10/11/2024 - Monitor.hr
Nedjelja (23:00)

Brze i kratke

  • Netanyahu preuzeo odgovornost za napad pagerima, koji je jako oslabio Hezbolah, priznao da je odobrio napad u kojem je poginulo oko 40, a ranjeno oko 3000 ljudi (Index)
  • New Delhi je najzagađeniji grad na svijetu, gusti smog spustio se na indijsku prijestolnicu nakon proslave Diwlija i korištenja pirotehnike, što je opasno pogoršalo kvalitetu zraka (Index)
  • Po Hrvatskoj su počeli nicati drveni stupovi za antene, radi se o suradnji zagrebačke tvrtke Markoja i finske Ecotelligent, koja izrađuje stupove drvene strukture, tvrtka Markoja svoj fokus u 30 godina postojanja proširila na optička vlakna i podatkovne centre (Forbes)
  • Za vrijeme bolovanja isplaćuje se 70 posto plaće, a tek se kolektivnim ugovorima dogovara povoljniji iznos – radnik prva 42 dana bolovanja, na teret poslodavca, ne prima punu plaću već naknadu koja je manja od njegove prosječne plaće (Faktograf)
  • Nominacije za Grammy 2025.: Beyoncé je srušila vlastiti rekord, među nominiranima i mladi domaći producent Damjan Blažun koji je radio na projektima s Kehlani koja je nominirana u više kategorija, u rap i R’n’B domeni (Journal, Muzika)
Nedjelja (23:00)

Nekome rat, nikome brat

Branitelj Đuro Kovačević kod Stankovića: Rat je zločin sam po sebi

Ratni heroj Đuro Kovačević, rodom iz Metkovića, tijekom Domovinskog rata bio je tri puta ranjavan i tri puta vraćan na bojište. Možda sam mogao biti vrhunski sportaš ili dobar književnik, a evo sad sam samo dobar invalid, rekao je Kovačević, koji i dan danas u svojem tijelu ima metak. Mogao je otići u Švicarsku, gdje su mu roditelji sredili posao i stan, ali on je odlučio ostati i braniti Dubrovnik, a ratovao je i u BiH i na Dinari. O svojem životnom puti i ratnom iskustvu Kovačević je napisao knjigu “Tako je pisao Ajant”, prema svom nadimku. Smatra da je rat zločin, iako ubijanje nije kažnjivo zato što imaš uniformu.Čovjek koji za sebe tvrdi da je dobar, u bilo kojem smislu, ne može oprostiti sebi. Iako se, kako sam kaže, izjašnjava kao “klimavi ateist”, Đuro Kovačević ističe da su ga odgojile četiri knjige: Ilijada, Odiseja, Biblija i Kuran, a iako zajedno sa suprugom živi od njegove mirovine, tvrdi da bi si najviše volio priuštiti knjige. HRT 

Nedjelja (22:00)

Neki svoju poziciju drže čvrsto i ne puštaju

Litvan: Porezna lista srama jednom godišnje gubi smisao, vrijeme je za praćenje dužnika uživo

Inače, najpoznatija politička manipulacija s ‘listom srama‘ dogodila se u proljeće 2017., kad je tadašnji ministar financija i doskorašnji Agrokorov menadžer Zdravko Marić donio odluku da se lista objavljuje jednom godišnje, krajem listopada, umjesto svakih šest mjeseci, i to baš u vrijeme Agrokorovog posrnuća. Inače, među ovogodišnjim dužnicima u poslovnom dijelu nema spektakularnih promjena. Osim dviju novih tvrtki na čelu, većina su ‘stari znanci‘, koje Porezna uprava redovito ‘pribija‘ na listu. Posljednjih se godina broj velikih poreznih dužnika ne smanjuje, a dugovi tvrtki rastu. Nakon što mediji na ‘listi srama‘ pronađu svakog sportaša ili estradnu ‘zvijezdu‘, sve će pasti u zaborav, do sljedeće godine. U digitalno doba logično bi bilo da postoji živa lista dužnika, koja bi pokazivala pravo stanje svakoga dana, a ne na poznati datum, do kojeg treba očistiti sve porezne dugove. Goran Litvan za Lider

