Još jedan zagrebački sajam knjiga rasklopio je svoje štandove, još jedna rasprava o tome je li populistička priroda ovog događaja prilika i za popularizaciju knjiga. Autorica na tportalu kaže da, unatoč svemu, i dalje jest: Interliber je društveni događaj, onako kako su to utakmice hrvatske nogometne reprezentacije, a to što je usput sajam knjiga nosi više koristi nego štete.  To je mjesto na kojem se trebate pojaviti ako imalo držite do sebe, ako imate potrebu hvalisati se u različitim društvima da ste bili na njemu. Malo tko će pitati što ste kupili, već jesu li poskupjeli ćevapi i burgeri. Na Interliberu su svi: političari, prosvjeta, učenici, nakladnici, urednici, njihovi PR menadžeri koji govore i pišu o knjigama kao o kućanskim aparatima, kojima je svaka od njih grandiozna, maestralna i obvezno ostavlja bez daha, ali nema pisaca: i to je najveći poraz ovog sajma. 

Ali čak i ovakav Interliber treba državi u kojoj čovjek prosječno pročita dvije knjige godišnje. Dragan Velikić, srpski pisac, svojedobno je rekao da ‘samo prostori koje smo kao čitaoci naseljavali ostaju za čitav život pouzdana kopna na koja se uvek možemo vratiti’.

Francis Fukuyama, američki “filozof”, u Financial Timesu napisao je nekoliko zaključaka koje vrijedi citirati. “Glasanje američkih birača predstavlja odlučno odbacivanje liberalizma i specifičnog načina na koji je pojam ‘slobodnog društva’ evoluirao od 1980-ih”, piše Fukuyama. “Novi predsjednik je reakcija na dvije fundamentalne izopačenosti”, tvrdi i dodaje: “neoliberalizam i woke liberalizam”. “Progresivna briga za radničku klasu zamijenjena je ciljanom zaštitom za uži krug marginaliziranih grupa kao što su: rasne manjine, imigranti, seksualne manjine i drugi. Državna se vlast ne koristi sve više u službi nepristrane pravde, nego zbog promocije specifičnih društvenih ishoda za te grupe.”

Tako je radnička klasa od ljevice, koja je od nje odustala, prešla desnici (i mi smo se na ovim stranicama retorički pitali zašto liberalni establišment podržava povorke ponosa, ali ne i one prvomajske, a odgovor je jasan – zato što prve jačaju moć establišmenta i podrivaju strane režime, dok druge potkopavaju postojeći neoliberalni poredak). Boris Rašeta u osvrtu na nedavni TV tjedan, za Novosti.

• Otkriveni računi: Bolnice su strojeve od 130 tisuća eura plaćale i preko 450 tisuća eura (tportal)
• Gradovi na Jadranu postaju prazne ljušture u kojima je sve manje stalnih stanovnika, udio stalno nastanjenih stanova na Jadranu iznosi tek 48% ukupnog fonda, kao drastičan primjer ističu Makarsku, grad u kojemu je 56% stanova zimi prazno (Večernji)
• Preminuo je koautor programskog jezika BASIC, Thomas E. Kurtz (Bug)
• Predstavljena knjiga o usponu i padu Mamićeva Dinama: Njegov bivši pobočnik Antolić odnio hrpu sa sobom (tportal)
• Podcast Tribina koji su pokrenuli zaljubljenici u sport postao je pravi poslovni projekt (Forbes)

Svjetska tropska močvarna i ostala vlažna staništa, koja se sve više zagrijavaju, ispuštaju više metana nego ikada prije, pokazuje izvješće sveučilišta Stanford, zvono na uzbunu da je ostvarenje ciljeva vezanih uz klimu sve upitnije. Temperature koje postojano rastu ubrzavaju proces biološke interakcije koja proizvodi metan. U međuvremenu, obilne kiše uzrokuju poplave te se močvarna i vlažna staništa dodatno šire. Porastu emisije metana pridonosi i klimatski fenomen La Nina koji donosi obilnije kiše u neke dijelove tropa, no La Nina, kojoj smo zadnji put svjedočili 2023., ne objašnjava rekordno visoke emisije tog plina. Ako se nastavi rast emisija metana iz močvarnih staništa, vlade će se morati poduzeti snažnije akcije kako bi globalno zatopljenje održali na 1,5C više u odnosu na predindustrijsko razdoblje. HRT

