• Zbogom romantiko! – Sanja Pilić
  • Zbirka priča o životnim situacijama koje će vas nasmijati, dirnuti i potaknuti na razmišljanje.
• Pad – Albert Camus
  • Pridružite se Jean-Baptiste Clemenceu u njegovoj introspektivnoj ispovijedi u kišnom Amsterdamu.
• Let iznad kukavičjeg gnijezda – Ken Kesey
  • Klasična borba pojedinca protiv sustava, gledana očima šutljivog, ali pronicljivog poglavice Bromdena.
• Životinjska farma – George Orwell
  • Satirično i pronicljivo putovanje kroz alegoriju života i vlasti na jednoj ne baš običnoj farmi.
• Vrli novi svijet – Aldous Huxley
  • Putovanje u distopijsku budućnost gdje je sreća imperativ, a individualnost – prijetnja.

Journal

Dida je rekao: „Znaš šta ja ne kužin, unukiću? Zašto samo Amerikanci biraju američkog presjednika?“ Ja sam pitao: „Nego ko bi ga triba birat, dida?“ Dida je rekao: „Pa on upravlja deboto sa cilin svitom, a ne samo sa Amerikon! Odlučuje di će se započet neki rat, di će završit, kome će se udrit samkcije, kome neće, koji je genocid poželjan, koji je nepoželjan, kome će se uzet nafta, kome neće… Nije baš demokracki da samo mali dil čovičanstva bira čovika koji može jebat mater cilon čovičanstvu! Bereš?“ Ja sam rekao: „Beren, dida!“ Dida je rekao: „Evo uzmi nas Hrvate…”

Onda sam ja pitao: „Šta sa nama Hrvatima, dida?“ Dida je rekao: „A to… Znači, mi Hrvati ćemo, po odluci naše vlade, svakako američkon presjedniku morat ljubit dupe! Pa jel bi onda bilo normalno i demokracki da i mi možemo na izborima birat koje je to dupe štašmo ga morat ljubit? Jel tako, unukiću?“ Ja sam rekao: „Ako ti kažeš, dida…“ Dida je rekao: „Normalno da je! Jerbo nikako nije svejedno oćemol u dupe ljubit Trampa ili Kamomilu! Evo, ja bi da se mene pita masu rađe ljubija Kamomilino dupe! Al niko me ništa ne pita! Tu je problem!“ Ja sam pitao: „A zašto bi rađe Kamomilino?“ Dida je rekao: „Prvo i prvo, zato šta je žensko dupe lipše od muškog! A drugo i drugo, čuja san da Trampu nije mrsko prdnit! I zamisli da prdne baš kad ga Hrvati ljube u dupe!” Novo poglavlje iz Bilježnice Robija K.

• Sutra su američki izbori: Utrka je i dalje gotovo izjednačena. Kamala Harris na nacionalnoj razini ima 0.8% prednosti prema zadnjim anketama (Index)
• Razlozi zašto bi Harris ili Trump mogli pobijediti: Trump zato što nije na vlasti u jeku ekonomske nesigurnosti, otporan je na loš glas, bavi se ilegalnom imigracijom kao važnijom temom, a Harris zato što nije polarizirajuća figura kao Trump, odmaknula se od Bidena, stavlja naglasak na prava žena… (N1)
• Milanović: Briga za umirovljenike je važna. Tu nema Europske unije, ne postoji. To je naša odluka hoće li prosječan stanovnik ove države iz dobne kategorije koja postoje većinska moći živjeti (Nacional)
• Puhovski: Ako Vučiću uspije stvar s litijem, bit će nepobjediv narednih deset godina (N1)
• Osam godina od Pariškog sporazuma Hrvatska i dalje na začelju Europe po udjelu solarne energije (Lider)
• Američki lanac brze hrane inspiriran meksičkom kuhinjom “Taco Bell” uskoro ulazi i na srpsko tržište (Poslovni)

