Tržišna kapitalizacija Nvidije dosegla je impresivnih 3,482 bilijuna dolara, čime je nadmašila Apple, čija je tržišna vrijednost iznosila 3,401 bilijuna dolara. Porast vrijednosti Nvidije odražava sve veću potražnju za AI infrastrukturom, u koju masovno ulažu tehnološki divovi poput Microsofta, Amazona, Googlea i Mete. Ovi globalni igrači ključni su za popularizaciju i implementaciju AI rješenja, što dodatno potiče potražnju za Nvidijinim grafičkim procesorima i tehnologijama. Poslovni

• Ministar Anušić kažnjen s 1000 eura, prešutio suprugine oranice u imovinskoj kartici (Nacional)
• Glasanje o ovoj šestorci kandidata za ustavne suce moglo bi se pretvoriti u novi dramolet: Tko su zapravo i tko ih je progurao, otkriva tportal
• Dora 2025: Rekordan broj prijava i 24 pjesme u utrci za pobjedu (HRT), natječu se i Magazin, Ogenj, Nipplepeople, Luka Nižetić, Marko Tolja, Marin Jurić Čivro… (24 sata, Index), komentari na Forumu
• Od ponedjeljka građani mogu upisivati nove trezorce (N1)
• Najmoćnije žene hrvatskog biznisa: Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave Ine, Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma, Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave Atlantic Grupe, Anita Letica, predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb, Tatjana Antolić Jasnić, članica Uprave Zagrebačke banke, Andrea Pavlović, članica Uprave PBZ-a… (Lider)
• Marin Šušnjar, generalni direktor Wolt Hrvatska o 10 godina poslovanja: Dojam vara, domaćih je radnika više nego stranih (Poslovni)

Za projekte zaštite od poplava i štetnog djelovanja voda, te navodnjavanja do 2030. godine Vlada namjerava osigurati oko 2 milijarde eura. Veći dio, oko 1,6 milijardi, odnosit će se na ulaganja u zaštite od poplava. Predviđa se ukupno 294 nova projekta, najvećim dijelom na vodnim područjima Dunava i Save, te slivovima južnog Jadrana. Najveća ulaganja u obranu od poplava planirana su u tri županije: Karlovačkoj, gdje će se uložiti 227 milijuna eura, Osječko-baranjskoj (područje Dunava i Save), te Dubrovačko-neretvanskoj (zaštita Neretve od zaslanjivanja). Ukupno će do 2030. godine biti realizirano 294 projekta s fokusom na regulaciju vodotoka i zaštitu urbanih područja od bujica. Poslovni

Projekt Venus pokojnog futurista i inženjera Jacquesa Fresca nudi viziju svijeta bez novca, granica i nejednakosti, temeljenog na resursno orijentiranoj ekonomiji i tehnologiji. Njegove ključne prednosti uključuju održivost kroz obnovljive izvore energije i kružne gradove, ukidanje siromaštva, automatizaciju rada, veću kvalitetu života i globalnu suradnju. Obrazovanje postaje prioritet, a ljudski potencijal oslobođen financijskih ograničenja. Frescova ideja obećava mir, ravnotežu i napredak, no iako zvuči idealno, njezina izvedivost ostaje izazov. Ako išta drugo, projekt inspirira na razmišljanje o boljoj budućnosti, pogotovo u jeku klimatskih promjena i geopolitičke krize. Monitor

Sarajevski novinar Boro Kontić prisjeća se početaka “Top liste nadrealista” u svojoj knjizi Pamtim to kao da je bilo danas. Kultna radijska emisija nastala je kao eksperiment tijekom Kontićeva vojnog roka, a ime je smislio u kafani u Prokuplju. Od prvotnih humorističnih montaža emisija je dobila zamah uvođenjem likova i satiričnih situacija, često na rubu cenzure. Unatoč izazovima i kaznama, urednička podrška omogućila je da emisija postane prepoznatljiv simbol sarajevske kulturne scene 80-ih. Kontićeva knjiga vraća nas u vrijeme kada su mladalačka entuzijastičnost i kreativnost oblikovale pop-kulturu bivše Jugoslavije. Lupiga

Planirani dovršetak bazilike Sagrada Familia u Barceloni očekuje se 2026., što će biti 144 godine otkako je započela gradnja. Esteve Camps, predsjednik organizacije koja je zadužena za dovršetak remek-djela Antonija Gaudija, objavio je vijest na dan koji se podudara sa stogodišnjicom smrti arhitekta zgrade. Iako će zgrada biti dovršena do 2026., očekuje se da će rad na kipovima, dekorativnim detaljima i, prije svega, kontroverznom stubištu koje vodi prema onome što će na kraju biti glavni ulaz, trajati do 2034. godine. Kada je rad započeo 1882. godine, mjesto na kojem se danas nalazi crkva bilo je poljoprivredno zemljište, ali je tijekom godina oko crkve izrastao grad.

