studeni 2024 - Monitor.hr
Danas (10:00)

Susjedi misle na zdravlje

Slovenija kreće s proizvodnjom terapije za agresivne tumore

Stručnjaci iz Slovenije prije nekoliko godina iz donacija građana prikupili dovoljno sredstava da pokrenu vlastiti projekt proizvodnje CAR-T stanica. Ova terapija uspješno se provodi u Hrvatskoj od 2020. godine, no Slovenija je nedavno napravila važan korak pokrenuvši vlastitu proizvodnju CAR-T stanica za liječenje B-staničnih limfoma i leukemija. Njihova ideja je da bi se tako mogla ostvariti značajna ušteda koja bi omogućila liječenje više pacijenata za isti novac. CAR-T terapija (Chimeric Antigen Receptor T-cell therapy) je inovativna imunoterapija koja koristi genetski modificirane T limfocite (vrsta bijelih krvnih stanica) pacijenata za borbu protiv određenih vrsta raka. Razvijena je s ciljem da pojača prirodnu sposobnost imunološkog sustava za prepoznavanje i uništavanje stanica raka, posebno hematoloških maligniteta, poput leukemija i limfoma. Nažalost, CAR-T terapija je za sada još uvijek dosta skupa. Jedan od razloga je to što je kompleksna i individualizirana za svakog pacijenta. Osim toga, terapija zahtijeva posebnu opremu i visokokvalificirane stručnjake. Konačno, razvoj CAR-T terapije uključuje dugogodišnja i skupa istraživanja i klinička ispitivanja. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Danas (10:00)

Brze i kratke

  • DORH aktivirao Lex AP zbog detalja iz EPPO-ve istrage. A što je s informacijama iz USKOK-a? Sada bi mogli početi pozvati novinare koji su poruke objavili, na ispitivanje kako bi pokušali od njih doznati odakle su dobili informacije iz istrage. No, kako novinari ne moraju odati svoje izvore, pitanje je što će državno odvjetništvo nakon tih ispitivanja doista poduzeti (N1)
  • Vili Beroš u Rješenju o provođenju istrage EPPO-a uopće nije označen kao član “zločinačke organizacije” kojoj je na čelu Hrvoje Petrač, tek je šesti okrivljen, Nacional opisuje da je prije tek “potrčko”
  • Četvero turista umrlo u Laosu. Popili besplatne žestice, otrovali se metanolom? Ranije ove godine 57 ljudi u Indiji je umrlo nakon konzumiranja likera s metanolom. Slični slučajevi masovnog trovanja također su zabilježeni diljem svijeta, od Filipina do Perua, navodno metanol dodaju kao jeftini dodatak da povećaju koncentraciju alkohola (Index)
  • Hrvati putuju više unatoč većim cijenama, zanimanje za skijaške aranžmane nikada nije bilo veće (HRT)
  • Bugari Zagrebačkoj pivovari htjeli prodati domenu Hidra.hr, CARNET im je oduzeo – u svijetu preprodaje internetskih domena zarada je legitimna stvar, no domena s nastavkom hr ima drugačija pravila. Ako se dogodi da netko ima pravo na određeno ime pokrene arbitražu, CARNET je može oduzeti. Uvjet je da postojeći korisnik nema pravo ili interes na navedenu domenu i koristi je suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uobičajena cijena je 60 eura, ovi htjeli prodati za 1800 (Forbes)
Danas (09:00)

Oni bi se igrali s genima

Napor GMO industrije i pripadajućeg lobija mogao bi proklijati – u EU pokušavaju progurati zakon koji ide na ruku GMO industirji

Sve češće dolaze glasine da bi se mogla mijenjati politika na način da se počnu ublažavati pravila, otvarajući put k uzgoju GMO-a u cijeloj Europi i ne označavanju namirnica koje u sebi sadržavaju GMO hranu, u razgovoru za H-Alter pojašnjava Biljana Borzan, koja o ovoj temi govori niz godina. Bitka za uvođenje GMO-a (organizama poput kukuruza, soje ili repe u koji su neprirodno uneseni geni drugih organizama) na europsko tržište vodi se nekoliko desetljeća. Za razliku od SAD-a, gdje je GMO prisutan u 75-80 posto hrane, EU preko Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) svaki od ovih organizama mora zasebno ispitati kako bi se njihova prodaja autorizirala. Nakon toga je na članicama hoće li ih pustiti na svoje tržište ili ne. S obzirom na dominaciju desnice u novom sazivu EU parlamenta, koja je inače okrenuta interesima velikih igrača, moglo bi biti problema, zaključuje.

Danas (08:00)

Da mi je takva kuća, bolje bih živio nego ministar

Na jednoj od najljepših zagrebačkih lokacija prodaje se zanimljiva nekretnina, cijena – prava sitnica

Iako se radi o jednoj od atraktivnijih zagrebačkih nekretnina, kuća se prodaje već neko vrijeme. To dokazuje i snižena cijena koja je s nedavnih 1.790.000 tisuća eura spuštena na 1.390.000 eura. Osim kuće od 250 m2, na parceli od 950 m2 nalazi se i uredski objekt od 110 m², koji se sastoji od tri ureda i do kojeg vode stepenice. Sama kuća ima četiri spavaće sobe i dvije kupaonice te dnevni boravak iz kojeg puca prilično magičan pogled na zelenilo koje ga okružuje. Kuća je obložena drvom i kamenom, a u oglasu stoji da je u odličnom stanju. Dobro je prošla i nakon potresa, što samo po sebi dokazuje kvalitetu gradnje, pa i življenja. Nalazi se u ulici Dubravkin put, okružena zelenilom i drvećem, a nalazi se praktički u centru Zagreba (blizu je i Tuškanac) (Haus)

Danas (00:00)

Crna sjećanja

Tko će razviti PTSP? Evo koji su ključni čimbenici

PTSP nastaje kada je osoba izložena proživljavanju traume. Hoće li osoba razviti ovaj poremećaj, ovisi o nekoliko faktora: vrsti traume, obilježjima ličnosti i podršci okoline nakon traume. Kod prirodnih katastrofa, koje se percipiraju kao viša sila, manje je vjerojatno da će doći do PTSP-a. Puno je vjerojatnije kada je u pitanju ljudska okrutnost, naglašava psihijatrica dr. Marijana Braš za Radio Sljeme. Ako je osoba emocionalno nezrela, primjerice dijete ili mlada osoba, rizik za razvoj PTSP-a znatno raste. Presudnu ulogu ima intenzitet i duljina trajanja. Podrška okoline nakon traume često odlučuje hoće li se trauma razviti u kronični poremećaj ili će osoba, nakon akutne reakcije na stres, uspjeti izaći iz krize.

Jučer (23:00)

Baba na telefonu uzvraća udarac

Britanski telekom O2 izradio “AI bakicu” koja će tratiti vrijeme telefonskim prevarantima

Borba s automatiziranim telefonskim prevarantima u Velikoj Britaniji bit će podignuta na novu razinu zahvaljujući tamošnjem telekomunikacijskom operateru O2. Oni su nedavno predstavili svoj projekt “Daisy”, koji se sastoji od chatbota s glasom identičnim ljudskome, iza kojeg stoje modeli umjetne inteligencije i sinteze glasa, a uloga tog sustava prilično je jedinstvena. Zamišljen je kao “AI bakica”, koja će se javljati na prevarantske pozive u stvarnom vremenu, odgovarati na njihova pitanja, “zapričavati” ih koliko god je to dugo moguće, zavaravati ih i navoditi na krive zaključke, predstavljati se kao stvarna osoba, a sve s jednim ciljem – osloboditi stvarne, ljudske korisnike telekom usluga od sličnih prevarantskih poziva. Bug

Jučer (22:00)

Brze i kratke

  • Tisuću dana rata u Rusiji: riječ rat je i dalje zabranjen, a ratna propaganda posvuda. Ruski izvori u svojim vijestima o “pobjedama” i “uspjesima” uopće ne govore o broju žrtava, a borba se ne vodi samo protiv Ukrajine nego i protiv “domaćih izdajnika” u vlastitim redovima, koji završavaju u logorima (Index)
  • SDP napustio sabornicu i održao veliku presicu: “HDZ-ov dečko Turudić položio je prvi test” (N1), Milanović: Pomilovat ću svakoga tko bude osuđen zbog Lex AP-a (Index)
  • Američki izaslanik, koji vodi pregovore o primirju između Izraela i Hezbolaha u Libanonu, izjavio je u utorak da je sporazum o okončanju sukoba ‘nadohvat ruke’, usmjereni su na povlačenje trupa obiju strana iz UN-ove tampon zone u južnom Libanonu, piše Euronews. (tportal)
  • Zagreb opet ima jako nezdrav zrak. On ubija više od alkohola i cigareta,  na listi stranice koja prati kvalitetu zraka IQAir bio 18. najzagađeniji veliki grad u svijetu – lošiji od pakistanskog Karačija, a bolji od talijanskog Milana. Najgori je bio indijski Delhi, a odmah iza njega Sarajevo (Index)
  • Snijeg je stigao i u Hrvatsku. Kamere na Sljemenu zabilježile su prvo ovosezonske pahulje (N1)
Jučer (20:00)

Što se događa kad nam misli postanu "open source"?

Neurotehnologija: Od medicinskih čuda do noćnih mora privatnosti

Brzi razvoj neurotehnologije omogućio je komunikaciju paraliziranih pacijenata putem BCI sustava, dok komercijalne BCM verzije obećavaju nosive uređaje koji čitaju misli. Dok tržište raste, privatnost i sloboda mišljenja postaju ugroženi. Organizacija Neurorights upozorava na opasnosti poput manipulacije misli i nejednakosti u pristupu “pametnim” uređajima. Neke države uvode zakone za zaštitu moždanih podataka, no rupe u regulaciji ostaju. Neurotehnologija donosi nadu za medicinske primjene, ali nekontrolirana komercijalizacija prijeti novim oblicima diskriminacije i zloupotrebe. Budućnost traži balans između inovacije i etičke odgovornosti. Novosti

Jučer (19:00)

Vjesnici potresa i tsunamija

I treća riba ‘sudnjega dana’ isplivala na obalu u Kaliforniji

Neuhvatljiva dubokomorska riba veslo (oarfish), poznatija i kao ‘riba sudnjega dana’, koja se smatra vjesnikom loših vijesti – ponovno je uočena na obalama Encinitasa u Kaliforniji. Treći je to put u posljednja tri mjeseca da je isplivala na obalu, javlja CNN. U čitavom prošlom stoljeću zabilježena su samo 22 takva slučaja, a posljednja pronađena na kalifornijskoj obali duga je gotovo tri metra. Prema japanskoj mitologiji ribe sudnjega dana izdižu se na površinu i nasuču uoči nadolazećeg potresa, a takvi su se strahovi dodatno povećali nakon potresa i tsunamija u Fukušimi 2011-te godine jer je katastrofi prethodilo pojavljivanje ove ribe u plićim vodama. Nacional

Jučer (18:00)

Mobitele na sunce, EPPO vam majku

Đikić: Turudićevi manevri

Što je navelo USKOK da se pozabavi Berošem usred EPPO-ove istrage – o kojoj, doduše, USKOK službeno nije bio obaviješten niti je morao biti obaviješten – i da se odluči na brzinsko privođenje sumnjivaca, sasvim zanemarujući ulogu Hrvoja Petrača i njegovih sinova, i dalje je u sferi nagađanja, a nagađanja uglavnom ne idu na ruku USKOK-u i Turudiću. Time nitko ne bi trebao biti previše začuđen, s obzirom na to kakva je Turudićeva politička i karakterna reputacija, i koliko je Plenkoviću, usprkos svemu, bilo stalo da ga postavi na položaj glavnog državnog odvjetnika. Jedna od uvjerljivijih teza jest ona da je USKOK posredno doznao što radi EPPO i u zadnji čas uskočio u istražne radnje ponajprije stoga da Beroševi mobilni telefoni ne bi dospjeli u krive ruke i da sadržaj tih telefona ne bi naškodio Plenkoviću i tko zna kome još. Ivica Đikić za Novosti.

Jučer (17:00)

Možda uz amandmane

Pavao Pavličić: S luđacima se ne smiju sklapati sporazumi

Pavličić voli reći da su dva grada, Vukovar i Zagreb, uvijek mjesto radnje njegovih priča. Sve vezano za Vukovar, njegov rodni grad, mu je lijepo, svega se rado sjeća i imao je doista sretno djetinjstvo, ističe. Pričao je o svojoj novoj knjizi, a o trendu “angažirane književnosti” ne misli najbolje. Što je angažirana književnost? To je upravo to da vam neku ideologiju želi uvaliti. A pisci, onda, želeći biti čitani, laćaju se onih tema za koje misle da su društveno aktualne itd. Pisanje je za njega, kaže Pavličić, način života. U svemu vidi priču, pa mu je žao da ne bude ispričana. Razgovor s razlogom na HRT-u.

Jučer (16:00)

Brze i kratke

  • Vladimir Putin otvoren je za pregovore o prekidu vatre u Ukrajini uz posredovanje Donalda Trumpa, ali isključuje značajnije teritorijalne ustupke i inzistira da Kijev odustane od ambicija priključenja NATO-u (tportal)
  • ECB: Eurozona je na rubu nove dužničke krize (Lider)
  • Zemlje članice G20 dogovorile se o oporezivanju bogatih, što se tiče ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini, postignut je samo minimalni konsenzus (Poslovni)
  • DORH istražuje curenje informacija o istrazi protiv Beroša i ekipe, time je po prvi put aktiviran lex AP (Index), HND: Svim kolegicama i kolegama koji će biti na udaru Lex AP-a nudimo pravnu pomoć (Lider)
  • Boro Nogalo: Da sam bio spreman ući u dealove, mogao sam ostati ravnatelj (N1)
  • Zrinka Pavlić o seriji ‘Sablja’: Serija o ubojstvu Đinđića toliko je dobra da izaziva čvor u želucu (tportal), epizodu po epizodu recenzira i Svetislav Basara
Jučer (14:00)

Kad su ti društvene mreže život

Influenceri koji su uspjeli na LinkedINu: To nije mjesto samo za samohvalu i šuplju inspiraciju

Postoje LinkedIN influenceri koji su na poslovnoj društvenom platformi skupili i više od 200 tisuća pratitelja. LinkedIn je postao društvena mreža koju mrziš ili voliš, Netokracija je još prije pisala kako je ona postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije. No, za one koji nisu uspjeli na konferenciji AllWeb u Tirani dvoje influencera je pričalo o tome kako većina koja tako misli (a pritom je željela uspjeti) si je sama kriva za to. Ako želiš nešto prodati, ne smiješ biti direktan i pričati o svojim uspjesima i rezultatima. LinkedIN je prilika da se svatko predstavi svojim potencijalnim klijentima ili poslodavcima. Fokus mora biti više na sadržaj nego na ciljeve, koji će doći sami od sebe (ako je taj cilj npr. novac, plaćanje računa i slično). Netokracija, a tu je i link na konferenciju u kojoj možete čuti i lijep engleski naglasak hrvatskog voditelja i influencera iz Sarajeva.

Jučer (13:00)

Dok se svijet priprema na novo ljetno kuhanje, znanstvenici rade punom parom

Nova nada za dizelsko gorivo: Američki znanstvenici otkrili su efikasnu metodu proizvodnje iz CO2 (i to iz zraka)

Tim američkih inženjera objavio je da su otkrili metodu proizvodnje dizela iz CO2 iz zraka, za koju je najavljeno da je 45 puta učinkovitija od proizvodnje biodizela. Njihova metoda uključuje hvatanje CO2 iz zraka pomoću obnovljive energije, uključujući kompresore i filtraciju koji bi koristili vjetar ili solarnu električnu energiju. Nakon što se odvoji CO2 od atmosferskog zraka dolazi do faze proizvodnje međuspojeva. Pomoću elektrokatalize, uz manju potrošnju energije, prijenos elektrona pokreće kemijske reakcije koje pretvaraju CO2 u acetat i etanol. Tada u igru stupaju mikroorganizmi koji koriste acetat kao supstrat za fermentaciju, baš kao i etanol. Budući da govorimo o mikroorganizmima, oni svoj dio procesa obavljaju bez trošenja električne energije i pretvaraju početne tvari u lipide i masne kiseline, koje postaju sirovina za proizvodnju biodizela. Odavde je proces sličan aktualnoj proizvodnji biodizela, ali ova međufaza donosi veliku promjenu u prinosu i izvoru sirovine u procesu. Revija HAK

Jučer (12:00)

Pa nisu krave krive

Ugljični dioksid postavlja rekorde, a to ni nije najgora vijest

Koncentracija ugljičnog dioksida stvorenog izgaranjem fosilnih goriva povećana je u odnosu na prošlu godinu za 0,8 posto što je novi rekord, a to nisu sve loše vijesti. Dok istraživači istražuju, političari sastanče na golemim skupovima. Tamo donose razne zaključke i rezolucije, ali se vrlo malo od toga i realizira. U Azerbejdžanu je tako upravo održana dvodnevna Konferencija Ujedinjenih nacija o klimi, COP29. Emisiji stakleničkih plinova, prije svega metana, doprinose stočarstvo i mesna industrija, i s tim povezane suvremene prehrambene navike velikog dijela čovječanstva. Za SAD postoje dobro dokumentirani podaci. Krajem 19. stoljeća bilo je oko 29 milijuna grla goveda. Danas je taj broj dosegao oko 94 milijuna, što je tek 8 posto ukupne svjetske populacije.

Procjenjuje se da totalan broj goveda iznosi gotovo 1,5 milijardu. Prevedeno, u emisiju metana to iznosi oko 150 milijuna tona metana godišnje. Takva golema proizvodnja mesa, ne samo govedine nego i piletine, omogućila je ponudu jeftine hrane koja je uz pržene krumpiriće i zaslađena pića postala dio svakodnevne prehrane siromašnijih slojeva stanovništva. Sastav masnoća i goleme količine šećera u tim proizvodima su dominantno utjecale na veliki porast pretilosti u posljednjih nekoliko decenija. To je posebno jako izraženo u siromašnijoj populaciji. Milorad Milun za Novosti.

Jučer (11:00)

Znaš onaj vic? Idu Petrač i Zrikavac i sretnu Malog...

Prime Time: EPPO ti mater

U prvom djelu najnovijeg od novih Prime Timeova donose vijesti o suradnicima Donalda Trumpa, kao i o vrsti koja će naslijediti čovječanstvo na planeti jednom kad Trump i suradnici završe s poslom. U drugom dijelu pričaju (dobro, Borna priča) o predsjedničkoj kampanji Dragana Primorca koja je u punom tuđem stanu u Splitu 1990. (Wait, what?). Za kraj o uhićenju stoljeća, možda ne stoljeća, desetljeća… Dobro, možda više uhićenje godine! Ili možda polugodišta? Ne zna čovjek s tim HDZ-om, zbilja. Uglavnom, sve o Viliju Berošu i uhićenju veselih grobara hrvatskog zdravstva. Novi trodijelni Prime Time

Jučer (10:00)

Brze i kratke

  • Može li potrajati ‘bromansa’ između Trumpa i Muska? Šest je mogućih područja sukoba – obojica vole šefovati, suprotnih su stajališta glede klimatskih promjena, energetske tranzicije, Kine, rezanja državnih troškova, a Musku odmaže i to što je u sukobu s ostalim velikim tehnološkim tvrtkama iz Silicijske doline (N1)
  • EPPO se oglasio o Turudićevoj odluci, kažu da će je proučiti i komunicirati u dogledno vrijeme (N1), visoki pravosudni izvor za Nacional: ono što smo vidjeli u petak nije bio pravni sukob nadležnosti, nego EPPO-ov udar na Uskok i praktički sabotaža cijelog predmeta (Nacional)
  • Spašavanje klime uvijek “pada” zbog novca: Sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda za zaštitu klime u Azerbajdžanu se ne miče s mjesta zbog vječitog pitanja: odakle novac? Zahtjevi nerazvijenih zemalja su u velikom raskoraku sa spremnošću razvijenih država (DW)
  • Srijeda donosi osjetnu promjenu vremena s obiljem kiše, snijega u višim predjelima, te izraženim vjetrovima. Očekuju se raznolike vremenske neprilike, od grmljavinskih nevremena do zahlađenja, najavljeno 15 cm snijega u Lici, moguć i u Slavoniji (tportal)
  • Nizozemska teniska reprezentacija osigurala je plasman u polufinale završnog turnira Davis Cupa u Malagi pobjedom nad Španjolskom s 2-1, time je Rafael Nadal odigrao svoj posljednji meč i završio karijeru (tportal)
Jučer (09:30)

Sponzorirana vijest

Ludi popusti za Black Friday na Keysfanu: Trajne licence za Windows 11 i Office već od 10 €!

Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Keysfan nudi originalnu licencu Microsoft Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Vremenski ograničena ponuda! Trajne Microsoft licence već od 8 €!

Kupite više ključeva, uštedite više! 

