15/12/2024 - Monitor.hr
Danas (15:00)

Brze i kratke

  • Britanija od parlamentarnih izbora iselila gotovo 13.500 migranata (HRT)
  • Jadranka Kosor o Ivani Kekin: ‘Ovi što joj se rugaju su zaboravili da je njihova kandidatkinja uskočkom optuženiku obećala nositi kolače u zatvor (Nacional)
  • Milanović imao predizborni skup u Tvornici: Da, Plenkoviću, ti si prijetnja hrvatskoj demokraciji kakvu smo znali (Index)
  • Propao EU projekt Dječjeg centra za translacijsku medicinu u bolnici Srebrnjak vrijedan gotovo 60 milijuna eura, Grad Zagreb mora vratiti novac (N1)
  • Najstrmija žičara na svijetu otvorena u Švicarskoj (HRT)
  • Važna obavijest HZMO-a: U srijedu počinje isplata za 160.310 korisnika (N1)
Danas (15:00)

Istražili internet detektivi

Neki vjeruju da je osnivač Bitcoina, čuveni Satoshi Nakamoto zapravo – Jack Dorsey, osnivač Twittera

A sve zato jer se nedavno pojavio u majici s natpisom Satoshi u maniri Nirvaninog loga. Neki su primijetili da se interesi, ekspertiza, pa i određeni datumi vezani uz suosnivača Twittera, Blueskya i Squarea podudaraju s pojedinostima koje znamo o izumitelju bitcoina. U vrijeme kad je, krajem 2008. godine, pokrenut projekt bitcoina, Dorsey je objavljivao kratke poruke u stilu “programiram i testiram”, a na dan stvaranja prvog bloka bitcoinovog blockchaina tvitao je “napisat ću NDA (ugovor o povjerljivosti podataka, op.a.) i onda idem prošetati”. Prva ikad transakcija bitcoina obavljena je 11. siječnja 2009., što je datum rođendana Dorseyeve majke. Na dan 19. studenoga iste godine Satoshi se registrirao na službeni bitcoin forum, a upravo to je Dorseyev rođendan. Nadalje, 3. svibnja 2010. Satoshi je izrudario svoj posljednji službeni blok. Bilo je to, zanimljivo, na rođendan Dorseyjevog oca… Još detalja na Bugu

Danas (14:00)

Dokaz evolucije

Dežulović: Čuda prirode – Šupci, a pičke

Ni živ čovek ni veštačka inteligencija ni cela holivudska industrija nemaju, eto, toliko mašte da domisle ono što u časovima dokolice može da domisli i stvori Majka priroda: crva kojemu bi iz tela rasle stotine grana, a na kraju svake da ima, štajaznam, po jedan analni otvor. Iz kojega bi mu onda, nemam pojma, rasli i polni organi. I zajedno s njima – ne košta Prirodu ništa da se zajebava – cele nove glave, svaka sa primitivnim mozgom i sopstvenim parom očiju, idemo na dva para, nije bog cicija. Da, beg, ja se izvinjavam, niti je Priroda Bog, niti je beg cicija.

Nepomični crvoliki parazitski organizam koji obitava na mračnom dnu i širi se stotinama grana, a svaka na kraju ima po jedno malo dupe sa jednim malim šupkom, dakle hiljade malih šupaka koji onda seru gde god stignu i iz kojih u vreme reprodukcije niču male proste glave sa malim primitivnom mozgom i pičkice što legu jajašca iz kojih će se naposletku izleći isti takvi crvi granajući se u hiljade odvojaka, svaki sa istim onim malim šupkom na završetku? Ne znam za vas, ali ja nikad nisam pročitao precizniji i detaljniji opis Srpske napredne stranke. Boris Dežulović za Novosti.

Danas (13:00)

Od zaglupljivanja do superklinca: videoigre spašavaju stvar

Videoigre i dječji IQ: igrajući postaju pametniji

Nova istraživanja pokazuju da igranje videoigara može povećati IQ kod djece. Devetogodišnjaci koji su dvije godine igrali više od vršnjaka ostvarili su rast inteligencije od 2,5 IQ boda, dok gledanje televizije i korištenje društvenih mreža nisu imale utjecaj. Videoigre razvijaju kognitivne i motoričke vještine – akcijske igre poboljšavaju reflekse, strategijske potiču logiku, a suradničke jačaju timski duh. Istraživanje ističe važnost digitalne inteligencije za moderni svijet i ruši mitove o igrama kao uzroku agresivnosti. Uz umjereno igranje, videoigre mogu biti alat za razvoj ključnih vještina i pripremu djece za digitalnu budućnost. Igor Berecki za Bug

Danas (12:00)

Uskrsnuće jednog kluba

Nemeček u SKUC Pauku: Ako ćemo pričati o najvrućoj i najintrigantnijoj novoj robi s hrvatske rock scene, to je svakako Nemeček

Spomenuta dvorana bila je najvažniji zagrebački klupski koncertni prostor tijekom 1980-ih u socijalizmu, ali i petnaestak godina kasnije nakon osamostaljenja. Generacije se u tom prostoru dobivale svoju koncertnu naobrazbu, a onda je (više se ne sjećam točno kad) prije deset i kusur godina taj prostor u tišini pao bez nekog značajnijeg obrazloženja i u njemu je zavladala tišina. Taj prostor prije godinu dana nisu dobili ni trenutno iseljeni KSET-ovci, iako su ga tražili, a on je idealan za ono za što je projektiran – za koncerte. Epilog znamo, svjedočili smo mučnom medijskom klanju između KSET-ovaca i ekipe iz Boogalooa.