Nedjelja (21:00)

Ne možeš izbjeći porez, ali možeš graditi na njemu

Nove tvrtke u rastu: Gradnja, obrazovanje i energija vodeći po rastu novih poduzeća

Hrvatska bilježi rast novih poduzeća – lani ih je pokrenuto 30 tisuća, što je za 15% više nego prethodne godine. Graditeljstvo je s 4552 novih tvrtki u samom vrhu, a sektori obrazovanja i opskrbe energijom prednjače u relativnom rastu, uz povećanje broja startupa u obnovljivim izvorima energije. Prijevoz, naročito taksi i kurirske usluge, također bilježi skok u registracijama. Broj aktivnih tvrtki u 2023. dosegao je 240 tisuća, a zapošljavali su preko 1,3 milijuna ljudi. Brzorastuće tvrtke, s najmanje deset zaposlenih i 10% godišnjeg rasta, najzastupljenije su u prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu. Poslovni

Nedjelja (20:00)

Brze i kratke

  • Djelatnici u zdravstvu sutra kreću u štrajk, neće raditi radiološki tehničari, laboranti, djelatnici saniteta, medicinske sestre i farmaceutski tehničari (HRT)
  • Iran: Nismo planirali ubojstvo Trumpa (Index)
  • Kaos na Kubi: Nakon više nestanaka struje započeli prosvjedi, krenula i uhićenja (N1)
  • Drastično poskupljenje gableca: Obroci po cijeni od 30-ak kuna (današnjih 4 eura) postali su dio prošlosti jer ugostiteljima više nisu isplativi, puno toga poskupilo za više od 50 posto… poskupile namirnice, ali i cijena radne snage (Jutarnji)
  • Preporuke i vodiči za Interliber (Zg Velesajam, od 12. do 17. studenog): HRT, Najbolje knjige, Index, Teen385, Grazia, Silueta, after5, ima i temu na Forumu
  • Dvostruko više zahtjeva za njemačko državljanstvo: Novi zakon trebao je ubrzati proces dodjeljivanja njemačkog državljanstva, posebice za stručnjake, no s ovolikim brojem zahtjeva proces bi mogao potrajati godinama (DW)
Nedjelja (19:00)

"Eco-friendly" zmaj iz susjedstva

Bečka spalionica Spittelau – energetska tvornica koja grije, hladi i ne šteti okolišu

Bečka spalionica otpada Spittelau, smještena blizu centra, neprimjetna je zbog atraktivnog dizajna i odsustva neugodnih mirisa. Osim što godišnje spaljuje oko 270 tisuća tona komunalnog otpada, proizvodi i toplinsku te električnu energiju. Otpad se spaljuje na 850°C, a ostatak spaljivanja obrađuje se u silikatnu tvar s minimalnim ekološkim rizikom. Spittelau koristi napredne filtere, pa su emisije 80% ispod zakonskih granica. Osim što grije 60 tisuća i opskrbljuje električnom energijom 30 tisuća kućanstava, ljeti služi i za hlađenje. Postrojenje se uklapa u gradski okoliš, s botaničkim vrtom i pčelinjacima na terasama, simbolizirajući čist okoliš i zajedničku prihvaćenost među stanovnicima. Zagreb info… Bez obzira na to, brojni stanovnici Zagreba nisu zadovoljni najavljenim projektom spalionice u metropoli.

Nedjelja (18:00)

Sve je skupo, a plaće su da ti se plače

Mladi jugoistočne Europe zabrinuti za svoju ekonomsku budućnost, a s korupcijom se susreću još u srednjoj školi

Kako žive, šta ih brine i pokreće, i čemu se nadaju – pitala je Zaklada Friedrich Ebert skoro 9.000 mladih od 14 do 29 godina iz dvanaest zemalja regije Jugoistočne Europe: Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Turske, kao i članica EU-a – Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, Bugarske i Grčke. Ako bi se izvještaj na preko stotinu stranica sveo na nekoliko rečenica, onda bi to bile sljedeće: mladima je najvažnija ekonomska stabilnost. Mnogi su spremni da za ostvarenje tog cilja žrtvuju i neka građanska prava. Najveći problem je korupcija, a postoji i strah od nezaposlenosti, iako je ona u padu i realnost ne odražava percepciju kod mladih. No, mnogi su zarobljeni na loše plaćenim poslovima, a primjetan je trend napuštanja onih poslova za koje su se obrazovali. DW