Windows plus Office paketi – 62% popusta uz promo kod BKS62

Ostali softverski alati

Jučer (09:00)

Što manje misliš, manje poskupi

Inflaciju pogoršava i stalno praćenje cijena, kažu stručnjaci

Inflacija u Hrvatskoj smanjila se, ali cijene ostaju visoke, što javnost sve više iritira. Istraživanja HNB-a potvrđuju da su proizvodi u Hrvatskoj skuplji nego u Njemačkoj, ali jeftiniji nego u susjednim zemljama. Glavni razlozi uključuju viši PDV, slabiju konkurenciju i manje tržište. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da pretjerano praćenje cijena može paradoksalno povećati inflaciju jer stvara “perceptivni pritisak”. Kritičari ironično zaključuju kako je rješenje u ignoriranju problema, dok građani i dalje preplaćuju šampon i deterdžent u zemlji gdje “nije sve tako skupo – samo se tako čini”. Lider

Jučer (08:00)

Ali neki i dalje imaju otporan imunitet na posljedice

Picula: Za epidemiju ‘koruptovirusa’ i dalje nema cjepiva

EPPO-ova istraga, posve je jasno, samo je otkriće vrha vrhova sante leda onoga što godinama i desetljećima blokira hrvatsko zdravstvo, a netko tko je dobio ovacije za borbu protiv koronavirusa, očito nije borac protiv ‘koruptovirusa’ kao kroničnog uzročnika problema u politici i društvu.Teško je shvatljivo da su se pojedinci iza koje stoje karijere uspješnih liječnika i koji sukladno svom obrazovanju, radu i karijeri sigurno materijalno ne oskudijevaju, odlučili za ono što ih EPPO sumnjiči. Kao i gotovo svaki put dosad, ishodi u hrvatskoj politici ovise o HDZ-u jer stranka ili pobjeđuje ili (rijetko) gubi zahvaljujući samoj sebi. Korupcija u Hrvatskoj ne popušta jer nije problem u pojedincu ma koliko moćan i politički visoko bio, nego u načinu funkcioniranja kolektiva. Dok god se na korupciju smjesta ne reagira ili ne prokazuje, slučajavi poput ministara koje su djeca u doba pandemije crtala kao superjunake, a sada su se nacrtali u istražnim zatvorima, nisu pojedinačni, nego zajednički. Boško Picula za tportal

Jučer (00:00)

Tron za svakog

Svjetski dan WC-a: povijest mjesta na koje i car ide pješke

Dok se za veliku većinu ljudi u Europi podrazumijeva da imaju WC, prema procjeni Ujedinjenih naroda oko 3,5 milijarde ljudi širom svijeta živi bez sanitarnog čvora. Mnogi nuždu obavljaju na otvorenom. Ljudi su već tisućljećima svjesni da fekalije valja odstraniti. Najstariji poznati toaleti djelo su Sumerana u Mezopotamiji, otprilike tri tisuće godina prije nove ere. Babilonci i Asirci su između 3000. i 500. godine prije nove ere gradili zahode s dva mala zida i uskim prostorom za fekalije. Kanal se ispirao vodom od kupanja. Tek sa starim Grcima i Rimljanima WC postaje popularan, iako se kultura WC-a s raspadom Rimskog carstva smanjila. WC s ispiranjem izumio je britanski pjesnik Sir John Harington još 1596. godine, ali nije isprva bio prihvaćen. Revolucija dolazi tek s izumom sifona 200 godina kasnije… DW

Prekjučer (23:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina prvi put napala Rusiju američkim projektilima ATACMS – ruske su vojne snage srušile 5 od 6 projektila ispaljenih na vojni objekt u regiji Brjansk, koji je pogođen krhotinama, no javljaju da nije bilo žrtava ni materijalne štete, Ukrajina tvrdi da su pogodili skladište oružja (HRT)
  • Putinove crvene linije – prazna prijetnja ili naznaka eskalacije? Putin je puno puta dosad blefirao, Bijela kuća ga više ne doživljava preozbiljno (N1)
  • Plenković će u Saboru predložiti 29. prosinca kao datum predsjedničkih izbora (Nacional)
  • Poduzetniku iz afere s Berošem bolnice u tri godine isplatile više od 1,7 milijuna eura (Forbes)
  • Hrvatska odigrala 1:1 protiv Portugala i izborila četvrtfinale Lige nacija (24 sata)
  • Usporava li meteorski uspon umjetne inteligencije? U Silicijskoj dolini polako raste uvjerenje koje bi moglo moglo imati goleme posljedice – usporava se napredak velikih modela umjetne inteligencije (AI), za koje se očekuje da će u bliskoj budućnosti doseći ljudsku razinu (HRT)
  • Plitvička jezera krenula u ulaganje od 2,2 milijuna eura – u pripremi sveobuhvatni radovi na uređenju interijera, eksterijera i izmjena svih instalacija zgrade skijaškog centra Mukinje (Poslovni)
Prekjučer (22:00)

I manje šuška

Srušen mit: Pet razloga zašto se više štedi kartičnim plaćanjem, a ne kešom

  • Bolja kontrola troškova – Push notifikacije i izvještaji pomažu uvidjeti svaki trošak i spriječiti prekomjerno trošenje.
  • Fleksibilno plaćanje na rate – Veće kupovine bez dizanja kredita – kartice nude opcije plaćanja do 36 rata bez kamata.
  • Nagrade i popusti – Prikupljanje bodova, povrat novca i posebne pogodnosti nemoguće su kod gotovine.
  • Veća sigurnost – Gubitak gotovine znači gubitak novca, dok kartice nude napredne zaštitne mjere i mogućnost brzog blokiranja.
  • Ekstra pogodnosti za mlade – Besplatne studentske kartice s odgodom plaćanja i brojnim dodatnim uštedama

Lider

Prekjučer (21:00)

Godine mršavih krava

Šonje: Proračun (ponovo) počiva na lijepim željama

U Hrvatskoj smo od 2016. navikli na prilično konzervativno planiranje budžeta. Ono je pomoglo strukturnoj fiskalnoj konsolidaciji. Takav pristup je sada napušten, i to u godini nakon izbora kada su demokratske vlade u pravilu fiskalno najkonzervativnije jer su svjesne da je to prilika za korekciju uobičajenih pretjerivanja u izbornim godinama. Kod nas ne vidimo efekt fiskalne odgovornosti vezan uz izborni ciklus.

To ne znači da možda nećemo imati sreće i da sigurno nećemo ostvariti predloženi proračun. Ne možemo znati. No, kada rizici rastu, a tako i piše u Vladinim dokumentima koji prate proračun, načelno treba biti konzervativan i to iz jednog jednostavnog razloga: rashodi zavise i o prihodima. Ako se prihodi opušteno budžetiraju, onda se i rashodi opušteno budžetiraju pa rastu rizici. To se dogodilo s predloženim rashodima za iduću godinu. Velimir Šonje za Ekonomski lab

Prekjučer (20:00)

Nije dobro da ništa ne vidiš, ali ni da ni tebe ne vide

Svjetla na vozilima: Zašto funkcija AUTO u magli nije dobra opcija

Kada, na primjer, izaberete funkciju Auto na prekidaču uz upravljač, svjetla će se automatski prebacivati s dnevnih na kratka ili čak duga (ako imate i tu opciju). No uz funkciju Auto postoji i jedan problem, a to je – magla. Senzori samo prate razinu osvjetljenja izvan vozila, ali ne mogu otkriti vozite li u magli.

Zbog toga vam, s uključenom funkcijom Auto, mogu ostati upaljena dnevna svjetla, koja neadekvatno osvjetljavaju cestu, a pritom kod većine modela nije uključeno ni stražnje svjetlo. Zbog toga niste vidljivi u magli, sprijeda i straga. Također, ni osvjetljenje sprijeda neće biti primjereno dok vozite kroz maglu. Zbog toga je u magli bolje izabrati opciju kratkih svjetala i vratiti se na funkciju Auto tek kada se situacija raščisti. Revija HAK

Prekjučer (19:00)

Brze i kratke

  • DORH: USKOK je nadležan za postupanje u istrazi protiv Beroša i drugih (Index), Milanović: Europski tužitelji započeli su istragu, prikupili su više dokaza, svojom istragom obuhvatili veći broj osumnjičenih osoba i kaznenih djela. Znajući k tome kako DORH-u nedostaje i ljudi i sredstava, to su čvrsti argumenti zbog kojih je EPPO trebao nastaviti i završiti istragu (Index)
  • Vulkanska prašina s Islanda ‘putuje’ po cijeloj Europi: Pronašli su je u Finskoj, ali i u Srbiji (Green)
  • Zagreb na 7. mjestu među 14 europskih najpovoljnijih božićnih sajmova, najpovoljnija slovačka Bratislava, zatim Vilnius i Riga (HRT)
  • Gotovo trećina mladih LGBTIQ osoba u Hrvatskoj pokušalo je počiniti samoubojstvo (N1)
  • Nastave li hrvatski građani sadašnjim tempom koristiti antibiotike, do 2050. godine više neće moći razlikovati slabe od teških upala pluća, upozorili su u utorak zdravstveni djelatnici, upozoravaju kako se antibiotici koriste isključivo za bakterijske infekcije, a mnogi građani koriste ih ga za virusne i benigne razloge (HRT)
  • Conan O’Brien vodit će iduću dodjelu Oscara (Journal)
Prekjučer (18:56)

Radioo – aplikacija koja nudi pristup velikom broju radijskih postaja

Prekjučer (18:00)

Doktoru samo kad jako boli

Statistički jaz: Muškarci u Hrvatskoj u prosjeku žive šest godina kraće od žena

Riječ je o takozvanoj razlici u dugovječnosti koja je prisutna u gotovo svim zemljama svijeta, a ovisi o brojnim socio-ekonomskim i kulturnim čimbenicima. U EU-u, jaz je najmanji u Nizozemskoj (2,9), a najveći u Latviji (10), dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi 6,4 godine (EU prosjek je 5,3). Stručnjaci ističu da je riječ o globalnom fenomenu na koji utječu brojni kulturni i geopolitički čimbenici poput rata, klimatskih promjena i siromaštva, kao i biološke razlike između spolova, zbog kojih je rizik od smrti veći za muškarce, i to u svim dobnim skupinama. Statistike pokazuju i da muškarci u odnosu na žene češće odgađaju posjet liječniku, što može imati kobne posljedice na zdravlje s obzirom na to da je rano otkrivanje bolesti ključno za uspješno liječenje. Index

Prekjučer (17:00)

Cijene u Hrvatskoj: skupoća s mirisom lavande

Nekoliko je razloga zašto su isti proizvodi kod nas skuplji nego u Njemačkoj

Analiza cijena u DM-u otkriva da su identični proizvodi u Hrvatskoj prosječno 16% skuplji nego u Njemačkoj, no jeftiniji nego u Italiji, Austriji i Sloveniji. Njemačka se ističe najnižim cijenama zbog nižeg PDV-a, učinkovitije logistike i snažne konkurencije. Hrvatska je povoljnija od prosjeka EU-a, ali ima više cijene u kategorijama hrane i komunikacija. Razlike u cijenama ovise o logistici, porezima i kupovnim navikama. Zaključak: “zakon jedne cijene” nije univerzalan – svaka zemlja ima svoju ekonomsku priču. Lider

Prekjučer (16:00)

Zima kuca, a mi nespremni

Pripremite se za zimu: Stiže snijeg, kiša, a na zapadu Europe orkanski vjetrovi

Severe Weather Europe predviđa intenzivne zimske oluje i arktički udar hladnog zraka diljem Europe u idućim tjednima. Snijeg, mećave i jak vjetar zahvatit će Skandinaviju, Alpe i Balkan, uz mogućnost lokalnih oborina do 40 cm. Snažne ciklone donijet će obilne kiše i grmljavine, dok će zapadna Europa trpjeti orkanske vjetrove. Središnji i sjeverni dijelovi kontinenta očekuju dinamične promjene vremena, s potencijalom za prometne kaose i ekstremne uvjete. Savjet: slojevito odijevanje i zalihe čaja! tportal

Prekjučer (15:00)

Može se, ali ima li se?

Metro imaju gotovo sve zemlje u Europi osim nas i susjeda, s trenutnim javnim prijevozom Zagreb je hendikepiran

Geolog Stanislav Frančišković-Bilinski kaže za RTL kako nema prepreka da Zagreb dobije metro. Puno ljudi sasvim nestručno i paušalno priča svakakve gluposti. Naprimjer, kažu da će grad plivati i da će se urušavati jer imamo trusno tlo i da je to nemoguće, međutim, to apsolutno ne stoji. Zagreb ima najsličnije tlo Beču. Kao što je kod nas dolina Save, tako je kod njih dolina Dunava, a Beč već odavno ima metro. Poanta je da su u gornjem sloju šljunak i pijesak, naplavine ovdje Save, tamo Dunava, a ispod toga je nivo podzemne vode, a ispod 20 metara dubine su debeli slojevi gline i kroz njih je vrlo jednostavno i zahvalno bušiti. Tehnički nema nikakvog problema za to napraviti. Cijena linije metroa po kilometru danas može iznositi oko 40 milijuna eura sa stanicama. Prije 10 godina to je bilo 20 milijuna eura u Beču. Kod nas je možda građenje skuplje, ali zna se iz kojih razloga. Index

Prekjučer (14:00)

Brze i kratke

  • Nakon prijava građana u Kaštel Kambelovcu i Kaštel Lukšiću da im se na parcelama pojavljuju bageri, odnosno otkrića da se pripreme za izgradnju pristupne ceste Vučevica – A1 izvode na parcelama koje nisu izvlaštene niti je započeo postupak izvlaštenja, Hrvatske ceste ne odgovaraju, a građani spremaju prosvjed (Forbes)
  • Putin potpisao novu nuklearnu doktrinu, temeljno načelo doktrine je da je uporaba nuklearnog oružja krajnja mjera za zaštitu suvereniteta zemlje (Jutarnji)
  • Tri europske zemlje (Norveška, Švedska i Finska) dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat (BBC,N1)
  • Kesteni postali luksuz; domaće je u Zagrebu teško naći (HRT)
  • Bjelovar dobiva moderni nogometni stadion, a imat će i prvu zatvorenu streljanu za malokalibarske puške (Poslovni,  24 sata)
Prekjučer (13:00)

Nije za komercijalnu upotrebu

El Capitan: novo najbrže superračunalo na svijetu

Ogromna računalna snaga trebala bi se iskoristiti za zaštitu i pouzdanost američkog nacionalnog nuklearnog programa bez nuklearnog testiranja, iz Hewlett Packarda i AMD-a u suradnji s američkim Nacionalnim laboratorijem i upravom za nuklearnu sigurnost predstavili su najmoćnije superračunalo na svijetu i prvi sustav exascale posvećen nacionalnoj sigurnosti. El Capitan je najbrži računalni sustav ikada testiran. Bug

Prekjučer (12:00)

Boomeri, prihvatite "update"

Seciranje radišnih gena generacije Z: Nisu mladi toliko lijeni koliko su stariji zeznuli stvar

Svijet uvelike kuka zbog drukčijeg pristupa radu generacije Z pa se već bilježe dramatični postoci prekida ugovora između uglednih poslodavaca i tzv. zoomera. No djeca samo uče na našim pogreškama. Broj nezaposlenih u dobi od 20 do 24 godine kontinuirano pada u Hrvatskoj i prepolovio se u posljednjih pet godina. Fokusirani na ravnotežu života i posla, cijene slobodno vrijeme i brže kažu “ne” nego prethodne generacije. Umjesto lojalnosti kompanijama, privrženi su liderima i traže osobni pristup. Tehnološki napredni, ali bez mnogo iskustva, očekuju mentorstvo i brzo napredovanje. U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti među mladima smanjena, no izazovi ostaju. Poslodavci koji ulažu u mentorski sustav i liderstvo lakše privlače i zadržavaju mlade talente, što je ključno za budućnost. Svijet na mladima ostaje, ali pitanje je: hoće li ga stari svijet razumjeti? Lider

Prekjučer (11:00)

Svi uhićeni premijerovi ljudi

Dežulović: I did it? No way!

“Nema teoretske šanse da uz sve što nosimo, nosimo i etiketu Ive Sanadera: no way, ovo je drugi HDZ!” Tako je, sjetit ćete se, prije točno četiri godine, 13. studenoga 2020., predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirao presudu zagrebačkog Županijskog suda po kojoj je bivši premijer Ivo Sanader kažnjen s osam godina zatvora, a HDZ osuđen kao zločinačka organizacija. Kako to već život namjesti, točno godinu dana kasnije uhićena je Gabrijela Žalac, pa nešto kasnije Darko Horvat, niti pola godine kasnije bivši ministar Tomislav Tolušić, podignute su optužnice protiv Miloševića i Aladrovića, a nedavno je prošlo točno godinu dana od nesreće koju je skrivio Banožić. Možda se netko sjeća kako je u međuvremenu smijenjen i Davor Filipović, nakon afere s medijima, da bi sve zajedno kulminiralo s posljednjim uhićenjem ministra zdravstva, Vilija Beroša.

Uglavnom, shvatili ste, kao i obično. “Nema kolektivne odgovornosti pa niti baš nikakve odgovornosti vodstva HDZ-a: no way, ovo je drugi HDZ!” Kao i obično, “doći će novi ministar”. Baš tako, “Kao i obično” … Boris Dežulović za N1

Prekjučer (10:00)

Brze i kratke

  • Izrael bombardirao središte Bejruta, ima mrtvih i ranjenih (Nacional)
  • Odvjetnik Miljević o nadležnosti EPPO-a i DORH-a: USKOK je nakon samo dva tjedna istrage odlučio da treba ići na najtežu mjeru, uhićenje, čemu EPPO ne bi pribjegao jer im nedostaje podataka. Turudić bi trebao prespavati, nema temelja za takvu odluku da se slučaj prepusti DORH-u, prednost se ovdje daje EPPO-u ( N1, Nacional)
  • Novica Petrač se predao hrvatskim vlastima, u Remetincu je (Nacional)
  • Više od 100 tisuća ljudi koračalo je i ove godine ulicama Vukovara u Koloni sjećanja. Trideset i tri godine poslije najtežeg stradanja u velikosrpskoj agresiji – obilježavanje tragedije Grada Heroja nastavlja se u Borovu naselju (HRT)
  • Međunarodni dan muškaraca: Koja su najčešća muška imena u Hrvatskoj? Luka, David, Jakov, Toma, Niko najčešća imena novorođene djece ove godine (HRT)
Prekjučer (09:00)

Samo da rata ne bude

Bombardirani gradovi, milijuni izbjeglica, vojna podrška i sve više sankcija: napad Rusije na Ukrajinu ima globalne posljedice

Prije tisuću dana Rusija je započela veliki napad na Ukrajinu. Nakon brzog napredovanja ruske vojske, ukrajinski branitelji uspjeli su potisnuti napadače, posebno na sjevernoj granici. Međutim, veliki dijelovi istočne Ukrajine – posebno u oblastima Luganska, Donjecka, Zaporižja i Hersona – danas ostaju pod ruskom kontrolom. Ovo je postao rat iscrpljivanja. S više od deset milijuna raseljenih osoba, rat u Ukrajini izazvao je jednu od najvećih izbjegličkih kriza u svijetu. Prema podacima agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice UNHCR 6,7 milijuna ukrajinskih izbjeglica do sada je pronašlo utočište u drugim europskim zemljama. Iako je Rusija službeno pod sankcijama, njihovo ratno gospodarstvo pokazuje veliku otpornost. Procjenjuje se da su Ukrajini SAD i EU dali nešto manje od 200 milijardi eura od početka rata. DW donosi nekoliko grafikona i pregled rata.

Prekjučer (08:00)

Kad Trump zamahne carinama, svi osjete trzaj

Financijaši i proizvođači energije na dobitku s Trumpom, gubitnici oni koji se bave obnovljivim izvorima energije i tehnološke kompanije

Trumpova pobjeda unosi optimizam na američka tržišta, ali i prijetnju globalnim trgovinskim ratovima. Dobitnici uključuju američke sektore financija, energetike, industrije i lokalno orijentirane tvrtke, dok tehnološke kompanije, obnovljivi izvori energije i proizvođači ovisni o globalnim lancima opskrbe postaju gubitnici. U Europi najveći rizik nose izvoznici poput Njemačke, dok bi Hrvatska mogla osjetiti posredne posljedice kroz pad izvoza i turizma. Američki dionički indeksi, posebno Russell 2000, imaju bolje izglede za rast od europskih, ali analitičari upozoravaju na oprez zbog već visokih valuacija. Trumpova politika obećava zanimljiva, ali ne i mirna vremena. Lider

Prekjučer (00:00)

Kruha i igara: live action

Picula: Ridley Scott ipak nije uspio – ‘Gladijator 2’ tek je parapovijesna videoigra

Najskuplji film 2024. godine, čiji je proračun premašio 200 milijuna dolara, dugo je iščekivani nastavak Oscarom nagrađenoga povijesnog spektakla ‘Gladijator’ iz 2000. I dok je redatelj Ridley Scott u prvom filmu uspio uskladiti emocijama nabijenu osobnu dramu o osveti te selektivno izabrane i promijenjene aktere i događaje iz prošlosti Rimskog Carstva, drugi je dio parapovijesna videoigra. Osjećaj predvidljivosti temeljni je problem filma jer se manje-više sve ponavlja iz inicijalnog rada. Žanr povijesnog spektakla ne mora biti vjerno prenošenje povijesti na veliki ekran. Ključno je izabrati i ekranizirati ono što je filmično te pomno zaokruženo u vlastitoj cjelini. Ta se cjelina u novom ‘Gladijatoru’ teško uspostavlja jer su nosivi likovi priče u biti nedovoljno iznijansirani. Boško Picula za tportal (a komentare na film možete pročitati i na Forumu).

Ponedjeljak (23:00)

Pregled slobodnije i kreativnije prošlosti

Krušelj: Polet je bio prostor slobode u političkom jednoumlju

Još uvijek ima onih koji ne shvaćaju kako je bilo moguće da se na popisu novinara Poleta i suradnika nalazi više od 2100 imena. Nitko ih na to nije prisiljavao, čak ni omladinski aktivisti kojima je to sugerirano za eventualno neuključivanje nisu bili suočavani s političkim posljedicama. Okupljanje oko lista bilo je spontano, što se iz godine u godinu, iz redakcije u redakciju i potvrđivalo. Jest da je razlog tome bio i nedostatak odgovarajućih zabavnih sadržaja, pogotovo medijskih, no mladi su naprosto osjećali da je to ponajbolje okružje za razne oblike kreativnog izražavanja. Bio je to prostor slobode kakav u političkom jednoumlju nije imao pravog pandana. Povremene političke grubosti vladajućih nisu ih u tome mogle razuvjeriti. Zato je Polet za njih, mahom intelektualnu kremu tog razdoblja, ostao i trajna emocionalna kategorija. Za takav društveno koristan angažman nisu dobivali medalje i promaknuća, ali su očekivali da barem neće biti izloženi ponižavanjima i političkim blaćenjima”, prisjetio se Krušelj u novoj knjizi o nekadašnjem tjednom glasilu omladine. Nacional

Ponedjeljak (22:00)

Brze i kratke

  • Najviše hrvatskih mirovina putuje u Bosnu i Hercegovinu. Međutim, vrijedi i obrnuto. Najviše korisnika mirovina iz BIH upravo je u Hrvatskoj, njih 25.261 od ukupno 65.689 inozemnih mirovina te zemlje, slijede Srbija pa Njemačka (N1)
  • Nepoželjna klaonica ukrajinskog milijardera: Stanovnici nekoliko sela kraj Kutine spriječili su gradnju velike klaonice MHP grupe iz Ukrajine. Njihov glavni razlog je briga za okoliš, ali veliku ulogu igra i strah od pogoršanja kvalitete života (DW)
  • ‘Grička vještica’ velikog strip crtača Andrije Maurovića opet među Hrvatima: Jedan od najvažnijih kulturnih događaja posljednjih godina (tportal)
  • Beroš smješten u samicu: U ćeliji ima televizor; ravnatelj dječje bolnice Goran Roić smješten dva kata iznad (tportal)
  • Redatelj David Lynch suočava se s ozbiljnim zdravstvenim problemima izazvanim dugogodišnjim pušenjem, izvještava New York Post. Još 2020. godine dijagnosticiran mu je emfizem pluća, a danas mu je potreban kisik kako bi mogao hodati (Index)
Ponedjeljak (21:00)

Kad to ne puni Arene

Consecration – Smrt, ljubav, smrt: Nama ne toliko poznati beogradski bend objavio je svoj sedmi album

Zoran Stajčić se u tekstu u kojem recenzira novi album beogradskog benda Consecration osvrnuo na to kako biseri s istoka kod nas ostanu neprimijećeni, iako su kvalitetni i itekako poznati u regiji iz koje dolaze. Dobar primjer je koncert Nikole Vranjkovića održan prije par dana u Tvornici kulture i koji je okupio 350 posjetitelja nakon „ohoho“ godina njegove karijere i koji, usporedbe radi, u Beogradu napuni svaki veći koncertni prostor. Njegova glazba je u sferi kvalitete kakvu sluša i želi čuti uživo poveći dio hrvatske publike koja je u dobrom dijelu slabo upoznata s Vranjkovićevim radom, jer njegova glazba je samo zemljopisno s istoka, dok je u svemu drugome ravna onom zapadu prema kojem se i ovdje stremi. Hoću reći, da je hrvatska publika zakinuta za kvalitetu i one kvalitetne, dok je s druge strane bombardirana onim imenima oko kojih je uvijek lako stvoriti neku ideološko-nacionalno-kulturološku zavrzlamu po onoj staroj, ali i dalje uspješnoj formuli „glazbenog istočnog grijeha“ i po sistemu: „Možda se htjeli neku kvalitetnu glazbu, ali ste dobili obilatu porciju pamfletističkog krindža o invaziji s istoka, pa ste odustali“.