Prije pojave masovnog turizma, rad je trebao biti isključivo financiran donacijama pokajnika, što je činilo novčani tok nepredvidljivim, a mnogi su sumnjali da će rad ikada biti dovršen. Već desetljećima, turizam je garantirao stabilan prihod, s gotovo 5 milijuna posjetitelja godišnje koji plaćaju 25-40 eura po posjeti. Nešto više od polovice od 125 milijuna eura koliko to donosi ide na dovršetak radova. Kako se ostatak troši ostaje tajna jer crkva nije obvezna objaviti svoje račune. Haus

Baš kao i u originalnom izdanju, ponovo smo ubačeni u Zonu (nekima poznata iz filmova Tarkovskog, ali i originalne knjige braće Strugacki, prema čijim je motivima napravljena i igrica), područje oko nuklearne elektrane u Černobilu koje je nakon dvije nuklearne katastrofe postalo opasna zona prepuna anomalija, ali i artefakata s nadnaravnim svojstvima. U ovom nastavku nismo bezimeni lovac na blago, već mladić po imenu Skif, koji, nimalo iznenađujuće, već u početku na teži način spoznaje sve opasnosti odabranog zanata i kreće u potragu za osobom koja ga je izdala i pokrala. Za razliku od prethodnih igri, igrač mora nekad i odspavati i budi se gladan. Srećom je da hrane ima u izobilju (ali ne i streljiva). Igrica zasad ima i nekih tehničkih problema i bugova, kažu na Bugu. Igrali su je i na HCL-u.

• Oporba ‘bombardirala‘ Tomaševića pred Gradsku skupštinu: Bandić mu je najbolji prijatelj, po ulicama će eksplodirati plin, a tek hotel za mačke… (Jutarnji), burno bilo i na samoj sjednici (tportal)
• Novi detalji: Kod Lepoglave ubio ženu pa sebe, kći pobjegla (Index)
• Hrvat koji već godinama ulaže u Bitcoin: ‘Izgubio sam dosta prijatelja zbog Bitcoina, a neki su ljuti što ih nisam nagovarao dovoljno…’ (Večernji)
• Od iduće godine novi trgovački lanac u RH s čak 700 prodavaonica, Trgovina Krk (Danica)
• Cijene čvaraka lete u nebo, ali potrošnja te delicije tvrdoglavo ne pada (Poslovni)
• ChatGPT odbija pričati o ovim imenima, a OpenAI ne otkriva zašto: ‘David Faber’, ‘Brian Hoods’, ‘Jonathan Turley’ i ‘Jonathan Zittrain’ pripadaju tajnoj listi imena koje AI alat ne može izustiti (ili ispisati) (tportal)

Roland Paulsen naime tvrdi da psiholozi pojednostavljuju problem kad govore da su ekrani stvorili nove oblike ovisnosti koji mlade ljude izoliraju od svijeta. Ovakvu pretjerano pojednostavljivanje, smatra on, otežava smislene intervencije kojima će se sačuvati i vratiti mentalno zdravlje i ravnoteža mladih ljudi. Naglo povećanje anksioznosti i depresije među tinejdžerima počelo mnogo prije nego što su djeca bila izložena društvenim mrežama. Koristeći istraživanja utemeljena na dokazima i studije slučaja stvarnih pacijenata, on sugerira da su u igri mnogi drugi faktori poput opsjednutosti radnim statusom, prevelikog izbora i pretjerane usredotočenosti na dugoročno planiranje. “Sve je više slučajeva anksioznih poremećaja jer je moderno društvo razvilo naučenu nesposobnost da živi s neizvjesnošću”, uvjeren je Paulsen. Bug

