17/12/2024 - Monitor.hr
Jučer (23:00)

Skijat ćemo u hlađenoj dvorani

Zimski sportovi ozbiljno ugroženi: Do 2040. samo 10 zemalja neće morati proizvoditi umjetni snijeg

Organizatori događanja vezanih uz zimske sportove već dugo ovise o korištenju lokalnih vodnih resursa za proizvodnju umjetnog snijega. No proizvodnja snijega zahtijeva velika financijska ulaganja te crpi vodne resurse, a može imati i negativne posljedice na tlo. Ovakvu prognozu potvrđuju i Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. godine, tijekom kojih su se organizatori u potpunosti oslanjali na umjetni snijeg jer u tamošnjim planinama gotovo uopće ne pada prirodni snijeg. Primjerice, Saudijska Arabija stvara skijalište s umjetnim jezerom u blizini grada Neom i priprema se za domaćinstvo Azijskih zimskih igara 2029. godine. U Švicarskoj je federalni meteorološki ured izvijestio da su alpski glečeri izgubili oko 60 posto svog volumena od 1850. godine, a WMO iznosi podatke da je broj dana sa snijegom manji za 50 posto u odnosu na 1970. godinu. Green

Jučer (23:00)

Kome život nije lutrija

Stambene zadruge: europski model za stabilnost i pristupačnost stanovanja

Dok tržište nekretnina luduje, stambene zadruge u Europi tiho grade temelje stabilnosti, pristupačnosti i zajedništva. Inspirirane lokalnim zakonodavstvom, financijskom infrastrukturom i podrškom zajednica, one nude model koji uspješno prkosi tržišnim turbulencijama. U Njemačkoj stanari upravljaju. imaju kontrolu, sigurnost, a sklapaju i financijske saveze. Na ruku im ide i porez s nekim povlasticama. U Švicarskoj plaćaju samo stvarne troškove, a fokusirani su na ekološku održivost. U Italiji nude subvencije za obitelji s niskim primanjima, dok članovi sami organiziraju život i održavanje. U Španjolskoj se baziraju na korištenje ispred vlasništva, zbog čega stambenim zadrugama prodaju nekretnine po nižoj cijeni od tržišne. U Nizozemskoj zadruge stavljaju u gradske planove, a daju i povoljne kredite i subvencije. Hrvatska može naučiti iz svega toga kako kroz zadružni model stanovanja, uz podršku lokalnih vlasti, povoljne zakonske okvire i specijalizirane fondove, osigurati dugoročnu stambenu pristupačnost i stabilnost. Zgradonačelnik

Jučer (22:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina u lovu na ruske vojne stručnjake, ubili dvojicu u tjedan dana – generala Igora Kirilova i znanstvenika za raketnu tehnologiju Mihaila Šackog (HRT), kod Krima tone treći ruski tanker u tri dana (Index)
  • Nakon Asadova pada otkriveno kako se njegov režim financirao, primjerice, razmjeri upletenosti režima u trgovinu captagonom, amfetaminom sličnom speedu koji je preplavio Siriju i Bliski istok, bili su poznati, ali ih je bilo nemoguće snimiti (Index), Sirijska organizacija: U grobnici izvan Damaska više od 100.000 tijela, sve su to žrtve Asadovog režima (HRT)
  • 40 godina Schengena: granične kontrole na neodređeno vrijeme, Bugarska i Rumunjska s 1. siječnjem 2025. ulaze u šengenski prostor. I dok s jedne strane taj prostor postaje sve veći, istovremeno se u mnogim članicama ponovno provode granične kontrole (DW)
  • Zakazivanje poruka od sada dostupno na Instagramu, moći će se zakazivati poruke unaprijed do 29 dana, no to vrijedi samo za tekst, ne i za fotke i videe (Bug)
  • Udjele u Krašu, Podravki i turizmu Pivci izdvajaju u novu tvrtku (Poslovni)
Jučer (21:00)

Blockbuster serija

Serija ‘Crne golubice’ pršti šarmom, šarenilom, krvlju, intrigama, zavjerama i – glupostima

Potpuno je jasno zašto je novih Netflixovih šest epizoda pod naslovom ‘Crne golubice’ postalo hit. Ali koliko je jasno, toliko je i porazno. Jer za seriju u kojoj je najbolji dio prikaz intimnih, ljubavnih i prijateljskih odnosa dvoje glavnih likova, ali se u njezinu snimanju potrošilo šesto godizilijuna novaca na pucačinu, eksplozije i apsolutno debilan špijunski zaplet – mora se reći da je promašena. Ovaj špijunski triler vrvi događanjima, cliffhangerima, obratima, otkrićima, međunarodnim zavjerama, zlikovcima iz londonskog podzemlja koji kao da su jučer izašli iz filmova Guya Richieja i tak. Da se gledat. Iako je ta cijela trilersko-špijunska priča, kad je se ogoli od specijalnih efekata, zgodnih prizora mješavine božićnih lampica i rasprsnutog mozga – glupa k’o kamen. Zrinka Pavlić za tportal