Ponedjeljak (20:00)

I još im nije dosta

U prosjeku svatko iz svoje plaće za zdravstvo izdvaja 3560 eura godišnje

Koliko točno novca svaki mjesec izdvajamo za zdravstvo od prosječne plaće, otkrila je Nova TV. Uzeli su prosječnu bruto plaću od 1798 eura, što znači da je neto iznos 1231 euro i kada se doda doprinos na zdravstveno, on iznosi 296 eura. Godišnje se od prosječne plaće, sukladno toj računici, uplaćuje oko 3560 eura. Ako se pretpostavi da taj zaposlenik radi 45 godina, izdvojit će za zdravstveno oko 160.000 eura. Zato je bolno kad se zbog predugog čekanja na pregled, pacijenti moraju okrenuti privatnom zdravstvu i, nakon svih tih silnih izdvajanja, ponovno plaćati za liječenje. Poslovni

Ponedjeljak (19:00)

Ljepota spašava svijet (ili barem arhitekturu)

Trendovi nove gradnje u SAD-u: Uloga arhitekata proširila se zbog klimatskih izazova, nedostatka radne snage i potrebe za održivijim dizajnom

Forbesova analiza 200 vodećih američkih arhitektonskih tvrtki otkrila je više od popisa – pružila je uvid u stanje rezidencijalne arhitekture u SAD-u. Glavni izazovi uključuju klimatske promjene, manjak građevinskih radnika i globalizaciju dizajna koji često ignorira lokalne posebnosti. Trendovi poput “moderne seoske kuće” šire se društvenim mrežama, dok se rastući klimatski ekstremi prilagođavaju kroz otpornije građevinske standarde. Regionalna arhitektura postaje ključna za očuvanje lokalnog identiteta, dok se nameće potreba za održivošću i ljepotom. Poruka je jasna: ljudi čuvaju lijepe stvari, a arhitektura bez duše nije održiva – niti dugoročno korisna. Forbes

Ponedjeljak (18:00)

Cry for me, Argentina

Prva godina vlasti ‘argentinskog Trumpa’: Živjela sloboda, dovraga! Mjere i otpor

U prvih godinu dana na vlasti Javier Milei nije oporavio argentinsko gospodarstvo, no uveo je brutalne rezove u javne službe, zdravstvo, znanost i kulturu, piše Nikolina Židek. Zvijezda je međunarodne desnice, družio se s Muskom i Trumpom, te je donio zakon kojim olakšava stranim tvrtkama iskorištavanje argentinskih prirodnih resursa. Za to vrijeme, 53% stanovništva živi u siromaštvu, a milijun djece svake večeri ide spavati gladno. Prirodno, jača i otpor Mileijevim potezima. Zatvorio je i brojne državne bolnice jer su “trošak”, mnoštvo građana više ne može plaćati stanarinu unatoč tome što rade (i to po nekoliko poslova, što je mnogima eliminiralo slobodno vrijeme), a gotovo svatko ima svoju ‘cuevu’, mjenjačnicu u kojoj na crno mijenjaju pesose u dolare da ih ne pojede inflacija. Ideje

Ponedjeljak (17:00)

Kako sunce pomaže novčaniku (i planeti)

Za solare na kućama možete ostvariti pola uloženog novca nazad

Hrvatska ulaže u zelenu tranziciju omogućujući građanima retroaktivni povrat do 50% troškova za solarne elektrane postavljene lani, uz budžet od pet milijuna eura. Fond za zaštitu okoliša sufinancira do 600 eura po kilovatu, a interes za solare raste zbog rasta cijena struje. Tvrtke koriste EU potpore, povoljne kredite i PPA modele za ulaganja bez početnih troškova. Tehnologija napreduje, od bifacijalnih modula do hibridnih izmjenjivača i baterijskih sustava. Solari mogu smanjiti troškove kućanstava do 70%, uz povrat ulaganja u tri do četiri godine, što ih čini privlačnom investicijom za budućnost. Lider

Ponedjeljak (16:00)

Brze i kratke

  • Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i na žrtvu Vukovara i Škabrnje, HRT imao poseban program, Kolona sjećanja: Tisuće ljudi u Vukovaru, grad je preplavljen zastavama i svijećama (N1)
  • Kako tjedan bude odmicao, vremenske prilike će se dodatno pogoršati, javlja  HRT. U utorak, a ponegdje još i u srijedu ujutro, očekuje se pojačan južni vjetar i intenzivnija kiša. Nakon toga slijedi osjetno zahlađenje koje će donijeti snijeg u gorju, a moguće i u nizinama, na Jadranu bura (tportal)
  • Još jedan koncertni report Električnog Orgazma u Tvornici: Medeni mjesec za gotovo pola vijeka ljubavi između Orgazma i Zagreba (Ravno do dna)
  • Cijena plina u mjesec dana porasla za osam posto, aluminij pao zbog kineskih poticaja i Trumpove pobjede (Lider)
  • Vojna industrija do sada nije previše privlačila startupe u Hrvatskoj. Tek mali dio bavi se njome, a prodajni ciklusi znaju biti iznimno dugi što traži dodatne izvore financiranja. Veliki uspjeh ostvarila je Orqa, koji će tehnologiju prilagoditi civilnim potrebama čim potražnja splasne (Forbes)
Ponedjeljak (15:00)

Kako oni sviraju, tako mi plešemo

Starešina: EU će još jednom slijediti Washington, istodobno gunđajući protiv njega

Čim se pokazalo da Donald Trump i republikanci dobivaju predsjedničke izbore, a izvjesno i kontrolu nad oba doma Kongresa, von der Leyen je poslala značajnu poruku budućoj administraciji – EU bi mogla zamijeniti uvoz ruskog ukapljenog plina (LNG) američkim, šaljući ujedno Trumpu važnu poruku o europskoj spremnosti na prilagodbu, uoči budućih pregovora o novim trgovinskim aranžmanima koji očekuju EU nakon što nova Trumpova administracija u siječnju preuzme dužnost. eli li EU, odnosno države članice, održati partnerske transatlanske odnose, bez kojih su politički dezorjentirane, morat će prekinuti ovisost o ruskoj nafti i plinu (što i nakon ruske invazije na Ukrajinu zaobilaze), kao i ovisnost o Kini forsiranjem zelenih politika. Ma koliko ih talibani promovirali, zelene politike kakve smo do jučer poznavali stvar su prošlosti. Višnja Starešina za Lider.

Ponedjeljak (14:00)

Kao na vrućem asfaltu

Jura Stublić & Film u rasprodanoj Tvornici: Srce na cesti

Ovi što su napunili tvornicu bez neke velike reklame, nisu ni očekivali da će Stublić u svojim godinama i stanju odraditi koncert na nekom tehničkom nivou. A odradio ga je daleko iznad nekog svog prosjeka. Prateći band je isti već gotovo 20 godina i oni su sigurno uigrani, samo ponekad Jura i njih iznenadi svojom nepredvidljivošću. – kažu na Forumu

Ponedjeljak (13:00)

Uoči stote godišnjice rođenja jednog pokreta

Dežulović: Tako je govorio Trump

Hrvatska desnica – kao i ostatak desne polutke svijeta – dočekat će, eto, ’25. kao sretnu i novu, a Trumpa kao križarskog viteza na bijelom konju, koji će Ameriku učiniti tradicionalno velikom i moćnom, a ostatak svijeta, hm, tradicionalnim. Kako će to izgledati? Kako vrli novi svijet u njegovu plamenu zoru, pred sretnu novu ’25., vidi njegov novi Vođa? Zaboravio sam napomenuti: svi Vođini citati korišteni u ovom eksperimentu – svaka slučajnost je, naravno, slična – zapravo su izvučeni iz “Mein Kampfa”, političkog manifesta seksualnog predatora, ženomrsca, lažova i rasista Adolfa Hitlera, Führera Trećeg Reicha. Istog onog Reicha po kojemu je alfa-mužjačka teorija Trumpova budućeg savjetnika Elona Muska na X-u nazvana “the Reich effect”, i istog onog Führera kojemu je Trump svojedobno u razgovoru s bivšim savjetnikom Johnom Kellyjem odao priznanje “za neke dobre stvari”. Boris Dežulović za Novosti.

Ponedjeljak (12:00)

Neke nove struje

Stotine lokacija predviđene za nove hidroelektrane unatoč upozorenjima stručnjaka i prosvjedima lokalnog stanovništva

Na teritoriju Hrvatske trenutno je u funkciji 58 hidroelektrana, dominantno onih malih. Njih još 29 je u fazi izgradnje ili prikupljanja dokumentacije, a prostorni planovi predviđaju mogućnost podizanja novih na čak stotinjak dodatnih lokacija, usprkos prijetnji ekocidom, čestim prosvjedima lokalnog stanovništva i upozorenjima stručnjaka. Većina, odnosno 72,4 posto, izgrađeno ih je u području ekološke mreže Natura 2000. Dok su one veće u vlasništvu HEP-a, male hidroelektrane (MHE) dominantno su u rukama privatnih poduzetnika kojima je država dodijelila status povlaštenih proizvođača električne energije. Neke se prodaju i na Njuškalu. Novosti

Ponedjeljak (11:00)

S prefiksom rocka, ili nečim većim od toga

Nikola Vranjković u Tvornici: Trosatno vraćanje dugova

Drugi zagrebački nastup bivšeg lidera Block Outa ponovno je pokazao da je, u usporedbi sa svime što se u glazbenom smislu od devedesetih naovamo događalo u regiji, svijet za sebe, po pitanju odnosa prema muzici i umjetnosti nekoliko razina iznad konkurencije. Bilo da je riječ o njegovom naširoko poznatom perfekcionizmu, zahvaljujući kojem imate dojam da je u svakom trenutku svake pjesme odsviran najbolji mogući ton i akord, činjenici da većina njih (i većinu vremena) sjedi, što ih i vizualno približava izvedbama kakve redovno možete gledati u Lisinskom, ili sporom rastu i razvoju njegovih skladbi, gotovo kao da slušate simfoniju ili kakvo drugo orkestralno djelo u kojem su gudače zamijenile električne gitare, bas, bubanj i klavijature. Ravno do dna

Ponedjeljak (10:56)

Prosječan Hrvat/ica na godinu popije 28 litara vina, od kojih 8 uvezemo

Ponedjeljak (10:00)

Brze i kratke

  • SAD, Velika Britanija i Francuska dali dozvolu Ukrajini da dalekometnim projektilima napadne mete duboko u Rusiji, očekuje se da će prva na redu biti regija Kursk (Index)
  • Hrvatska se sjeća žrtve Vukovara, tisuće ljudi i ove će godine biti u Koloni sjećanja (N1), dan kad je slomljen Vukovar: Grad heroj je gotovo tri mjeseca je trpio brutalnu agresiju (tportal), riječi Siniše Glavaševića i danas odzvanjaju Vukovarom (Index)
  • Ukrajina od ponedjeljka uvodi restrikcije struje u cijeloj zemlji, nakon opsežnog ruskog napada koji je teško oštetio ukrajinsku energetsku infrastrukturu (Nacional)
  • Liga nacija: Hrvatska danas igra protiv Portugala, o plasmanu u četvrtfinale odlučivat će gol-razlika – Hrvatskoj je za to potreban remi protiv Portugala ili da Škotska ne pobijedi Poljsku u gostima (tportal)
  • Ruski državni koncern Gazprom zaustavio je isporuke plina Austriji. U pozadini su ekonomski i pravosudni sporovi. Prijeti li sada zemlji sada nestašica usred zime i smrazavnje? (DW)
Ponedjeljak (09:00)

Sportski život nastavlja se i van terena

Gudelj kod Stankovića: Moj život je obilježen u radu s mladima

Nekadašnji nogometaš Hajduka prije 38 godina morao je prekinuti uspješnu nogometnu karijeru (i to s 26 godina), a dotad je živio za nogomet. Poručio je mladim nogometašima da ne žure jako mladi s odlaskom u inozemstvo, a u prilog tomu navodi kako nijedan koji je s 15 ili 16 godina otišao nije uspio. Istaknuo je kako je dobro da se djeca bave sportom radi procesa socijalizacije i prihvaćanja grupe, da se razbijaju kompleksi i dobiva samopouzdanje koje je jako bitno. Istaknuo je kako je njegov put bio strahovito brz kad se govori o napredovanju u nogometnom smislu. U obitelji je nažalost i bolesti i smrti, ali to jednostavno prihvatiš. Tako i s prekidom nogometne karijere. Nikad se nisam pitao zašto se to meni dogodilo. HRT

Ponedjeljak (00:00)

Ako su i knjige pomodna stvar, neka su

Knjige jeftinije od kobasica i fritula: Treba li nam ovakav Interliber?

Još jedan zagrebački sajam knjiga rasklopio je svoje štandove, još jedna rasprava o tome je li populistička priroda ovog događaja prilika i za popularizaciju knjiga. Autorica na tportalu kaže da, unatoč svemu, i dalje jest: Interliber je društveni događaj, onako kako su to utakmice hrvatske nogometne reprezentacije, a to što je usput sajam knjiga nosi više koristi nego štete.  To je mjesto na kojem se trebate pojaviti ako imalo držite do sebe, ako imate potrebu hvalisati se u različitim društvima da ste bili na njemu. Malo tko će pitati što ste kupili, već jesu li poskupjeli ćevapi i burgeri. Na Interliberu su svi: političari, prosvjeta, učenici, nakladnici, urednici, njihovi PR menadžeri koji govore i pišu o knjigama kao o kućanskim aparatima, kojima je svaka od njih grandiozna, maestralna i obvezno ostavlja bez daha, ali nema pisaca: i to je najveći poraz ovog sajma. 

Ali čak i ovakav Interliber treba državi u kojoj čovjek prosječno pročita dvije knjige godišnje. Dragan Velikić, srpski pisac, svojedobno je rekao da ‘samo prostori koje smo kao čitaoci naseljavali ostaju za čitav život pouzdana kopna na koja se uvek možemo vratiti’.

Nedjelja (23:00)

Radnička klasa otrčala udesno

Rašeta: Čitajući Fukuyamin novi tekst kao da čitamo marksista

Francis Fukuyama, američki “filozof”, u Financial Timesu napisao je nekoliko zaključaka koje vrijedi citirati. “Glasanje američkih birača predstavlja odlučno odbacivanje liberalizma i specifičnog načina na koji je pojam ‘slobodnog društva’ evoluirao od 1980-ih”, piše Fukuyama. “Novi predsjednik je reakcija na dvije fundamentalne izopačenosti”, tvrdi i dodaje: “neoliberalizam i woke liberalizam”. “Progresivna briga za radničku klasu zamijenjena je ciljanom zaštitom za uži krug marginaliziranih grupa kao što su: rasne manjine, imigranti, seksualne manjine i drugi. Državna se vlast ne koristi sve više u službi nepristrane pravde, nego zbog promocije specifičnih društvenih ishoda za te grupe.”

Tako je radnička klasa od ljevice, koja je od nje odustala, prešla desnici (i mi smo se na ovim stranicama retorički pitali zašto liberalni establišment podržava povorke ponosa, ali ne i one prvomajske, a odgovor je jasan – zato što prve jačaju moć establišmenta i podrivaju strane režime, dok druge potkopavaju postojeći neoliberalni poredak). Boris Rašeta u osvrtu na nedavni TV tjedan, za Novosti.

Nedjelja (22:00)

Brze i kratke

  • Otkriveni računi: Bolnice su strojeve od 130 tisuća eura plaćale i preko 450 tisuća eura (tportal)
  • Gradovi na Jadranu postaju prazne ljušture u kojima je sve manje stalnih stanovnika, udio stalno nastanjenih stanova na Jadranu iznosi tek 48% ukupnog fonda, kao drastičan primjer ističu Makarsku, grad u kojemu je 56% stanova zimi prazno (Večernji)
  • Preminuo je koautor programskog jezika BASIC, Thomas E. Kurtz (Bug)
  • Predstavljena knjiga o usponu i padu Mamićeva Dinama: Njegov bivši pobočnik Antolić odnio hrpu sa sobom (tportal)
  • Podcast Tribina koji su pokrenuli zaljubljenici u sport postao je pravi poslovni projekt (Forbes)
Nedjelja (21:00)

Prognoze sve lošije

Znanstvenici: Tropska močvarna staništa ispuštaju metansku bombu

Svjetska tropska močvarna i ostala vlažna staništa, koja se sve više zagrijavaju, ispuštaju više metana nego ikada prije, pokazuje izvješće sveučilišta Stanford, zvono na uzbunu da je ostvarenje ciljeva vezanih uz klimu sve upitnije. Temperature koje postojano rastu ubrzavaju proces biološke interakcije koja proizvodi metan. U međuvremenu, obilne kiše uzrokuju poplave te se močvarna i vlažna staništa dodatno šire. Porastu emisije metana pridonosi i klimatski fenomen La Nina koji donosi obilnije kiše u neke dijelove tropa, no La Nina, kojoj smo zadnji put svjedočili 2023., ne objašnjava rekordno visoke emisije tog plina. Ako se nastavi rast emisija metana iz močvarnih staništa, vlade će se morati poduzeti snažnije akcije kako bi globalno zatopljenje održali na 1,5C više u odnosu na predindustrijsko razdoblje. HRT

Nedjelja (20:00)

Korupcija stvara ovisnost

Jokić: Ako neurokirurzi ovo rade, tko će odstraniti tumor?

U psihijatriji i psihologiji pojam habituacije uključuje smanjenju reakciju na podražaj koja može imati izrazito negativne posljedice. Upravo to se događa Hrvatskoj u slučaju korupcije i krađe. Umjesto pozivanja na odgovornost zbog pronevjere javnog novca, trgovine utjecajem, pritisaka na one koji ne žele u kriminalno kolo, sveli smo se na to da slegnemo ramenima. Krađa je u nas postala normalizirano ponašanje čak (ili posebice) i kod od onih koji bi trebali biti perjanice integriteta i odgovornosti bez obzira na sve te titule ispred i iza imena i prezimena. Društva koja normaliziraju korupciju, krađu, kriminal nemaju dugoročno pozitivne perspektive. Naročito je tome tako kada ponašanje liječnika postane izravni uzrok malignih stanica u hrvatskom društvenom tkivu.

Po najočitijem ovisničkom obrascu, jednom kad kreneš putem mita i korupcije, teško je stati, a svaki sljedeći ‘šut’ mora biti jači. Čak i kad imaš tri stana, može ti zatrebati četvrti. Rolex svaku sezonu izdaje nove modele. Jahti uvijek treba još koja stotina konja. Dok uzimaju mito od pravih kriminalaca, nisu svjesni da urušavaju i ono malo povjerenja što je ostalo u liječnike i to zrno koje još možda postoji vezano uz povjerenje u političare. Boris Jokić za tportal.

Nedjelja (19:00)

Ako već moramo birati

Čaj ima manji ekološki otisak od kave

Čaj i kava mnogim su omiljeni topli napitci, no čaj je ekološki prihvatljiviji. Za šalicu čaja potrebno je manje resursa (2 g listića naspram 7 g zrna kave), a njegov uzgoj manje doprinosi krčenju šuma. Kava, osobito s mlijekom, ima veći utjecaj na okoliš zbog intenzivnog uzgoja, korištenja pesticida i gnojiva te većih emisija stakleničkih plinova. Uzgoj kave godišnje uzrokuje gubitak 130.000 hektara šume. Održive prakse, poput manje gnojiva i transporta brodom, mogu smanjiti emisije, dok pojedinci mogu pridonijeti grijanjem manje vode, konzumacijom bez mlijeka ili prelaskom na biljno mlijeko. DW

Nedjelja (18:00)

Kad pjesnik piše politiku, a miševi stradaju

Groupie: Može li Trump zgaziti Možemo!?

U satiričnom osvrtu na političke apsurde i društvene anomalije u Hrvatskoj, Svirac donosi priču o navodnom susretu s Draganom Primorcem, znanstvenikom i počasnim članom generalskog zbora. Razgovor se povede o Domovinskom ratu, predsjedničkim ambicijama, i medicinskom sustavu dok paralelno „lobira“ za podršku Donalda Trumpa, pa čak i sklada pjesmu njemu u čast. Nakon političke i pjesničke epopeje, završava u Kroli gdje susreće članice stranke Možemo! i promatra emotivnu reakciju na Trumpovu pobjedu.

Na TV ekranu u lijevom kutu Krole pojavila se Kamala Haris. Nemušto se pokušala opravdati zašto je na izborima potučena od Trampa. Dok ju je gledala na ekranu, Rada Borić počela je plakat.

“Zašto? Zašto?” povaljala je kroz suze.

Nemoj plakat… Budi jaka”, milovala ju je po crvenoj kosi Urša Raukar.

Samo ti plači, rekao sam u sebi. Ali nikad nećeš kao ja… U onim danima kad me tvoja prokleta stranka izbacila iz gradskog stana.