Bend je još u ljetnim mjesecima zakupio termin u dvorani Pauk, te najavio svojevrsni mini produkcijski spektakl obzirom da je spomenuta dvorana po prvi put u svojoj povijesti bila ozvučena heksa-audio sistemom, dakle zvuk je dolazio sa šest strana u njenom kružnom prostoru. Organizator nije tamo osigurao ni konobare, dok je bend sam pozvao ljude da “svako sam nosi svoju cugu”. I izveli spektakl. Ravno do dna, Forum, Forum

Danas (11:00)

Kad molitva pređe granicu zakona: Tko čuva ovce od vukova u haljama?

Moralna panika zbog sektaštva: Nadzor vjerskih zajednica opasan je teren, problem je zaštita žrtava općenito

Treba li u Hrvatskoj posebno nadzirati vjerske zajednice ako postoje naznake protupravnog djelovanja, što je praksa u nekim drugim zemljama i može li država u takvim slučajevima napraviti više za zaštitu žrtava? Glavna su to pitanja koja se nameću nakon nedavnog javnog istupa bivše članice vjerske zajednice ‘Riječ Života‘. Mnoge europske zemlje, poput Njemačke, Belgije i Francuske, imaju državna tijela koja se sustavno bave praćenjem i borbom protiv ‘sektaških delikata’. S obzirom na to da u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu ne postoji riječ sekta, sektaško ponašanje u ovom kolokvijalnom prijevodu podrazumijeva bilo koju vrstu protupravnog djelovanja neke vjerske zajednice. Da bi nešto imalo obilježja sektaškog ponašanja mora zadovoljiti niz kriterija – od manipulacije, odvajanja od obitelji, pa do napada na privatnost i proganjanja nakon odlaska. tportal

Danas (10:00)

Brze i kratke

  • Bez obzira na ishod američkih predsjedničkih izbora, rat u Ukrajini vrlo vjerojatno završava iduće godine. I Ukrajina i Rusija suočavaju se s nedostatkom vojnika te s poteškoćama u mobilizaciji mladih muškaraca za borbene linije. Ta stvarnost ukazuje na to da će 2025. biti godina pregovora, piše New York Times (Index)
  • Novi sirijski čelnik Abu Mohamed al-Golani: Ne zanima me sukob s Izraelom, želim obnoviti Siriju (tportal)
  • Od 1. siječnja iduće godine minimalna bruto plaća u Hrvatskoj će narasti na 970 eura, što je uvećanje od čak 130 eura (N1)
  • Snoop Dogg objavio svoj dvadeseti album, “Missionary”, pridružio se Dr. Dre (Muzika)
  • Trump želi ukinuti ljetno računanje vremena kako bi se izbjeglo sezonsko pomicanje sata: To je zastarjeli koncept (Poslovni)
Danas (09:00)

Osim ako nije za jesti, radije nemoj

Anketirali ljude koji su najčešći pokloni koji im se zapravo ne sviđaju

Kako prenosi andoveradvertiser, čak 89% ispitanika neće reći da im se ne sviđa poklon. Naprotiv, pretvarat će da im se sviđa ono što su dobili. No, ovo su najnepopularniji pokloni:

  • 1. Odjeća koja nije njihov stil – 29%
  • 2. Poklon set dezodoransa – 21%
  • 3. Poklon set sapuna – 20%
  • 4. Soli za kupanje/bombe za kupanje – 18%
  • 5. Čarape – 18%
  • 6. Poklon set kapa i šal – 14%
  • 7. Svijeće – 13%
  • 8. Pidžame – 11%
  • 9. Šalice – 10%
  • 10. Poklon set šminke – 10%
Danas (08:00)

Mi jesmo za patriotizam, ali u zdravim dozama

Ljudska prava pod bor: Božićne poruke mira

Na kartonskim kuglicama JIHR-a bile su želje koje se tiču ljudskih prava, pomirbe i osude zločina iz 1990-ih. Desnica je reagirala burno, gradonačelnik Tomašević neočekivano, a sugovornici za Novosti ocjenjuju da se kao društvo i kao politička zajednica i dalje odbijamo suočiti s prošlošćuDa, mi jesmo protiv njihove vizije Hrvatske koja degradira domoljublje na podobnost, Hrvatske okovane šovinizmom i nesnošljivošću, socijalnom neosjetljivošću, korupcijom i klerikalizmom. Zalaganje za drugačiju Hrvatsku, gdje je patriotizam nenametljiva ljubav prema vlastitom kraju i vjernost skupu općeljudskih vrijednosti, vizija Hrvatske suprotna od one koju radikalna desnica nameće, kriterij je moralnosti u politici – kazuje Zoran Pusić.