U psihijatriji i psihologiji pojam habituacije uključuje smanjenju reakciju na podražaj koja može imati izrazito negativne posljedice. Upravo to se događa Hrvatskoj u slučaju korupcije i krađe. Umjesto pozivanja na odgovornost zbog pronevjere javnog novca, trgovine utjecajem, pritisaka na one koji ne žele u kriminalno kolo, sveli smo se na to da slegnemo ramenima. Krađa je u nas postala normalizirano ponašanje čak (ili posebice) i kod od onih koji bi trebali biti perjanice integriteta i odgovornosti bez obzira na sve te titule ispred i iza imena i prezimena. Društva koja normaliziraju korupciju, krađu, kriminal nemaju dugoročno pozitivne perspektive. Naročito je tome tako kada ponašanje liječnika postane izravni uzrok malignih stanica u hrvatskom društvenom tkivu.

Po najočitijem ovisničkom obrascu, jednom kad kreneš putem mita i korupcije, teško je stati, a svaki sljedeći ‘šut’ mora biti jači. Čak i kad imaš tri stana, može ti zatrebati četvrti. Rolex svaku sezonu izdaje nove modele. Jahti uvijek treba još koja stotina konja. Dok uzimaju mito od pravih kriminalaca, nisu svjesni da urušavaju i ono malo povjerenja što je ostalo u liječnike i to zrno koje još možda postoji vezano uz povjerenje u političare. Boris Jokić za tportal.

Čaj i kava mnogim su omiljeni topli napitci, no čaj je ekološki prihvatljiviji. Za šalicu čaja potrebno je manje resursa (2 g listića naspram 7 g zrna kave), a njegov uzgoj manje doprinosi krčenju šuma. Kava, osobito s mlijekom, ima veći utjecaj na okoliš zbog intenzivnog uzgoja, korištenja pesticida i gnojiva te većih emisija stakleničkih plinova. Uzgoj kave godišnje uzrokuje gubitak 130.000 hektara šume. Održive prakse, poput manje gnojiva i transporta brodom, mogu smanjiti emisije, dok pojedinci mogu pridonijeti grijanjem manje vode, konzumacijom bez mlijeka ili prelaskom na biljno mlijeko. DW

U satiričnom osvrtu na političke apsurde i društvene anomalije u Hrvatskoj, Svirac donosi priču o navodnom susretu s Draganom Primorcem, znanstvenikom i počasnim članom generalskog zbora. Razgovor se povede o Domovinskom ratu, predsjedničkim ambicijama, i medicinskom sustavu dok paralelno „lobira“ za podršku Donalda Trumpa, pa čak i sklada pjesmu njemu u čast. Nakon političke i pjesničke epopeje, završava u Kroli gdje susreće članice stranke Možemo! i promatra emotivnu reakciju na Trumpovu pobjedu.

Na TV ekranu u lijevom kutu Krole pojavila se Kamala Haris. Nemušto se pokušala opravdati zašto je na izborima potučena od Trampa. Dok ju je gledala na ekranu, Rada Borić počela je plakat.

“Zašto? Zašto?” povaljala je kroz suze.

“Nemoj plakat… Budi jaka”, milovala ju je po crvenoj kosi Urša Raukar.

Samo ti plači, rekao sam u sebi. Ali nikad nećeš kao ja… U onim danima kad me tvoja prokleta stranka izbacila iz gradskog stana.

