Onima koji su glasali za Trumpa prekipjelo je zbog, kako vele, imigranata, woke ideologije, cenzure, kriminala i ratova, dok je glasačima Kamale Harris puna kapa prikrivenog rasizma, segregacije, neravnopravnosti spolova i rodova, zabrana pobačaja i odbijanja priznavanja podataka o klimatskim promjenama. O svemu tome uostalom najbolje svjedoči internet na kojemu se dijele nebrojene poruke koje rezolutno odbijaju dijalog i pozivaju na prekidanje bilo kakvih kontakata s bilo kime iz obitelji ili iz kruga prijatelja koji eventualno zastupaju suprotan politički stav. Time svaki Amerikanac zapravo postaje pojedinačna santa leda koja traži konačni obračun, nemilosrdno potapanje broda onih drugih te je stoga pred Trumpom ne baš jednostavan zadatak zadovoljenja mnogih zahtjeva iz gomile koja je iskezila zube željna osvete. Velibor Mandić za Faktograf

Politika uređuje javni život, javnom životu pripada i kulturni život, vjera može biti, i poželjno bi bilo da bude, dijelom kulturnog života, a taj život je određen javnim politikama, ali ne može i ne smije postati politikom koja definira sav javni život. U pravom slučaju se radi o vjeri, a u drugom o vjerskom i političkom nasilju. Ovo treba neprestano ponavljati, sve dok se ne prekine s raširenom praksom zloupotrebe vjere u političke svrhe. Vjernici su ti koji bi se, zbog same naravi vjere, trebali suprotstavljati pokušajima politiziranja vjerskih sadržaja i vrijednosti. Ako negdje bog ne prebiva, ne prebiva u političkim institucijama. Bog u tim institucijama može biti samo skvoter. Marko Vučetić za Autograf

• Mržnja prema strancima na zapadu Njemačke u porastu – Bilo da se radi o ksenofobiji ili antisemitizmu – prema jednoj studiji, razlike između stavova na istoku i zapadu Njemačke se smanjuju. Međutim, kad je riječ o demokraciji, razlike se povećavaju (DW)
• Svi poslovi Elona Muska: Budući da je do sada objavljeno malo pojedinosti, pitanje je kako će Musk voditi novu upravu i kako će balansirati između svoje nove uloge i vođenja SpaceX-a, Tesle i drugih projekata uključujući X, bivši Twitter (tportal, Business Insider)
• U Hrvatskoj pao prvi snijeg ove godine, i to na Zavižanu (Poslovni)
• YouTube testira funkciju koja uvodi listanje vertikalnih videozapisa u načinu rada preko cijelog ekrana. Radi se o funkciji koja postoji na TikToku, Reelsu i Shortsu, ali nije još viđena kod sadržaja dužeg formata (Bug)
• ZET kupio polovne autobuse, umjesto stop piše Wagen Halt, nemaju ni automate za štancanje karata. Što će reći da je vožnja njima gratis (Nacional)

Dvadesetak čudaka ukrcalo se u 18 i 18 sati na praznu četrnaesticu i krenulo u avanturu. Cilj je bio promovirati platformu book&zvook, a Ljubica Letinić, Lana Deban i suradnici zaključili su da bi to najbolje bilo putem flash moba. Dan nije izabran slučajno, upravo je dan prije otvoren Interliber, najveći sajam knjiga u državi. Damir Karakaš svira harmoniku u tramvaju. Putnici gledaju u čudu, neki uživaju, neki su ravnodušni, a neki pokušavaju pobjeći. Međutim, do sljedeće je stanice još nekoliko minuta. Htjeli smo pokazati da postoje knjige u audio formatu i da ih je moguće slušati u javnom prijevozu ali i u svakom drugom prijevozu, čak i dok čovjek upravlja prekooceanskim tankerom. tportal

Dan nakon što je gradonačelnik Tomašević plašio publiku zlodjelima šofera sklonih nepropisnom parkiranju, na Indexu izlazi zanimljiva priča sa zagrebačkog Gornjeg grada. Naime, jednog je jutra građanka iz Opatičke ulice ostavila svoj auto ispred kuće, na propisnom parkirnom mjestu i u parkirnoj zoni na koju ima pravo, te je kao i svakog dana otišla na posao. Kada se vratila, mjesto na kojem je parkirala bilo je oglašeno kao invalidsko, a za brisač zataknuta joj je kazna od 90 eura. Cure i momci iz Tomaševićeva Zagrebparkinga potrudili su se, valjda uz pomoć specijalno obučenih štakora, da ispod parkiranog auta iscrtaju i – invalidski znak.

