Hrvatska godišnje proda oko 200 tisuća božićnih drvaca, no tržištu sve više prijeti plastika i uvoz. Prirodni borovi, uzgojeni na plantažama i rasadnicima, bolji su za okoliš jer proizvode kisik i uklanjaju CO2. Cijene se kreću od 5 do 150 eura, a kupci sve češće biraju domaća drvca. Iako se izvoz u Švicarsku i Norvešku nastavlja, domaći proizvođači suočavaju se s padom profita i jeftinijom konkurencijom iz Mađarske i Poljske. Hrvatski borovi nude kvalitetu i miris koji trajno ostaju u srcu – i kući. Najbolje drvce? Lokalno i svježe, kažu stručnjaci. Forbes

• Ukrajina: Rusi u okupiranim regijama nude otpis dugova za ulazak u vojsku (Index)
• DORH pokrenuo izvide u vezi Kekinove kupnje zemljišta u Istri za 25 tisuća kuna, iz Možema kažu da je sve bilo čisto, Benčić: ‘U pitanju je ozbiljno zastrašivanje u borbi protiv organizirane korupcije koje ima uvijek isti politički potpis’ (Nacional)
• ZET objavio da mijenja trase nekih linija i uvodi nova stajališta, tportal donosi popis
• Fuchs nakon prosvjeda prosvjetara: Ocjenjivanje nastavnika neće krenuti 1. siječnja (N1)
• Stilin o koncertu Nemečeka u Pauku: Balkanski obred buđenja betonskog spavača (tportal)
• Njemačka: širenje “droge za sirotinju” – kokain je odavno „svakodnevna“ droga mnogih običnih ljudi u Njemačkoj. Kao jeftiniji crack, širi se i među sirotinjom. A sad stiže i nova pošast – fentanil pomiješan s heroinom (DW)

Hrvatska je i u 2023. godini bila financijski najovisnija članica Europske unije o privatnim doznakama i osobnim transferima iz inozemstva, koji su lani dosegnuli 7,2 posto hrvatskog BDP-a ili 5,61 milijardu eura, pokazuju podaci Eurostata. Transferi na privatne račune građana uključuju radničke doznake ili druge oblike pomoći, plaće privremeno zaposlenih u inozemstvu te mirovine koje se iz inozemstva isplaćuju ljudima koji borave u Hrvatskoj. Eurostat ističe da su tijekom 2023. godine rezidenti EU poslali u svoje matične države izvan EU 51 milijardu eura, što je povećanje od osam posto na godišnjoj razini Dominirale su doznake iz Njemačke, potom Irske, Nizozemske, Austrije i Slovenije. Uz Hrvatsku Latvija, Luksemburg i Rumunjska bile su najviše ovisne o priljevima osobnih transfera i naknada zaposlenima u EU u 2023. godini. Večernji

Sirija je etnički i religijski najkompleksnija država Bliskog istoka: uz relativno većinsku sunitsku islamsku zajednicu, kojoj pripada i nova vlast, i manjinske šijitske alavite, kojima su pripadale vladajuća obitelj al-Asad i glavnina državne nomenklature, tu su i velike zajednice Kurda (na sjeveru), Druza (na jugu), preostali kršćani… K tome je doslovce ekonomski slomljena i politički raspadnuta država. Zato i nije upitno hoće li postati poprište novoga građanskog rata, nego koliki će kaos on proizvesti i hoće li zahvatiti i druge bliskoistočne države. To je vrlo vjerojatna opcija. A ni neki novi pokušaj stvaranja velikoga kalifata ne može se unaprijed odbaciti. Višnja Starešina za Lider