Najskuplji film 2024. godine, čiji je proračun premašio 200 milijuna dolara, dugo je iščekivani nastavak Oscarom nagrađenoga povijesnog spektakla ‘Gladijator’ iz 2000. I dok je redatelj Ridley Scott u prvom filmu uspio uskladiti emocijama nabijenu osobnu dramu o osveti te selektivno izabrane i promijenjene aktere i događaje iz prošlosti Rimskog Carstva, drugi je dio parapovijesna videoigra. Osjećaj predvidljivosti temeljni je problem filma jer se manje-više sve ponavlja iz inicijalnog rada. Žanr povijesnog spektakla ne mora biti vjerno prenošenje povijesti na veliki ekran. Ključno je izabrati i ekranizirati ono što je filmično te pomno zaokruženo u vlastitoj cjelini. Ta se cjelina u novom ‘Gladijatoru’ teško uspostavlja jer su nosivi likovi priče u biti nedovoljno iznijansirani. Boško Picula za tportal (a komentare na film možete pročitati i na Forumu).

Još uvijek ima onih koji ne shvaćaju kako je bilo moguće da se na popisu novinara Poleta i suradnika nalazi više od 2100 imena. Nitko ih na to nije prisiljavao, čak ni omladinski aktivisti kojima je to sugerirano za eventualno neuključivanje nisu bili suočavani s političkim posljedicama. Okupljanje oko lista bilo je spontano, što se iz godine u godinu, iz redakcije u redakciju i potvrđivalo. Jest da je razlog tome bio i nedostatak odgovarajućih zabavnih sadržaja, pogotovo medijskih, no mladi su naprosto osjećali da je to ponajbolje okružje za razne oblike kreativnog izražavanja. Bio je to prostor slobode kakav u političkom jednoumlju nije imao pravog pandana. Povremene političke grubosti vladajućih nisu ih u tome mogle razuvjeriti. Zato je Polet za njih, mahom intelektualnu kremu tog razdoblja, ostao i trajna emocionalna kategorija. Za takav društveno koristan angažman nisu dobivali medalje i promaknuća, ali su očekivali da barem neće biti izloženi ponižavanjima i političkim blaćenjima”, prisjetio se Krušelj u novoj knjizi o nekadašnjem tjednom glasilu omladine. Nacional

• Najviše hrvatskih mirovina putuje u Bosnu i Hercegovinu. Međutim, vrijedi i obrnuto. Najviše korisnika mirovina iz BIH upravo je u Hrvatskoj, njih 25.261 od ukupno 65.689 inozemnih mirovina te zemlje, slijede Srbija pa Njemačka (N1)
• Nepoželjna klaonica ukrajinskog milijardera: Stanovnici nekoliko sela kraj Kutine spriječili su gradnju velike klaonice MHP grupe iz Ukrajine. Njihov glavni razlog je briga za okoliš, ali veliku ulogu igra i strah od pogoršanja kvalitete života (DW)
• ‘Grička vještica’ velikog strip crtača Andrije Maurovića opet među Hrvatima: Jedan od najvažnijih kulturnih događaja posljednjih godina (tportal)
• Beroš smješten u samicu: U ćeliji ima televizor; ravnatelj dječje bolnice Goran Roić smješten dva kata iznad (tportal)
• Redatelj David Lynch suočava se s ozbiljnim zdravstvenim problemima izazvanim dugogodišnjim pušenjem, izvještava New York Post. Još 2020. godine dijagnosticiran mu je emfizem pluća, a danas mu je potreban kisik kako bi mogao hodati (Index)