Nedjelja (17:00)

Kvalitetni, ali ne i dovoljno poznati

Burn Out Festival u Tvornici: Presjek nezavisne scene za nedovoljno publike

Burn Out, koncertni program koji se u posljednjih cca godinu dana održava u zagrebačkoj Tvornici kulture i u sklopu kojeg su među ostalima nastupala neka važna regionalna imena poput kultnih punkera KBO!, u petak je prerastao u festival obilježen preslabom posjetom, posebno nakon što je sa svirkom završila Klinika Denisa Kataneca, ujedno i headlineri večeri. Solidan presjek bendova nezavisne scene kojima je, istini za volju, jedina očita poveznica taj prefiks nezavisni. Zašto istom nije prisustvovalo više ljudi, zaista ne mogu dokučiti, posebno jer je Klinika istu tu Tvornicu prije kojih godinu dana napunila sama. Vedran Harča za Ravno do dna

Nedjelja (16:00)

Brze i kratke

  • Trump će uskoro nazvati Putina, nije jasno kako misli okončati rat, ali spominje se povećanje proizvodnje nafte i plina te pokušaj preplavljivanja globalnih tržišta jeftinom energijom, što bi bilo loše za Putinov proračun (tportal)
  • Perković: Webshop platforma Temu nerealno niskim cijenama i agresivnim marketingom osvaja tržište SAD-a i EU, jedina je razlika u niskim cijenama koje postižu minimiziranjem troškova logistike. No, u isto je vrijeme predmet kontroverzi i istraga, spominju se otrovne kemikalije, prisilan rad, umjetno niske cijene… (Index)
  • U Zagrebu počelo masovno uklanjanje grafita (Index)
  • Zrinka Pavlić: ‘Kako se obogatiti prije nego što baka umre’ je najsimpatičniji film sa Zagreb film festivala (tportal)
  • Nakon pobjede Trumpa skočila potražnja za knjigom Sluškinjina priča i Orwellom (Index)
Nedjelja (15:48)

Dodijeljene zlatne diplome na zagrebačkom FER-u, okupilo se stotinjak diplomanata iz 1974. godine

Nedjelja (15:00)

Sve je super i sve je za pet, kad si muško i voliš nogomet

Dinamo će igrati u Kranjčevićevoj, nakon što se stadion rekonstruira

A to je najavljeno do listopada 2026. godine. Radovi kreću početkom iduće godine. Trenutačno je kapacitet stadiona 4000 mjesta, a prema UEFA-inim kriterijima za međunarodne utakmice, trebao bi imati barem 8000 pa će s istočne strane nadograditi tribinu na taj kapacitet i imat će 11500 mjesta. Postoje dvije verzije projekta. U prvoj stadion ima dvije tribine sa zelenilom koje okružuje sjevernu i južnu stranu, a prema drugoj su u planu dodatne tribine kapaciteta do 12.000 mjesta. Država je pristala odvojiti po 100 milijuna kuna u 2024. i 2025. za obnovu stadiona, a dio bi trebao sufinancirati Grad Zagreb u suradnji s HNS-om i UEFA-om. Arhitekt Otto Barić kritizirao je ovu odluku, apelirajući na nepovoljan utjecaj na okoliš i okolinu, uz napomenu kako ga takav pristup podsjeća na Horvatinčića. Index

Nedjelja (14:00)