Nedjelja (16:00)

Brze i kratke

  • Objavljeno još WhatsApp poruka: Dokazi pronađeni u mobitelu Nikice Petrača ukazuju da je Hrvatska zemlja u kojoj ministar i potpredsjednik vlade, kako se sumnja, bez imalo zadrške i srama, lobira za određenu tvrtku i pri tom se ne ustručava ni pritiska na podređene, piše Večernjak (Nacional)
  • Glas poduzetnika: Ove stvari moramo napraviti da stanemo na kraj korupciji – osigurati neovisnost pravosudnih tijela, zaštita novinara, zabrana ponovnog zaposlenja na javne funkcije onih koji primaju mito… (Index)
  • Državni proračun u šest godina udvostručen – Hrvatska će u 2025. više od 2% BDP-a izdvojiti za obranu, a dobar dio posvetit će modernizaciji (Poslovni)
  • Od brojki i Excel tablica do konzultanata: Uloga kontrolora danas je sve važnija (Lider)
  • Egzodus medija s Muskovog X-a zbog širenja dezinformacija (Index)
Nedjelja (15:00)

Pamte se i bolji dani, kažu

Osvrt na koncert Električnog Orgazma u Tvornici: Svaki put je to s još malo manje energije

Ja si mislim da neću više ići na Orgazam. Imam dovoljno snimaka, a ne vjerujem da će biti bolji od toga. Svaki put je to s još malo manje energije i unesenosti. Primijetio sam da i dalje jako volim stvari s Paket aranžmana, dok sam na ostalo ravnodušan. Te kasnije stvari nemaju mi ni blizu tu snagu. Kužiš ti, to je snaga prvih uradaka, datiraju još iz 1981. Zato i dalje s njima zatvaraju koncert. OK i Lui Lui volim kojim su otvorili koncert, ali to rado slušam tko god da izvodi. Koncert je trajao sat i 50, kaže moj precizni prijatelj – kaže jedan sinoćnji posjetitelj u osvrtu na Forumu.

Nedjelja (14:00)

Ne možeš protiv prirode

Vulkanske erupcije s kataklizmičkim posljedicama su rijetke, ali neizbježne, upozoravaju znanstvenici

Upozorili su ovih dana znanstvenici u komentaru u časopisu Nature. Tim autora iz Švicarske, Francuske i Njemačke ističe da vlade ne bi trebale raditi samo na zaustavljanju globalnog zatopljenja nego i na pripremi za druge moguće ekstremne događaje s globalnim posljedicama. Geološki podaci iz vulkanskih naslaga nastalih u proteklih 60.000 godina sugeriraju da je vjerojatnost da se erupcija sličnih razmjera dogodi u ovom stoljeću 1 naprema 6, što je jako puno. Posljednja velika erupcija dogodila se u Indoneziji 1815. godine kada je eruptirao vulkan Tambora. Osim što je odnio 90 tisuća života, smanjio je temperaturu na sjevernoj hemisferi za 1 stupanj, što je uzrokovalo i izostanak toplog ljetnog vremena. Index

Nedjelja (13:00)

Sloga? Pa to je većina slogana

Beck: Primorčeva sloga pod teškom paljbom Milanovićeva karaktera

Zanimljiv je politički slogan Dragana Primorca. Slogu Hrvati iznimno cijene. Po njoj su nazvali prvi naš parobrod, kupljen u Beču 1844. za plovidbu Savom. Bratska sloga zvale su se prve hrvatske novine u Novom Zelandu u 19. stoljeću. No sloga je tiha, a nesloga viče, kako je primijetio talijanski povjesničar i državnik Gino Capponi. K tomu Hrvati slogu šire javno, a neslogu tajno. I Milanović na to igra otpočetka. On je izbore dobio pod egidom Predsjednik s karakterom. A taj mu je karakter, svi vidimo, drčan, eksplozivan i spontan. Sve što Primorac nije. Dok Primorac jezične figure proizvodi u epruveti, sa suradnicima, njegov protivnik ih smišlja na licu mjesta, i to sam. Kako će to izgledati kad se Primorčeva sloga iz laboratorija izloži teškoj alegorijskoj paljbi Milanovićeva karaktera? Pa, nije nepoznato da je parobrod Sloga potonuo kod Bošnjaka nakon godinu dana i još tamo leži na dnu Save. Boris Beck za  Večernji (što možete pročitati na Narodu).

Nedjelja (12:00)

Za naše dobre peseke i mačke

Uzlet animalnog tržišta: Ne štedi se na kućnim ljubimcima

Domaće tržište hrane za kućne ljubimce raste na godišnjoj razini od pet do dvadeset posto, ovisno o tome je li riječ o suhoj, mokroj ili sirovoj hrani, a i vrsti životinja. Rastu sve kategorije. Među onima kojima dobro ide i malobrojni su hrvatski proizvođači, koji se uspješno nose sa stranim distributerima. Za što bolju poziciju na domaćem tržištu hrane za kućne ljubimce bore se malobrojni i uspješni domaći proizvođači te strani distributeri, od Tvornice dobre hrane, Von Barfa, Purine i drugih… I svi su oni zadovoljni i ne boje se konkurencije. Lider

Nedjelja (11:00)

Miris mnogih djetinjstva i mladosti

Legendarni motocikl slavi 70. rođendan – Tomos je bio brend svjetskog ugleda

Tomosov moped bio je san mnogih radišnih građana, koji su gotovo do početka sedamdesetih za Fićeka morali izdvojiti čak 14 prosječnih plaća, dok je Tomos Colibri bio vaš već za tri prosječne neto plaće. Iz te činjenice vidljiv je značaj koji je Tomos imao u narodu. Priča o motorima iz Kopra zavrtila se po smirivanju hladnoratovskih napetosti i ukidanja zona A i B uz Italiju. Nepobitna činjenica je da su najveći kupci Tomosa oduvijek bili poštari, čije su motore po zvuku prepoznavali svi mještani sela te njihovi psi. No Tomos nisu činili samo prepoznatljivi mopedi. Razvoj tvornice bio je jednako uspješno bio vezan i za proizvodnju vanbrodskih motora. Osim što je bio bez konkurencije na jugoslavenskom tržištu, Tomos je osamdesetih s uspjehom nastupao i na zapadu. Primjerice u Nizozemskoj su čak imali i tvornicu gdje je 29 zaposlenika sklapalo 10.000 motora godišnje. Revija HAK

Nedjelja (10:00)

Brze i kratke

  • Berošu određen jednomjesečni istražni zatvor, kao i Petraču i njegovim sinovima (koji nisu u Hrvatskoj) te Roiću i Paviću (Index)
  • Objavljene poruke koje su dovele do uhićenja Beroša i ekipe – vjeruju da se Beroš spominje kao “Mali” i “Zrikavac” (Nacional)
  • Trbuhom za kruhom: Migracije u bogate zemlje dosegnule rekordnu razinu u 2023. (Lider)
  • Reboot InfoGamer opet na Velesajmu, očekuju se tisuće posjetitelja (HRT)
  • Stipe Miočić objavio kraj velike karijere, to je došlo nakon poraza nokautom od Jona Jonesa (tportal)
Nedjelja (09:00)

Prirodni inženjeri i arhitekti

Evo što se desi kada se ukloni dabrova brana


Kako objašnjava u videu, na navedenom području pale su obilne kiše i postoji opasnost od poplava. Kako bi se voda nešto otpustila, morali su ukloniti jednu takvu branu koju su napravili dabrovi. Rezultat u videu. Inače, dabrovi grade brane kako bi stvorili sigurno i stabilno stanište za sebe, omogućava im sklonište od predatora, olakšava im pristup hrani, a tijekom zime im pomaže u održavanju temperature. Brane istovremeno doprinose bioraznolikosti – iako ih grade zbog sebe, često stvaraju mala močvarna područja koja su staništa za mnoge druge vrste biljaka i životinja.

Nedjelja (08:00)

Štednja ili raskoš?

Hrvatski rejting A: Manji dug i niži troškovi kamata – moguće dobar zalog za budućnost

Hrvatska je od tri glavne rejting agencije dobila ocjenu A zahvaljujući padu javnog duga na 60% BDP-a, s daljnjim padom na vidiku. Smanjenje troškova kamata s 7,34% proračuna 2015. na 3,38% 2024. otvara prostor za porezno rasterećenje ili povećanje ulaganja. Iako su proračunski prihodi od 2015. porasli za 86%, porez na dohodak sada ovisi o lokalnim vlastima, a smanjenje PDV-a ostalo je neispunjeno obećanje. Stručnjaci predlažu pametnu redistribuciju proračunskog viška kako bi koristi osjetili i građani. Forbes

Nedjelja (00:00)

Više korisnika, manje korisnika – ovakav X podsjeća na rollercoaster bez kočnica

Rekordi, kontroverze i masovni odlasci: Kako se X mijenja u eri Elona Muska

Musk je Twitter kupio 2022. godine, a u međuvremenu je postao iznimno kontroverzna i sve ekstremnija pojava na platformi. I sama platforma počela se više okretati konzervativnoj publici. Procjene istraživačke tvrtke Sensor Tower pokazuju kako se X u protekle dvije godine smanjio za 27 posto iz perspektive globalnih aktivnih korisnika aplikacije. Ipak, platforma je još uvijek dominantna – prosječno vrijeme provedeno na platformi na dan izbora je skočilo za 32 posto u usporedbi s prethodnih 30 dana. Procjene tvrtke Similarweb pokazuju kako je X dan nakon izbora koristilo više od 46 milijuna ljudi, što je rekord platforme za ovu godinu, a više od 115.000 korisnika iz SAD-a ugasilo je svoje račune istog dana. Istovremeno, promet na Blueskyju porastao je za nekoliko milijuna u vrijeme izbora. Forbes

Subota (23:00)

Bez kompromisa

Duhaček: Odlaskom Domagoja Zovka iz „Prime Timea“ izgubili smo najboljeg satiričara, a dobili još jednog anonimnog tipkača contenta

Zanimljivo je i što je „Prime Timeu“ na televiziji N1 smanjen broj emisija s četiri mjesečno na jednu nakon što je Zovak pozvao gledatelje iz Pule da izađu na gradski referendum o hotelu koji je poslovna investicija srpskog bogataša Dragana Šolaka, vlasnika United grupe koja stoji iza N1. Slučajno se poklopilo. U zapadnim medijima, na koje se hrvatski kao vole ugledati, nije nikakav problem ako novinar izrazi stav koji je suprotan redakcijskom, dapače često se takvi i traže kako bi mediji pokazali da njeguju pluralizam mišljenja, što je jedna od temeljnih vrijednosti liberalne demokracije. U hrvatskim medijima pak vlada „Gleichschaltung“ (ustrojavanje) ove ili one vrste, a svako iskakanje se strogo kažnjava.

Dosta o stanju u hrvatskim medijima govori i to što je Zovak, kako je iskreno rekao u svom oproštaju, 2016. godine s N1 dogovorio plaću i uvjete rada koji se nisu mijenjali sljedećih osam godina, pa je na kraju za rad na „Prime Timeu“ dobivao plaću koja je bila nešto iznad zakonskog minimalca. Tako to funkcionira u “ostvarenju tisućljetnog sna” – očekuje se od novinara (i satiričara) da za bijedne plaće pišu i govore protiv najmoćnijih ljudi u državi, a kada se ti moćnici odluče s njima obračunati, na podršku vlasnika medija i urednika se baš i ne može računati sa sigurnošću. Osim ako je to u njihovom trenutnom interesu, koji se s nekim novim marketinškim ugovorom lako da promijeniti. Gordan Duhaček za Lupigu. Zovak je još prije otkaza dao intervju za podcast Premalo čitam, koji je tek sad objavljen.

Subota (22:00)

Ni u Svemiru ne možeš ostati gladan

Nova otkrića o riži: može se uzgojiti i u Svemiru

Istraživači Kineske akademije znanosti koji su uspoređivali rižu uzgojenu u svemiru s onom uzgojenom na zemlji istaknuli su kako je pokazana izvedivost svemirskog uzgoja riže i kasnijeg uzgoja po povratku na Zemlju, što je značajan korak u napretku istraživanja o svemirskoj sigurnosti hrane. U uvjetima mikrogravitacije u svemiru, zameci sjemena riže razvijaju se normalno, sposobni izrasti u snažno potomstvo. Štoviše, biljke iz sjemena riže uzgojene u svemiru druge generacije pokazuju znatno više izdanaka nego njihove kopije uzgojene u zemlji. Ovaj eksperiment potvrđuje mogućnost uzgoja robusnog sjemena riže u svemiru. HRT

Subota (21:00)

Priroda uvijek ima rješenje

Raos: Pustinje spašavaju oceane

Prašina iz pustinjskih oluja raznosi se diljem svijeta i na kraju najvećim dijelom završava u morima i oceanima. To nije bez posljedica: pustinjski pijesak gnoji more. Što se iza blagotvornog učinka pustinjskog pijeska na zdravlje koralja krije otkrila je analiza kemijskog sastava koralja nakon obavljenog eksperimenta. Dodatkom pustinjske prašine udio litija u koralju povećan je, najviše, pet puta, mangana četiri puta, željeza tri puta, magnezija 1,3 puta i molibdena do 1,5 puta. Da ti metali ne utječu  izravno na koralje, nego na njihove fotosintetske simbionte (čitaj: jednostanične alge) vidjelo se po tome da je dodatkom pustinjske prašine došlo do povećanja sadržaja klorofila (do 1,5  puta) i, još više, do povećanja brzine fotosinteze. Koralji imaju dovoljno vode i svjetla, ali nemaju dovoljno minerala – ako minerale ne dobiju iz pustinje. O koraljima pak ovisi život u moru, pa zato dolazimo do zaključka iz naslova, kaže Nenad Raos za Bug

Subota (20:00)

Brze i kratke

  • Elon Musk svojim bi utjecajem u Trumpovoj administraciji mogao pridonijeti političkoj i ekonomskoj destabilizaciji SAD-a. Njegovi poslovni interesi, povezani s državnim ugovorima i međunarodnom politikom, mogli bi ozbiljno ugroziti javne financije, regulatornu ravnotežu i nacionalnu sigurnost, a njegov utjecaj na vanjsku politiku dodatno komplicira situaciju (Novosti)
  • Provjerite kako će na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u ponedjeljak raditi trgovine i šoping centri (N1)
  • Ravnatelj Klaićeve na meti istražitelja: Strastveni kolekcionar skupocjenih satova, vlasnik stanova, ali i pozamašne štednje (tportal)
  • Mlađahni ‘YouTuber’ Jake Paul pobijedio 58-godišnju legendu Mikea Tysona odlukom sudaca (Nacional)
  • Baby Lasagna u novom spotu za singl “Catch Me If You Can” rekreaira vlastito vjenčanje (Muzika)
Subota (19:00)

Poštenje na prodaju, uz premijerski popust

Škaričić: Sumnja se da je Petrač organizirao zločinačko udruživanje s Berošem

Ministar zdravstva Vili Beroš uhapšen je u sklopu akcije USKOK-a i EPPO-a zbog primanja mita u vezi s nabavom medicinske opreme, uključujući operacijske mikroskope po prenapuhanim cijenama. Istraga otkriva umiješanost Hrvoja Petrača, označenog kao vođu kriminalnog udruženja, dok je Berošu obećano 75 tisuća eura mita. Premijer Plenković hitno ga je razriješio, postavivši dr. Irenu Hrstić za vršiteljicu dužnosti. Ova afera baca dodatno svjetlo na korupciju unutar HDZ-ove vlasti, s obzirom na slične slučajeve poput bivšeg ministra gospodarstva Horvata .Iako je manipulacija sredstvima koje je EU dodijelila za Nacionalni plan oporavka i obnove (NPOO) već dugo na meti istražitelja u nekim drugim EU zemljama što bi svima barem zvonilo na oprez, udružena skupina nije odustajala. Nataša Škaričić za Novosti.

Subota (18:00)

Danas kod veterinara, sutra i kod vašeg liječnika

AI mjeri jačinu boli iz grimase lica, zasad kozjeg, uskoro i ljudskog

Veterinari su snimili su lica zdravih koza i onih koje su trpjele bolove i podatke unijeli u AI model koji je naučio razlikovati koze u bolovima samo po izrazima njihovih lica. Sustav, uvježban i testiran na 40 koza prepoznavao je bolna lica u 80 % slučajeva. Implementacija ljestvica boli koje pokreće AI zahtijevat će dodatna istraživanja, ali bi mogla pomoći veterinarima koji se u dijagnosticiranju stanja često oslanjaju na subjektivne kriterije. Pregled znanstvenih novosti i iz ovog tjedna donosi Bug

Subota (17:00)

Trilogija: Stanovi, paravojska i luksuzne fotelje

Primorac za sebe kaže da je ‘čovjek bez afera’, no to baš nije tako

U tri mjeseca od kada je najavio kandidaturu za predsjedničke izbore, HDZ-ov kandidat Dragan Primorac ima već tri teške afere (Faktograf):

  1. Kupnja gradskog stana po povlaštenoj cijeni: Primorac i njegova majka sudjelovali su u kupnji gradskog stana koristeći pravo prvokupa i ostvarili 15% popusta, jer je Primorac bio korisnik stana. Postavlja se pitanje moralnosti jer je Primorac svjesno odustao od aktiviranja prava prvokupa kako bi njegova majka pobijedila na natječaju.
  2. Adaptacija Ministarstva znanosti i obrazovanja (2008.): Kao ministar, Primorac je bez pisanog ugovora naručio radove i opremanje ministarstva u vrijednosti od preko 5,5 milijuna kuna. Slučaj je završio sudskom presudom kojom je država morala platiti više od 3,6 milijuna eura izvođačima, uključujući dodatne troškove za njegov luksuzni ured, prostoriju za odmor i fitness.
  3. Angažman u paravojnim postrojbama početkom 1990-ih: Prema tvrdnjama zapovjednika pričuvne policije, Primorac je bio dio paravojne grupe koja je prije ratnih djelovanja pretresala sumnjive stanove u Splitu, često ciljajući na srpske obitelji, što je dio kontroverzne i slabo dokumentirane prakse tog razdoblja.
Subota (16:00)

Što dalje od ispušnih plinova

Onečišćen zrak može uzrokovati autizam, jako utječe na fetuse, kažu u novom istraživanju

Izloženost trudnica zagađenom zraku negativno utječe na imunosni sustav majke, a u posebnoj su opasnosti trudnice i djeca u regijama s iznimno velikim onečišćenjem zraka, kažu znanstvenici  za novo istraživanje te pozivaju na poduzimanje odgovarajućih mjera koje će trudnice zaštititi od ove opasnosti. Različite vrste neuroloških poremećaja, među kojima je i poremećaj iz autističnog spektra, mogu se povezati s ovim faktorom zagađenja okoliša, rekao je glavni autor studije. Čini se da je vrijeme izlaganja dušikovom oksidu ključno jer izloženost spomenutim zagađivačima u trudnoći i u ranom postnatalnom razvoju djeteta predstavlja znatan rizik za razvoj autističnih poremećaja (ASD) s obzirom na to da se radi o ključnom dijelu neurorazvojnog procesa, kažu. Index

Subota (15:00)

Kad čudaci preuzimaju stvari

Tjedni skener: Događaji koji bi se mogli nazvati komedijom, da nisu stvarnost

  • Trumpova administracija: Elon Musk na čelu ministarstva učinkovitosti, Robert F. Kennedy kao ministar zdravstva poznat po antivakserskim stavovima, Pete Hegseth, konzervativni komentator, kao ministar obrane.
  • Političko iskustvo u manjku: Tulsi Gabbard, bivša demokratkinja, postaje šefica obavještajne službe, dok je Marco Rubio novi državni tajnik s kontroverznim stavovima o Rusiji i Ukrajini.
  • Europske burze padaju: Trumpova pobjeda podigla američki S&P 500 na rekordne razine, dok europske burze zaostaju više nego u 30 godina.
  • Rat u Ukrajini: Trumpovi savjetnici predlažu zamrzavanje rata i ustupke Rusiji, dok Ukrajinci gube strpljenje, a Rusi suočavaju inflaciju i rast cijena hrane.
  • Njemačka politička drama: Vlada pada, izbori zakazani, a desnica i populisti jačaju dok bivši saveznici gube podršku.
  • Španjolske oluje: Malaga i Valencia suočene s poplavama i evakuacijama, dok se cikloni neumoljivo nastavljaju.
  • Izraelsko-palestinski sukob u Europi: Prosvjedi eskalirali u sukobe u Amsterdamu, a EU razmatra prekid političkih veza s Izraelom.
  • Skandali u crkvi: Nadbiskup Canterburyja podnio ostavku zbog prikrivanja zlostavljanja u kršćanskim kampovima.
  • Mussolini počasni građanin: Grad Gorizia odbio ukloniti titulu fašističkom vođi pod izlikom otpora kulturi otkazivanja.
Subota (14:00)

Brze i kratke

  • Rašomon u izjavama Plenkovića, Turudića i EPPO-a: Evo što je sve upitno – Iako je Uskok potvrdio da su zasad osumnjičene samo tri osobe iz zdravstvenog sustava, EPPO ih navodi osam, a u daljnje istrage moglo bi biti uključeno više liječnika, neki spominju da Beroš nije primio mito, već ga se tereti za ‘trgovinu utjecajem’… (Nacional), Beroš proveo noć iza rešetaka, tvrdi da nije kriv. Danas ide pred suca istrage (N1)
  • SDP skupio potpise za odlučivanje o Plenkovićevom opozivu, no izgledno je kako aktualni premijer i dalje ima zagarantiranu većinu koja će ga zadržati (tportal)
  • Zelenski: S Trumpom će rat prije završiti, pohvalivši svoje zadnje kontakte s republikancem unatoč strahu od pada potpore Washingtona Ukrajini (N1)
  • Banke će povoljnije kreditirati one koji vode zelenu poslovnu politiku (Lider)
  • Nove cijene goriva u utorak: Poskupljuju eurodizel (za dva centa) i plavi dizel, dok će eurosuper biti jedan cent povoljniji (Poslovni)
  • Ponovno se na Forumu počelo raspravljati o glazbenim kritičarima u Hrvatskoj
  • Hrvatska izgubila od Škotske 1:0, pogodak primili u 86. minuti s igračem manje, propuštena šansa za četvrtfinale Lige nacija (Index)
Subota (13:00)

Vidi ptičicu

Rusi svračak je ptica godine prema izboru BIOM-a

Rusi svračak je ptica pjevica iz porodice svračaka (Laniidae), privlači pažnju svojim karakterističnim izgledom i specifičnim tehnikama lova i skladištenja hrane. Mužjaci su kontrastno obojeni crnom očnom prugom nalik maski, crvenkasto smeđim perjem na leđima i krilima te svijetlo sivoj glavi. Kod ženki, a posebno kod mladih ptica, boje su zagasitije. Može ga se vidjeti na različitim tipovima otvorenih staništa sa raštrkanim drvećem i grmljem diljem Hrvatske. Svračci hranu pronalaze na tlu, u travi, ali se gnijezde u grmlju. Jedu kukce i druge beskralježnjake koje nađu na tlu. Izbor za Pticu godine u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode i ornitolozima HAZU. Svaka od nominiranih ptica suočava se s negativnim učincima ljudskog djelovanja. Green

Subota (12:00)

Ponekad je potrebno samo se informirati

Toni Milun: Tisuće građana preplaćuju vođenje računa, već sedam godina postoji osnovni račun koji se plaća puno manje

Dosta se piše o tome da bismo od siječnja trebali imati pravo na besplatan bankovni račun za primanje plaće, ali važno je naglasiti dvije stvari. Prvo, to ne ide automatizmom, već morate umjesto redovnog tekućeg računa u banci otvoriti račun koji se zove osnovni račun. Cijena za vođenje osnovnog računa trenutno je od 2 do 3 eura mjesečno, ovisno o banci, a nju su uključeni internet ili mobilno bankarstvo i 10 ili 20 transakcija. Još ako spadate u jednu od šest osjetljivih skupina potrošača, imate pravo na osnovni račun za osjetljivu skupinu za svega 20 centi mjesečno ili besplatno.

