03/11/2024 - Monitor.hr
Prekjučer (23:00)

O, Majko Božja

Groupie: Sveta Marijo, čuvaj žive i mrtve Hrvate

Kao u nekom jungovskom sinkronicitetu, pred crkvom preko puta trešnjevačkog placa zatekao sam supruga Marije Selak, Ninu Raspudića. Pred crkvom je imao mali štand na kojem je pisalo: Marija za Hrvatsku. Nakon što smo se srdačno pozdravili, upitao me:

“Svirac, ti vjeruješ u Mariju?”

“Naravno. Samo ljevičari ne vjeruju.”

“Imaš pravo. I zato je svi mi desničari i centar moramo podržavati, slušati, vjerovati u nju…”

“Da, ja sam joj spreman i hodočastiti. Meni samo Marija može pomoći da promijenim svoj grešni život pun perverzija.”

“To si lijepo rekao. Hoćeš li se onda potpisati za Mariju?” Raspudić mi je pružio kemijsku olovku.

“Da, hoću… A kad se kreće?”

“Gdje kad kreće? U kampanju?”

U Međugorje.

“Čekaj, ti misliš da ja tu skupljam ljude za izlet u Međugorje?” Raspudić nije postao ništa manje nervozniji od mene.

“Pa da, šta bi drugo radio na štandu pred crkvom?”

“Skupljam potpise za Marijinu kandidaturu za predsjednicu!”

“Za Mariju, tvoju ženu? Mariju Selak?”

“A nego za koga? Za Majku Božju!?”

Nacionalna groupie

Prekjučer (23:00)

Good news, everyone!

Nova nalazišta plina i nafte znatno smanjuju hrvatsku ovisnost o uvozu energenata

Prema izmijenjenim ugovorima, Hrvatskoj ukupno pripada više od 50 posto novčanog toka projekta od eksploatiranih količina nafte i plina pa će tako i država više zaraditi od dva nova nalazišta ugljikovodika u blizini Kutine i Siska, otkrivena u kolovozu i rujnu. Riječ je, kako nam je objašnjeno u Agenciji za ugljikovodike, o vrlo izdašnim nalazištima ugljikovodika koja su posebno važna zbog činjenice da Inina plinska polja u sjevernom Jadranu iz godine u godinu bilježe se veći prirodni pad proizvodnje i rezerve se u njima rapidno smanjuju. Važnost novih nalazišta plina i nafte raste zbog same činjenice da je njima Hrvatska dodatno smanjila ovisnost o uvozu energenata. Nacional

Prekjučer (22:00)

Brze i kratke

  • Tisuće ljudi okupilo se na prosvjedu u Beogradu: Ostavljali “krvave” šake ispred zgrade Vlade (N1), fotografije prije i poslije dokazuju – nadstrešnica je proljetos dodatno opterećena (Index), navodno u radove od 65 milijuna eura nije utrošeno ni 15 (Index)
  • Zovu je ‘kraljicom anketa‘, baš nikada nije pogriješila, tvrtka Selzer & Co sada prognozira pobjedu Kamale Harris u Iowi (Jutarnji)
  • Nova poskupljenja: Cijene hrane i pića rast će i dalje, upitan je samo postotak (Lider)
  • Završila izgradnja Podravkinog logističko-distributivnog centra. Zapošljavat će 100 radnika (Forbes)
  • Kamala Harris se pojavila u emisiji ‘Saturday Night Live’ (HRT)
  • Nacional: Ante Ćorušić prvo se prijatelju požalio da mu prijete, a nedugo potom s vrha stepenica pao na glavu, nije isključeno da se namjerno bacio
  • Ispovijest bivše prostitutke iz Zagreba: ‘Nisam mrzila mušterije nego one koji su me u taj posao natjerali’ (Večernji,  24sata)
Prekjučer (21:00)