Miruj, u smrti se sniva

Što se događa ljudskom tijelu nakon smrti

Tijelo ima više od 200 kostiju, nekoliko bilijuna mikroba i čak 37 bilijuna stanica. Kada nastupi smrt, ono postupno propada, a nekim organima potrebne su godine da potpuno nestanu, prenosi Business Insider. Između drugog i četvrtog dana od smrti mikrobi su već posvuda. Oni proizvode otrovne plinove, poput amonijaka i sumporovodika, koji će se proširiti i dovesti do toga da se tijelo napuhne i zaudara. Stanice koje čine mozak sadržavaju 70 posto vode, a kada ostanu bez kisika i počnu odumirati, otpuštaju je. To je razlog zbog kojega se na dnu lijesa ubrzo nakon smrti čovjeka može pronaći voda. Mikrobi koji sudjeluju u probavi bježe jer više nemaju hranu pa se sele po cijelom tijelu. Nakon godinu dana razgradi se odjeća na mrtvom tijelu, a idućih pedeset godina ostaju samo kosti i koža. Nakon sto godina kosti izgube kolagen i postanu mrvljive, a jedino što ostane su – zubi. Večernji

Nedjelja (13:00)

Ne vrijedi rat za Zlatni rat

Beck: Zemlju se ne može strpati u džep

Dok čekam vijesti o novim trovanjima gljivama, čitam panične naslove po portalima, kako bračka plaža Zlatni rat mijenja oblik. Sasvim je drugo na turistički plakat staviti onaj moćan šljunčani falus, kako bi turisti pohrlili na njega, nego neko jadno smotano stvorenje, sfrkano kao svinjski rep. Čak potpisuju i peticije, ali protiv koga? Jedni misle da su krivi nautičari koji sidrima sastružu alge s dna, pa da je to poremetilo kretanje šljunka iz mora prema plaži; drugi smatraju da se poremetio ritam juga, lebića i maštraluna pa da im se zato glavna turistička atrakcija naherila na jednu stranu; treći nagađaju da je pretjerana izgradnja kuća spriječila slijevanje oborinskih voda s kopna… A sve im je to još prije dva desetljeća predvidio domaći čovjek, brački multimedijski umjetnik Ivica Jakšić Čokrić, poznatiji kao Puko. Priroda je jača od nas i tu se ništa ne može. Proždrljivcima su zasluženo posluženi mrazovac i lude gljive. Umjesto da pišemo peticije protiv vjetrova i struja, protiv sidara i oborinskih voda, možemo izvući pouke iz Pukinih akcija. Boris Beck za Večernji (tekst prenosi Narod)

Nedjelja (12:00)

Prošao još jedan tjedan u znaku kokica

‘Julie je odlučila šutjeti’ dobitnik glavne nagrade ovogodišnjeg ZFF-a

Glavna filmska nagrada ide zrelom, odmjerenom i precizno kalibriranom dugometražnom prvijencu koji odaje zavidno vladanje tonom, strukturom i tempom. Psihološka drama i unutarnja napetost prekrasno su obrađene, obogaćene stilskim dodacima i ponavljanjima, što polako pojačava unutarnji nemir lika impresivnom suzdržanošću i složenošću – pojašnjenje je žirija za dobitnika glavne nagrade. Film je o tenisačici koja jedina ne odluči progovoriti o slučaju suspendiranog trenera. U kategoriji kratkometražnog igranog filma Zlatna kolica osvojio je film ‘Jelen’ tajlanskog redatelja An Chua, dok je španjolski ‘Ideja otoka’, u režiji Carmen Pedrero nominiran za Europsku filmsku nagradu. Zlatna kolica za najbolji hrvatski film u programu Kockice osvojila je Sara Alavanić s filmom ‘Fleka’. Nagradu Kinokino za najbolji film u dječjoj konkurenciji osvaja slovenski redatelj Klemen Dvornik za film Blok 5. Detaljnije na tportalu. HRT

Nedjelja (11:00)