Dakle, već sedam godina postoje dvije vrste bankovnih računa na kojima smo mogli uštedjeti velike količine novca, ali mnogi to nisu znali. Iako u Hrvatskoj ima više od 4.5 milijuna otvorenih tekućih računa, na dan 31. 12. 2023. bilo je otvoreno svega 4939 osnovnih računa, od čega 2282 osnovna računa za osjetljivu skupinu. Te račune možete koristiti za primanje plaće, plaćanje računa, podizanje gotovine s bankomata, ugovaranje trajnih naloga, internet i mobilnog bankarstva, baš kao i redovni tekući račun koji imate. Toni Milun za Index.

Subota (11:00)

'Domovinu nitko ne pita za mišljenje dok stenje u zagrljaju ambicioznog zaštitnika'

Ivančić: Mokri SNOVI

Ostatak života posvetit ću domovini – svečano kaže Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe i “jedan od najbogatijih Hrvata”, u Večernjem listu. “Nemoj, molim te!” panično kaže Domovina u prvome pasusu ovoga teksta. Samo što ovaj potpisnik, jasna stvar, ne raspolaže dovoljnom količinom mašte da Domovinu spasi od ljubavi kojom je Branko Roglić namjerava obasuti. Prema najavi, zagrlit će je toliko snažno da bi joj mogao zgužvati pluća, skrckati rebra i destruirati ključne dijelove kralježnice. Jedina nada za Domovinu leži u činjenici da je “jedan od najbogatijih Hrvata” već čovjek u ozbiljnim godinama, pa “ostatak života” kroz koji bi trebala trpjeti izljeve njegovih emocija možda neće trajati fatalno dugo. A onda je na red došla prošlost, pod geslom “prošlošću za budućnost”, odnosno za Domovinu, kojoj će “jedan od najbogatijih Hrvata” pokloniti svoju starost i očistiti je od “komunističkih laži”. Ako je komunizam crknuo prije tri i pol decenije, nije li možda Branko Roglić taj koji ga – upuštajući se u novi sveti rat protiv utvare – “vječno ostavlja na vlasti”? I ako jest, zašto to radi?  Viktor Ivančić za Novosti dao je priliku da i Domovina odgovori.

Subota (10:00)

Brze i kratke

  • Glasnogovornik vlade Marko Milić za N1: Da država nekog štiti od progona, ministar valjda ne bi bio uhićen na dužnosti
  • Osoba tjedna Vili Beroš: U četvrtak smirio štrajkaše, u petak u pritvoru (Faktograf), DORH zatražio od EPPO-a Berošev spis, EPPO traži od DORH-a da mu se prepusti slučaj (tportal)
  • Ravnatelj Klaićeve na meti istražitelja: Strastveni kolekcionar skupocjenih satova, vlasnik stanova, ali i pozamašne štednje (tportal)
  • Napadi na strane radnike sve su brojniji (Faktograf)
  • Dio stanovnika Velike Ludine pobunio se protiv gradnje tvornice za preradu pilića koja bi zapošljavala do 1200 radnika. Strah ih je zagađenja i velikog broja stranih radnika. Načelnik općine Dražen Pavlović objavio je prije dva dana pismo u kojem poručuje da “tvornice neće biti”. Koji su mogući daljnji koraci za ulagača, ukrajinskog milijardera Jurija Kosiuka? Radi se o čovjeku koji ima ambiciozne planove za Hrvatsku (Forbes)
  • Đikićev tim otkrio mehanizam ključan za proizvodnju staničnih proteina, koji otvara vrata dijagnosticiranju niza bolesti uključujući određene vrste raka, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest (HRT)
Subota (09:00)

Od viška glava ne boli

Amazon Haul: Jeftina konkurencija Temu i Sheinu

U želji da se natječe s jeftinim platformama Temu, Shein i TikTok Shop, Amazon je pokrenuo svoju novu e-trgovinu imena Amazon Haul. Cijene proizvoda tamo su niže, ali vrijeme dostave je dulje budući da se narudžbe šalju izravno iz skladišta u Kini. Amazon Haul dostupan je samo putem mobilnih preglednika ili aplikacija, a proizvodi (uključujući kućanske potrepštine, odjeću i elektroniku) koštaju 20 ili manje dolara. Iako je Amazon poznat po svojoj brzoj dostavi uz Amazon Prime, prosječno vrijeme dostave za narudžbe preko Amazon Haula kreće se između jednog i dva tjedna, dodaju. To je zato jer se šalju izravno iz skladišta u Kini, izvještava Wall Street Journal, što je slično modelu Temua i Sheina. Amazon je inače poznat po svojem vrlo agresivnom pristupu konkurentima, a već je prije primijećeno da kopiraju tuđi poslovni model. Forbes

Subota (08:00)

Sjedi i slušaj

Lubomyr Melnyk u Močvari: Prorok glasovira i otac kontinuirane glazbe

U nekim momentima Melnyk zvuči kao divlji Rahmanjinov koji prijeđe u Chopina, ali vrlo često zapravo dobiješ techno jazz, zbog stvaranja ritam-sekcije repeticijama i kontinuiranom muzikom. Izveo je 5 kompozicija, politike nije nedostajalo, stoga je zadnja kompozicija zapravo i dio kakve programske glazbe. Lik je očito blago ekscentričan i lud, ali ja samo uvijek vidim nekog Stravinskog u ljudima. U nekim momentima dosta me emotivno ponijelo, u drugima mi je pak bilo dosadnjikavo, ali sve u svemu odličan koncert, drago mi je da smo otišli – report je forumašice na temi u kojoj se recenziraju koncerti. Fotke s koncerta donose na Ravno do dna.

Subota (00:00)

Ako voziš, ne snimaj

Vozači koji objavljuju na društvenim mrežama snimke u kojima krše propise mogu biti kažnjeni

Ludo brza vožnja, slalomi kroz grad, pretjecanje s desne strane, jurnjava kroz crveno, prekršaj do prekršaja.. ako se snimi, objavljuje, dijeli, lajka i zatim objavi na društvenim mrežama moglo bi biti podložno kaznama. Općinski prekršajni sud u Zagrebu Pp-12494/2022-16 jedno takvo postupanje objavljeno na Instagram profilu valorizirao je s izricanjem kazne zatvora od 60 dana i primjenom uvjetne osude. Riječ je o kazni izrečenoj vozaču koji je ne smanjujući brzinu namjerno prošao kroz raskrižje na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu i nastavio voziti te objavio na svom Instagram profilu. Iako se pravdao da u to vrijeme nije bilo nikog na cesti, sud mu zbog toga nije gledao kroz prste. Revija HAK 

Petak (23:00)

Samo pravi fanovi

Velimir Grgić i Marko Mihalinec: Premalo je onih koje išta konkretno i duboko zanima, pojeo ih je komformizam, materijalizam i uspoređivanje

‘Žuti titl’ ponovno jaše. Velimir Grgić i Marko Mihalinec – autori neobičnih knjiga o filmovima vratili su se s trećim naslovom kako bi zatvorili trilogiju i ujedno proslavili dvadeset godina od objave prvog originalnog izdanja. Ovog puta su otišli korak dalje i naslovili knjigu ’50 najboljih nikad snimljenih filmova svih vremena’. U srži je to spomenik filmofiliji i tvornici snova, ali da ne spominjemo već viđeno i znano, svaki je u apsolutnoj slobodi autorski izmislio 25 filmova i dodijelio im idealnu glumačku postavu i redatelja. Potom sam kroz alate umjetne inteligencije provukao opise i svakom filmu stvorio plakat i dva screenshota. Čitava ideja knjige je materijaliziranje mašte kroz AI. Susret čovjeka i stroja omogućio je kreaciju alternativne filmske povijesti i savršeno vizualiziranje fan-fictiona. I dalje su prave stvari, autorstvo i kreativa skriveni i treba kopati do njih, družiti se po piratskim i zatvorenim zajednicama da se dođe do najboljih sadržaja, kažu autori za Ravno do dna

Petak (22:56)

Leonardo di Caprio proslavio 50-ti rođendan, evo uloga koje su obilježile cijele generacije

Petak (22:00)

Brze i kratke

  • Biden u Bijeloj kući primio izabranog predsjednika Donalda Trumpa. U prvom susretu uživo nakon dugo vremena razgovarali su o prijenosu vlasti i dolasku nove administracije (HRT)
  • Žarko Puhovski: HDZ me doveo do toga da vjerujem u teorije zavjere, da je hotimično odabrao lošeg kandidata jer Plenkoviću odgovara ova dinamika s Milanovićem (N1)
  • Uhićeni liječnik Krešimir Rotim uz karijeru u državnoj bolnici ima i razgranat privatni biznis (Forbes)
  • SAD: protivnik cijepljenja Kennedy novi ministar zdravstva, to je čovjek koji vjeruje da WiFi uzrokuje rak (DW)
  • 11 hrvatskih firmi na Deloitteovoj listi najbrže rastućih u Srednjoj Europi – Stemi, Devōt, B.I.D. Grupa, Aircash… (Poslovni)
  • Picula: Europa se zbog Trumpa mora konsolidirati i uspostaviti novu otpornost (Nacional)
  • Glazbene novosti: Bare & Majke, Pavel, Klapa Kaše (HRT)
  • Najnoviji projekt Mirjane Mikulec: kompletna transformacija starinskog stana u središtu Zagreba (tportal)
Petak (21:00)

Kraj godine je dobro vrijeme za 'recap'

Najbolji albumi u 2024: Jack White, St. Vincent, Nick Cave…

Glazbeni mediji počeli su objavljivati svoje godišnje liste najboljih albuma.

Kažu na Forumu: Ima se što za slušati. S tih lista zasad znam jedino nove albume Jacka Whitea, St. Vincent i Cavea. I dobri su mi. Ovo je ujedno i odgovor na pitanje iz susjedne teme kako otkrivam novu muziku. Novi Deep Purple i Amyl and the Sniffers su mi dobri isto. Nisam puno novog slušao. Budem.

Petak (20:00)

Misli na mene svim svojim stanicama

Stanice bubrega i živčanog tkiva mogu učiti i formirati sjećanja na načine slične neuronima

Učenje i pamćenje općenito su povezani samo s mozgom i moždanim stanicama, ali nova studija pokazuje da i druge stanice u tijelu mogu učiti i formirati sjećanja. Istraživači su laboratorijski proučili dvije vrste nemoždanih ljudskih stanica, iz živčanog i bubrežnog tkiva, izlažući ih različitim obrascima kemijskih signala. Kao odgovor, ove nemoždane stanice uključile su “gen za pamćenje”, isti onaj gen koji moždane stanice uključuju kad otkriju obrazac u informacijama i restrukturiraju svoje veze kako bi oblikovale sjećanja. U budućnosti svoje tijelo morali bismo tretirati više kao mozak; na primjer, razmisliti o tome što naša gušterača pamti o obrascu naših prošlih obroka kako bismo održali zdravu razinu glukoze u krvi ili razmotrili kako stanica raka pamti obrazac kemoterapije. Bug

Petak (19:00)

Od Super Vilija do supervillaina

Portret Vilija Beroša: Od ministra superheroja do uhićenika

Neurokirurg Vili Beroš dugogodišnji je član HDZ-a, dva puta je imenovan za ministra zdravstva, na početku pandemije koronavirusa bio je vrlo popularan, proglašen je superjunakom, no poslije se našao na meti otpora epidemiološkim mjerama da bi danas bio uhićen zbog korupcije. Od 2018. do 2020. bio je pomoćnik ministra zdravstva, a prije dolaska u Ministarstvo bio je pročelnik Zavoda za endokranijalnu neurokirurgiju u KBC-u Sestre milosrdnice. Iako popularan na početku mandata u vrijeme pandemije, iz redova obiteljskih liječnika cijelo je vrijeme prozivan da nije uspio riješiti manjak kadrova i preopterećenost djelatnika u tom segmentu zdravstvene zaštite. tportal

Petak (18:00)

Više pitanja nego odgovora

Poduzetnici bez iskustva u upravljanju državom: Majstori optimizacije, ali i u mogućem sukobu interesa

Generalno, ideja smanjenja potrošnje države nije loša. SAD živi iznad svojih mogućnosti i sigurno je da ima prostora za uštede, da se neki programi i ugovori smanje. Proračunski deficit od oko šest posto, kakav je sada, nije normalan u situaciji kad nije kriza. No, je li baš normalno da državnu potrošnju, dakle što je potrebno, a što ne i koliko je novca potrebno, procjenjuju poduzetnici bez ikakvog dosadašnjeg iskustva u upravljanju državom, k tome i potencijalno u sukobu interesa? Ako Musk i Ramaswamy imaju savjetničku ulogu u tome, to nije problematično, ali ako bi imali neku egzekutivnu ulogu, to bi bilo problematično. Može li se sličan pristup primijeniti kod nas?

Udio javne potrošnje u BDP-u je kod nas visok, a država previše uzima kroz poreze u odnosu na ono što mi kao građani od toga dobivamo. Upitna je učinkovitost, pa je jasno da preplaćujemo usluge. Kod poduzetnika koji bi na način Elona Muska neformalno ušli na političku pozornicu, nastavili voditi svoje biznise i pritom imali mogućnost utjecati na važne odluke u javnim politikama i financijama, kontrole ne bi bilo… Forbes

Petak (17:00)

Kad se umjetna inteligencija može iskoristiti i za nešto dobro

AI model otkriva zaostale tumore mozga u samo 10 sekundi

Kad neurokirurg uklanja tumor iz pacijentova mozga, on rijetko može ukloniti cijelu masu. Ono što ostaje poznato je kao rezidualni tumor koji može nalikovati zdravom mozgu. Za lociranje tog zaostalog tumora koriste se razne metode poput magnetske rezonance ili fluorescentnog agensa za oslikavanje tumorskog tkiva, no nijedna od ovih metoda nije svemoguća i svaka ima svojih nedostataka. No, sad su istraživači Sveučilišta Michigan su i njihovi kolege s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu razvili AI model koji još tijekom operacije u samo 10 sekundi može odrediti je li u mozgu prestao dio kancerogenog tumora koji bi se mogao ukloniti. Uz to, pokazuju nalazi objavljeni u časopisu u Nature, dijagnostički sustav zvan FastGlioma uvelike nadmašuje konvencionalne metode za identifikaciju ostataka tumora. Bug

Petak (16:44)

Sponzorirana vijest

Iskoristite produženi Singles Day (do 15.11.): Trajne licence za Office već od 11 €, a za Windows OS od 8 € na Keysfanu!

Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Keysfan nudi originalnu licencu Microsoft Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Vremenski ograničena ponuda! Trajne Microsoft licence već od 8 €!

Kupite više ključeva, uštedite više! 

Windows plus Office paketi – 62% popusta uz promo kod BKS62

Ostali softverski alati

Petak (16:00)

A što ti je ulaganje bez rizika

Treba li dobrovoljno mirovinsko osiguranje ići na remont?

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje, ili popularno nazvani III. mirovinski stup, u našoj zemlji temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Pojedinci koji su se odlučili i za ovaj oblik štednje za starost vlasnici su sredstava na svom osobnom računu otvorenom u izabranom mirovinskom fondu. Ovo je poznata mantra koja se godinama uporno plasira u javnom prostoru. No je li baš to tako? Ukratko, pojedinac je dobrovoljno uplaćivao svoja sredstva u fond s kojima ne može raspolagati u cijelosti i „dobrovoljno“ je pristao da mu se ušteđevina isplaćuje putem rente. Svjetska iskustva, pa i ona naša, pokazuju da pojedinci nisu skloni ulagati svoju imovinu u rente koje bi im trebale osigurati siguran prihod u starosti. Premda je ekonomska znanost utvrdila da je ulaganje u rente najsigurniji i najefikasniji način financiranja starije životne dobi, ljudi to ne doživljavaju tako. Stoga se takvo ponašanje naziva rentnom zagonetkom. Savjeti

Petak (15:00)

Brze i kratke

  • EPPO u Zagrebu pokrenuo istragu protiv osam fizičkih osoba i dvije ustanove, zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te pranja novca (Poslovni), Beroš navodno primio 75.000€ mita, šef zločinačkog udruženja je Hrvoje Petrač? (Koji nije u Hrvatskoj) (Index), Plenković o Beroševom uhićenju: Zgrožen sam, o svemu me izvijestio Turudić, to je za mene izdaja (Nacional), komentiraju i na Forumu
  • Ravnatelj splitskog KBC-a, prof. Julije Meštrović nije htio prihvatiti mito i splitski KBC nije nabavio sporne uređaje, zatim je naprasno otišao s funkcije (Večernji, Poslovni)
  • AudioLiber, prvi sajam audioknjiga u Zagrebu, nudi format prilagođen suvremenim izdavačkim trendovima, usmjeren na publiku koja knjige rado doživljava i slušanjem (Kulturpunkt)
  • Hanfa sprema skuplje naknade, od 2025. naplaćivat će i kripto mjenjačnicama (Lider)
  • Novo utočište za filmske entuzijaste – U klubu MaMa pokrenuto je mikrokino s programom koji uključuje aktualnu autorsku produkciju, kurirane cikluse i eksperimentalne filmove (Kulturpunkt)
  • Planirate nešto kupiti za Black Friday? Komentirajte na Forumu
Petak (14:00)

Bježi salo, dolazi fit fazon!

Kako vježbanje i prehrana spašavaju liniju i zdravlje

Vježbanje i balansirana prehrana čine savršeni tim za mršavljenje i zdravlje. Dok vježbanje sagorijeva kalorije, povećava metabolizam i oblikuje tijelo, prehrana osigurava energiju i pomaže održati kalorijski deficit. Aerobne vježbe troše masnoće, dok trening snage gradi mišiće koji dodatno troše energiju. Zdrava prehrana bogata proteinima, složenim ugljikohidratima i zdravim mastima čini ključnu razliku, uz obaveznu hidrataciju. Rezultat? Snažnije tijelo, bolji san, jači imunitet i sretniji vi!  Monitor

Petak (13:04)

Bježi salo, dolazi fit fazon!

Kako vježbanje i prehrana spašavaju liniju i zdravlje

Zdrav način života temelji se na dva ključna elementa: redovitom vježbanju i uravnoteženoj prehrani. Kombinacija ovih faktora ne samo da doprinosi mršavljenju, već ima i brojne zdravstvene koristi koje poboljšavaju kvalitetu života. Ovaj članak će detaljno objasniti kako tjelesna aktivnost i pravilna prehrana djeluju sinergijski, te kako ih prilagoditi kako biste postigli svoje ciljeve.


1. Vježbanje: pokretač zdravlja i mršavljenja

Kako vježbanje pomaže pri mršavljenju?

Kada vježbamo, naše tijelo troši energiju pohranjenu u obliku kalorija. Ako sagorijevamo više kalorija nego što ih unosimo hranom, dolazi do kalorijskog deficita, što je ključno za gubitak kilograma. Vježbanje također:

  • povećava bazalni metabolizam, pa tijelo troši više energije čak i u mirovanju;
  • potiče razgradnju masnog tkiva, posebno pri aerobnim aktivnostima;
  • gradi mišićnu masu koja dodatno povećava potrošnju kalorija.

Vrste vježbi i njihova uloga

Različite vrste vježbi djeluju na različite aspekte zdravlja i mršavljenja:

  • Aerobne aktivnosti (trčanje, plivanje, vožnja bicikla): idealne za sagorijevanje masnoća i poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja.
  • Trening snage (dizanje utega, pilates): pomaže u izgradnji mišića i oblikovanju tijela.
  • Fleksibilnost i ravnoteža (yoga, stretching): smanjuju stres, poboljšavaju držanje i sprječavaju ozljede.

Preporuka je kombinirati različite vrste aktivnosti radi sveobuhvatnih rezultata.


2. Zdravstvene prednosti vježbanja

Redovita fizička aktivnost ne pomaže samo u mršavljenju, već ima i mnoge druge zdravstvene benefite:

  • Poboljšanje kardiovaskularnog sustava: Vježbanje jača srce, smanjuje krvni tlak i kolesterol.
  • Regulacija šećera u krvi: Posebno važno za osobe s dijabetesom ili preddijabetesom.
  • Mentalno zdravlje: Vježbanje potiče lučenje endorfina, hormona sreće, što smanjuje stres, anksioznost i depresiju.
  • Bolji san: Redovita fizička aktivnost doprinosi boljoj kvaliteti sna.
  • Jačanje imuniteta: Aktivnost povećava otpornost organizma na bolesti.


3. Uloga prehrane u mršavljenju i zdravlju

Kalorijska ravnoteža

Prehrana je ključna jer bez kontrole unosa kalorija, teško je postići mršavljenje, čak i uz vježbanje. Zdrav gubitak težine obično se postiže blagim kalorijskim deficitom (300–500 kcal dnevno).

Kvaliteta namirnica

Osim kalorija, važna je i kvaliteta hrane:

  • Proteini: neophodni za obnovu i rast mišića te osjećaj sitosti.
  • Složeni ugljikohidrati: pružaju dugotrajnu energiju (zob, integralna riža, kvinoja).
  • Zdrave masti: ključne za hormone i zdravlje (avokado, maslinovo ulje, orašasti plodovi).
  • Vitamini i minerali: podržavaju imunološki sustav i opće zdravlje.

Hidratacija

Dovoljna količina vode također je važna jer:

  • potiče metabolizam,
  • pomaže pri detoksikaciji tijela,
  • smanjuje osjećaj lažne gladi.