Ako ti se razgovara o nečemu, pokreni podcast

Podcasti su prostor slobode, zato vidimo i kretene i genijalce

U vrijeme senzacionalizma i ganjanja klikova, mogu li mediji ponuditi kvalitetan sadržaj koji oplemenjuje publiku i preživjeti? Najpoznatiji podcaster u regiji tvrdi da je upravo podcast ta nova forma koja će zadovoljiti ljudsku potrebu za kulturom i dubinom. Podcast je prvi i trenutno jedini medijski format koji je potpuno nezavisan i upravo zbog toga toliko brzo raste, kaže Galeb. Prisjetio se kako je još 2022. godine postojalo oko 4.000.000 aktivnih podcasta koji redovito objavljuju epozode, a čak 50 % novih podcasta pokrenuto je samo te godine. Taj prostor slobode ujedno i opasan jer aposlutna sloboda ima pozitivnu i negativnu stranu koju Galeb uspoređuje sa slobodom i anonimnošću u svijetu kriptovaluta. Ne postoji sustav koji ih regulira ili kontrolira, a isto je sa slobodnim prostorom u medijima kao što su podcasti. Netokracija

Prekjučer (20:00)

Misli na sebe, ali i na druge

Alen Vitasović kod Stankovića: Nagli uspjeh me potaknuo da više pijem

U emisiji govorilo se o ljudima koji su pali, digli se, otvoreno progovorili o problemima i svojim primjerom mogu poslužiti nekim drugim ljudima da ne rade iste greške. Svira klavijature, klavir, saksofon, flautu, gitaru i bubnjeve, ali na koncertima uzima druge instrumentaliste. Odsvirao je sam u studiju 90 posto svojih aranžmana, za više od 200 pjesama. Dodao je kako se od ZAMP-a ne može živjeti.

Nisam ni razmišljao da ću nešto postići, kao što se meni kasnije dogodilo. Glazbenik sam u srcu i uvijek sam maštao. Livijo mi je rekao da sam trebao završiti neki fakultet i ili žestoki tečaj da se snađem u onome što je mene snašlo. Iz jednog sela, odjednom si u Lisinskom. To sam gledao samo na televiziji. Puno novinara, putovanja, izgubljene noći, ogromna popularnost preko noći i sve te curice koje vrište, to je mene jako traumatiziralo. Koliko mi je u tom trenutku bilo drago, toliko sam bio slomljen čovjek. Alkohol ne bih nikome preporučio, ali to me držalo na površini gdje si bez menadžera i nepripremljen.

Javna sam osoba koja je priznala problem s alkoholom i to se kod mene zna. Uvijek ću biti stigmatiziran kao alkos, dok neki iza mene padaju po podu ili cesti, za njih ne zna nitko. U državi je puno slučajeva koji se ne liječe. Ja sam na vrijeme odlučio stati tome na kraj. HRT

Prekjučer (19:00)

Glazbeni program u podbačaju

Jagatić: Muzika za gluhe, slijepe i nijeme urednike HRT-a

Ako nečega ima u velikim količinama u Hrvatskoj onda su to sigurno bez svake sumnje glazbeni festivali posvećeni svim glazbenim žanrovima. Vrhunac glazbene produkcije HRT-a je prijenos DORE i Eurosonga, dodjela nagrade Porin, show program poput The Voicea ili pak A strane i to je to. Što se doista događa na sceni, tko puni dvorane, čiji su koncerti najposjećeniji, koga muzički kritičari najviše hvale, tko su nove zvijezde u usponu je za njih nevažno. Samo u Zagrebu su ove godine nastupili Grace Jones, Khruangbin, Steel Panther, The Hu, Thievery Corporation, Body Count, Dropkick Murphys, Einstürzende Neubauten, Jesus and Mary Chain, Nick Cave itd. Jazz zvijezde dolaze sa svih strana svijeta, a nije nešto popraćen niti INmusic. Dosta je neobjašnjivo i teško za shvatiti zašto se u programu Hrvatske televizije ne nalazi niti jedna jedina emisija posvećena aktualnoj hrvatskoj pop rock sceni. Jednako teško kao i shvatiti zašto ne informiraju svoje gledatelje o događanjima i zvijezdama (ne uključujući skandale) s globalne pop rock scene. Dubravko Jagatić za Muziku

Prekjučer (18:00)