Posljednjih su tjedana u hrvatskim i – svjetskim kinima zaredali filmovi koji su protekle dvije godine snimani na hrvatskoj obali pri čemu je uglavnom riječ o pričama u kojima je Hrvatska ‘odglumila’ druge zemlje. Usto, imena poput oskarovaca Kate Winslet, Marion Cotillard i Danisa Tanovića te žanrovska šarolikost od drame do horora, dodatni su razlog za preporuku ovih naslova. Iako su hrvatske lokacije te angažman domaćih filmaša važan dio cjeline, glavnina je produkcije realizirana u Mađarskoj. Nažalost, Hrvatska nema ni približno takve uvjete snimanja filmova i njihove postprodukcije kao sjeverni susjed te je u pitanju još jedan aspekt kreativnih industrija i industrije općenito u kojoj je zemlja u 1990.-ima kobno deindustrijalizirana. Zagrebački Jadran film nekoć je bio središnjim mjestom ovog dijela Europe kada se radi o inozemnim produkcijama kojih je od sredine 1960.-ih do početka rata 1991. bilo gotovo stotinu i pedeset, i za veliki, i za mali ekran. Danas su u tom smislu Hrvatsku pretrčale sve bivše socijalističke države u Europi iza željezne zavjese. Boško Picula za tportal

Nakon Indije slijede Maroko s 38 posto, Ujedinjeni Arapski Emirati s 34 posto, Argentina i Brazil s po 32 posto, te Južna Afrika s 31 posto.
U sredini liste su Filipini (28%), Švedska (27%) i Južna Koreja (26%). Sjedinjene Američke Države imaju 23 posto, dok Australija i Velika Britanija dijele 22 posto. Na dnu liste su Japan s 19 posto te Kina, Njemačka i Francuska s po 18 posto. HRT

• Ponedjeljak, CineStar Branimir
  Zagreb Film Festival – Otvorenje 22. izdanja premijerom filma Proslava redatelja Brune Ankovića. Film istražuje razdoblje 1920.-1940. kroz priču vojnika Mije. Festival traje do subotnjeg zatvaranja s prikazivanjem Susjedne sobe Pedra Almodóvara.
• Utorak, Teatar &TD
  Premijera predstave Frutti di mare – Monodrama Ivane Krizmanić koja na nostalgičan način evocira osamdesete kroz osobnu priču i stand-up elemente.
• Četvrtak, Močvara
  Koncert i projekcija filma ‘GIFT’ – Japanska skladateljica Eiko Ishibashi izvodi glazbu za projekciju nijemog filma GIFT redatelja Ryūsukeja Hamaguchija, ekološku poemu inspiriranu japanskim krajolikom.
• Petak, Tvornica kulture
  Burn Out Festival – Festival nezavisne glazbe s nastupima Klinike Denisa Kataneca, Šize, Klotljudi i drugih afirmiranih bendova.
• Subota, Pogon
  Exposium – Završnica međunarodnog projekta Testing Ground: Reparative Practices s interdisciplinarnim programom, izvedbama i eksperimentalnom šetnjom jezerima na Savici.

tportal

U mnogočemu je riječ o tipičnom biografskom filmu koji, iako je zanatski savršeno režiran, demonstrira sve tendencije takvih ostvarenja. Određeni događaji su simplificirani, kronološki je sve zbrda-zdola, te se činjenicama frivolno barata, sve u službi apostrofiranja određenih autorskih intencija, međutim kad sagledate ostvarenje u kontekstu činjenice kako će možda upravo osoba koja je krala milijune iz udruga koje pomažu djeci s karcinomom (dokazano na sudu – tad je, uzgred rečeno, Cohn već umro od AIDS-a, pa možda zato), postati najmoćnija osoba na svijetu dobijete uznemirujući uvid u sve što je danas trulo u državi Americi.