Prema najnovijim podacima istraživanja za 2023. godinu, Hrvatska se našla na visokom šestom mjestu među zemljama s najvećim udjelom ćelavih muškaraca u ukupnoj muškoj populaciji. N1

• Objavljeno još WhatsApp poruka: Dokazi pronađeni u mobitelu Nikice Petrača ukazuju da je Hrvatska zemlja u kojoj ministar i potpredsjednik vlade, kako se sumnja, bez imalo zadrške i srama, lobira za određenu tvrtku i pri tom se ne ustručava ni pritiska na podređene, piše Večernjak (Nacional)
• Glas poduzetnika: Ove stvari moramo napraviti da stanemo na kraj korupciji – osigurati neovisnost pravosudnih tijela, zaštita novinara, zabrana ponovnog zaposlenja na javne funkcije onih koji primaju mito… (Index)
• Državni proračun u šest godina udvostručen – Hrvatska će u 2025. više od 2% BDP-a izdvojiti za obranu, a dobar dio posvetit će modernizaciji (Poslovni)
• Od brojki i Excel tablica do konzultanata: Uloga kontrolora danas je sve važnija (Lider)
• Egzodus medija s Muskovog X-a zbog širenja dezinformacija (Index)

Ja si mislim da neću više ići na Orgazam. Imam dovoljno snimaka, a ne vjerujem da će biti bolji od toga. Svaki put je to s još malo manje energije i unesenosti. Primijetio sam da i dalje jako volim stvari s Paket aranžmana, dok sam na ostalo ravnodušan. Te kasnije stvari nemaju mi ni blizu tu snagu. Kužiš ti, to je snaga prvih uradaka, datiraju još iz 1981. Zato i dalje s njima zatvaraju koncert. OK i Lui Lui volim kojim su otvorili koncert, ali to rado slušam tko god da izvodi. Koncert je trajao sat i 50, kaže moj precizni prijatelj – kaže jedan sinoćnji posjetitelj u osvrtu na Forumu.

Upozorili su ovih dana znanstvenici u komentaru u časopisu Nature. Tim autora iz Švicarske, Francuske i Njemačke ističe da vlade ne bi trebale raditi samo na zaustavljanju globalnog zatopljenja nego i na pripremi za druge moguće ekstremne događaje s globalnim posljedicama. Geološki podaci iz vulkanskih naslaga nastalih u proteklih 60.000 godina sugeriraju da je vjerojatnost da se erupcija sličnih razmjera dogodi u ovom stoljeću 1 naprema 6, što je jako puno. Posljednja velika erupcija dogodila se u Indoneziji 1815. godine kada je eruptirao vulkan Tambora. Osim što je odnio 90 tisuća života, smanjio je temperaturu na sjevernoj hemisferi za 1 stupanj, što je uzrokovalo i izostanak toplog ljetnog vremena. Index

Zanimljiv je politički slogan Dragana Primorca. Slogu Hrvati iznimno cijene. Po njoj su nazvali prvi naš parobrod, kupljen u Beču 1844. za plovidbu Savom. Bratska sloga zvale su se prve hrvatske novine u Novom Zelandu u 19. stoljeću. No sloga je tiha, a nesloga viče, kako je primijetio talijanski povjesničar i državnik Gino Capponi. K tomu Hrvati slogu šire javno, a neslogu tajno. I Milanović na to igra otpočetka. On je izbore dobio pod egidom Predsjednik s karakterom. A taj mu je karakter, svi vidimo, drčan, eksplozivan i spontan. Sve što Primorac nije. Dok Primorac jezične figure proizvodi u epruveti, sa suradnicima, njegov protivnik ih smišlja na licu mjesta, i to sam. Kako će to izgledati kad se Primorčeva sloga iz laboratorija izloži teškoj alegorijskoj paljbi Milanovićeva karaktera? Pa, nije nepoznato da je parobrod Sloga potonuo kod Bošnjaka nakon godinu dana i još tamo leži na dnu Save. Boris Beck za  Večernji (što možete pročitati na Narodu).