U nekoj ozbiljnoj državi, u kojoj sudovi vode računa o pravu i pravdi, te o zaštiti građana, ovo se, naravno, ne bi moglo dogoditi. Ali ako bi se ipak dogodilo, građanki bi se već ispričavali i direktor Zagrebparkinga i zagrebački gradonačelnik, što iz elementarne pristojnosti, a što od straha pred odštetom koju bi grad za ovakvo što u slučaju tužbe platio. U Zagrebu, međutim, vlasnici automobila ne ostaje ništa drugo nego da plati kaznu, koja nije kazna za pogrešno parkiranje, nego je oblik ideološkog terora, haračom i poniženjem, što ga nad njom provodi zeleno-liberalna gradska vlast. Miljenko Jergović za svoj blog.

Od prvih dana bavljenja filmom sklon je društveno angažiranom filmu. Zanima ga život oko njega, život sredine i sve se to reflektira u njegovim filmovima. Ogresta je nedavno rekao kako misli da je svoj posljednji film snimio i da mu je takva poruka poslana. Kaže kako to temelji na svojoj subjektivnoj procjeni. Ipak, dodaje da je u domaćoj kinematografiji dugo prisutan te da je, za naše uvjete, relativno puno toga snimio. Bio bi nepravedan, kaže, kad bi rekao da nije imao priliku stvarati i snimiti ono što je želio. Smatra da se redatelje njegove generacije danas stavlja po strani. Potpuno je prirodna smjena generacija, ali je neprirodno da se jedna generacija potpuno zapostavlja, kaže. U filmovima se obračunava sa samim sobom. Zna polemizirati sa svojim svjetonazorskim odrednicama. Pita se je li ono što zastupa i u što vjeruje točno Dugo ga zaokuplja tema vukovarske bolnice te smatra da bi se o njoj trebao snimiti film. HRT

Trumpovim dolaskom na vlast u SAD-u kaskadno će se urušiti koncept humanoga kapitalizma zasnovan na ESG-u. Već se urušavaju globalizacija i liberalna demokracija. Svijet se vraća na dokazano neefikasne trgovinske ratove i diktature. Sve je više slijepih ulica. Motori rasta s vremenom će usporavati. Ni ta ulica neće dugoročno biti posuta zlatom. Velik broj zemalja, uključujući SAD, izlaz vidi u vraćanju na glavnu ulicu kojom vlada beskompromisni kapitalizam pogonjen maksimiranjem profita. Bez obzira na posljedice za klimu i odnose u društvima. SAD je sila na zalasku, razumljivi su drastični pokušaji opstanka na vrhu, ali samo je pitanje vremena kad će se svi napori pokazati uzaludnima. Miodrag Šajatović za Lider.

• Na tržištu nekretnina u prvoj polovini 2024. godine ostvareno je 67.415 kupoprodaja nekretnina, što je 0,86 posto manje nego lani, najčešći kupci nekretnina imaju između 30 do 40 godina (31%), stanovi se najčešće kupuju u Zagrebu i kupuju ih uglavnom oni koji ne žive u njemu, a motiv je školovanje djece ili investicija. Najprodavaniji stanovi imaju između 45 do 65 m2, a Trešnjevka sjever najtraženiji je kvart u Zagrebu (Poslovni)
• Zakuhalo se u Saboru zbog poreza na nekretnine: “Glavina je opalio pljusku tisućama malih iznajmljivača!” (N1)
• Najveće grupacije u Hrvatskoj: Vujnovčeva Fortenova preskočila Vujnovčevu energetiku (Lider)
• DORH raspisao natječaj. Nakon Uskoka i Turudić ostao bez glasnogovornice (Nacional)
• Najviše ljudi zapošljava se u građevini, kuhari izgurani s liste najtraženijih zanimanja (tportal)

