29/11/2024 - Monitor.hr
Danas (11:00)

Hej Google, ne špijuniraj!

Google potiho snima sve što govorimo, no može se isključiti

Google, uz druge tehnološke divove, snima dijelove glasovnih interakcija kako bi unaprijedio usluge poput Pretraživanja, Asistenta i Karata. Iako tvrde da to čine radi poboljšanja usluga, ovo može ugroziti privatnost korisnika te potencijalno otvoriti vrata kibernetičkim napadima. Rješenja: Kako zaustaviti Googleovo “slušanje” (Poslovni):

  1. Isključite glasovne i audio aktivnosti
    • Idite na “Manage your Google account” > Podaci i privatnost > Postavke povijesti.
    • Deaktivirajte “Glasovnu i audio aktivnost”
  2. Uklonite mikrofon i kameru iz jednadžbe
    • U postavkama uređaja upravljajte dopuštenjima aplikacija. Onemogućite pristup mikrofonu i kameri za aplikacije poput Google Asistenta
  3. Izbrišite prethodne snimke
    • Na istom mjestu (Glasovna i audio aktivnost), pregledajte i obrišite već pohranjene snimke
  4. Redovito provjeravajte dopuštenja
    • Pregledavajte postavke privatnosti za sve aplikacije. Budite oprezni kod instalacije novih
  5. Dodatni koraci za sigurnost
    • Koristite VPN, redovito ažurirajte softver i birajte aplikacije iz pouzdanih izvora

Isključivanje ovih postavki ne sprječava Google da prikuplja osnovne podatke za svoje usluge, ali značajno smanjuje opseg praćenja. Razmislite o alternativama za aplikacije koje narušavaju privatnost.

Danas (11:00)

Pogledaj dom svoj, anđele...

1000 dana pakla u Ukrajini – štetu trpe obje strane

Rat u Ukrajini traje više od tisuću dana, donoseći razaranja, gubitke i tragedije epskih razmjera. Više od 12.000 civila i 31.000 ukrajinskih vojnika izgubilo je život, dok je milijune ljudi raseljeno. Šteta na infrastrukturi premašuje 800 milijardi dolara, a ekološke posljedice broje se u desetljećima. Mine prekrivaju trećinu zemlje, a povratak na staro trajat će stoljećima. Dok ruski propagandisti obećavaju “pobjedu za tri dana”, stvarnost pokazuje agoniju i otpor koji ne jenjavaju. Ovo je tragedija koja ostavlja neizbrisiv trag i u Ukrajini i u cijelom svijetu. Peščanik. Što se tiče ruske strane, broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika od početka rata mogao bi premašivati 730 tisuća, a životni vijek unovačenog vojnika je šokantnih – mjesec dana. Iza njih je zemlja koja ima sve lošiju ekonomsku sliku, veliku inflaciju i problem s pronalaskom radne snage. Dokle oni mogu više tim tempom, pitaju se na Forbesu. Index

Danas (10:00)

Brze i kratke

  • Pale vladine web stranice, uključujući i e-Građane. Jutros se nije moglo pristupiti niti jednoj web stranici na domeni gov.hr. Ubrzo su proradile stranice Vlade i policijskih uprava (tportal), otkriven i razlog – nije hakerski napad, već nadogradnja sustava (Poslovni)
  • Analiza: Putin je opet pomaknuo crvenu liniju. Ali ruska taktika prijetnji ima smisla (Index)
  • Kreće utrka za Pantovčak: Kandidati počeli prikupljati potpise (N1)
  • U Canary Blacku je najfascinantnije koliko zapušteno izgleda Zagreb, kažu na Indexu
  • Petak će donijeti hladnije i promjenjivo vrijeme s povremenim sunčanim razdobljima, dok će slabe oborine biti prisutne samo ponegdje. Na Jadranu se očekuje jaka, mjestimično olujna bura, koja će dodatno pojačavati osjećaj hladnoće (N1)
Danas (09:00)

Čuvari digitalnog blaga, hacker-proof

Ledger: Ovaj kripto novčanik nemoguće je hakirati, a zbog rasta bitcoina postiže golemi uspjeh

Bitcoin ruši rekorde, ali s njim rastu i rizici digitalnog doba. Pariški Ledger, lider u sigurnosti kriptovaluta, redefinira zaštitu digitalnog identiteta. Njihovi hardverski novčanici nikada nisu hakirani, dok novi proizvodi poput Ledger Sync i Security Key korisnicima vraćaju kontrolu nad lozinkama i autentifikacijom. Suočeni s konkurencijom Applea, Googlea i Trezora, Ledger se širi izvan kripta, fokusirajući se na AI prijetnje i digitalnu privatnost. Unatoč kritikama i izazovima, tvrtka ostaje sinonim za sigurnost, s ciljem da postane nezaobilazni alat digitalnog doba. Kako kažu iz Ledgera: “Bez privatnosti nema slobode.” Forbes

Danas (08:00)

Djeca u odijelima

Starešina: Saborske se rasprave uglavnom svode na plitka međustranačka podbadanja i nadigravanja. ‘Outfiti‘ su puno važniji od sadržaja. Kao u nekom dječjem vrtiću za poodmaklu dob

Nije uopće zamislivo da u današnjem Hrvatskom saboru neki izabrani narodni zastupnik ili zastupnica održi govor na razini Strossmayera ili Starčevića 1861., Radića 1918. ili Tuđmana 1990. Pitam se koliko tih izabranih narodnih zastupnika uopće može razumjeti što su u istoj sabornici govorili njihovi znameniti prethodnici. Možda bi se našlo dvoje-troje koji bi razumjeli.

I sve to dakako postaje izvor političkih frustracija koje proizvode potpunu nezainteresiranost za sudjelovanje u političkom životu jer sve izgleda zadano, strogo-kontrolirano, neprobojno za bilo kakve nove inicijative ili nove ljude, koji nisu izravan proizvod starih elita i to u cijelom političkom spektru – od krajnje lijevog o krajnje desnog i obrnuto. Gledano iz te perspektive oktroirane političke scene, danas izgleda nevjerojatnim da se u dogledno vrijeme pojavi netko tko će unijeti novu energiju u taj učmali, zatvoreni politički bazen. Ali velike se političke promjene i ne događaju u svakome izbornom mandatu, već se mjere u epohama. U Hrvatskoj su se uglavnom uvijek događale u sklopu ili ako hoćete na repu europskih i svjetskih previranja i promjena. Kriza elita i političkog upravljanja nije samo naša autohtona pojava, već je dio europske i šire zapadne političke krize. Višnja Starešina za Lider.