Domaće tržište hrane za kućne ljubimce raste na godišnjoj razini od pet do dvadeset posto, ovisno o tome je li riječ o suhoj, mokroj ili sirovoj hrani, a i vrsti životinja. Rastu sve kategorije. Među onima kojima dobro ide i malobrojni su hrvatski proizvođači, koji se uspješno nose sa stranim distributerima. Za što bolju poziciju na domaćem tržištu hrane za kućne ljubimce bore se malobrojni i uspješni domaći proizvođači te strani distributeri, od Tvornice dobre hrane, Von Barfa, Purine i drugih… I svi su oni zadovoljni i ne boje se konkurencije. Lider

Tomosov moped bio je san mnogih radišnih građana, koji su gotovo do početka sedamdesetih za Fićeka morali izdvojiti čak 14 prosječnih plaća, dok je Tomos Colibri bio vaš već za tri prosječne neto plaće. Iz te činjenice vidljiv je značaj koji je Tomos imao u narodu. Priča o motorima iz Kopra zavrtila se po smirivanju hladnoratovskih napetosti i ukidanja zona A i B uz Italiju. Nepobitna činjenica je da su najveći kupci Tomosa oduvijek bili poštari, čije su motore po zvuku prepoznavali svi mještani sela te njihovi psi. No Tomos nisu činili samo prepoznatljivi mopedi. Razvoj tvornice bio je jednako uspješno bio vezan i za proizvodnju vanbrodskih motora. Osim što je bio bez konkurencije na jugoslavenskom tržištu, Tomos je osamdesetih s uspjehom nastupao i na zapadu. Primjerice u Nizozemskoj su čak imali i tvornicu gdje je 29 zaposlenika sklapalo 10.000 motora godišnje. Revija HAK

• Berošu određen jednomjesečni istražni zatvor, kao i Petraču i njegovim sinovima (koji nisu u Hrvatskoj) te Roiću i Paviću (Index)
• Objavljene poruke koje su dovele do uhićenja Beroša i ekipe – vjeruju da se Beroš spominje kao “Mali” i “Zrikavac” (Nacional)
• Trbuhom za kruhom: Migracije u bogate zemlje dosegnule rekordnu razinu u 2023. (Lider)
• Reboot InfoGamer opet na Velesajmu, očekuju se tisuće posjetitelja (HRT)
• Stipe Miočić objavio kraj velike karijere, to je došlo nakon poraza nokautom od Jona Jonesa (tportal)

Opening a beaver dam

Sound on
pic.twitter.com/gzg16jMhow

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) November 16, 2024

Kako objašnjava u videu, na navedenom području pale su obilne kiše i postoji opasnost od poplava. Kako bi se voda nešto otpustila, morali su ukloniti jednu takvu branu koju su napravili dabrovi. Rezultat u videu. Inače, dabrovi grade brane kako bi stvorili sigurno i stabilno stanište za sebe, omogućava im sklonište od predatora, olakšava im pristup hrani, a tijekom zime im pomaže u održavanju temperature. Brane istovremeno doprinose bioraznolikosti – iako ih grade zbog sebe, često stvaraju mala močvarna područja koja su staništa za mnoge druge vrste biljaka i životinja.

Hrvatska je od tri glavne rejting agencije dobila ocjenu A zahvaljujući padu javnog duga na 60% BDP-a, s daljnjim padom na vidiku. Smanjenje troškova kamata s 7,34% proračuna 2015. na 3,38% 2024. otvara prostor za porezno rasterećenje ili povećanje ulaganja. Iako su proračunski prihodi od 2015. porasli za 86%, porez na dohodak sada ovisi o lokalnim vlastima, a smanjenje PDV-a ostalo je neispunjeno obećanje. Stručnjaci predlažu pametnu redistribuciju proračunskog viška kako bi koristi osjetili i građani. Forbes