Lupkanje tipki pisaćeg stroja ispunjavalo je užurbanu redakciju lista Polet u Savskoj 5, dok su novinari jurili protiv vremena kako bi ispunili svoje rokove. Na stolu su zvrndali moderno dizajnirani Iskrini telefoni. Zrak nabijen elektrikom entuzijazma, ideja i mladosti mogao je, da se nekako uhvatio, napajati energijom omanju ulicu. Od tih davnih analognih vremena žurnalizma u Poletu ostale su ideje i teme koje su provocirale, odzvanjale kod čitatelja, a ponajviše uznemiravale ondašnje političke institucije. Pola stoljeća kasnije još uvijek se o tome raspravlja, a kad se sudionik tih vremena, bivši novinar, danas profesor i povjesničar, lati laptopa, nastane knjiga koja je nedavno promovirana u Zagrebu: “Zlatno doba raspada komunizma” autora Željka Krušelja u izdanju “Edita”.

Danas su neki drugi prostori iste namjene ispunjeni gotovo bešumnim laganim tapkanjem tipkovnica i blagim odsjajem računalnih ekrana. Prijelaz s analognog na digitalno novinarstvo ne predstavlja samo promjenu alata, već temeljnu transformaciju u načinu na koji su se vijesti prikupljale, tekstovi osmišljavali, stranice tiskale i na kraju distribuirale u snježnim uvjetima do prodajnih mjesta ili, u slučaju Poleta, u ruke kolportera ondašnje zemlje. Ivan Podnar za Bug

Od neinformiranih do onih kojima se ne da „natezati“ ili istjerivati pravdu, koristi imaju samo trgovci. Jesu li greške namjerne ili slučajne, smišljene podvale kako neki vole reći ili obični propusti, možemo se zapitati, no rijetko te greške ipak idu na ruku potrošačima. Hrvatska udruga potrošača kaže sljedeće: Trgovac mora jasno objaviti svoje uvjete prodaje. Događa se da se sami toga ne drže pa nastaju problemi, no postoji određeni zakonski postupak putem kojeg se takvi problemi i nesporazumi rješavaju. Potrošač može pisanim prigovorom zatražiti Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a trgovac ima rok od 15 dana da odgovori na njega. Ako to ne učini, tad u akciju može krenuti Državni inspektorat. Savjeti 

Sauna je mnogo više od toplog, opuštajućeg prostora – njezin utjecaj na zdravlje potkrijepljen je mnogim znanstvenim studijama. Redovito korištenje saune može poboljšati kardiovaskularno zdravlje, smanjiti stres, osnažiti imunitet i pomoći u detoksikaciji tijela. Sauna smanjuje krvni tlak, poboljšava cirkulaciju, te olakšava bol u mišićima i zglobovima. Uz fizičke dobrobiti, sauna je i mentalna oaza, pomažući u opuštanju i smanjenju anksioznosti. Dodatno, znanstvena istraživanja potvrđuju da sauna pozitivno utječe na dugovječnost, smanjujući rizik od kardiovaskularnih bolesti i kroničnih oboljenja. Za sve koji traže jednostavan način poboljšanja kvalitete života, sauna postaje više od luksuza – postaje potreba. Monitor

Više od 800 milijuna odraslih u svijetu boluje od dijabetesa

Jura Stublić & Film nastavljaju omiljenu jesensku tradiciju u Tvornici kulture. U nedjelju, 17. studenog na koncertu pod nazivom „U ritmu muzike za ples“ Jura & Film izvest će najveće hitove iz bogatog kataloga te održati promociju knjige nota „30 pjesama Jure Stublića“. Dan prije nastupa Električni Orgazam, koncertom će obilježiti 40 godina albuma “Kako bubanj kaže”, a imat će i specijalnog gosta – glumicu Anicu Dobru. Forum

Sauna nije samo mjesto za relaksaciju, već pruža niz znanstveno dokazanih dobrobiti za naše tijelo i um. Evo detaljan pogled na to kako sauna djeluje na naše zdravlje.