Opreznije s papučicom gasa

Načinom vožnje utječete na potrošnju goriva, možete je i smanjiti

Istraživanja su pokazala da variranje brzine između 75 i 85 km/h svakih 18 sekundi može povećati potrošnju goriva za čak 20 posto. Način na koji upravljate papučicom gasa ima ogroman utjecaj na potrošnju goriva. Naglo ubrzavanje i česte promjene brzine značajno povećavaju potrošnju. Umjesto toga, pokušajte ubrzavati postupno i održavati konstantnu brzinu kad god je to moguće. Stručnjaci preporučuju da za ubrzavanje od nula do 20 km/h potrošite oko pet sekundi. To možete vizualizirati tako da zamislite otvorenu šalicu kave na kontrolnoj ploči – cilj je ne proliti je. Kad jednom postignete željenu brzinu, održavajte je što je moguće konstantnijom, piše net.hr. Poslovni

Prekjučer (17:00)

Otpad s korisnim značajkama

Enigma mokraćne kiseline: otpadna molekula koja je pomogla oblikovati ljudsku evoluciju

Većina životinjskog svijeta se svojeg metaboličkog otpada rješava putem sofisticiranog enzimskog procesa, ali ljudi su u tom pogledu iznimka. Dok su ostali sisavci tijekom 200 milijuna godina evolucije zadržali taj enzim koji razgrađuje mokraćnu kiselinu, naši preci su ga prije par milijuna godina evolucijski izgubili, ostavljajući bubrezima nezahvalan zadatak izbacivanja nerazgrađene mokraćne kiseline iz naših tijela. Mokraćna kiselina je izravan otpadni produkt razgradnje purina, spojeva koji se nalaze u mnogim namirnicama: crvenom mesu, plodovima mora, alkoholnim pićima…. Tijelo se mokraćne kiseline rješava jer je u metaboličkom smislu nepotrebna i beskorisna, a povrh toga, kada se u organizmu nalazi u većim količinama može izazvati vrlo neugodan oblik upale zglobova: giht. No, nema samo negativan predznak. Postoje sugestija da smo urikazu izgubili zbog održavanja krvnog tlaka u uvjetima niskog unosa soli, a mogla bi biti povezana s višom razinom antioksidativne zaštite. Igor Berecki za Bug

Prekjučer (16:10)

Uginuo najveći krokodil u zatočeništvu, star više od 110 godina

Prekjučer (16:00)

Brze i kratke

  • Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja (N1)
  • Novi podaci: hrana u Hrvatskoj prošli mjesec osjetno poskupjela (Danica)
  • Kinezi izgradili divovsku vjetroelektranu: Sama napaja grad od 55.000 kućanstava (tportal)
  • U projektu rekonstrukcije zgrade u Novom Sadu nije sudjelovao ni jedan jedini stručnjak (Nacional), na silu odveli organizatora prosvjeda (Index), betonska nadstrešnica željezničkog kolodvora u Novom Sadu urušila se u petak oko 12 sati. Poginulo je 14 osoba, među kojima su dvije djevojčice u dobi od 9 i 5 godina. Osamnaestogodišnji mladić i djevojke od 21 i 23 godine teško su ozlijeđeni i životno ugroženi. Mladiću od 18 godina amputirana je noga. Identificirano je 14 žrtava (Index)
  • U utorak će se znati tko će biti idući američki predsjednik (ili predsjednica), presudna bi mogla biti pitanja o ilegalnoj imigraciji i prava na pobačaj (N1)
Prekjučer (15:00)