Program energetske obnove zaštićenih kulturnih dobara do 2030. usklađuje očuvanje kulturnih vrijednosti sa suvremenim standardima energetske učinkovitosti. Projektiranje i obnova zahtijevaju licencirane stručnjake i potvrdu konzervatora. Koriste se tradicionalni materijali poput vapnenih i silikatnih sustava kako bi se očuvala autentičnost. Energetska rješenja često uključuju unutarnju izolaciju, dok vlaga zahtijeva posebne sanacije. Inovativni i certificirani materijali prema WTA standardima dodatno osiguravaju uspjeh projekta. Sve mjere ciljaju spoj estetike, funkcionalnosti i očuvanja povijesne baštine. Zgradonačelnik

Projekt Venus (engl. The Venus Project) je inicijativa koju je osnovao Jacques Fresco (1916.–2017.), futurist, industrijski dizajner i socijalni inženjer, zajedno sa svojom partnericom Roxanne Meadows. Projekt je smješten u Venus, Florida, SAD, i predstavlja Frescovu viziju održivog društva temeljenog na znanosti, tehnologiji i resursno orijentiranoj ekonomiji (Resource-Based Economy, RBE).

Jacques Fresco (1916. – 2017.) bio je američki futurist, industrijski dizajner, socijalni inženjer i jedan od vodećih vizionara održivog društva. Poznat je po osnivanju Projekta Venus, kroz koji je predstavio svoju viziju globalnog sustava temeljenog na znanosti, tehnologiji i resursno orijentiranoj ekonomiji.

Fresco je tijekom života radio kao industrijski dizajner, arhitekt i inovator, razvijajući projekte u područjima kao što su gradnja, transport, aeronautika i medicinska tehnologija. Njegova filozofija usredotočila se na uklanjanje društvenih problema poput siromaštva, ratova i nejednakosti kroz primjenu znanstvenih metoda i automatizacije.

Bio je kritičar kapitalizma i monetarnog sustava, smatrajući ih zastarjelima i destruktivnima. Njegov rad nadahnuo je mnoge, iako su ga neki smatrali utopistom. Fresco je do kraja života promicao ideje održivosti i globalne suradnje.

Glavne ideje projekta Venus:

1. Resursno orijentirana ekonomija (RBE):
   Projekt se temelji na zamjeni tradicionalnog monetarnog sustava ekonomijom koja koristi dostupne resurse kao temelj odlučivanja i distribucije. Ideja je ukloniti novac, profit i tržište kako bi se smanjile nejednakosti i korupcija.
2. Održivost i ekološka ravnoteža:
   Projekt promovira korištenje obnovljivih izvora energije, efikasno korištenje resursa i održivu urbanizaciju kako bi se smanjila degradacija okoliša.
3. Automatizacija i umjetna inteligencija:
   Fresco je predlagao automatizaciju proizvodnje i donošenja odluka kroz računalne sustave koji bi mogli objektivno procijeniti potrebe ljudi i okoliša.
4. Redizajn gradova:
   Gradovi u Frescovoj viziji dizajnirani su kao kružne strukture s centraliziranim sustavima upravljanja energijom, transportom i drugim resursima. Cilj je smanjiti otpad, povećati učinkovitost i poboljšati kvalitetu života.
5. Edukacija i globalna suradnja:
   Projekt Venus zagovara ukidanje granica, suradnju među narodima i širenje obrazovanja usmjerenog na znanstveno razmišljanje i humanističke vrijednosti.

Kritike projekta:

• Utjecaj na slobodu: Kritičari navode da visoka razina automatizacije i centralizacije može ugroziti osobne slobode.
• Izvedivost: Skeptici se pitaju kako bi se Frescove ideje mogle implementirati u svijetu s postojećim društveno-ekonomskim strukturama i interesima.
• Tehnološki izazovi: Neki smatraju da tehnologija trenutno nije dovoljno razvijena za ostvarenje Frescovih vizija.

Nasljeđe Jacquesa Fresca:

Iako Projekt Venus nije postao dominantan globalni model, Fresco je ostavio značajan utjecaj na pokrete za održivost, transhumanizam i alternativne ekonomske sustave. Njegove ideje potaknule su rasprave o budućnosti tehnologije i društva.