1. Kardiovaskularno zdravlje

Redovito korištenje saune povisuje broj otkucaja srca, što oponaša učinke aerobne tjelovježbe, a studije pokazuju da sauna smanjuje krvni tlak i povećava elasticitet krvnih žila. Ovo poboljšava cirkulaciju, što snižava rizik od srčanih oboljenja. Zanimljivo je da su Finska istraživanja pokazala kako redovita upotreba saune smanjuje rizik od fatalnih srčanih udara za čak 63%.

Kada je tijelo izloženo toplini, krvne žile se šire u procesu poznatom kao vazodilatacija, što omogućuje bržu i učinkovitiju cirkulaciju. Evo kako ovaj proces utječe na srce i mozak:

Krvne žile i cirkulacija

Vazodilatacija povećava protok krvi kroz tijelo, što smanjuje ukupni otpor u arterijama i omogućuje srcu da radi s manje napora. Kao rezultat, srčani mišić radi učinkovitije, što dugoročno može dovesti do boljeg zdravlja kardiovaskularnog sustava. Tijelo reagira na ovu promjenu pojačanim radom srca, a broj otkucaja srca može dosegnuti vrijednosti kao kod laganog aerobnog vježbanja. Taj učinak ima dugoročne prednosti jer redovito korištenje saune može pomoći u smanjenju krvnog tlaka.

Kako to utječe na mozak?

Povećani protok krvi u mozgu tijekom sauniranja donosi više kisika i hranjivih tvari, što može poboljšati kognitivne funkcije i raspoloženje. Brojna istraživanja pokazuju da redovito korištenje saune može smanjiti rizik od kognitivnih bolesti, poput demencije i Alzheimerove bolesti. Vjeruje se da je jedan od razloga povećana cirkulacija, koja smanjuje mogućnost formiranja plaka u krvnim žilama mozga, što je čest faktor rizika za razvoj ovih bolesti.

U konačnici, sauna omogućuje poboljšanu oksigenaciju i prehranu svih moždanih stanica, što doprinosi općem zdravlju i dugovječnosti mozga, smanjujući rizik od moždanih udara i drugih cerebrovaskularnih bolesti.

2. Detoksikacija kroz znojenje

Sauna potiče intenzivno znojenje koje pomaže uklanjanju toksina poput teških metala, sulfata i drugih štetnih tvari. Naše tijelo koristi kožu kao jedan od glavnih puteva eliminacije, a sauna pojačava ovaj proces kroz “znojenje iz dubine”, omogućujući čišćenje organizma iznutra.

3. Smanjenje stresa i anksioznosti

Vrućina u sauni pokreće endorfine – hormone sreće, a povećana cirkulacija opušta mišiće. Sauna također djeluje kao mentalna oaza gdje se smanjuju kortizol i drugi stresni hormoni. Stres, kronični problem modernog doba, ovdje ima svog prirodnog neprijatelja.

Također, povećana cirkulacija utječe na otpuštanje endorfina i drugih neurotransmitera koji pomažu u smanjenju stresa i anksioznosti. Na fizičkoj razini, dolazi do smanjenja hormona stresa poput kortizola, dok se oslobađa serotonin – hormon koji podiže raspoloženje. Dakle, sauna ima pozitivan učinak ne samo na zdravlje mozga, već i na emocionalno blagostanje, potičući osjećaj smirenosti i zadovoljstva. Dodatno, toplina u sauni smanjuje napetost u mišićima, što dodatno pomaže u oslobađanju od stresa i tjelesne napetosti.

4. Jačanje imuniteta

Toplina u sauni aktivira bijele krvne stanice, odgovorne za obranu tijela od infekcija i bolesti. Redovitim korištenjem saune imunitet jača, a mogućnost obolijevanja smanjuje se.

5. Bolje disanje

Para u sauni može poboljšati rad respiratornog sustava, što osobito koristi osobama s problemima poput astme ili sinusitisa. Para i toplina opuštaju dišne puteve, smanjujući upalu i omogućujući slobodnije disanje.