Nisu ni travari bili ludi

Dragoljub – panaceja iz našeg vrta

San o lijeku za sve bolesti, ili kako bi se to grčki reklo o panaceji, star je valjda koliko i čovjek. U Kini su imali eliksir besmrtnosti, a u Europi su tragali za kamenom mudraca koji sve metale pretvara u zlato, a liječi  i sve bolesti. Pa kao što savršenstvo metala treba tražiti u zlatu, tako i savršenstvo čovječjeg tijela treba tražiti u zdravlju. U milijunima godina dugoj borbi za opstanak biljke su razvile osebujne načine obrane od parazita, bakterija i virusa, a ta se obrana na kraju svodi na smjesu organskih spojeva koji u sinergiji djeluju protiv svih neprijatelja s kojima se biljka susretala i još se susreće. Jedna takva biljka je dragoljub, od čijeg su dijelova naši znanstvenici napravili čaj – i to ne bilo kakav, i to uz pomoć mikrovalne pećnice, odnosno upotrebu mikrovalnih zračenja. Razlika se vidjela već na prvom i, rekao bih najvažnijem testu, testu citotoksičnosti prema stanicama raka grlića maternice (HeLa), raka debelog crijeva (HCT116) i raka kostiju (U2OS), a djelotvornima su se pokazali i u borbi protiv bakterija. Nenad Raos za Bug

Prekjučer (14:00)

Uskoro se ponovno vozamo u zlatnim kolicima

Osnivač ZFF-a: Na našim je projekcijama uvijek navijačka atmosfera

Ove godine smo imali najviše prijava do sada – po nekoliko stotina filmova u svakoj od kategorija – pa je proces selekcije bio dug, ali smo jako zadovoljni odabranim. I u dugometražnoj i kratkometražnoj konkurenciji prikazujemo po deset filmova, od kojih je film zatvaranja izvan konkurencije. Izbor je prilično šarolik i publika će moći pogledati po našem sudu izvrsne filmove iz svih krajeva svijeta – od Tajlanda preko Litve do Srbije – koji se razlikuju po odabranim temama i redateljskim pristupima. Prikazat ćemo i feel good filmove i zanimljive obiteljske drame, naslove koji se bave odrastanjem i one koji se bave određenim povijesnim periodom. Uz Glavni program, tu su i stalni programi – natjecateljski “Ponovno s nama”, u kojem se autori čije smo prve ili druge filmove prikazali na prijašnjim izdanjima festivala bore za nagradu Zlatni bicikl. Tu je i “Velikih 5”, u kojem prikazujemo uratke iz pet najvećih europskih zemalja, “Kino Kino”, program za najmlađe, a imamo i novi-stari “Program plus”, koji je namijenjen srednjoškolcima i malo starijima od njih. Kaže Boris T. Matić za Novosti.

Prekjučer (12:00)

Parkiralište kao ogledalo demokracije

Jergović: Kratka povijest parkiranja u Zapruđu

Baveći se parkiranjem u središtu grada gradonačelnik Tomislav Tomašević i skupina Možemo!, pod kojom je i Zagrebparking, uvela je kvartovsko parkiranje u centru, te je u još nekim dijelovima Novog Zagreba uvela naplatu parkiranja. Na molbe i potpise građana iz Zapruđa su se oglušili, iz čega se može zaključiti da je ovom kvartu namijenjena sudbina slobodnog javnog parkirališta onih koji pristižu u Zagreb i kojima je parkiranje po zatvorenim javnim garažama skupo, kao i radnicima iz okoline, koji u grad dolaze u svojim autima. Zapruđe time, i ne samo time, postaje žrtvovana gradska periferija, bezvrijedna u svakom pogledu, postaje predgrađe Jakuševca, odbačeni i žrtvovani kvart, gdje po potrebi možemo odložiti svoje četverokotačno smeće.

Trabunjanje o izborima kao o prazniku demokracije prikriva suštinu njezina nefunkcioniranja. Smjenjujući jedne da bismo, ukoliko nas je baš mnogo, postavili druge, ne postižemo ništa ukoliko su i jedni, i drugi savršeno neosjetljivi na demokratsku svakodnevicu. Da nisu bili previše zadrti, i da su imali televiziju i društvene mreže, i Staljin i Hitler mogli su si dopustiti po jedan praznik demokracije svake četiri ili pet godina. Činjenica da mi u Zapruđu ne možemo ispred svojih zgrada parkirati svoje aute, a to smo mogli prije nego što je započela naplata parkiranja u Središću, pitanje je jedne loše politike. Miljenko Jergović za soj blog

Prekjučer (11:00)

Zanimljive, lijepe i tajnovite

Romantični simbol starog Japana – gejše – nose u sebi vrline koje su i danas privlačne