Okosnicu filma čini Trumpov odnos sa svojim mentorom Cohnom u svojevrsnoj političkoj verziji “Star Warsa” u kojoj Palpatine objašnjava svom štićeniku Darth Vaderu (ili u ovom slučaju Orange Vaderu) sve tajne mračne strane i kako biti uspješan biznismen u obećanoj zemlji, točnije ostvariti američki san. “Napad, napad, napad”, “ne priznaj ništa, demantiraj sve” i “nikada, ali nikada ne priznaj poraz” postulati su koje je Trump naučio i izrazito uspješno implementirao još od 70-ih naovamo, te će čak i njegove pristaše sigurno priznati kako su to osnovne smjernice njegovog političkog izričaja i danas. Taj element uzdiže film iz zone prosječnog biografskog ostvarenja, dok su ostali segmenti bezbroj puta viđeni. Ravno do dna, a film ima svoju temu i na Forumu.

Čak 90% svih ikada proizvedenih Ferrarija i dalje je na cesti

Facebook je zaradio preko milijun dolara na oglasima koji šire laži o izborima

• Izbori i izborni kolegij: Amerikanci glasaju prvog utorka nakon prvog ponedjeljka u studenom, ali ne biraju direktno predsjednika, već elektore
• Uloga elektora: Elektori, njih 538, sastaju se u prosincu kako bi formalno glasali za predsjednika i potpredsjednika. Njihovi glasovi zatim se broje u Kongresu 6. siječnja
• Sastav kolegija: Svaka savezna država ima elektore u broju koji odgovara broju članova u Zastupničkom domu i Senatu, s dodatna tri elektora za Distrikt Kolumbija
• Sustav ‘winner-takes-all’: Većina država dodjeljuje sve elektorske glasove pobjedniku u toj državi, dok Maine i Nebraska svoje glasove dijele proporcionalno
• Potrebna većina: Kandidatu treba najmanje 270 od 538 elektorskih glasova za pobjedu. Ako je broj glasova izjednačen, izbori prelaze u Zastupnički dom
• Zašto ovakav sustav: Sistem je stvoren kao kompromis između narodnog glasovanja i zaštite interesa pojedinačnih država, kako bi se izbjeglo preglasavanje manjih država

N1, izgleda, donosi pogrešnu (zastarjelu) kartu. Zbog nešto izmijenjene demografske slike ona izgleda malo drugačije

Spasili gotovo izumrlu istarsku kozu: Ona nije samo simbol na grbu, već živi svjedok povijesti

Pijanist Zvjezdan Ružić izveo ‘Space Oddity’ Davida Bowiea na klaviru

• Struja i plin u Hrvatskoj su među najjeftinijima u EU, pokazuju podaci Eurostata. Štern: “Ne bude li svjetskih kataklizmi, cijene neće rasti” (N1)
• Posao medicinske sestre je težak i stresan, a nedostaje ih na svim odjelima (HRT)
• U Moldaviji prebrojano 92 posto glasova, aktualna prozapadna predsjednica preuzela vodstvo (N1)
• Dobar posao u Virovitici: Kirina optužuju da sadi 1300 stabala po 10 puta većoj cijeni. Sve radi tvrtka jednog HDZ-ovca (Nacional)
• Nitko ne želi raditi u školi: Predmeti nerijetko s nestručnom zamjenom, najteže je naći zamjenu u prirodoslovnim predmetima, matematici, tehničkoj kulturi…. (HRT)
• Superval+ krenuo u drugu sezonu u Vintage Industrialu – odlične svirke srednjoškolskih bendova, ali mali broj ljudi na njima, kažu na Ravno do dna (a (ne)zastupljenost takve glazbe na TV-u krenuli komentirati i na Forumu)