Projekt Venus nudi nekoliko prednosti koje se odnose na ekološke, društvene i tehnološke aspekte budućeg društva. Iako se suočava s kritikama i izazovima u implementaciji, njegove glavne prednosti mogu biti korisne u stvaranju održivijeg i pravednijeg svijeta. Evo nekoliko ključnih prednosti:

1. Održivost i zaštita okoliša

• Korištenje obnovljivih izvora energije: Projekt se temelji na korištenju solarnih, vjetroelektričnih i drugih obnovljivih izvora energije, što bi moglo značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova i smanjiti globalno zagrijavanje.
• Održivo korištenje resursa: Frescov model naglašava maksimalnu efikasnost u korištenju prirodnih resursa, smanjujući otpad i očuvanje okoliša. Kružni ekonomski sustav smanjuje potrebu za vađenjem novih resursa.
• Zeleni gradovi i infrastruktura: U njegovoj viziji gradovi su dizajnirani s ekološkom sviješću, koristeći održive materijale, efikasne sustave transporta i energetske mreže koje minimiziraju negativan utjecaj na okoliš.

2. Ukidanje siromaštva i smanjenje nejednakosti

• Resursno orijentirana ekonomija (RBE): Ukidanjem novca i tržišta, sustav bi omogućio ravnomjerniju raspodjelu resursa, smanjujući siromaštvo i društvene nejednakosti. Svi bi imali pristup osnovnim potrebama poput hrane, zdravlja i obrazovanja.
• Zajednički pristup resursima: Korištenje zajedničkih resursa i raspodjela prema potrebama, a ne prema financijskoj moći, moglo bi pomoći u stvaranju pravednijeg društva gdje ne bi bilo velikih razlika između bogatih i siromašnih.

3. Tehnološki napredak i automatizacija

• Povećanje efikasnosti: Automatizacija i napredna tehnologija omogućili bi visoku produktivnost u svim sektorima, smanjujući potrebu za teškim fizičkim radom i omogućujući ljudima da se posvete kreativnim i intelektualnim aktivnostima.
• Inovacije i tehnološke promjene: Frescov sustav podrazumijeva upotrebu najsuvremenije tehnologije za poboljšanje kvalitete života, uključujući autonomna vozila, sustave za upravljanje energijom i pametne infrastrukture.

4. Povećanje kvalitete života

• Bolji uvjeti života: Frescova vizija obuhvaća gradove koji su dizajnirani za maksimalnu udobnost, sigurnost i kvalitetu života. Stanovnici bi imali pristup visokim standardima stanovanja, hrane, obrazovanja i zdravstvene skrbi.
• Smanjenje stresa i nesigurnosti: U sustavu bez novca i tržišnog natjecanja, ljudi bi imali veću sigurnost jer bi osnovne potrebe bile zajamčene, čime bi se smanjila stresna iskustva povezana s financijskom nesigurnošću.

5. Globalna suradnja i mir

• Ukidanje granica i nacionalizma: Projekt Venus zagovara globalnu suradnju, smanjenje nacionalnih interesa i granica koje često dovode do sukoba. Ovaj globalni pristup mogao bi pomoći u smanjenju ratova i povećanju međunarodne solidarnosti.
• Fokus na zajedničke ciljeve: Svi bi ljudi radili na zajedničkim ciljevima, poput očuvanja planeta i unapređenja kvalitete života, umjesto da se natječu za resurse i moć.

6. Bolja obrazovanja i kreativnost

• Fokus na obrazovanje: Frescova vizija uključuje obrazovni sustav koji potiče kritičko razmišljanje, kreativnost i razvoj vještina relevantnih za budući svijet. Obrazovanje bi bilo pristupačno svima, bez financijskih barijera.
• Razvoj ljudskog potencijala: Oslobađanje od ekonomskih ograničenja omogućilo bi ljudima da se posvete osobnom razvoju, inovacijama i kreativnim projektima, što bi moglo dovesti do značajnog napretka u svim područjima ljudskog života.

7. Oslobađanje od kapitalizma i monetarnog sustava

• Sloboda od tržišta: Projekt Venus ukida potrebu za novcem, tržištem i profitom, što bi moglo osloboditi društvo od mnogih problema koji proizlaze iz kapitalističkog sustava, kao što su ekonomske krize, korupcija, nejednakost i eksploatacija radne snage.
• Transparentnost i ravnoteža: Sustav temeljen na znanosti i podacima smanjio bi mogućnost manipulacije i nepoštenih poslovnih praksi jer bi odluke bile vođene zajedničkim interesima i potrebama ljudi.