Dečki su se samo igrali

Analiza DNK opovrgnula mit o preminuloj obitelji iz Pompeja

Obitelj zamrznuta u vremenu vulkanskom erupcijom koja je pogodila Pompeje prije gotovo dva tisućljeća. Majka, otac i dvoje djece – jedna je od mnogih priča koje su izmislili promatrači gipsanih odljeva žrtava tragedije koja je pogodila ovaj drevni grad. DNK analizom sada je utvrđeno kako su sve četiri osobe muškarci, koji nisu ni obiteljski povezani. Tu su i dvije osobe u nježnom zagrljaju za koje se dugo smatralo da su sestre ili majka i kći. Istraživači su također potvrdili da građani Pompeja potječu iz različitih sredina, ali uglavnom potječu od imigranata s istočnog Sredozemlja – naglašavajući široki obrazac kretanja i kulturne razmjene u Rimskom Carstvu. HRT

Nedjelja (10:00)

Brze i kratke

  • Biden će primiti Donalda Trumpa u srijedu u Bijeloj kući, Wall Street porastao nakon rezultata izbora (Index)
  • U Hrvatskoj nedostaje 230.000 radnika, najveći manjak u zdravstvu (N1)
  • Nova anketa: Sve veća potpora Milanoviću, Primorca se odriče i dio HDZ-ovaca (Nacional)
  • Najveći rast izvršenja smrtnih kazni u 2023. bio je u Kini, Iranu, Saudijskoj Arabiji, Somaliji i SAD-a, a od svih navedenih zemalja, samo se u Kini ne pozivaju na svetost života kad je u pitanju pobačaj (tportal)
  • Nakon Kine, najveći izvoznik automobila u Europsku uniju je Maroko. Ta afrička država u 2023. godini izvezla je 536.000 automobila (Forbes)
Nedjelja (09:00)

Kule od pijeska

Čudo održive gradnje: Neboderi sagrađeni od blata koji su preživjeli 500 godina

Čudo arhitekture nalazi se u Jemenu, u gradu Shibamu – neboderi sagrađeni od blata, koji datiraju još iz 16. stoljeća. Zbog ove osebujne gradnje, koja je izdržala razne klimatske izazove, ove su građevine primjer kako prirodni materijali pružaju puno više od krova nad glavom. Napravljeni od opeka od blata, materijala koji se inače tradicionalno koristio u Jemenu zbog energetske učinkovitosti – jer zadržava hladnoću unutar zgrade tijekom vrućih dana i toplinu tijekom hladnih noći – neboderi su gotovo 500 godina bili utočište od velikih temperaturnih oscilacija, ali i povremenih poplava. Shibam je UNESCO-va svjetska baština od 1982. godine zbog svoje jedinstvene urbanističke organizacije i arhitekture. Grad nije samo primjer kreativne uporabe lokalnih resursa, već i kulturno središte koje svjedoči o stoljećima tradicije i prilagodbi pustinjskim uvjetima. Green

Nedjelja (08:00)

Ovo 'spasava' shvatite metaforički

Dežulović: Samo stranac Srbiju spasava

Već u prvim minutama nakon novosadske tragedije postavljen je naracijski okvir o stanici sagrađenoj u vreme propale Titove Jugoslavije, i oronuloj komunističkoj nadstrešnici koja je, eto, čekala šezdeset godina da se obruši na srpsku nejač, po mogućstvu usred zlatne epohe Aleksandra Vučića i njegovog istorijskog projekta modernizacije Srbije. Na stranu sad jednostavno pitanje: ako “nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije u okviru obnove stanične zgrade”, ako stvarno “taj deo stanice nije rekonstruisan” – ne znam kako drugačije da formulišem – zašto nije?

Na stranu dakle svih šezdeset pet miliona evra, koliko je potrošeno na rekonstrukciju stanice i laži Aleksandra Vučića. Kojim dakle to “inovativnim” i “izuzetnim delima” Vučićeva napredna Srbija može da stane na crtu toj Jugoslaviji? Možda nacionalnim stadionom, koji će po projektu španskog biroa graditi Grci? Prugama koje ruskim parama grade ruski građevinari, ili novom beogradskom železničkom stanicom, koju je izgradio holandsko-bugarski konzorcij? To, eto, za slučaj da se pitate šta u grbu Vučićeve moderne i napredne, postjugoslovenske i potpuno antijugoslovenske Srbije uopšte znače ona četiri “C”. Dabome, sad se i vama kazalo. China Communication Construction Company. Boris Dežulović za Novosti