4. Sinergija prehrane i vježbanja

Najbolji rezultati postižu se kombinacijom vježbanja i pravilne prehrane. Na primjer:

  • Unos obroka prije treninga: obrok bogat ugljikohidratima i proteinima daje energiju za vježbanje.
  • Regeneracija nakon treninga: proteini i ugljikohidrati pomažu u obnovi mišića i vraćanju energije.


5. Praktični savjeti za uspjeh

  1. Postavihttps://i.postimg.cc/HL4DV2Jm/body-7419853-640.jpgte realne ciljeve: Fokusirajte se na održive promjene, poput gubitka 0,5–1 kg tjedno.
  2. Planirajte obroke i treninge: Redovitost je ključna za rezultate.
  3. Birajte aktivnosti koje volite: Lakše ćete se pridržavati rutine.
  4. Slavite male uspjehe: Svaki korak je važan na putu prema zdravijem životu.
  5. Pratite napredak: Koristite dnevnik prehrane i treninga za motivaciju.

6. Gdje početi s vježbanjem za početnike?

Ako ste novi u vježbanju, najvažnije je krenuti polako i postaviti čvrste temelje. Evo koraka koji će vam pomoći započeti:

1. Postavite realne ciljeve

Razmislite o tome što želite postići – smanjenje kilograma, jačanje tijela, više energije ili bolje zdravlje. Započnite s manjim, dostižnim ciljevima, poput hodanja 30 minuta dnevno ili vježbanja tri puta tjedno.

2. Odaberite aktivnost koja vam odgovara

Početnici bi trebali odabrati aktivnosti koje su jednostavne i ne zahtijevaju posebnu opremu:

  • Hodanje: Savršeno za početak. Možete ga raditi bilo gdje i prilagoditi tempo.
  • Plivanje: Odlično za zglobove i cijelo tijelo.
  • Vježbe kod kuće: Koristite aplikacije ili online programe s osnovnim vježbama poput čučnjeva, sklekova ili istezanja.
  • Grupni treninzi za početnike: Joga, pilates ili lagana aerobika pružaju vođenje instruktora i motivaciju.

3. Planirajte raspored treninga

Počnite s 2–3 treninga tjedno, u trajanju od 20–30 minuta. Kako budete jačali, povećavajte trajanje ili intenzitet.

4. Naučite pravilnu tehniku

Pravilna forma je ključna kako biste izbjegli ozljede. Ako niste sigurni, razmislite o savjetovanju s trenerom ili korištenju vodiča za početnike.

5. Slijedite princip progresije

Ne pokušavajte sve odmah – vaše tijelo treba vrijeme za prilagodbu. Dodajte intenzitet, težinu ili trajanje treninga postupno, kako biste kontinuirano napredovali.

6. Ne zaboravite zagrijavanje i istezanje

Prije svakog treninga napravite lagano zagrijavanje (5–10 minuta hodanja ili istezanja) kako biste pripremili tijelo. Nakon treninga, istegnite mišiće za bolji oporavak.

7. Slušajte svoje tijelo

Početnici često žele brzo napredovati, no važno je prepoznati signale poput umora ili boli. Ostatak i oporavak jednako su važni kao i sam trening.


Savjeti za početnike

  • Nosite udobnu odjeću i obuću prikladnu za vježbanje.
  • Hidratacija je ključna – pijte vodu prije, tijekom i nakon treninga.
  • Motivirajte se glazbom ili vježbanjem s prijateljima.
  • Ne uspoređujte se s drugima – vaša fitness priča je jedinstvena.

Početak može biti izazovan, ali uz dosljednost i pozitivan stav, vježbanje će postati dio vaše rutine. Najvažnije je krenuti – svaki korak vas vodi prema zdravijem i sretnijem životu!

7. Vježbe koje svi mogu raditi

Vježbanje može biti zabavno i prilagodljivo – bilo u prirodi, teretani ili bazenu. Evo prijedloga za početnike i iskusne vježbače koji žele uživati u raznovrsnim aktivnostima.

Vježbe na otvorenom (u prirodi)

  1. Hodanje ili planinarenje: Jednostavno i dostupno svima. Hodajte u parku, šumi ili uz obalu. Planinarenje uključuje i dodatni izazov za mišiće nogu.
  2. Trčanje ili jogging: Idealno za sagorijevanje kalorija i poboljšanje kondicije. Počnite s laganim joggingom i postepeno povećavajte tempo.
  3. Vježbe s vlastitom težinom: Na otvorenom možete raditi:
    • Čučnjeve (za noge i stražnjicu),
    • Sklekove (za gornji dio tijela),
    • Plank (za trbušne mišiće i stabilnost).
  4. Vožnja bicikla: Bicikliranje poboljšava kardiovaskularnu kondiciju i jača mišiće nogu.
  5. Igranje rekreativnih sportova: Nogomet, odbojka ili badminton odlični su za sagorijevanje kalorija i društvenu interakciju.
  6. Joga ili istezanje: Odaberite miran kutak u prirodi i usredotočite se na fleksibilnost i disanje.


Vježbe u teretani

  1. Traka za trčanje ili bicikl ergometar: Savršeni za kardiovaskularni trening uz kontrolu intenziteta.
  2. Kružni trening: Kombinirajte različite sprave za vježbe snage (za noge, ruke i trbuh) u kratkim intervalima.
  3. Dizanje utega: Počnite s laganim bučicama ili spravama koje vam pomažu održati pravilnu formu.
  4. Grupni treninzi: Uključite se u programe poput pilatesa, zumbe ili funkcionalnog treninga.
  5. Vježbe za jezgru: Isprobajte sprave poput švicarske lopte za jačanje trbušnih mišića i stabilnosti.

Plivanje: savršena vježba za cijelo tijelo

Plivanje je idealno za sve dobne skupine i razine fizičke spremnosti jer:

  • angažira cijelo tijelo (ruke, noge, trup),
  • ne opterećuje zglobove, što ga čini pogodnim za osobe s ozljedama,
  • poboljšava kapacitet pluća i kardiovaskularno zdravlje.

Savjeti za početnike u plivanju:

  • Počnite s laganim kraulom ili prsnim stilom.
  • Ako ste nesigurni, koristite dasku za plivanje kako biste ojačali noge.
  • Povremeno plivajte laganim tempom za opuštanje mišića.


Kombinirajte za najbolje rezultate

Razmislite o kombinaciji aktivnosti kako biste spriječili monotoniju i uključili različite mišićne skupine. Na primjer:

  • Jedan dan šetajte ili trčite u prirodi.
  • Drugi dan posvetite treningu snage u teretani.
  • Treći dan plivajte za oporavak i cijelo tijelo.

Uz ovakvu raznovrsnost, ne samo da ćete vidjeti rezultate, već ćete i uživati u procesu!

Bicikliranje: sloboda na dva kotača

Bicikliranje je jedna od najpopularnijih aktivnosti na otvorenom, idealna za ljude svih razina fizičke spremnosti. Ne samo da je zabavno i osvježavajuće, već donosi brojne zdravstvene i kondicijske prednosti:

Prednosti bicikliranja

  1. Poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja: Bicikliranjem jačate srce i poboljšavate cirkulaciju.
  2. Sagorijevanje kalorija: U prosjeku možete sagorjeti između 400 i 1000 kalorija po satu, ovisno o intenzitetu.
  3. Jačanje mišića: Osobito mišića nogu, stražnjice i donjeg dijela leđa.
  4. Prilagodljivost intenziteta: Možete birati laganu vožnju ili izazovnu rutu s uzbrdicama.
  5. Boravak na svježem zraku: Bicikliranje u prirodi smanjuje stres i doprinosi mentalnom zdravlju.
  6. Ekološki prihvatljivo: Uz sve zdravstvene benefite, bicikl je sjajno prijevozno sredstvo koje ne zagađuje okoliš.

Nedostaci bicikliranja

  • Potreba za dobrim vremenskim uvjetima i prikladnim terenom.
  • Veći rizik od ozljeda zbog nesigurnih prometnica ili padova.
  • Potreba za opremom (bicikl, kaciga, zaštitna odjeća).

Eliptični trenažer: učinkovit trening bez opterećenja zglobova

Eliptični trenažer je popularna sprava u teretanama i domovima, dizajnirana za simulaciju pokreta hodanja, trčanja ili penjanja stepenicama.

Prednosti eliptičnog trenažera

  1. Blag za zglobove: Bez udarnih pokreta, što ga čini pogodnim za osobe s bolovima u koljenima ili kukovima.
  2. Trening cijelog tijela: Uključuje gornji i donji dio tijela zahvaljujući pokretnim ručkama.
  3. Kontrola intenziteta: Možete prilagoditi otpor i brzinu prema vlastitim mogućnostima.
  4. Dostupnost: Može se koristiti bez obzira na vremenske uvjete.
  5. Jednostavnost korištenja: Pogodan za početnike i napredne vježbače.

Nedostaci eliptičnog trenažera

  • Može biti monoton ako dugo traje.
  • Manje prirodan pokret nego bicikliranje, što može smanjiti užitak.
  • Nedostatak izloženosti prirodi i svježem zraku


Usporedba: bicikliranje vs. eliptični trenažer

Karakteristika Bicikliranje Eliptični trenažer
Kardiovaskularni trening Vrlo učinkovit Jednako učinkovit
Mišićne grupe Fokus na noge i stražnjicu Uključuje cijelo tijelo
Utjecaj na zglobove Minimalan, ali prisutan na neravnom terenu Minimalan, bez udara
Prilagodljivost uvjetima Ovisno o vremenu i terenu Pogodan u svim uvjetima
Uživanje i raznolikost Izuzetno zabavno na otvorenom Moguća monotonija
Dodatne koristi Mentalno zdravlje, uživanje u prirodi Sigurno i dostupno u zatvorenom

Ako uživate u prirodi i želite spojiti trening s avanturom, bicikliranje je izvrstan izbor. No, ako tražite sigurno i jednostavno rješenje koje ne ovisi o vremenskim prilikama, eliptični trenažer pruža vrhunski trening za cijelo tijelo. Idealno bi bilo uključiti oboje u svoju rutinu kako biste iskoristili najbolje od oba svijeta!

Zaključak

Vježbanje i uravnotežena prehrana dva su stupa zdravog života i mršavljenja. Redovitom tjelesnom aktivnošću ne samo da gubite kilograme, već jačate tijelo, poboljšavate mentalno zdravlje i produžujete životni vijek. U kombinaciji s kvalitetnom i raznovrsnom prehranom, možete postići dugoročne rezultate i osjećati se bolje u svom tijelu. Krenite danas – vaše zdravlje vrijedi truda!

Petak (13:00)

Oprezno s umjetničkim djelima na tijelu

Tetovaže su sve više ‘in’, no postoje mjesta na tijelu koje nije preporučljivo ukrasiti

Budući da je riječ o umjetnosti koja nije bezbolna, ‘tatto artistica’ Eva Senko za HRT ističe da su ruke najmanje bolne te za prvi put preporuča izbjegavanje određenih mjesta na tijelu. To su mjesta gdje je kost blizu – rebra, leđa te lice i vrat gdje je koža tanja. U svijetu tetovaža postoji preko sto stilova, neki od najpoznatijih su tradicionalni, geometrijski, realistički, ali u posljednje vrijeme sve je popularniji i ‘fine line stil’. Sve je popularnija i crvena boja, no i s njom valja oprezno, kaže. To je jedina boja koja se teško, ako ne i ikako, može kasnije ukloniti laserom.

Petak (12:00)

Bez Maximusa

Gladijator II: Mescal i Pascal u pijesku Koloseja

Ridley Scott se približava devedesetoj godini života i snima filmove kakve želi ritmom od jednog godišnje. Usto se vjerojatno i zabavlja, a svojim novim filmom zabavit će i gledatelje. Važno je istaknuti da se ovaj film ne smije gledati kao realistično djelo, jer takav način će vas brzo dovesti do ruba živaca zbog brojnih nelogičnosti i notornih bedastoća koje kreću već u prvoj sekvenci ratovanja. “Gladiator II” je fantazija, bajka namijenjena odraslima samo zbog nekoliko krvavih prizora koje zbog ranije spomenutog oslanjanja na kompjuterski generirane efekte dijeluju manje upečatljivo od onih iz dvadeset i pet godina starijeg filma. Kažu na Ravno do dna, dok na Forumu ima raznih komentara.

Petak (11:04)

Još jedan

Nakon uhićenja smijenjen ministar zdravstva Vili Beroš

Premijer je razriješio Vilija Beroša s ministarske dužnosti. Odredio je dr. Irenu Hrstić kao državnu tajnicu koja upravlja Ministarstvom zdravstva do stupanja na dužnost novog ministra – priopćili su iz vlade. Plenković će se iza 11 sati obratiti javnosti. Akcija se ne provodi po nalogu europskih tužitelja, nego po nalogu USKOK-a. Radi se o nabavkama dualnih mikroskopa za neurokirurgiju, koji su navodno “debelo” preplaćeni. Prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg, jedan od uhićenih liječnika je predstojnik Klinike za neurokirurgiju KB Sestara milosrdnica prof. dr. sc. Krešimir Rotim. Beeroš je drugi ministar Plenkovićeve vlade koji je uhićen u trenutku dok je obnašao dužnost ministra. Index… Nižu se reakcije: Napravio je ogromnu štetu u zdravstvu (Index)

Petak (10:00)

Brze i kratke

  • Policija rano jutros upala u kuću ministra zdravstva Vilija Beroša i uhitila ga, prema informacijama Jutarnjeg lista, na meti istražitelja je i nekolicina visokopozicioniranih liječnika, među kojima su i ravnatelji nekih bolnica (N1)
  • Nevezano za uhićenje ministra, jučer navečer su iz sindikata Zajedno proglasili kraj štrajka, dobili su traženi rok od četiri mjeseca u kojima će se definirati sve anomalije u uredbi i u što kraćem roku će se ispraviti (Index)
  • Nova generacija srpskih poduzetnika ističe se velikim brojem tvrtki, visokim profitima, ali i zaduženjima te lukrativnim poslovima s državom. Kako piše Forbes Srbija, samo njih 11 ima najmanje 140 poduzeća registriranih u zemlji i inozemstvu, a samo u posljednje tri godine ostvarili su više od tri milijarde eura prihoda. Članak dolazi nakon vijesti o smrti Miodraga Kostića, srpskog ‘kralja šećera’ i uspješnog biznismena (tportal)
  • Ovi nutrijenti su važni u izgradnji mišića, isto koliko i proteini: omega-3 masne kiseline, vitamin D, kreatin, magnezij… (Nacional)
  • Sumrak zdravog razuma u Goriziji: Počasni građanin Europske prijestolnice kulture i dalje je – Mussolini, iz Grada kažu kako ne žele cancel kulturu: Bismo li možda oduzimanjem titule počasnog građanina promijenili povijest? Sigurno ne! Ako ne kontekstualizirate povijest, bacate sjekiru damnatio memoriae na Julija CezaraGeorgea WashingtonaJeffersonaVoltairea i mnoge druge zbog masakra, korištenja robova ili čak antisemitizma (tportal)
  • Predstavnici Maora u novozelandskom parlamentu ometali su hakom glasovanje sporne točke koje se tiču izmjene sporazuma iz 1840. godine koju je britanska Kruna potpisala s Maorima (CNN)

Petak (09:00)

Jedan informacijski ratnik manje

Satirična web stranica The Onion na dražbi kupila InfoWars kontroverznog Alexa Jonesa

Satirična web stranica The Onion u četvrtak je na dražbi kupila web stranu InfoWars teoretičara zavjere i američkog tv voditelja Alexa Jonesa, poznatog po svom osebujnom stilu vođenja emisije i suludim izjavama. The Onion je na akuciji pobijedio uz potporu obitelji žrtava pucnjave u osnovnoj školi Sandy Hook kojima Jones duguje više od milijardu dolara na temelju presuda za klevetu jer je masakr u školi nazvao izmišljotinom. Onion je kupio web stranicu platforme teorije zavjere; račune na društvenim mrežama; studio u Austinu; zaštitne znakove… Stečajni sud u Teksasu je u lipnju ove godine donio odluku o likvidaciji Jonesove imovine. tportal

Petak (08:00)

Spas dolazi iz dubina

U Tihom oceanu otkriven koralj koji se vidi iz svemira: Klimatske promjene još ga nisu ‘dotaknule’

Na Salomonskim Otocima u Tihom oceanu znanstvenici su nedavno posve slučajno otkrili najveći koralj na svijetu. Za razliku od koraljnog grebena, koji je skupina koraljnih kolonija, ovaj gigantski organizam je mreža koraljnih polipa. Mega-koralj, može se vidjeti iz svemira, širok je 34 metra, dok se u visinu proteže više od pet metara, što ga čini dužim od najvećeg sisavca na svijetu, plavetnog kita. Ovaj divivski koralj, za koji se vjeruje da je star oko 300 godina, a koji je triput veći od svih dosad otkrivenih koralja, velik je izazov za znastvenike jer skriva mnoge tajne oceana. Velike odrasle kolonije koralja, poput ove, značajno doprinose oporavku ekosustava koraljnih grebena zbog svog visokog reproduktivnog potencijala, smatraju znanstvenici. Green

Petak (00:00)

Što ne znači da je to dobro, pa makar o tome odlučivala većina

Svih se 50 država SAD-a pomaknulo u konzervativnijem smjeru, pojačan trend onih koji žele vladavinu ‘čvršćom rukom’

Onima koji su glasali za Trumpa prekipjelo je zbog, kako vele, imigranata, woke ideologije, cenzure, kriminala i ratova, dok je glasačima Kamale Harris puna kapa prikrivenog rasizma, segregacije, neravnopravnosti spolova i rodova, zabrana pobačaja i odbijanja priznavanja podataka o klimatskim promjenama. O svemu tome uostalom najbolje svjedoči internet na kojemu se dijele nebrojene poruke koje rezolutno odbijaju dijalog i pozivaju na prekidanje bilo kakvih kontakata s bilo kime iz obitelji ili iz kruga prijatelja koji eventualno zastupaju suprotan politički stav. Time svaki Amerikanac zapravo postaje pojedinačna santa leda koja traži konačni obračun, nemilosrdno potapanje broda onih drugih te je stoga pred Trumpom ne baš jednostavan zadatak zadovoljenja mnogih zahtjeva iz gomile koja je iskezila zube željna osvete. Velibor Mandić za Faktograf

14.11. (23:00)

'Politika nije teološka, a još je manje meditativno-molitvena aktivnost'

Vučetić: Pogrešno shvaćena vjera ubija – djecu, društvo i boga

Politika uređuje javni život, javnom životu pripada i kulturni život, vjera može biti, i poželjno bi bilo da bude, dijelom kulturnog života, a taj život je određen javnim politikama, ali ne može i ne smije postati politikom koja definira sav javni život. U pravom slučaju se radi o vjeri, a u drugom o vjerskom i političkom nasilju. Ovo treba neprestano ponavljati, sve dok se ne prekine s raširenom praksom zloupotrebe vjere u političke svrhe. Vjernici su ti koji bi se, zbog same naravi vjere, trebali suprotstavljati pokušajima politiziranja vjerskih sadržaja i vrijednosti. Ako negdje bog ne prebiva, ne prebiva u političkim institucijama. Bog u tim institucijama može biti samo skvoter. Marko Vučetić za Autograf

14.11. (22:00)

Brze i kratke

  • Mržnja prema strancima na zapadu Njemačke u porastu – Bilo da se radi o ksenofobiji ili antisemitizmu – prema jednoj studiji, razlike između stavova na istoku i zapadu Njemačke se smanjuju. Međutim, kad je riječ o demokraciji, razlike se povećavaju (DW)
  • Svi poslovi Elona Muska: Budući da je do sada objavljeno malo pojedinosti, pitanje je kako će Musk voditi novu upravu i kako će balansirati između svoje nove uloge i vođenja SpaceX-a, Tesle i drugih projekata uključujući X, bivši Twitter (tportal, Business Insider)
  • U Hrvatskoj pao prvi snijeg ove godine, i to na Zavižanu (Poslovni)
  • YouTube testira funkciju koja uvodi listanje vertikalnih videozapisa u načinu rada preko cijelog ekrana. Radi se o funkciji koja postoji na TikToku, Reelsu i Shortsu, ali nije još viđena kod sadržaja dužeg formata (Bug)
  • ZET kupio polovne autobuse, umjesto stop piše Wagen Halt, nemaju ni automate za štancanje karata. Što će reći da je vožnja njima gratis (Nacional)
14.11. (20:00)

Performansom do kulture

Promocija platforme book&zvook ‘flash mobom’: Damir Karakaš svirao harmoniku u tramvaju, glumci čitali knjige

Dvadesetak čudaka ukrcalo se u 18 i 18 sati na praznu četrnaesticu i krenulo u avanturu. Cilj je bio promovirati platformu book&zvook, a Ljubica LetinićLana Deban i suradnici zaključili su da bi to najbolje bilo putem flash moba. Dan nije izabran slučajno, upravo je dan prije otvoren Interliber, najveći sajam knjiga u državi. Damir Karakaš svira harmoniku u tramvaju. Putnici gledaju u čudu, neki uživaju, neki su ravnodušni, a neki pokušavaju pobjeći. Međutim, do sljedeće je stanice još nekoliko minuta. Htjeli smo pokazati da postoje knjige u audio formatu i da ih je moguće slušati u javnom prijevozu ali i u svakom drugom prijevozu, čak i dok čovjek upravlja prekooceanskim tankerom. tportal

14.11. (19:00)

Zagreb, kak' imam te rad

Jergović: Mržnja zagrebačkog gradonačelnika prema vozačima i ostalim konzumentima fosilnih goriva

Dan nakon što je gradonačelnik Tomašević plašio publiku zlodjelima šofera sklonih nepropisnom parkiranju, na Indexu izlazi zanimljiva priča sa zagrebačkog Gornjeg grada. Naime, jednog je jutra građanka iz Opatičke ulice ostavila svoj auto ispred kuće, na propisnom parkirnom mjestu i u parkirnoj zoni na koju ima pravo, te je kao i svakog dana otišla na posao. Kada se vratila, mjesto na kojem je parkirala bilo je oglašeno kao invalidsko, a za brisač zataknuta joj je kazna od 90 eura. Cure i momci iz Tomaševićeva Zagrebparkinga potrudili su se, valjda uz pomoć specijalno obučenih štakora, da ispod parkiranog auta iscrtaju i – invalidski znak.

U nekoj ozbiljnoj državi, u kojoj sudovi vode računa o pravu i pravdi, te o zaštiti građana, ovo se, naravno, ne bi moglo dogoditi. Ali ako bi se ipak dogodilo, građanki bi se već ispričavali i direktor Zagrebparkinga i zagrebački gradonačelnik, što iz elementarne pristojnosti, a što od straha pred odštetom koju bi grad za ovakvo što u slučaju tužbe platio. U Zagrebu, međutim, vlasnici automobila ne ostaje ništa drugo nego da plati kaznu, koja nije kazna za pogrešno parkiranje, nego je oblik ideološkog terora, haračom i poniženjem, što ga nad njom provodi zeleno-liberalna gradska vlast. Miljenko Jergović za svoj blog.