Zoran Stajčić se u tekstu u kojem recenzira novi album beogradskog benda Consecration osvrnuo na to kako biseri s istoka kod nas ostanu neprimijećeni, iako su kvalitetni i itekako poznati u regiji iz koje dolaze. Dobar primjer je koncert Nikole Vranjkovića održan prije par dana u Tvornici kulture i koji je okupio 350 posjetitelja nakon „ohoho“ godina njegove karijere i koji, usporedbe radi, u Beogradu napuni svaki veći koncertni prostor. Njegova glazba je u sferi kvalitete kakvu sluša i želi čuti uživo poveći dio hrvatske publike koja je u dobrom dijelu slabo upoznata s Vranjkovićevim radom, jer njegova glazba je samo zemljopisno s istoka, dok je u svemu drugome ravna onom zapadu prema kojem se i ovdje stremi. Hoću reći, da je hrvatska publika zakinuta za kvalitetu i one kvalitetne, dok je s druge strane bombardirana onim imenima oko kojih je uvijek lako stvoriti neku ideološko-nacionalno-kulturološku zavrzlamu po onoj staroj, ali i dalje uspješnoj formuli „glazbenog istočnog grijeha“ i po sistemu: „Možda se htjeli neku kvalitetnu glazbu, ali ste dobili obilatu porciju pamfletističkog krindža o invaziji s istoka, pa ste odustali“.

Koliko točno novca svaki mjesec izdvajamo za zdravstvo od prosječne plaće, otkrila je Nova TV. Uzeli su prosječnu bruto plaću od 1798 eura, što znači da je neto iznos 1231 euro i kada se doda doprinos na zdravstveno, on iznosi 296 eura. Godišnje se od prosječne plaće, sukladno toj računici, uplaćuje oko 3560 eura. Ako se pretpostavi da taj zaposlenik radi 45 godina, izdvojit će za zdravstveno oko 160.000 eura. Zato je bolno kad se zbog predugog čekanja na pregled, pacijenti moraju okrenuti privatnom zdravstvu i, nakon svih tih silnih izdvajanja, ponovno plaćati za liječenje. Poslovni

Forbesova analiza 200 vodećih američkih arhitektonskih tvrtki otkrila je više od popisa – pružila je uvid u stanje rezidencijalne arhitekture u SAD-u. Glavni izazovi uključuju klimatske promjene, manjak građevinskih radnika i globalizaciju dizajna koji često ignorira lokalne posebnosti. Trendovi poput “moderne seoske kuće” šire se društvenim mrežama, dok se rastući klimatski ekstremi prilagođavaju kroz otpornije građevinske standarde. Regionalna arhitektura postaje ključna za očuvanje lokalnog identiteta, dok se nameće potreba za održivošću i ljepotom. Poruka je jasna: ljudi čuvaju lijepe stvari, a arhitektura bez duše nije održiva – niti dugoročno korisna. Forbes

U prvih godinu dana na vlasti Javier Milei nije oporavio argentinsko gospodarstvo, no uveo je brutalne rezove u javne službe, zdravstvo, znanost i kulturu, piše Nikolina Židek. Zvijezda je međunarodne desnice, družio se s Muskom i Trumpom, te je donio zakon kojim olakšava stranim tvrtkama iskorištavanje argentinskih prirodnih resursa. Za to vrijeme, 53% stanovništva živi u siromaštvu, a milijun djece svake večeri ide spavati gladno. Prirodno, jača i otpor Mileijevim potezima. Zatvorio je i brojne državne bolnice jer su “trošak”, mnoštvo građana više ne može plaćati stanarinu unatoč tome što rade (i to po nekoliko poslova, što je mnogima eliminiralo slobodno vrijeme), a gotovo svatko ima svoju ‘cuevu’, mjenjačnicu u kojoj na crno mijenjaju pesose u dolare da ih ne pojede inflacija. Ideje

Hrvatska ulaže u zelenu tranziciju omogućujući građanima retroaktivni povrat do 50% troškova za solarne elektrane postavljene lani, uz budžet od pet milijuna eura. Fond za zaštitu okoliša sufinancira do 600 eura po kilovatu, a interes za solare raste zbog rasta cijena struje. Tvrtke koriste EU potpore, povoljne kredite i PPA modele za ulaganja bez početnih troškova. Tehnologija napreduje, od bifacijalnih modula do hibridnih izmjenjivača i baterijskih sustava. Solari mogu smanjiti troškove kućanstava do 70%, uz povrat ulaganja u tri do četiri godine, što ih čini privlačnom investicijom za budućnost. Lider

• Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i na žrtvu Vukovara i Škabrnje, HRT imao poseban program, Kolona sjećanja: Tisuće ljudi u Vukovaru, grad je preplavljen zastavama i svijećama (N1)
• Kako tjedan bude odmicao, vremenske prilike će se dodatno pogoršati, javlja  HRT. U utorak, a ponegdje još i u srijedu ujutro, očekuje se pojačan južni vjetar i intenzivnija kiša. Nakon toga slijedi osjetno zahlađenje koje će donijeti snijeg u gorju, a moguće i u nizinama, na Jadranu bura (tportal)
• Još jedan koncertni report Električnog Orgazma u Tvornici: Medeni mjesec za gotovo pola vijeka ljubavi između Orgazma i Zagreba (Ravno do dna)
• Cijena plina u mjesec dana porasla za osam posto, aluminij pao zbog kineskih poticaja i Trumpove pobjede (Lider)
• Vojna industrija do sada nije previše privlačila startupe u Hrvatskoj. Tek mali dio bavi se njome, a prodajni ciklusi znaju biti iznimno dugi što traži dodatne izvore financiranja. Veliki uspjeh ostvarila je Orqa, koji će tehnologiju prilagoditi civilnim potrebama čim potražnja splasne (Forbes)

Čim se pokazalo da Donald Trump i republikanci dobivaju predsjedničke izbore, a izvjesno i kontrolu nad oba doma Kongresa, von der Leyen je poslala značajnu poruku budućoj administraciji – EU bi mogla zamijeniti uvoz ruskog ukapljenog plina (LNG) američkim, šaljući ujedno Trumpu važnu poruku o europskoj spremnosti na prilagodbu, uoči budućih pregovora o novim trgovinskim aranžmanima koji očekuju EU nakon što nova Trumpova administracija u siječnju preuzme dužnost. eli li EU, odnosno države članice, održati partnerske transatlanske odnose, bez kojih su politički dezorjentirane, morat će prekinuti ovisost o ruskoj nafti i plinu (što i nakon ruske invazije na Ukrajinu zaobilaze), kao i ovisnost o Kini forsiranjem zelenih politika. Ma koliko ih talibani promovirali, zelene politike kakve smo do jučer poznavali stvar su prošlosti. Višnja Starešina za Lider.

Ovi što su napunili tvornicu bez neke velike reklame, nisu ni očekivali da će Stublić u svojim godinama i stanju odraditi koncert na nekom tehničkom nivou. A odradio ga je daleko iznad nekog svog prosjeka. Prateći band je isti već gotovo 20 godina i oni su sigurno uigrani, samo ponekad Jura i njih iznenadi svojom nepredvidljivošću. – kažu na Forumu

Hrvatska desnica – kao i ostatak desne polutke svijeta – dočekat će, eto, ’25. kao sretnu i novu, a Trumpa kao križarskog viteza na bijelom konju, koji će Ameriku učiniti tradicionalno velikom i moćnom, a ostatak svijeta, hm, tradicionalnim. Kako će to izgledati? Kako vrli novi svijet u njegovu plamenu zoru, pred sretnu novu ’25., vidi njegov novi Vođa? Zaboravio sam napomenuti: svi Vođini citati korišteni u ovom eksperimentu – svaka slučajnost je, naravno, slična – zapravo su izvučeni iz “Mein Kampfa”, političkog manifesta seksualnog predatora, ženomrsca, lažova i rasista Adolfa Hitlera, Führera Trećeg Reicha. Istog onog Reicha po kojemu je alfa-mužjačka teorija Trumpova budućeg savjetnika Elona Muska na X-u nazvana “the Reich effect”, i istog onog Führera kojemu je Trump svojedobno u razgovoru s bivšim savjetnikom Johnom Kellyjem odao priznanje “za neke dobre stvari”. Boris Dežulović za Novosti.