Projekt Venus nudi radikalnu alternativu postojećim društvenim, političkim i ekonomskim sustavima, s potencijalom za stvaranje održivijeg, pravednijeg i tehnološki naprednijeg svijeta. Iako postoje značajni izazovi u njegovoj provedbi, mnoge njegove ideje mogu poslužiti kao inspiracija za buduće društvene i ekološke inovacije, te doprinijeti rješenju globalnih problema poput klimatskih promjena, siromaštva i društvenih nejednakosti.

Mogućnost da Projekt Venus zaživi u stvarnosti ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući tehnološki napredak, društvenu volju, političke sustave i globalnu suradnju. Iako ideje Jacquesa Fresca nude radikalnu viziju budućnosti, njihova provedba u stvarnosti suočava se s nizom izazova i prepreka. Evo pregleda ključnih faktora koji utječu na izvedivost:

1. Tehnološki napredak

• Trenutno stanje: Automatizacija, umjetna inteligencija i obnovljivi izvori energije ubrzano se razvijaju, što ide u korist viziji projekta.
• Izazovi: Iako postoje tehnološka rješenja za mnoge probleme koje Fresco opisuje, njihova široka primjena zahtijeva ogromna ulaganja i integraciju u postojeće sustave.
• Mogućnosti: Ako se tehnologija nastavi razvijati eksponencijalno, neke komponente projekta, poput automatiziranih sustava upravljanja resursima, mogle bi postati stvarnost.

2. Društvena svijest i prihvaćanje

• Izazov trenutnog sustava: Većina svijeta funkcionira unutar kapitalističkog ili kombiniranog ekonomskog modela, što je u izravnom sukobu s idejom resursno orijentirane ekonomije.
• Potreba za promjenom paradigme: Za provedbu projekta potrebno je globalno preispitivanje vrijednosti poput novca, vlasništva i hijerarhijskih sustava.
• Mogućnosti: Edukacija i rast pokreta koji zagovaraju održivost, jednakost i kolektivno blagostanje mogli bi stvoriti plodno tlo za dijelove Frescove ideje.

3. Političke prepreke

• Nacionalni interesi: Države su često fokusirane na vlastite interese, a Frescova ideja zahtijeva globalnu suradnju i ukidanje granica.
• Moć elita: Projekt bi mogao naići na otpor vladajućih klasa i korporacija koje profitiraju iz trenutnog sustava.
• Mogućnosti: Demokratski pokreti i pritisci odozdo mogu potaknuti političke promjene u smjeru održivijeg sustava.

4. Ekološki i društveni imperativi

• Prijetnje klimatskim promjenama: S porastom ekoloških katastrofa, sve je veća potreba za održivim rješenjima, što bi moglo potaknuti prihvaćanje ideja poput onih u projektu Venus.
• Društveni nemiri: Povećane nejednakosti, nezaposlenost uzrokovana automatizacijom i drugi problemi mogli bi ubrzati potragu za alternativama trenutnom sustavu.

5. Pilot-projekti i lokalna primjena

• Mogućnosti eksperimentiranja: Neke komponente projekta, poput kružnih gradova, obnovljivih izvora energije ili sustava zajedničkog resursnog upravljanja, mogle bi se testirati na manjoj skali.
• Primjeri: Postoje zajednice i eko-sela diljem svijeta koja primjenjuju slične ideje, što pokazuje da je moguće ostvariti djelomičnu implementaciju.

Iako je Projekt Venus ambiciozan i u trenutnim uvjetima djeluje utopijski, dio njegovih ideja mogao bi zaživjeti kroz postupne promjene. Ključni koraci prema ostvarivanju vizije uključuju:

1. Povećanje globalne svijesti o ekološkim i ekonomskim problemima.
2. Razvoj tehnologije koja omogućava održivu proizvodnju i distribuciju.
3. Stvaranje pilot-projekata koji dokazuju učinkovitost alternativnih sustava.

Ako bi globalne krize, poput klimatskih promjena ili ekonomske nestabilnosti, postale dovoljno ozbiljne, ideje iz Projekta Venus mogle bi dobiti veći zamah. Projekt Venus privukao je brojne kritike zbog svoje utopijske vizije, izvedivosti i potencijalnih posljedica na društvo. Evo glavnih kritika upućenih ovom projektu:

1. Utopizam i neostvarivost

• Pretjerani idealizam: Kritičari tvrde da je vizija Jacquesa Fresca previše idealistička i teško ostvariva, s obzirom na složenost ljudskog ponašanja, povijesne konflikte i otpor prema promjenama.
• Izvedivost: Mnogi skeptici smatraju da prelazak na resursno orijentiranu ekonomiju zahtijeva ne samo tehnološke inovacije već i radikalnu transformaciju globalnih političkih i ekonomskih sustava, što djeluje nemoguće u kratkom vremenu.