Iako je u objavljenim predizbornim anketama utrka izjednačena, uz blagi prelazak Trumpa u vodstvo, one neobjavljene ankete, čini se, pokazuju drukčije rezultate – uvjerljivu Trumpovu pobjedu. Oni koji su pratili izbornu kampanju izravno, svjedočili su potpunoj podijeljenosti američkog društva i političkih tabora, potpunoj grubonavijačkoj svrstanosti glavnostrujaških medija uz kampanju Kamale Harris. Oni koji izbornu kampanju prate u europskim glavnostrujaškim medijima, mogli su dosad pratiti uglavnom narativ Kamale Harris. Dijelom zbog takva jednostranog informiranja, većina europskih političara, pa i onih iz redova pučana, strepi od ​Trumpova povratka u Bijelu kuću. U Hrvatskoj također. Strahovi su djelomično opravdani. Osvoji li Trump Bijelu kuću, i ekonomski i politički i vojni procesi svakako će se ubrzati. No, nema straha da će uništiti NATO. Višnja Starešina za Lider.

Većina građana Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka preferira automobil kao prijevozno sredstvo, no sve je veća svjesnost o izazovima koje uzrokuje promet u gradovima, poput gužvi i nedostatka parkirnih mjesta. Građani smatraju da bi unapređenje infrastrukture, poput gradnje dodatnih cesta, parkirališta i kružnih tokova, moglo poboljšati stanje. Biciklizam je popularan, osobito u Osijeku, ali postoje problemi s biciklističkim stazama i sigurnošću. Iako većina podržava češće korištenje bicikala i romobila u budućnosti, malo tko planira promijeniti svoje navike. Revija HAK

SOS za istok Hrvatske: Slavonija postala siromašnija od Srbije! – glasio je novinski naslov, i Hrvatima su nakon trideset pet godina konačno osvijestili razmjere propasti njihove žitnice, kako su joj tepali u vrijeme kad je tom slavnom povijesnom regijom još raslo žito i talasalo ono davno zlatno klasje iz preporodnih pjesama i učeničkih sastavaka. Ništa kataklizmu slavne Slavonije Hrvatima nije osvijestilo kao posljednji izvještaj Eurostata, koji kaže da je gotovo trećina Slavonije siromašna ili na granici siromaštva. Ima o tome – o SOS-u za Slavoniju – poučna jedna povijesna priča, koja počinje u osvit prošlog stoljeća, siječnja 1904. godine.

Na historijski Slavonijin SOS odazvali su se brodovi Prinzess Irene i Batavia, spasivši svih četiri stotine putnika, a britanski Board of Trade pokrenuo je uskoro istragu koja će pokazati kako je “Slavonia bila deset i pol milja izvan predviđenog kursa, ploveći brzinom neprilagođenom vremenskim uvjetima”. Prije nego što je proglašena totalnim gubitkom i prepuštena moru, iz brodske je olupine prema pedantnom zapisniku spašeno ukupno četiri stotine vreća kave, dvjesto bačava ulja i dvadeset pet poljoprivrednih strojeva – sve što je ostalo iza oronule, propale, uništene i napuštene Slavonije. Boris Dežulović za Novosti

Bezos i Musk su kao yin i yang: nerazdvojni suparnici, sparing partneri u svemirskoj utrci, dugogodišnji pretendenti na titulu najbogatijeg čovjeka svijeta. (Trenutni rezultat, u milijardama dolara: 239,9 za vodećeg Muska naspram 212,3 za drugoplasiranog Bezosa). Pritom se, na zadovoljstvo globalne publike, već dvadesetak godina otvoreno ne podnose.  Dvojica najbogatijih ljudi na svijetu slažu se oko podrške Donaldu Trumpu. Potporu najjezivijem među političkim klaunovima ne pružaju, doduše, s jednakim entuzijazmom. Elon Musk je Trumpov neskriveni fan, Jeff Bezos samo oportunist, ali rezultat je u osnovi isti. Nije dakle neophodno da gledamo, rezultat ionako znamo. Jer čak i ako Trump ne pobijedi, za Muska i Bezosa ništa se značajno neće promijeniti. Oni ovu utakmicu ne mogu izgubiti. Kako i bi: najmoćnija država svijeta financira njihova obećanja života na drugim planetama, a oni već uništavaju jedinu planetu na kojoj možemo živjeti. Boris Postnikov za Novosti.