Na teritoriju Hrvatske trenutno je u funkciji 58 hidroelektrana, dominantno onih malih. Njih još 29 je u fazi izgradnje ili prikupljanja dokumentacije, a prostorni planovi predviđaju mogućnost podizanja novih na čak stotinjak dodatnih lokacija, usprkos prijetnji ekocidom, čestim prosvjedima lokalnog stanovništva i upozorenjima stručnjaka. Većina, odnosno 72,4 posto, izgrađeno ih je u području ekološke mreže Natura 2000. Dok su one veće u vlasništvu HEP-a, male hidroelektrane (MHE) dominantno su u rukama privatnih poduzetnika kojima je država dodijelila status povlaštenih proizvođača električne energije. Neke se prodaju i na Njuškalu. Novosti

Drugi zagrebački nastup bivšeg lidera Block Outa ponovno je pokazao da je, u usporedbi sa svime što se u glazbenom smislu od devedesetih naovamo događalo u regiji, svijet za sebe, po pitanju odnosa prema muzici i umjetnosti nekoliko razina iznad konkurencije. Bilo da je riječ o njegovom naširoko poznatom perfekcionizmu, zahvaljujući kojem imate dojam da je u svakom trenutku svake pjesme odsviran najbolji mogući ton i akord, činjenici da većina njih (i većinu vremena) sjedi, što ih i vizualno približava izvedbama kakve redovno možete gledati u Lisinskom, ili sporom rastu i razvoju njegovih skladbi, gotovo kao da slušate simfoniju ili kakvo drugo orkestralno djelo u kojem su gudače zamijenile električne gitare, bas, bubanj i klavijature. Ravno do dna

Prosječan Hrvat/ica na godinu popije 28 litara vina, od kojih 8 uvezemo

Biden je prvi američki predsjednik koji je posjetio Amazonsku prašumu

• SAD, Velika Britanija i Francuska dali dozvolu Ukrajini da dalekometnim projektilima napadne mete duboko u Rusiji, očekuje se da će prva na redu biti regija Kursk (Index)
• Hrvatska se sjeća žrtve Vukovara, tisuće ljudi i ove će godine biti u Koloni sjećanja (N1), dan kad je slomljen Vukovar: Grad heroj je gotovo tri mjeseca je trpio brutalnu agresiju (tportal), riječi Siniše Glavaševića i danas odzvanjaju Vukovarom (Index)
• Ukrajina od ponedjeljka uvodi restrikcije struje u cijeloj zemlji, nakon opsežnog ruskog napada koji je teško oštetio ukrajinsku energetsku infrastrukturu (Nacional)
• Liga nacija: Hrvatska danas igra protiv Portugala, o plasmanu u četvrtfinale odlučivat će gol-razlika – Hrvatskoj je za to potreban remi protiv Portugala ili da Škotska ne pobijedi Poljsku u gostima (tportal)
• Ruski državni koncern Gazprom zaustavio je isporuke plina Austriji. U pozadini su ekonomski i pravosudni sporovi. Prijeti li sada zemlji sada nestašica usred zime i smrazavnje? (DW)

Nekadašnji nogometaš Hajduka prije 38 godina morao je prekinuti uspješnu nogometnu karijeru (i to s 26 godina), a dotad je živio za nogomet. Poručio je mladim nogometašima da ne žure jako mladi s odlaskom u inozemstvo, a u prilog tomu navodi kako nijedan koji je s 15 ili 16 godina otišao nije uspio. Istaknuo je kako je dobro da se djeca bave sportom radi procesa socijalizacije i prihvaćanja grupe, da se razbijaju kompleksi i dobiva samopouzdanje koje je jako bitno. Istaknuo je kako je njegov put bio strahovito brz kad se govori o napredovanju u nogometnom smislu. U obitelji je nažalost i bolesti i smrti, ali to jednostavno prihvatiš. Tako i s prekidom nogometne karijere. Nikad se nisam pitao zašto se to meni dogodilo. HRT