Jučer (20:00)

Bolje izdati račun nego državu

Tko i kako može raditi bez izdavanja računa

Od fiskalizacije su izuzeti: priređivači igara na sreću, prodavači karata i žetona u javnom prometu, naplata cestarine, banke za usluge oslobođene PDV-a, poljoprivrednici na tržnicama, prodaja putem automata, dostava putem pošte, te zdravstvene i financijske usluge. Neizdavanje računa može donijeti kazne od 660 do 66.360 eura, ovisno o vrsti subjekta. Fiskalizacija je ključna za transparentnost i izbjegavanje pravnih problema – pa, bolje fiskalizirati nego bankrotirati! Savjeti

Jučer (19:00)

Koncert kao obredni ritual

Kries u Vintage Industrial Baru: Idealan glazbeni izvozni proizvod

Bio je to gig bez ijednog slabog trenutka, ali s mnogo veličanstvenih, što je Vedrana Harču za Ravno do dna dodatno uvjerilo u utemeljenost njegove preporuke izvoznicima hrvatske glazbe. Tome u prilog ne idu samo pohvale inozemnih medija poput Guardiana i fRootsa, te pozicija među deset najboljih koju su posljednjim albumom “Selo na okuke“ puna dva mjeseca držali na World Music Charts Europe, već i to što je njihova glazba istovremeno moderna i arhaična, strancima i egzotična. Pjesme Kriesa, čak i one naslovljene “Skači kolo“ ili “Lepi Juro kries nalaže“, u sebi sadrže neku davnu, mističnu tugu…

Jučer (18:00)

Kako znakovi postaju pametniji od vozača

RFID tehnologija stiže na ceste: pametni znakovi za manje troškove

Hrvatske ceste ulažu 760 tisuća eura u projekt ugradnje RFID oznaka na 23.585 prometnih znakova diljem države. Nova tehnologija omogućit će automatsko praćenje stanja znakova i brže intervencije uz niže troškove održavanja. Specijalizirana vozila opremljena RFID čitačima i GPS-om očitavat će podatke pri vožnji do 50 km/h, bilježeći lokaciju, šifru i stanje znakova. Projekt uključuje i razvoj web aplikacije za pregled prikupljenih podataka. Sve ovo znači manje ručnog rada i više digitalne preciznosti – jer i znakovi idu u korak s vremenom, za razliku od rupa na cestama. Poslovni

Jučer (17:00)

Kad te ekran gleda, a ti njega više ne možeš

Sindrom računalnog vida: cijena života ispred ekrana

Sindrom računalnog vida pogađa do 90% ljudi koji rade za računalima, a nije pošteđena ni djeca ovisna o tabletima. Simptomi uključuju zamagljen vid, glavobolje, suhe oči te bolove u vratu i leđima. Krivci su treperenje, blještanje ekrana i stalno refokusiranje očiju. Dugoročne štete nema, ali nelagoda može utjecati na radni učinak. Rješenja? Pravilno postavite monitor, prilagodite osvjetljenje, odmarajte oči po pravilu 20-20-20 i češće trepćite. Ako problemi potraju, vrijeme je za posjet okulistu i možda nove naočale – specijalno za računalo. Jer zašto ne ulagati u vid kad ionako već sve gledamo kroz ekran? Dioptrija, Optometrija

Jučer (16:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina preuzela odgovornost za ubojstvo ruskog generala, Moskva najavila osvetu (N1)
  • Nacional: Motiv za Jelavićevu provokaciju Kekina moglo bi biti 17 parkirnih mjesta koja je Tomašević oduzeo tvrtki u suvlasništvu Pripuzove supruge
  • Tri velika uspjeha obilježila su tekući ponedjeljak kad je u pitanju djelovanje Uskoka: Mario Mamić priznao krivnju u aferi Dinamo 2, drugi je podizanje optužnice protiv trojice osječkih sudaca i braće Mamić, a treći je odbijenica za Josipu Pleslić (ex Rimac), koja je tražila da se u slučaju Vjetroelektrane izdvoje poruke iz njenog mobitela (Nacional)
  • Potres od 7.3 po Richteru pogodio Vanuatu, otoke u Tihom Oceanu, opseg štete ostaje nejasan, ali postoje nepotvrđena izvješća o najmanje jednoj smrti (Index)
  • Kako se obući za najluđu noć u godini za samo 20 eura (HRT)
  • Gotovo svaki četvrti zaposlenik u Europi je migrant (DW)
Jučer (15:00)

