna eura (Forbes)
• Banke u 2025. očekuju blago usporavanje, ali i dalje brži rast od prosjeka EU (Lider)

I to davno prije nego što su postojala kraljevstva. Geološka analiza otkrila je da su kameni blokovi, od kojih je sastavljen ovaj fascinantni spomenik, doneseni na Salisbury Plain u Wiltshireu iz udaljenih krajeva otoka – sa sjevera, zapada i juga, prije gotovo 5.000 godina. Činjenica da svi njegovi kameni blokovi potječu iz udaljenih regija – što Stonehenge čini jedinstvenim među više od 900 kamenih krugova u Britaniji – sugerira da je imao političku, kao i religijsku svrhu. Bio je to monument zajedništva naroda Britanije, slaveći njihove vječne veze s precima i kozmosom. tportal

Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek ima previše onih koji ove blagdane neće osjetiti toplinu blagdanskog obroka ili radost darova ispod bora – 270.000 starijih osoba i 160.000 djece živi u uvjetima koji ne ostavljaju prostora za blagdansku radost. Na prvu se čini nestvarno, ali nažalost, to je stvarnost mnogih ljudi među nama. Prošle godine Crveni križ je osigurao prehranu i higijenske potrepštine za 63.474 osobe, dok je više od 36 tisuća osoba ostalo bez prijeko potrebnih paketa zbog nedostatnih donacija. To znači da svaka treća osoba u potrebi nije mogla dobiti osnovne životne potrepštine, uključujući hranu. U godinu dana u pučkim kuhinjama Crvenoga križa podijeljeno je više od 633.790 obroka, a na svake tri osobe koje dobiju obrok, jedna ostaje gladna! Usluge socijalnih samoposluga Crvenoga križa koristi 7.700 osoba, ali potrebu za uslugama socijalnih samoposluga imalo je dodatnih 15.000 ljudi. Zato su i pokrenuli ovu akciju. Zagreb info

Korisnici društvenih medija nisu kupci, nego proizvod: tvrtke poput Mete, koja danas posjeduje Facebook i Instagram, svoj vrtoglavi imetak duguju oglašivačima koji plaćaju kako bi se njihove reklame pokazale što većem broju korisnika. Ekonomija društvenih mreža stoga se kolokvijalno naziva ekonomijom pažnje, jer je jedina zadaća društvenih medija svoje korisnike što duže održati prilijepljenima za ekran. Newport potom ističe dva temeljna evolucijski opravdana psihološka poriva koji društvene mreže čine tako privlačnima – povremenu pozitivnu povratnu spregu i potrebu za društvenim prihvaćanjem.

Kad otvaramo aplikaciju kakve društvene mreže, katkad ćemo biti nagrađeni nama zanimljivim sadržajem, a katkad ne. Ako pritom objavimo vlastiti sadržaj, katkad ćemo dobiti evolucijski vrlo privlačne pozitivne reakcije svoje publike, a katkad sramotnu tišinu, što objavljivanje na Internetu čini vrlo primamljivim izazovom. Potreba za društvenim prihvaćanjem građena je desecima tisuća godina evolucije ljudske vrste, kad je potpora zajednice bila presudna za preživljavanje. Puko sudjelovanje na društvenim mrežama danas stoga stvara dojam prihvaćanja i pripadanja zajednici, dok apstinencija budi strah od otuđenja. Hana Samaržija za Ideje