6. Opuštanje mišića i ublažavanje bolova

Toplina u sauni pomaže u ublažavanju bolova u mišićima i zglobovima, olakšavajući oporavak nakon treninga ili opterećenja. Povećana cirkulacija smanjuje upalu i olakšava osjećaj napetosti u tijelu. Saune često pružaju mirno, izolirano okruženje koje nam pomaže da se mentalno odmorimo. Bez ometanja, dolazi do smanjenja mentalne stimulacije i dolazi do većeg fokusa na unutarnji mir. Mnogi ljudi sauna doživljavaju kao prostor za meditaciju i introspekciju, što može dodatno poboljšati osjećaj dobrobiti i zadovoljstva.

Nakon izlaganja toplini u sauni, tijelo se brzo hladi, proces poznat kao “termoregulacija”. Ovaj kontrastni učinak između topline i hlađenja dodatno stimulira cirkulaciju i često daje osjećaj osvježenja i nove energije.

Sve te promjene zajedno stvaraju osjećaj duboke opuštenosti, zadovoljstva i mentalnog i fizičkog rasterećenja – zato se nakon saune često osjećamo tako dobro, kao da smo “očišćeni” i obnovljeni.

7. Dugovječnost i prevencija kroničnih bolesti

Istraživanja pokazuju da redovita upotreba saune može pridonijeti duljem i zdravijem životu, smanjujući rizik od kroničnih bolesti poput Alzheimerove bolesti i demencije. Finske studije potvrdile su da ljudi koji koriste saunu nekoliko puta tjedno imaju manji rizik od prerane smrti u usporedbi s onima koji je izbjegavaju.

Preporučena učestalost odlaska u saunu ovisi o osobnim ciljevima, zdravstvenom stanju i tipu saune (finska, infracrvena, parna). Međutim, općenite smjernice za zdravu osobu su sljedeće:

1. Zdrave odrasle osobe

• 2-3 puta tjedno: Ova učestalost se smatra optimalnom za postizanje zdravstvenih dobrobiti poput smanjenja stresa, poboljšanja cirkulacije, smanjenja krvnog tlaka i općeg opuštanja.
• 4-7 puta tjedno: U nekim kulturama, poput finske, saune su dio dnevne rutine i korisnici ih posjećuju gotovo svaki dan. Istraživanja u Finskoj pokazala su da redoviti posjeti sauni (čak svakodnevni) mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i drugih kroničnih stanja. No, ovaj ritam je pogodan uglavnom za osobe u dobrom zdravstvenom stanju.

2. Početnici

• 1-2 puta tjedno: Osobe koje tek započinju s korištenjem saune trebale bi polako povećavati učestalost i trajanje boravka kako bi tijelo imalo vremena da se prilagodi visokoj temperaturi.

3. Trajanje boravka u sauni

• Idealno trajanje za većinu ljudi je 15-20 minuta po sesiji. Za one koji su tek počeli koristiti saunu, preporučuje se započeti s kraćim intervalima, od 5-10 minuta, pa postupno produžavati vrijeme.
• Napomena: Uvijek slušajte svoje tijelo – ako osjetite nelagodu, vrtoglavicu ili mučninu, prekinite boravak u sauni.

4. Starije osobe ili osobe s kroničnim stanjima

• Prije početka korištenja saune preporučljivo je konzultirati se s liječnikom, osobito za osobe s kardiovaskularnim problemima, niskim tlakom, respiratornim problemima ili trudnice.
• Mnogim osobama sa specifičnim zdravstvenim stanjima sauna može koristiti, ali s nižim intenzitetom i rjeđim posjetima.

5. Sportaši i osobe s intenzivnom fizičkom aktivnošću

• 3-4 puta tjedno: Mnogi sportaši koriste saunu kao dio oporavka, jer pomaže u ublažavanju bolova u mišićima i potiče relaksaciju. Preporuča se kombinacija saune s odgovarajućim razdobljem hidratacije i oporavka nakon treninga.

Uz pravilno korištenje i postepeno povećavanje učestalosti i trajanja, sauna može biti sigurna i korisna navika koja doprinosi zdravlju i opuštanju.