Reci mi kojeg si političkog opredjeljenja prema hrani koju jedeš

Kostanić: Ivana Kekin nije kandidatkinja ljevice, premda ‘ljevica’ danas ni nije ‘zacementirana’ pozicija

Prema Katarini Peović iz Radničke fronte, dimenzije i cijena stola u kućanstvu Ivane Kekin iz stranke Možemo!, pa i hrana koju na njemu poslužuje, vidljivi u predizbornoj kampanji, ne odgovaraju statusu lijeve kandidatkinje na predstojećim predsjedničkim izborima. Da budemo pošteni, Peović i Radnička fronta se u proglasu nisu bavili samo gastro sklonostima kandidatkinje Kekin, već i političkim stavovima i ponašanjem.

Netko tko šalje djecu u privatnu osnovnu školu možda se ne bi uopće trebao kandidirati za predsjednicu Republike, ako ni zbog čega drugoga, onda zbog minimuma političke pristojnosti. Valja dodati i ogradu, to što potpisnik ovih redova smatra da Kekin nije lijeva kandidatkinja ne znači da ona to i nije. Ljevica, centar i desnica nisu zacementirane pozicije, već su ishod rasprava i borbi oko toga što su ljevica, desnica i centar. Nadalje, premda neki smatraju da Kekin ne predstavlja kandidatkinju ljevice kako ju zamišljamo, isto tako smatraju da preskupa kuhinja i sklonost japanskoj hrani ne predstavljaju relevantnu političku ili klasnu kritiku, već da se radi o analitičko-političkoj regresiji koja kompleksan i mučan problem lijevog organiziranja i politike svodi na gastronomske sklonosti i kulturno-životne navike. Marko Kostanić za Novosti

Jučer (14:00)

Halo, Mosore, jel' to Hadžija? Ili samo još jedna šlep igra?

Dežulović: Nazovi Milu radi ubojstva

Boris Dežulović za N1 prisjeća se kolege novinara Milorada Bibića Mosora koji mu se u nekoliko navrata telefonom lažno predstavljao, da je, misleći da ga zove on, u pm stjerao Stipu Mesića i druge. Dvadesetak godina prošlo je otada, dobri div Mosor odavno već zajebava svetog Petra i predstavlja se kao Vjeko Sliško, pa Mile ni u jednom trenutku nije posumnjao kako je na telefonu stvarno poznati nogometaš i njegov veliki fan. I jasno, uskopizdila se cijela hrvatska demokratska zajednica od Plenkovića do Primorca, trijumfalno obavještavajući hrvatsku demokratsku javnost o susretu Mile Kekina s Nikicom Jelavićem, za koji su i oni i cjelokupna hrvatska demokratska javnost saznali od samog Mile Kekina!

Zaista, ne postoji dovoljno precizna licemjera za hadezeovski obraz: kad ga je, recimo, gospođa Kekin upitala za šlepere javnog novca u privatnim klinikama, Plenković je mafijaškim smislom za humor odgovorio kako je “mislio da se ona bavi Nikicom Jelavićem”. U svih pet godina premijer svom ministru zdravstva, primjerice, nije poslao nijednu poruku. Niti u vrijeme svjetske pandemije koronavirusa, nijednom, nikad. Ozbiljni poduzetnici, shvatili ste, ne zovu na kavu pjevače, novinare i ministre. Ozbiljni igrači ne ostavljaju tragove.

Jučer (13:00)

Dobro ga je i tada prati, ali nježnije

Savjeti: Nije dobro prati automobil na ekstremno niskim temperaturama

Koliko često zimi automobil mora u autopraonicu? U principu onoliko često koliko u ljetnim mjesecima. Čak i zimi perite kada imate osjećaj da je pranje jednostavno dobro za vaše vozilo. Je li istina da je automobil zimi izuzetno zagađen ostacima soli na cesti? Da i ne. Izjava da zimska prljavština – agresivna, slana lužina – ima izuzetno korozivan učinak na lak, tj. da je treba uklanjati što je češće moguće, odnosi se samo na prethodno oštećeno lakiranje ogrebotinama ili perutanje. Međutim, besprijekorne površine boje mogu se lako nositi s naslagama prljavštine. Kada zimi ne biste trebali ići na autopraonicu? Na ekstremnim temperaturama ispod -10 stupnjeva. Prije ulaska u autopraonicu neophodno je ukloniti sve ostatke snijega i leda. Jer struganje leda može oštetiti lak vozila. Revija HAK