2. Nedostatak političkog plana

• Ignoriranje trenutnih struktura: Frescova vizija ne uključuje konkretne korake za transformaciju iz postojećeg sustava u novi. Kritičari tvrde da nije jasno kako bi društvo prošlo kroz prijelaznu fazu.
• Centralizacija moći: Iako Fresco zagovara decentraliziranu kontrolu putem tehnologije, neki se boje da bi sustav mogao postati centraliziran i autoritaran, s previše moći u rukama onih koji upravljaju tehnologijom.

3. Ljudska priroda i ponašanje

• Sebičnost i konflikti: Kritičari često navode da Frescova filozofija zanemaruje ljudske karakteristike poput pohlepe, želje za moći i sklonosti sukobima, koje su oblikovale povijest.
• Ljudska sloboda: Postoji zabrinutost da bi društvo temeljeno na tehnološkoj upravi i planiranju moglo ograničiti individualne slobode i kreativnost.

4. Pretjerana vjera u tehnologiju

• Tehnološki determinizam: Fresco pretpostavlja da tehnologija može riješiti gotovo sve ljudske probleme, no kritičari tvrde da tehnologija sama po sebi nije neutralna i može biti zloupotrijebljena.
• Rizik od kvara: Oslanjanje na visoko automatizirane sustave otvara pitanja o otpornosti takvog društva na kvarove, cyber napade ili prirodne katastrofe.

5. Ekonomija i resursi

• Resursno orijentirana ekonomija: Iako Fresco zagovara ukidanje novca, mnogi ekonomisti tvrde da resursno orijentirana ekonomija ne rješava sve aspekte složenosti suvremene ekonomije, poput globalne trgovine, inovacija i poduzetništva.
• Distribucija resursa: Kritičari se pitaju tko bi odlučivao o distribuciji resursa i kako bi se to moglo pošteno provesti.

6. Nedostatak demokratskog odlučivanja

• Automatizacija i odluke: Sustav predlaže da se ključne odluke donose na temelju znanstvenih činjenica i algoritama. Kritičari smatraju da takav model isključuje ljudsku participaciju i demokratske procese.
• Dehumanizacija: Automatizacija društva može rezultirati osjećajem otuđenja i gubitkom humanističkih vrijednosti.

7. Kultura i identitet

• Univerzalna homogenizacija: Frescova vizija globalne zajednice mogla bi ugroziti kulturnu raznolikost i lokalne tradicije jer zagovara univerzalni sustav vrijednosti.
• Ukidanje granica: Dok ideja o ukidanju granica zvuči idealno, mnogi smatraju da je u praksi to neizvedivo zbog duboko ukorijenjenih identiteta i nacionalnih interesa.

Projekt Venus nudi inspirativnu viziju budućnosti, no suočava se s brojnim pitanjima o tome kako bi se takav sustav implementirao u stvarnom svijetu. Kritike najčešće ukazuju na izazove ljudske prirode, složenost postojećih sustava i potencijalne rizike od pretjerane centralizacije i oslanjanja na tehnologiju. Unatoč kritikama, mnogi smatraju da Frescove ideje mogu poslužiti kao smjernice za razmišljanje o održivijem društvu, čak i ako se ne provedu u potpunosti.

Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine cilja priuštivo stanovanje kroz financijske, porezne, zemljišne i ekološke mjere. Ključni izazovi su aktivacija praznih stanova, regulacija kratkoročnog najma i poticanje dugoročnog najma. APN će preuzimati prazne stanove i nuditi ih po nižim najamninama. Međutim, visoke cijene nekretnina i slab utjecaj novih mjera na tržište ostavljaju plan pod upitnikom. Hoće li Hrvatska uspjeti? Trenutno, optimizam ostaje više želja nego realnost. Tin Bašić komentira za Savjete