Zaključak: Zašto sauna postaje potreba, a ne luksuz

Korištenje saune postaje sve više prepoznato kao jednostavan, učinkovit način za poboljšanje zdravlja. Bilo da želite poboljšati tjelesno stanje, smanjiti stres, očistiti tijelo ili čak produljiti život, sauna nudi sveobuhvatan set zdravstvenih pogodnosti. Nije ni čudo da sauna ima svoje mjesto u zdravoj svakodnevici – vrijeme je da otkrijete njezine čari i omogućite svom tijelu zdraviju i dužu budućnost.

Na konferenciji “Waste Management: Novi početak” raspravljalo se o smjerovima gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, s naglaskom na otpad kao potencijalni resurs. Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen istaknuo je značajan napredak u području gospodarenja otpadom, financiranjem sanacije divljih odlagališta, nabavom kontejnera te izgradnjom centara za gospodarenje otpadom. Naglašena je važnost edukacije i uloga lokalnih zajednica u uspostavi održivih sustava. Kao pozitivan primjer istaknute su sredine poput Preloga, Koprivnice i Osijeka. Izazov ostaje usklađivanje u priobalnim područjima te potreba za promjenom svijesti kako bi otpad doista postao resurs. Poslovni

• Republikanska stranka i službeno ima kontrolu nad Bijelom kućom, Senatom i Zastupničkim domom, što im omogućava provođenje agende novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa (Index)
• Rusija je krenula u žestoku ofenzivu na ukrajinske vojne snage u Kursku, što znači da želi preuzeti potpunu kontrolu nad svojim teritorijem. Istovremeno, čvrsto drži osvojeno područje na istoku Ukrajine i čini se da ide prema konačnoj pobjedi (N1)
• Barem desetak obitelji traže kuće za kupnju u maloj slavonskoj općini Erdut. No, oni koji su se vratili tvrde da slobodnih kuća više nema. Osim nostalgije, privukla su ih i ulaganja u infrastrukturu te blizina dvaju velikih gradova (tportal)
• Opet veliko nevrijeme u Španjolskoj; potopljena Malaga, tisuće evakuirane, zatvorene škole i bolnice (Nacional)
• U Novoj Gradiški, uz glavnu cestu gdje niče novi trgovački centar – počelo je rušenje stabala u zelenom pojasu. Dio građana negoduje, ali iz Grada poručuju da će porušena stabla zamijeniti novima, te da će ih donirati potrebitima da imaju za ogrjev (HRT)

Unatoč početnom oduševljenju tržišta, Trumpova pobjeda izazvala je mješovite reakcije. Tesla je “u crvenom” zahvaljujući očekivanim regulatornim popuštanjima, dok Bitcoin, uslijed Trumpove podrške, ruši rekorde. Banke također profitiraju na valu deregulacije, a privatni zatvori bilježe snažan skok zbog Trumpovih migracijskih planova. Dolar je ojačao, što veseli turiste, ali inflacija ostaje prijetnja. Tržište, izgleda, balansira između optimizma i neizvjesnosti oko učinaka Trumpove politike. Index

Nisu ovi mladići pojma imali da su ti tipovi Indijci i Nepalci, jebe se njih – ja se ispričavam – za naciju, vjeru i boju kože: Vuco, Ogi, Litre i Toni nevine su žrtve industrijske špijunaže, vrijedni mladići koji su samo ljudski reagirali kad su shvatili da im je netko ukrao ne samo ideju, koncept, boju i ime, nego i san. I ne samo njima, nego i Kurbli, Šajki, Eksu, malom Čopu i hiljadama njihovih vrijednih vršnjaka kojima su ti Indijci i Nepalci jednako oteli snove i radna mjesta, i svim onim mališanima koji su ostali bez stipendija i dječjih bolnica, i hrvatskoj državi, kojemu su ti Indijci i Nepalci je ukrali deset posto BDP-a. Da, i Hajduku, kojemu su bezočno ukrali potpuno zasluženi naslov prvaka – priča Boris Dežulović za N1 priču o maloljetnoj škvadri koja je nedavno napala strane radnike u Splitu.