Jučer (11:00)

Sve vide i sve znaju

Zaradu od online platformi treba prijaviti poreznoj, vremena ima do kraja siječnja

Porezna uprava krajem siječnja će dobiti prva izvješća o prihodima hrvatskih građana na digitalnim platformama izvan EU. U susjednoj Sloveniji već je najavljen lov na one koji izbjegavaju porez. Porezne vlasti u Europskoj uniji, pa samim time i Sloveniji, dobivaju podatke o prihodima ostvarenima na inozemnim platformama poput OnlyFansa. Stoga su svim osobama, koje su tijekom ove i prošlih godina, zarađivali na taj način dali rok do kraja godine da prihode prijave, tako legaliziraju tu svoju djelatnost i, naravno, na zaradu plate adekvatan porez na dohodak. Kazne se kreću između jedne i 26 tisuća eura, uz oduzimanje imovine stečene ilegalnim radom. Premda kod nas malo kasne, to ne znači da se neće provjeravati. Rok za prijavu je kraj siječnja sljedeće godine, a upute za njegovo ispunjavanje dostupne su na stranicama Porezne uprave. Obrazac se predaje digitalnim putem kroz jedinstveni portal Porezne uprave, ePorezna. Ukoliko netko živi od toga, nije mu zgorega otvoriti obrt.

Jučer (10:00)

Brze i kratke

  • U ratu Ukrajine i Rusije stradali prvi Sjevernokorejci, Zelenski tvrdi kako Rusi to žele sakriti, pale im lica nakon smrti (Index)
  • Zlata Hrvoj-Šipek pred kraj mandata nepovratno prepustila političku sudbinu Nine Obuljen Koržinek europskim tužiteljima, Nacional vjeruje da je odlučila uzdrmati Plenkovića
  • Srbija: kako tajna služba špijunira novinare i aktiviste, navodno je riječ o softveru NoviSpy koji je instaliran na telefonima aktivista i novinara u Srbiji. Pri tome je korišten izraelski softver za „otključavanje“ telefona. Kritike na račun Beograda stižu sa svih strana (DW)
  • Igor Kirilov, visokorangirani general ruske vojske, ubijen je u eksploziji u rezidencijalnom dijelu Moskve (tportal), detonirana naprava skrivena u skuteru, priopćio je ruski Istražni odbor, prenosi BBC. (N1)
  • Prošlo je 110 godina od rođenja Ivana Generalića (1914.-1992.) pa će tim povodom 20. prosinca u Galeriji naivne umjetnosti Hlebine biti održana izložba njegovih djela, a sama godišnjica je ujedno prilika da se progovori o fenomenu Hlebinske škole slikarstva (HRT)
Jučer (09:00)

Oni su nostalgični za vremenom boomera

Generacija Z u vrtlogu retro nostalgije

Retro trendovi preplavili su generaciju Z, najmlađu i najkonfuzniju generaciju, od glazbe do serija poput Crno-bijelog svijeta. Profesor Domagoj Bebić objašnjava kako se nostalgija ciklički vraća, često kao odgovor na strah od budućnosti. Društvene mreže, poput TikToka, omogućuju reinterpretaciju prošlih hitova, dok bendovi i umjetnici, poput Abbe, koriste virtualnu stvarnost za oživljavanje svoje prošlosti. Nostalgija može oplemeniti kulturu, ali i manipulirati emocijama, ovisno o kontekstu. Bez pogleda u prošlost, teško je stvoriti nešto novo. tportal

Jučer (08:00)

Mangupi vam kvare dete

Što radikalni desni pokreti pružaju mladima? Promjene koje oblikuju budućnost Europe

U knjizi “Living Right” Angieszka Pasieka istražuje što mladi traže i nalaze u krajnje desnim pokretima, piše Domagoj Juričić za Ideje. Iako zanemaruje utjecaj društvenih mreža, knjiga je ozbiljan poziv na refleksiju o snazi radikalnog nacionalizma među mladima. Ipak, njezinu neutralnost i suzdržanost pri vrednovanju određenih radikalnih ideja čitatelj koji dolazi s moralnim otporom prema desničarskom ekstremizmu može protumačiti kao manjak kritičkog stava i – slabost. Iako je Living Right izuzetno vrijedna analiza koja otkriva slojeve suvremenih radikalnih pokreta, knjizi se može zamjeriti što izostaje dublja analiza uloge digitalnih platformi u širenju krajnje desnih ideologija. Iako Pasieka spominje internetske interakcije i važnost društvenih mreža u povezivanju aktivista, nedovoljno se bavi digitalnim prostorom kao ključnim mjestom gdje se desničarska ideologija prenosi i razvija među mladima.