Te vrhunske umjetnice i pametne sugovornice, trenirane da gostima pruže osjećaj najboljeg gostoprimstva i posebnosti, nepravedno je sagledavati isključivo kroz prizmu seksualnih objekata, kakvima ih se često površno doživljava. One su inspiracija kako spojiti nježnost i eleganciju s profesionalnom izvrsnošću i sposobnošću mudrog izricanja artikuliranog stava. Smatra se da su u posao vrhunskih umjetnica čiji je zadatak zabavljati goste i s njima lijepo razgovarati uvedene sredinom osamnaestog stoljeća. Do tada su to obavljali muškarci, a predaja kaže da su u samo 25 godina istisnule muškarce iz te profesije. Zagonetne su i tajnovite, a senzualnost njihove pojave oslanja se na prepuštanje mašti. Iz serijaala Gorana Milića What’s up Japan? HRT

Prekjučer (10:00)

Brze i kratke

  • Pojavila se snimka urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu iz drugog kuta, na Indexu kažu da će temu zbog tamošnje cenzure i potencijalnog  zataškavanja slučaja u Srbiji pratiti intenzivno (Index), iako službeno kažu da se na nadstrešnici nije radilo u sklopu obnove, pojavila se snimka da se na njoj nešto izvodilo prije nekoliko mjeseci, samo nije poznato što (Index)
  • U vukovarskom Podunavlju pošumljeno 10.000 četvornih metara: Korišteni dronovi i sjemenske bobice (Green)
  • Rani hrčak ili Gyromitra esculenta smrtonosno je otrovna gljiva. Njezino latinsko ime sugerira da je jestiva – što i jest – ali samo ako se ispravno spremi. U Finskoj je serviraju kao specijalitet u restoranima (DW)
  • Dimnjačari imaju pune ruke posla, a sve je manje obrta (HRT)
  • Umirovljeni inženjer na Mljetu stvorio samoodrživu eko oazu (HRT)
Prekjučer (09:00)

Izbori iz kuta ulagača

Evo popisa dionica i sektora koji bi mogli utjecati na ishod američkih izbora

  • Trumpova pobjeda ili republikanski zamah mogli bi podići banke na Wall Streetu kao što je JPMorgan Chase, Bank of America i Wells Fargo. ‘Receptivniji‘ regulatorni pristup digitalnoj imovini pod Trumpovom pobjedom mogao bi koristiti kripto dionicama – MicroStrategy, Riot Platforms, MARA Holdings, Hut 8 i Bit Digital popeli su se između 3,4 posto i 45 posto u listopadu.
  • Energija: Analitičari Morgan Stanleya vjeruju da bi Trumpovo predsjedništvo moglo dati prioritet smanjenju regulatornog opterećenja domaće proizvodnje nafte i plina, dok bi istovremeno razmatrale mogućnost restriktivnije trgovinske politike.
  • Pobjeda Kamale Harris imala bi pozitivno kretanje za dionice građevinskih tvrtki, farmaceutskih divova, a najavljeno oporezivanje korporacija i bogatih uključuje stopu poreza na dobit od 28 posto i to bi moglo pomoći deficitu SAD-a.  Zelena energija mogla bi dodatno napredovati pod Harris, s potencijalom za povećanje poticaja i politika podrške

Lider

Prekjučer (08:00)

Pa nećemo baš sve dati kapitalistima

Državno vlasništvo ključnih resursa kao jamac stabilnosti i razvoja

Države koje strateški upravljaju svojim resursima, poput energetike i vode, ostvaruju gospodarski rast i očuvanje suvereniteta. Primjer JANAF-a, koji je zadržao stabilnu opskrbu tijekom globalnih kriza i investirao u obnovljive izvore, pokazuje kako državna poduzeća mogu biti profitabilna i uspješna. Ključ za budućnost leži u daljnjem podizanju standarda upravljanja, diverzifikaciji poslovanja i očuvanju kritičnih resursa pod državnim vlasništvom kao temelju dugoročne održivosti i zaštite nacionalnih interesa. Poslovni