14.11. (18:00)

O filmovima i ljudima

Ogresta: Dužnost je hrvatske države da o Vukovaru snimi film

Od prvih dana bavljenja filmom sklon je društveno angažiranom filmu. Zanima ga život oko njega, život sredine i sve se to reflektira u njegovim filmovima. Ogresta je nedavno rekao kako misli da je svoj posljednji film snimio i da mu je takva poruka poslana. Kaže kako to temelji na svojoj subjektivnoj procjeni. Ipak, dodaje da je u domaćoj kinematografiji dugo prisutan te da je, za naše uvjete, relativno puno toga snimio. Bio bi nepravedan, kaže, kad bi rekao da nije imao priliku stvarati i snimiti ono što je želio. Smatra da se redatelje njegove generacije danas stavlja po strani. Potpuno je prirodna smjena generacija, ali je neprirodno da se jedna generacija potpuno zapostavlja, kaže. U filmovima se obračunava sa samim sobom. Zna polemizirati sa svojim svjetonazorskim odrednicama. Pita se je li ono što zastupa i u što vjeruje točno Dugo ga zaokuplja tema vukovarske bolnice te smatra da bi se o njoj trebao snimiti film. HRT

14.11. (17:00)

I kako da ne brinem, mama

Šajatović: Svjetska konferencija o klimi završit će očekivanim neuspjehom

Trumpovim dolaskom na vlast u SAD-u kaskadno će se urušiti koncept humanoga kapitalizma zasnovan na ESG-u. Već se urušavaju globalizacija i liberalna demokracija. Svijet se vraća na dokazano neefikasne trgovinske ratove i diktature. Sve je više slijepih ulica. Motori rasta s vremenom će usporavati. Ni ta ulica neće dugoročno biti posuta zlatom. Velik broj zemalja, uključujući SAD, izlaz vidi u vraćanju na glavnu ulicu kojom vlada beskompromisni kapitalizam pogonjen maksimiranjem profita. Bez obzira na posljedice za klimu i odnose u društvima. SAD je sila na zalasku, razumljivi su drastični pokušaji opstanka na vrhu, ali samo je pitanje vremena kad će se svi napori pokazati uzaludnima. Miodrag Šajatović za Lider.

14.11. (16:00)

Brze i kratke

  • Na tržištu nekretnina u prvoj polovini 2024. godine ostvareno je 67.415 kupoprodaja nekretnina, što je 0,86 posto manje nego lani, najčešći kupci nekretnina imaju između 30 do 40 godina (31%), stanovi se najčešće kupuju u Zagrebu i kupuju ih uglavnom oni koji ne žive u njemu, a motiv je školovanje djece ili investicija. Najprodavaniji stanovi imaju između 45 do 65 m2, a Trešnjevka sjever najtraženiji je kvart u Zagrebu (Poslovni)
  • Zakuhalo se u Saboru zbog poreza na nekretnine: “Glavina je opalio pljusku tisućama malih iznajmljivača!” (N1)
  • Najveće grupacije u Hrvatskoj: Vujnovčeva Fortenova preskočila Vujnovčevu energetiku (Lider)
  • DORH raspisao natječaj. Nakon Uskoka i Turudić ostao bez glasnogovornice (Nacional)
  • Najviše ljudi zapošljava se u građevini, kuhari izgurani s liste najtraženijih zanimanja (tportal)
14.11. (15:00)

Diskretni šarm nekadašnje tehnologije

Evolucija novinarstva: Od “Poletovih” pisaćih strojeva do hladnih ekrana današnjih portala

Lupkanje tipki pisaćeg stroja ispunjavalo je užurbanu redakciju lista Polet u Savskoj 5, dok su novinari jurili protiv vremena kako bi ispunili svoje rokove. Na stolu su zvrndali moderno dizajnirani Iskrini telefoni. Zrak nabijen elektrikom entuzijazma, ideja i mladosti mogao je, da se nekako uhvatio, napajati energijom omanju ulicu. Od tih davnih analognih vremena žurnalizma u Poletu ostale su ideje i teme koje su provocirale, odzvanjale kod čitatelja, a ponajviše uznemiravale ondašnje političke institucije. Pola stoljeća kasnije još uvijek se o tome raspravlja, a kad se sudionik tih vremena, bivši novinar, danas profesor i povjesničar, lati laptopa, nastane knjiga koja je nedavno promovirana u Zagrebu:Zlatno doba raspada komunizma” autora Željka Krušelja u izdanju “Edita”.

Danas su neki drugi prostori iste namjene ispunjeni gotovo bešumnim laganim tapkanjem tipkovnica i blagim odsjajem računalnih ekrana. Prijelaz s analognog na digitalno novinarstvo ne predstavlja samo promjenu alata, već temeljnu transformaciju u načinu na koji su se vijesti prikupljale, tekstovi osmišljavali, stranice tiskale i na kraju distribuirale u snježnim uvjetima do prodajnih mjesta ili, u slučaju Poleta, u ruke kolportera ondašnje zemlje. Ivan Podnar za Bug

14.11. (14:00)

Kad cijena nije jedini problem: tko se znoji, trgovci ili potrošači?

Što kada je akcija prošla, cijena pogrešno istaknuta, a sniženje neuračunato

Od neinformiranih do onih kojima se ne da „natezati“ ili istjerivati pravdu, koristi imaju samo trgovci. Jesu li greške namjerne ili slučajne, smišljene podvale kako neki vole reći ili obični propusti, možemo se zapitati, no rijetko te greške ipak idu na ruku potrošačima. Hrvatska udruga potrošača kaže sljedeće: Trgovac mora jasno objaviti svoje uvjete prodaje. Događa se da se sami toga ne drže pa nastaju problemi, no postoji određeni zakonski postupak putem kojeg se takvi problemi i nesporazumi rješavaju. Potrošač može pisanim prigovorom zatražiti Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a trgovac ima rok od 15 dana da odgovori na njega. Ako to ne učini, tad u akciju može krenuti Državni inspektorat. Savjeti 

14.11. (13:00)

Kad vrućina liječi, a znojenje postane nova mantra

Zdravstvene prednosti saune: Utjecaj topline na tijelo i um

Sauna je mnogo više od toplog, opuštajućeg prostora – njezin utjecaj na zdravlje potkrijepljen je mnogim znanstvenim studijama. Redovito korištenje saune može poboljšati kardiovaskularno zdravlje, smanjiti stres, osnažiti imunitet i pomoći u detoksikaciji tijela. Sauna smanjuje krvni tlak, poboljšava cirkulaciju, te olakšava bol u mišićima i zglobovima. Uz fizičke dobrobiti, sauna je i mentalna oaza, pomažući u opuštanju i smanjenju anksioznosti. Dodatno, znanstvena istraživanja potvrđuju da sauna pozitivno utječe na dugovječnost, smanjujući rizik od kardiovaskularnih bolesti i kroničnih oboljenja. Za sve koji traže jednostavan način poboljšanja kvalitete života, sauna postaje više od luksuza – postaje potreba. Monitor

14.11. (12:26)

Više od 800 milijuna odraslih u svijetu boluje od dijabetesa

14.11. (12:00)

Ne trebaš zamišljati život u ritmu muzike za ples, dođi u Tvornicu

Vikend u Tvornici: Jura Stublić i Film i Električni Orgazam

Jura Stublić & Film nastavljaju omiljenu jesensku tradiciju u Tvornici kulture. U nedjelju, 17. studenog na koncertu pod nazivom „U ritmu muzike za ples“ Jura & Film izvest će najveće hitove iz bogatog kataloga te održati promociju knjige nota „30 pjesama Jure Stublića“. Dan prije nastupa Električni Orgazam, koncertom će obilježiti 40 godina albuma “Kako bubanj kaže”, a imat će i specijalnog gosta – glumicu Anicu Dobru. Forum

14.11. (11:33)

Kad vrućina liječi, a znojenje postane nova mantra

Zdravstvene prednosti saune: Utjecaj topline na tijelo i um

Sauna nije samo mjesto za relaksaciju, već pruža niz znanstveno dokazanih dobrobiti za naše tijelo i um. Evo detaljan pogled na to kako sauna djeluje na naše zdravlje.


1. Kardiovaskularno zdravlje

Redovito korištenje saune povisuje broj otkucaja srca, što oponaša učinke aerobne tjelovježbe, a studije pokazuju da sauna smanjuje krvni tlak i povećava elasticitet krvnih žila. Ovo poboljšava cirkulaciju, što snižava rizik od srčanih oboljenja. Zanimljivo je da su Finska istraživanja pokazala kako redovita upotreba saune smanjuje rizik od fatalnih srčanih udara za čak 63%.

Kada je tijelo izloženo toplini, krvne žile se šire u procesu poznatom kao vazodilatacija, što omogućuje bržu i učinkovitiju cirkulaciju. Evo kako ovaj proces utječe na srce i mozak:

Krvne žile i cirkulacija

Vazodilatacija povećava protok krvi kroz tijelo, što smanjuje ukupni otpor u arterijama i omogućuje srcu da radi s manje napora. Kao rezultat, srčani mišić radi učinkovitije, što dugoročno može dovesti do boljeg zdravlja kardiovaskularnog sustava. Tijelo reagira na ovu promjenu pojačanim radom srca, a broj otkucaja srca može dosegnuti vrijednosti kao kod laganog aerobnog vježbanja. Taj učinak ima dugoročne prednosti jer redovito korištenje saune može pomoći u smanjenju krvnog tlaka.

Kako to utječe na mozak?

Povećani protok krvi u mozgu tijekom sauniranja donosi više kisika i hranjivih tvari, što može poboljšati kognitivne funkcije i raspoloženje. Brojna istraživanja pokazuju da redovito korištenje saune može smanjiti rizik od kognitivnih bolesti, poput demencije i Alzheimerove bolesti. Vjeruje se da je jedan od razloga povećana cirkulacija, koja smanjuje mogućnost formiranja plaka u krvnim žilama mozga, što je čest faktor rizika za razvoj ovih bolesti.

U konačnici, sauna omogućuje poboljšanu oksigenaciju i prehranu svih moždanih stanica, što doprinosi općem zdravlju i dugovječnosti mozga, smanjujući rizik od moždanih udara i drugih cerebrovaskularnih bolesti.


2. Detoksikacija kroz znojenje

Sauna potiče intenzivno znojenje koje pomaže uklanjanju toksina poput teških metala, sulfata i drugih štetnih tvari. Naše tijelo koristi kožu kao jedan od glavnih puteva eliminacije, a sauna pojačava ovaj proces kroz “znojenje iz dubine”, omogućujući čišćenje organizma iznutra.


3. Smanjenje stresa i anksioznosti

Vrućina u sauni pokreće endorfine – hormone sreće, a povećana cirkulacija opušta mišiće. Sauna također djeluje kao mentalna oaza gdje se smanjuju kortizol i drugi stresni hormoni. Stres, kronični problem modernog doba, ovdje ima svog prirodnog neprijatelja.

Također, povećana cirkulacija utječe na otpuštanje endorfina i drugih neurotransmitera koji pomažu u smanjenju stresa i anksioznosti. Na fizičkoj razini, dolazi do smanjenja hormona stresa poput kortizola, dok se oslobađa serotonin – hormon koji podiže raspoloženje. Dakle, sauna ima pozitivan učinak ne samo na zdravlje mozga, već i na emocionalno blagostanje, potičući osjećaj smirenosti i zadovoljstva. Dodatno, toplina u sauni smanjuje napetost u mišićima, što dodatno pomaže u oslobađanju od stresa i tjelesne napetosti.


4. Jačanje imuniteta

Toplina u sauni aktivira bijele krvne stanice, odgovorne za obranu tijela od infekcija i bolesti. Redovitim korištenjem saune imunitet jača, a mogućnost obolijevanja smanjuje se.


5. Bolje disanje

Para u sauni može poboljšati rad respiratornog sustava, što osobito koristi osobama s problemima poput astme ili sinusitisa. Para i toplina opuštaju dišne puteve, smanjujući upalu i omogućujući slobodnije disanje.


6. Opuštanje mišića i ublažavanje bolova

Toplina u sauni pomaže u ublažavanju bolova u mišićima i zglobovima, olakšavajući oporavak nakon treninga ili opterećenja. Povećana cirkulacija smanjuje upalu i olakšava osjećaj napetosti u tijelu. Saune često pružaju mirno, izolirano okruženje koje nam pomaže da se mentalno odmorimo. Bez ometanja, dolazi do smanjenja mentalne stimulacije i dolazi do većeg fokusa na unutarnji mir. Mnogi ljudi sauna doživljavaju kao prostor za meditaciju i introspekciju, što može dodatno poboljšati osjećaj dobrobiti i zadovoljstva.

Nakon izlaganja toplini u sauni, tijelo se brzo hladi, proces poznat kao “termoregulacija”. Ovaj kontrastni učinak između topline i hlađenja dodatno stimulira cirkulaciju i često daje osjećaj osvježenja i nove energije.

Sve te promjene zajedno stvaraju osjećaj duboke opuštenosti, zadovoljstva i mentalnog i fizičkog rasterećenja – zato se nakon saune često osjećamo tako dobro, kao da smo “očišćeni” i obnovljeni.


7. Dugovječnost i prevencija kroničnih bolesti

Istraživanja pokazuju da redovita upotreba saune može pridonijeti duljem i zdravijem životu, smanjujući rizik od kroničnih bolesti poput Alzheimerove bolesti i demencije. Finske studije potvrdile su da ljudi koji koriste saunu nekoliko puta tjedno imaju manji rizik od prerane smrti u usporedbi s onima koji je izbjegavaju.

Preporučena učestalost odlaska u saunu ovisi o osobnim ciljevima, zdravstvenom stanju i tipu saune (finska, infracrvena, parna). Međutim, općenite smjernice za zdravu osobu su sljedeće:

1. Zdrave odrasle osobe

  • 2-3 puta tjedno: Ova učestalost se smatra optimalnom za postizanje zdravstvenih dobrobiti poput smanjenja stresa, poboljšanja cirkulacije, smanjenja krvnog tlaka i općeg opuštanja.
  • 4-7 puta tjedno: U nekim kulturama, poput finske, saune su dio dnevne rutine i korisnici ih posjećuju gotovo svaki dan. Istraživanja u Finskoj pokazala su da redoviti posjeti sauni (čak svakodnevni) mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i drugih kroničnih stanja. No, ovaj ritam je pogodan uglavnom za osobe u dobrom zdravstvenom stanju.

2. Početnici

  • 1-2 puta tjedno: Osobe koje tek započinju s korištenjem saune trebale bi polako povećavati učestalost i trajanje boravka kako bi tijelo imalo vremena da se prilagodi visokoj temperaturi.

3. Trajanje boravka u sauni

  • Idealno trajanje za većinu ljudi je 15-20 minuta po sesiji. Za one koji su tek počeli koristiti saunu, preporučuje se započeti s kraćim intervalima, od 5-10 minuta, pa postupno produžavati vrijeme.
  • Napomena: Uvijek slušajte svoje tijelo – ako osjetite nelagodu, vrtoglavicu ili mučninu, prekinite boravak u sauni.

4. Starije osobe ili osobe s kroničnim stanjima

  • Prije početka korištenja saune preporučljivo je konzultirati se s liječnikom, osobito za osobe s kardiovaskularnim problemima, niskim tlakom, respiratornim problemima ili trudnice.
  • Mnogim osobama sa specifičnim zdravstvenim stanjima sauna može koristiti, ali s nižim intenzitetom i rjeđim posjetima.

5. Sportaši i osobe s intenzivnom fizičkom aktivnošću

  • 3-4 puta tjedno: Mnogi sportaši koriste saunu kao dio oporavka, jer pomaže u ublažavanju bolova u mišićima i potiče relaksaciju. Preporuča se kombinacija saune s odgovarajućim razdobljem hidratacije i oporavka nakon treninga.

Uz pravilno korištenje i postepeno povećavanje učestalosti i trajanja, sauna može biti sigurna i korisna navika koja doprinosi zdravlju i opuštanju.

Zaključak: Zašto sauna postaje potreba, a ne luksuz

Korištenje saune postaje sve više prepoznato kao jednostavan, učinkovit način za poboljšanje zdravlja. Bilo da želite poboljšati tjelesno stanje, smanjiti stres, očistiti tijelo ili čak produljiti život, sauna nudi sveobuhvatan set zdravstvenih pogodnosti. Nije ni čudo da sauna ima svoje mjesto u zdravoj svakodnevici – vrijeme je da otkrijete njezine čari i omogućite svom tijelu zdraviju i dužu budućnost.

14.11. (11:00)

Reciklaža nije smeće – samo traži malo finijeg ukusa

Otpad kao novi zeleni resurs Hrvatske: napredak je vidljiv, ali treba još napora

Na konferenciji “Waste Management: Novi početak” raspravljalo se o smjerovima gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, s naglaskom na otpad kao potencijalni resurs. Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen istaknuo je značajan napredak u području gospodarenja otpadom, financiranjem sanacije divljih odlagališta, nabavom kontejnera te izgradnjom centara za gospodarenje otpadom. Naglašena je važnost edukacije i uloga lokalnih zajednica u uspostavi održivih sustava. Kao pozitivan primjer istaknute su sredine poput Preloga, Koprivnice i Osijeka. Izazov ostaje usklađivanje u priobalnim područjima te potreba za promjenom svijesti kako bi otpad doista postao resurs. Poslovni

14.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Republikanska stranka i službeno ima kontrolu nad Bijelom kućom, Senatom i Zastupničkim domom, što im omogućava provođenje agende novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa (Index)
  • Rusija je krenula u žestoku ofenzivu na ukrajinske vojne snage u Kursku, što znači da želi preuzeti potpunu kontrolu nad svojim teritorijem. Istovremeno, čvrsto drži osvojeno područje na istoku Ukrajine i čini se da ide prema konačnoj pobjedi (N1)
  • Barem desetak obitelji traže kuće za kupnju u maloj slavonskoj općini Erdut. No, oni koji su se vratili tvrde da slobodnih kuća više nema. Osim nostalgije, privukla su ih i ulaganja u infrastrukturu te blizina dvaju velikih gradova (tportal)
  • Opet veliko nevrijeme u Španjolskoj; potopljena Malaga, tisuće evakuirane, zatvorene škole i bolnice (Nacional)
  • U Novoj Gradiški, uz glavnu cestu gdje niče novi trgovački centar – počelo je rušenje stabala u zelenom pojasu. Dio građana negoduje, ali iz Grada poručuju da će porušena stabla zamijeniti novima, te da će ih donirati potrebitima da imaju za ogrjev (HRT)
14.11. (09:00)

Trumpov burzovni show

Trumpizacija tržišta: dionice u crvenom, Teslina cijena u oblacima, Bitcoin kao novi patriotizam

Unatoč početnom oduševljenju tržišta, Trumpova pobjeda izazvala je mješovite reakcije. Tesla je “u crvenom” zahvaljujući očekivanim regulatornim popuštanjima, dok Bitcoin, uslijed Trumpove podrške, ruši rekorde. Banke također profitiraju na valu deregulacije, a privatni zatvori bilježe snažan skok zbog Trumpovih migracijskih planova. Dolar je ojačao, što veseli turiste, ali inflacija ostaje prijetnja. Tržište, izgleda, balansira između optimizma i neizvjesnosti oko učinaka Trumpove politike. Index

14.11. (08:00)

Sporan re-Volt

Dežulović: Kradljivci snova

Nisu ovi mladići pojma imali da su ti tipovi Indijci i Nepalci, jebe se njih – ja se ispričavam – za naciju, vjeru i boju kože: Vuco, Ogi, Litre i Toni nevine su žrtve industrijske špijunaže, vrijedni mladići koji su samo ljudski reagirali kad su shvatili da im je netko ukrao ne samo ideju, koncept, boju i ime, nego i san. I ne samo njima, nego i Kurbli, Šajki, Eksu, malom Čopu i hiljadama njihovih vrijednih vršnjaka kojima su ti Indijci i Nepalci jednako oteli snove i radna mjesta, i svim onim mališanima koji su ostali bez stipendija i dječjih bolnica, i hrvatskoj državi, kojemu su ti Indijci i Nepalci je ukrali deset posto BDP-a. Da, i Hajduku, kojemu su bezočno ukrali potpuno zasluženi naslov prvaka – priča Boris Dežulović za N1 priču o maloljetnoj škvadri koja je nedavno napala strane radnike u Splitu.

14.11. (00:00)

Metropola u ritmu semafora: 'Ko ne stigne, čekat će bolju fazu!'