Nizozemski konzorcij BaSyc korak je bliže stvaranju potpuno umjetnog života, nastojeći izbjeći evolucijske “neefikasnosti” poput zaobilaznog živca žirafe. Koristeći pojednostavljeni dizajn, BaSyc je osmislio umjetne stanice s tek pet ključnih elemenata za proizvodnju energije, u usporedbi sa stotinama u prirodnim mitohondrijima. Nova postignuća uključuju umjetne vezikule s električnim nabojem, što omogućava složene stanične funkcije. Ovaj bi projekt, financiran s 18.8 milijuna eura, mogao uskoro dovesti do sintetičkog života, dok je njegov nasljednik, EVOLF, već osigurao dodatnih 40 milijuna za nastavak istraživanja. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

• Krešimir Macan iz SAD-a za N1: Trump priprema teren za slučaj izbornog poraza (N1)
• Drastičan pad poljoprivredne proizvodnje: peradi 2 milijuna manje, svinja 169.000, a ovaca 106.000 (Danica)
• Smijenjen načelnik Općine Murter, koji je novac općine trošio u bordelu (Index, RTL )
• Sprječavaju nadutost i plinove: Jedite što više ove namirnice za zdrava crijeva – zeleno povrće, mahunarke i žitarice, fermentiranu hranu, a ne zaboravite i na čistu vodu (N1)
• Najuspješniji influenceri: na vrhu MrBeast, Dhar Mann, Matt Rife, Charli D’Amelio, braća Stokes, Mark Rober, Alex Cooper… (Forbes)
• Ovo može samo Max Verstappen! Nizozemac krenuo sa 17. mjesta i slavio u Brazilu (Sport klub)

Legov put do legendarnog brenda kakav je danas nije bio ni jednostavan ni brz. Počevši kao mala stolarska radionica u Danskoj, Lego se razvijao kroz izazovne trenutke i inovacije, izgrađujući carstvo igre kockicu po kockicu. Vrijednost kompanije je lani procijenjena na oko 13 milijardi američkih dolara.

Priča o Legu počinje ranih 1930-ih s Oleom Kirkom Christiansenom, danskim stolarom iz malog grada Billunda. U početku je izrađivao namještaj u svojoj skromnoj radionici, ali Velika depresija pogodila je njegovo poslovanje te ga prisilila na prilagodbu. Odlučio je početi s izradom drvenih igračaka, što je bila odluka proizašla iz nužde te je u konačnici preobrazila budućnost njegove tvrtke.

Christiansen je svaku igračku izrađivao s iznimnom pozornošću, fokusirajući se na kvalitetu i trajnost, vrijednosti koje će kasnije definirati brend. Ime Lego usvojeno je 1934. godine, a inspirirano je danskim izrazima “leg godt”, što u prijevodu znači “dobro se igraj”. Zaokret prema igračkama, u kombinaciji s novim imenom, označio je početak za brend koji će inspirirati generacije diljem svijeta. Index

Robne kuće bile su jedan su od simbola razvoja Jugoslavije jer osim za potrošačke potrebe služile su kao centralno mjesto okupljanja stanovnika, a u njima se prezentirao tehnološki napredak koji je dolazio sa zapada, objašnjava arhitekt i konceptualni umjetnik Antonio Grgić. U vrijeme Jugoslavije funkciju šoping centara imali su objekti koje i danas znamo kao robne kuće, ali njihova je namjena bila šira i kompleksnija od sadašnjih prigradskih kompleksa koji su namijenjeni isključivo konzumerizmu. Državno vodstvo tada je tražilo novi model socijalističkog razvoja, a iz takve prekretnice, između ostalog, stvorene su robne kuće koje se, osim nekih, minimalno razlikuju formom, ali se razlikuju po gabaritima te su lako prilagodljive prostoru u koji ih se smještalo. HRT