Ministar obrane Ivan Anušić, kao Plenkovićev izaslanik, govorio je prošli tjedan na tribini Hrvatskog diplomatskog kluba o aktualnim sigurnosnim i geopolitičkim izazovima u svijetu. Skup je bio zatvoren za javnost, ali novinar Jutarnjeg lista bio je ondje: teško je povjerovati da Anušić to nije znao i da je bio uvjeren da njegove riječi neće izići iz prostorije. Mada su naknadno uslijedili pokušaji ublažavanja, Anušić je, zapravo, kritizirao svog šefa Plenkovića, jer je Plenković više od osam godina glas Hrvatske u vodstvu Europske unije i nikad nije imao nikakvih primjedbi na stratešku orijentaciju EU-a. Anušić naprosto daje do znanja da je tu, da vidi Plenkovićevu uzdrmanost zbog Beroševe afere, zbog najtanje moguće većine u parlamentu i zbog izglednog promašaja s Primorčevom kandidaturom, pa želi potvrditi svoju čelnu poziciju u redu za Plenkovićeva nasljednika.

U ovom času nema naznaka da je Plenković sposoban doživjeti eventualnu Milanovićevu pobjedu kao priliku za odustajanje od vladarskog koncepta koji prakticira posljednjih četiri-pet godina, a to je durenje i otresanje na svakoga tko nije oduševljen njegovom ličnošću i njegovim zaslugama za Hrvatsku. Ivica Đikić za Novosti.

• Nacional otkriva kako su izvori bliski vrhu HDZ-a, ali i stranačkoj bazi prošlotjedni eksplozivni istup Ivana Anušića doživjeli kao njegovu pripremu za inauguraciju na stranački tron te zašto se unutar stranke sve više govori o vremenu nakon Plenkovića
• Bitcoin je prvi put u povijesti prešao vrijednost od 100.000 dolara: Na burzama pravi boom, Wall Street ruši rekorde (Jutarnji)
• Prijatelji životinja traže zabranu kolinja (Index)
• Orke, poznate kao kitovi ubojice, dosad su samo povremeno obilazile arktičko područje. Međutim, sa zagrijavanjem oceana i topljenjem leda, otvorio im se prolaz te su znanstvenici ondje primijetili čak oko 200 jedinki, mogli bi ugroziti tamošnji ekosustav (Green)
• Smeta li i vama pušenje na koncertima (u zatvorenim prostorima)? Komentirajte i vi

Surat Diamond Bourse u Gujaratu, Indija, masivan je poslovni kompleks sastavljen od devet pravokutnih zgrada povezanih centralnom sponom – hodnikom. Može primiti više od 65.000 ljudi, kao i 4.500 automobila i 10.000 motocikala. Pedeset godina Pentagon je nosio titulu najveće uredske zgrade na svijetu. S trona ga je skinulo golemo središte za obradu i trgovinu dijamantima, koje premašuje Pentagonovu površinu od 6,673,624 četvornih stopa za gotovo 55,000 četvornih stopa (oko 40.000 m²). Poslovni

Bulj u svakome tamnoputijem Woltovu dostavljaču vidi terorista spavača, a predsjednica Radničke fronte Peović u svakom Nepalcu vidi krivca što ovdašnja radnička klasa nema veće plaće. Na to da će Hrvatskoj nedostajati radnika još je 2008. upozoravao Nadan Vidošević. Najavljujući konferenciju ‘Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskoga gospodarstva‘, izjavio je da će ‘Hrvatskoj u idućih deset godina trebati milijun uvoznih radnika‘. Pokušaj senzibiliziranja javnosti tada, kada je bilo vremena za pripremu, nije uspio. Danas protivnici masovnog dolaska stranaca nemaju pametnije ideje od ograničavanja izdanih radnih dozvola. Pri čemu većina najglasnijih živi od novca iz proračuna koji porezima pune poduzetnici, koji u nedostatku domaćih radnika, da bi stvorili poreznu osnovicu, moraju uvoziti strane. Miodrag Šajatović za Lider.

Avatari su prerasli igre i postali alat za izražavanje identiteta, a AI tehnologija ih čini još naprednijima. Istraživači sa Stanforda i Google DeepMinda razvili su modele koji stvaraju virtualne kopije ljudi na temelju dvosatnog razgovora, čime simuliraju osobnost i stavove korisnika. Ovi “digitalni blizanci” mogli bi zamijeniti ljude na sastancima i događanjima, no nosi i opasnosti zloporabe, poput deepfakeova. Dok je tehnologija impresivna, etičke dileme rastu, a avatari nastavljaju osvajati društvene mreže, edukaciju i marketing, postajući dio pop-kulture – čak i unutar Katoličke crkve, s avataricom Luce. Lider