Zagreb najavljuje niz novih prometnih mjera, žele smanjiti gužve i povećati protočnost prometa

Među glavnim promjenama ističu se uvođenje dinamičkog vođenja prometa, fizičke barijere za žute trake i proširenje sinkronizacije semafora. Jedna od prvih mjera bit će uvođenje dinamičkih prometnih traka na Ulici Ribnjak i dijelu Vukovarske ulice, od Ozaljske do Ulice Florijana Andrašeca. Prema planu, u jutarnjim satima na Vukovarskoj će se dodati traka u smjeru istoka, dok će poslijepodne promet na njoj biti preusmjeren prema zapadu. Kako bi dodatno unaprijedili prometnu protočnost, planiraju sinkronizirati semafore na 100 raskrižja uz podršku novog Centra za upravljanje prometom (CUP) u Branimirovoj ulici. Razmatraju i širenje naplate parkiranja na cijeli grad, no zasad nema odluke o tome. Index

13.11. (23:00)

Čuvajte ih, pazite ih

U Hrvatskoj oko 50 tisuće djece ima probleme s mentalnim zdravljem

U pandemijskom periodu došlo je do značajnog porasta tema vezanih za depresivnost i anksioznost kod mladih, koje su zamijenile ranije dominantne teme vršnjačkog nasilja – rekli su iz organizacije Hrabri telefon. Hrabri telefon za djecu godišnje zazvoni više od 4000 puta, na liniji prvenstveno namijenjenoj djeci koja osjećaju da ih netko iz njihove okoline na bilo koji način zlostavlja ili zanemaruje. Gotovo 12 posto mladih od 10 do 19 godina, odnosno oko 50.000 djece, ima poteškoće s mentalnim zdravljem, kažu, zbog čega ističu važnost osvještavanja mentalne higijene, odnosno zdravlja. Klikaj

13.11. (22:00)

Brze i kratke

  • Nataša Škaričić: Štrajk u zdravstvu i podijeljena neodgovornost – Ovogodišnje astronomsko povećanje plaća u zdravstvu stvorilo je još veći jaz između liječničkih elita i kadra sa srednjom školom, čije je primjedbe Vlada mjesecima ignorirala. Produženje ove krize donosi opasnost od ozbiljnih komplikacija čiji se uzroci nikada neće do kraja rekonstruirati (Novosti)
  • Što tvrtke mogu i moraju učiniti da zaštite svoje poslovanje od rizika klimatskih promjena (Lider)
  • Na zagrebačke ceste stižu novi autobusi i tramvaji, radi se o četiri električna autobusa i sustavu za njihovo punjenje: ‘Riječ je o stotinama milijuna eura novih investicija’ (Poslovni)
  • Potvrđena optužnica protiv Marija Banožića, više od godinu dana nakon nesreće koju je skrivio (N1)
  • Brojni proizvodi u Mülleru znatno skuplji u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, inflacija je učinila svoje (tportal)
13.11. (20:00)

Kad je susjed 'čist' krivac: komunalno redarstvo u akciji

Što se zakonski može poduzeti protiv onih koji otpad bacaju u okoliš

U pravilu bi to trebalo javiti komunalnom redarstvu JLS-a. Prema zakonu, ako se nađe određena količina divljeg otpada na poljoprivrednoj površini, a ne zna se tko je počinitelj, tada inspekcija daje nalog, rješenje, da je vlasnik zemljišta dužan o svom trošku to ukloniti. E sad, svaki taj koji je dobio nalog da to ukloni, ili će ga sam ukloniti ili će tražiti uslugu od nekoga drugoga, poput ovlaštenog pružatelja komunalnih usluga, koji to zasebno naplaćuju. Ukoliko se dogodi da građanin uslika nekoga da ilegalno odlaže otpad u tuđe posude ili baca u prirodu, ako se identificira ta osoba, to je za komunalno redarstvo. Agroklub

13.11. (18:00)

Dobar zvuk iz susjedstva daleko se čuje

Krilat i Beo – Dalekovodi: Indie-rock/folk umjetnik ima kandidata za ex-Yu album godine

Ispočetka je bend Krilat i Beo imao world-music/ folk/ etno šlih akustičnog izraza s ne baš naglašenim rock aditivima. Više su to bile vedre šansone s francuskim gypsy-blues elanom, nešto veoma blisko našem hrvatskom Branku Galoiću, tzv. disidentom u Parizu, kroz postavu su se mijenjali muzičari, a onda je u tijeku COVID-19 pandemije iznenada ostavio akustaru gitaru i uzeo električnu. Terapija

13.11. (17:00)

Da ne dobiju više ništa ni Rusi ni Ameri

Mannheim gasi čitavu energetsku mrežu: ‘Nije održivi oblik grijanja’

U borbi s klimatskim promjenama sve veći broj zajednica se okreće klimatski neutralnim rješenjima opskrbe energijom. U njemačkom gradu Mannheimu odlučili su se za radikalno rješenje: gašenje plinske mreže. Vlasnici kuća i stanova dobili su dovoljno vremena da se prilagode klimatski neutralnim zahtjevima. Oni koji ugrade dizalice topline dobit će subvenciju od države u iznosu od 21.000 eura. Moguće je i prebaciti se na daljinsko grijanje, ako lokalne zajednice imaju tu opciju. Gradsko komunalno poduzeće MVV najavilo gašenje plinske mreže do 2035. godine, piše Fenix-magazin.de. Do 2030. godine bi na novu toplinsku mrežu, koja će koristiti potpuno obnovljive izvore energije, trebalo biti priključeno 10.000 kućanstava. Osim toga, građani će moći od grada dobiti toplinske pumpe. tportal

13.11. (16:00)

Brze i kratke

  • Štrajk u zdravstvu ušao je u treći dan. Oko tri i pol tisuće djelatnika u gotovo 60 zdravstvenih ustanova diljem zemlje traži izmjene uredbe o koeficijentima, povećanje osnovice plaće za najmanje 20 posto i naknadu za topli obrok, u bolnicama i iz sindikata kažu da sustav funkcionira, štrajkaši rade samo hitne slučajeve (HRT)
  • Ubijen ruski kapetan na Krimu, kritičar Putina nađen mrtav u Beogradu. Panika među Rusima u Njemačkoj zbog deportacija (Index)
  • Ministar turizma Tonči Glavina: Hrvatska ne može biti destinacija masovnog turizma (HRT)
  • DHMZ od danas na svojoj mrežnoj stranici (meteo.hr) će objavljivati upozorenja na opasne vremenske pojave za taj i iduća dva dana: Izdavanje pouzdanih upozorenja do 72 sata unaprijed omogućit će našim građanima još učinkovitije donošenje pravovremenih odluka važnih za njihovu sigurnost i sigurnost njihovih najmilijih (N1)
  • Plenković na klimatskom samitu COP29: Gotovo trećina energije u Hrvatskoj iz obnovljivih izvora (tportal)
  • Tomašević objavio uzrok odrona na Jakuševcu: prevelika količina vode koja se nakuplja u tijelu odlagališta zbog greške u dizajnu za koju se znalo više od 20 godina (Nacional)
13.11. (15:00)

Kad nas svjetski glavešine već ne mogu spasiti, čeka se to obećano ledeno doba

Ravnatelj DHMZ-a Güttler: Postoji tendencija da se globalno zagrijavanje ubrzava

O klimatskim promjenama i tome što nas čeka razgovaralo se u Otvorenom: Ova će godina biti prva kada ćemo značajno biti iznad 1,5 stupnja, ne u smislu kako ga definira Pariški sporazum, čiji je cilj ne prijeći toliko stupnjeva u duljem razdoblju od deset godina. Ono što definitivno nemamo je usporavanje tog zagrijavanja. Sad smo takoreći u četvrtoj brzini i teško je reći hoćemo li doći u petu – rekao je Ivan Güttler, nadodavši kako će se i najbogatije zemlje teško prilagoditi na ono što nas čeka. No, neke naglije promjene u klimi koje bi dovele do apokaliptičnih scenarija se ne očekuju u ovom stoljeću, zaključio je. Međutim, neki su problemi prisutni već sada. Visoke temperature stvaraju probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.

13.11. (14:00)

Virtualno do diplome

Nova stvarnost za fakultete i obrazovanje: U EU i UK stižu – metaverziteti

Obrazovanje ulazi u novu digitalnu eru – studenti diljem Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva uskoro će imati priliku pohađati nastavu u metaverzumu, virtualnom prostoru koji spaja stvarni i digitalni svijet. Meta, tehnološki div iza Facebooka i Instagrama, objavio je osnivanje prvih ‘digitalnih blizanaca’ sveučilišta u Europi. Ta virtualna sveučilišta omogućit će studentima istraživanje, socijalizaciju i pohađanje nastave na daljinu, i to u okruženju koje izgleda poput njihova stvarnog kampusa. Uz pomoć VR slušalica ili računala, studenti mogu aktivno sudjelovati u projektima na način koji nije moguć putem Zooma ili drugih platformi za video konferencije. Nastava uključuje interaktivne terenske izlete, simulacije, pa čak i eksperimente iz kemije – sve vođeno od strane profesora u realnom vremenu ili putem “asinkronih zadataka” – opisuju. tportal

13.11. (13:00)

Doviđenja, ptičico, odosmo gdje je nebo plavije

Sve više ljudi nezadovoljni bivšim Twitterom, prelaze na Bluesky

Nakon rezultata predsjedničkih izbora u Americi valovi korisnika nezadovoljnih novim smjerom aplikacije prelaze na konkurentsku platformu Bluesky. Blueskyeva decentralizirana platforma društvenih medija stabilno raste s preko 9 milijuna korisnika u rujnu na više od 14.6 milijuna do danas, s posljednjim skokom korisnika koji se dogodio tijekom vikenda dok su američki korisnici napuštali X. Musk je iskoristio Twitter za podršku Trumpu i promicanje desničarskih ideja. Muskove političke objave naklonjene desnici bile su prikazane korisnicima X-a čak i ako ga nisu pratili ili nisu bili u doticaju s njegovim sadržajem. Bluesky je u samo 9 dana doživjela rast downloada od 624 posto. Index

13.11. (12:00)

Dobra lova sa strane

Ćimić: Dvanaestero liječnika odradilo 300 vještačenja u jednom mjesecu

Vještaci koji su ranije radili taj posao za ZOSI kažu za Index gotovo nemoguće u mjesec dana kvalitetno obraditi toliko zahtjeva, dok su zagrebački liječnici, izgleda, uspjeli to napraviti u svoje slobodno vrijeme. Naime, većina njih nije koristila ni godišnje odmore, a ni neplaćene dopuste na svojim radnim mjestima. Vještaka inače nedostaje, zbog čega se angažiralo oko stotinu vanjskih vještaka, liječnika u stalnim radnim odnosima u bolnicama na ugovore o djelu. Svih 12 odabranih vještaka u tri mjeseca dobilo je malo više od 220 tisuća eura bruto, a konkretno u svibnju isplaćeno im je malo više od 70 tisuća eura. Stalno zaposleni vještaci odrade oko 120 vještačenja mjesečno, odnosno u prosjeku šest predmeta po danu. Problem je i da navedeni liječnici dobivaju više predmeta nego osamdesetak njihovih kolega liječnika. Ilko Ćimić za Index istrage, nakon slučaja dječaka kojem nedostaju dijelovi ruku, a za čije nalaze vještaka čekaju i do dvije godine.

13.11. (11:00)

U zao čas

Trump bi mogao zeznuti deal za spašavanje klime u trenutku kad ulaganja treba povećati

Trump je u predizbornoj kampanji najavio da će opet povući SAD iz međunarodne suradnje za očuvanje klime i baciti se na maksimiziranje ionako rekordne proizvodnje fosilnih goriva. Postavlja se pitanje kakav će to imati efekt na druge zemlje. Izvještaj UN-a govori da napore za smanjenje globalnog zagrijavanja treba povećati, dok iz Međunarodne energetske agencije poručuju da tempo imvesticija u čistu energiju raste i impresivan je, ali – nije dovoljan. U SAD-u su investicije u čistu energiju povećane u ovoj godini na više od 300 milijardi dolara, što je daleko više od iznosa koji se investira u fosilna goriva. Europska unija ulaže sada 370 milijardi dolara na čistu energiju, dok bi Kina trebala za to potrošiti gotovo 680 milijardi dolara u 2024. godini. Novi bi planovi trebali biti izrađeni do polovice veljače iduće godine, a ukoliko se SAD odluči povući iz klimatskog sporazuma, to bi moglo poslati signal drugima da ulažu manje. Forbes

13.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Objavljena nova ratna karta, golem prodor Rusa u Kursku. NATO: Znamo Putinov plan, želi vratiti Kursk prije inauguracije Trumpa (Index)
  • Prijedlog oporbe s kojim se slaže i vladajući SPD: Prijevremeni izbori u Njemačkoj 23. veljače (DW)
  • Trump imenovao Elona Muska i Viveka Ramaswamya da zajedno vode novostvoreni Odjel za učinkovitost vlade, sektor obrane vodit će mu veteran i voditelj Fox Newsa Pete Hegseth (N1)
  • Iduće godine niče odlagalište nuklearnog otpada kod Dvora, mještani ogorčeni (Nacional)
  • Bitcoin premašio srebro, postao osma najveća imovina po tržišnoj kapitalizaciji (Lider)
  • Rimac će za BMW i Ceer isporučivati desetke tisuća pogonskih sustava godišnje (Poslovni)
13.11. (09:00)

Ako već nema takve ustanove, treba je... ustanoviti

Jagatić: Zašto Zagreb nema svoj Jazz klub?

Kako je moguće da glavni grad Hrvatske danas nema niti jedan jazz klub u kojem bi mogli jazz muzičari svakodnevno zalaziti? Novi meeting point ljubitelja jazza. Klub u kojem bi Kokanović, koji i dalje uporno dovodi najveća imena sa svjetske jazz scene putem Zagreb Jazz festivala kao i jazz festivala Backstage Live Pula mogao kontinuirano dovoditi i dalje vrhunske jazz muzičare. Klub u kojem ćete uvijek uhvatiti predstavljanje nekog novog jazz izdanja. Ili pak povesti svog prijatelja koji vas je prvi put posjetio u Zagrebu a znate da voli jazz. Jasno je da živimo u kapitalizmu, tržište je otvoreno i da su sve opcije moguće, te da nema prepreke da se neki ugostitelj sklon jazzu (ukoliko postoje takvi) uhvati u koštac s vođenjem jednog takvog kluba u kojem su cijene umjerene (nije lako živjeti od jazza) a ponuda pića odlična. Muzičari nisu ugostitelji, niti menadžeri, a jazz muzičari još manje, no sigurno negdje postoji netko. Dubravko Jagatić za Muziku

13.11. (08:00)

Knjige su opet u modi

Na Interliberu svoja izdanja nudi više od 300 izlagača, posebni gosti pisci iz Mađarske

Izlagačke paviljone 5., 6., 7. i 7a ispunit će više od 300 izlagača iz 14 zemalja, a uz hrvatske izlagače dolaze i nakladnici iz Austrije, BiH, Crne Gore, Francuske, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Srbije, Švedske te Velike Britanije i Sjeverne Irske. Počasni gost ovogodišnjega sajma je jedan od najuglednijih mađarskih autora Péter Nádas, autor Paralelnih pripovijesti i Knjige sjećanja. Bit će zastupljeni i ostali mađarski pisci. Radno vrijeme u utorak, srijedu, četvrtak i nedjelju je od 10 do 20 sati, a petak i subotu od 10 do 21 sat. Ulaz na Interliber je besplatan za sve posjetitelje, a parkiranje za sve posjetitelje Interlibera besplatno je oko Zagrebačkog velesajma. Index… Otvorenje je obišao i Željko Špoljar, opisao je što je vidio tamo za Nacional: Interliber gori! Kažu da Hrvati malo čitaju, ali rijeke ljudi na sajmu knjiga ih demantiraju

13.11. (00:00)

Za planet zeleno, ali u praksi skupo i zahtjevno

Zamjene za plastiku u pakiranju hrane i medicinske opreme: izazovi i inovacije

Inovativne alternative plastici u pakiranju hrane i medicinske opreme, poput bioplastike od škroba, algi i micelija, donose ekološke prednosti, ali s izazovima. Iako biorazgradivi, ti materijali često nisu otporni na vlagu, toplinu i dugoročno skladištenje, što ih čini neprikladnima za sve namjene. Također, zahtijevaju industrijsko kompostiranje i dolaze s višim troškovima proizvodnje. Istraživanja su usmjerena na poboljšanje performansi ovih materijala, ali plastika zasad ostaje nezamjenjiva u nekim industrijama. Klikaj

12.11. (23:00)

Tko ima ljubimca, ima i veterinara

Briga o ljubimcima: od prvog cijepljenja do operacija i “dizajnerskih” pasa

Odgovornost vlasnika kućnih ljubimaca počinje posjetom veterinaru, ističe Ivor Bojanić, zagrebački veterinar. Životinje mlađe od dva mjeseca ne preporučuje za udomljavanje, a savjetuje redovita cijepljenja i kontrolu parazita. Psi trebaju cijepljenje već s šest do osam tjedana, a zakonom propisano cijepljenje protiv bjesnoće provodi se nakon tri mjeseca. Troškovi za zahvate poput kastracije variraju, ovisno o veličini psa i složenosti operacije. Bojanić upozorava na oprez pri kupnji “dizajnerskih” pasa i preporučuje kupovinu preko provjerenih uzgajivača, jer se pravovremena briga uvijek isplati. Index

12.11. (22:00)

Brze i kratke

  • Zelenski: Naše snage u Kursku napada 50.000 Rusa i Sjevernokorejaca, Rusi bilježe ogromne gubitke u Kursku, no nalet im je žestok (Index)
  • Proizvođačke cijene padaju već 13 mjeseci zaredom. No, u trgovinama, ali i na računima za komunalije cijene su i dalje visoke. Prema posljednjim procjenama, zaustavljen je trend pada stopa inflacije. Razlog ovog cjenovnog paradoksa je u poskupljenju usluga, a činjenica je i da ipak malo previše trošimo (tportal)
  • 15. Festivala “Zagreb, grad poezije” – u znaku velikog pjesnika: Zagrebačkim ulicama i gostionicama u sjećanje na Tina Ujevića (HRT)
  • Anušić prozvao Milanovića, Bauk mu spustio: ‘Poželjno je da o stručnim temama govore stručnjaci…’ (Nacional)
  • SDP odlučio: Grbin će u utrku za gradonačelnika Pule (tportal)
  • Hrvatska dentalna medicina prednjači u EU: Adria Dental Group ima ambiciozne planove, postala je najveća dentalna grupacija u Hrvatskoj te južnoj i jugoistočnoj Europi, s preko 700 zaposlenih, godišnjim prihodom od 60 milijuna eura, s najvećim dentalnim laboratorijem u regiji i tu neće stati (tportal)
  • Roditelji problematičnog dječaka (10) zbog kojeg su učenici izostajali iz škole odveli su ga sa sobom u inozemstvo, no ne zna se kamo. To znači da je prekinuta stacionarna opservacija dječaka (Index)
12.11. (21:00)

Protiv ovisnosti

Aplikacija Mindful – pomaže smanjiti prekomjerno korištenje pametnih telefona i društvenih mreža

Otvorena je koda što je posebno važno s obzirom na to koje je sve dozvole aplikaciji potrebno dati da bi mogla funkcionirati, a jedna od ključnih funkcionalnosti jest značajka blokiranja aplikacija i to pogotovo onih koje imaju najveći potencijal da uzrokuju odvraćanje pažnje od onoga što je važno. Naravno, moguće je precizno podešavati ograničenja kako bi svatko mogao samostalno odrediti koliko si želi dnevno dozvoliti vremena pri korištenju pametnog telefona. Osim toga, Mindful nudi i neke specifične mogućnosti kao što je opcija blokiranja sadržaja i to pogotovo danas vrlo popularnog koji je prezentiran u skraćenom obliku kroz raznovrsne Reelove, Shortse i drugo (tipično za Instagram, Youtube i brojne druge platforme i mreže). Bug

12.11. (20:00)

Duniverzum se nastavlja

Dune: Prophecy – Sestre koje vuku konce

Sinoć je u dvorani Gorgona zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti pretpremijerno prikazana prva epizoda nove Maxove serije ‘Dune: Prophecy’ koja proširuje filmski svemir koji je Denis Villeneuve pokrenuo svojim dvjema ekranizacijama slavnog znastveno-fantastičnog književnog serijala Franka Herberta. Radnja se odvija u godinama nakon rata ljudi protiv inteligentnih strojeva, što u jednakoj mjeri priziva paralele s franšizom “Terminator” kao i aktualne strahove probuđene rastom primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, ali tu su prisutne i druge bioetičke teme poput genetskog inženjeringa i doista mnogo dobrog starog političkog spletkarenja i igara moći. Ostaje vidjeti koliko će se početno uzbuđenje uspješno prenositi iz epizode u epizodu, ali na temelju viđenoga, potencijala za novi veliki televizijski hit ima sasvim dovoljno za zdravu dozu optimizma. Ivan Laić za Ravno do dna

12.11. (19:00)

Neka druga Pepeljuga

Anora: Vjerojatno najbolji film Seana Bakera dosad

Do 2015. i naslova “TangerineSean Baker bio je sineast nepoznat izvan uskog područja (ultra)niskobudžetne nezavisne produkcije. S tim svojim petim dugometražnim igranim ostvarenjem, premijerno prikazanim na Sundanceu, preko noći je postao senzacijom – film smješten u svijet transrodnih seksualnih radnica dinamično je prepleo dramu i komediju, a pritom je djelovao autentično poput dokumentarca, čemu je obol dalo i snimanje isključivo pametnim telefonima. Drugi put zaredom Baker kao središnji lik postavlja osobu iz svijeta seksualnog biznisa, samo ovaj je put riječ o mladoj djevojci koja se bavi plesom u krilu i druženjem s klijentima u privatnim sobama njujorškog noćnog kluba. Damir Radić za Novosti.

12.11. (18:00)

Unosan biznis - dok te ne uhvate

U Italiji otkrivena golema mreža krivotvorina umjetničkih djela – od Picassa do Banksyja

U Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Belgiji pod istragom je zbog sumnje u zavjeru zbog ‘dilanja’ ukradene robe, krivotvorenja i ilegalne prodaje umjetnina 38 ljudi. Radi se o golemoj paneuropskoj mreži krivotvorina čiji su članovi izrađivali i prodavali lažna umjetnička djela Među krivotvorinama su i djela velikana umjetnosti 19. i 20. stoljeća, poput Claudea Moneta, Vincenta van Gogha, Salvadora Dalija, Henryja Moorea, Marca Chagalla, Francisa Bacona, Paula Kleea, Andyja Warhola i Pieta Mondriana. Kako bi povećali vjerodostojnost, neimenovani su osumnjičenici na prestižnim lokacijama organizirali dvije Banksyjeve izložbe s objavljenim katalogom. tportal

12.11. (17:00)

Ne pokušavati kod kuće... zasad

Hrvatska znanstvenica ubrizgala si je viruse u rak, rezultati su sjajni

Virologinja sa Sveučilišta u Zagrebu Beata Halassy (53) otkrila je 2020. da ima rak dojke 3. stadija na mjestu na kojem joj je prethodno obavljeno uklanjanje dojke zbog postojanja tumora. Bio je to drugi povratak raka nakon mastektomije lijeve dojke, a ona nije željela ponovno prolaziti kroz kemoterapiju. Halassy je proučila literaturu i odlučila sama isprobati liječenje tzv. onkolitičkom viroterapijom (OVT) s dva virusa koje još nije prošlo klinička ispitivanja. Bila je svjesna da postoje određeni rizici pojave ozbiljnih nuspojava, osobito od virusa vezikularnog stomatitisa VSV-a. “Divlji tip VSV-a nije izazvao nikakve znakove neuroloških simptoma nakon intratumoralne primjene u ovom prikazanom slučaju”, stoji u tekstu studije. Nakon završetka terapije, koja je trajala dva mjeseca, tumor joj je odstranjen i do danas se nije vratio.Nenad Jarić Dauenhauer za Index

12.11. (16:00)

Brze i kratke

  • Drugi dan štrajka zdravstvenih djelatnika radiologa, laboranata i vozača saniteta teče nesmanjenim intenzitetom i nastavit će se do ispunjenja zahtjeva, poručuju u utorak ujutro organizatori iz sindikata Zajedno (Nacional)
  • Muskova ekipa za novu Trumpovu predsjedničku administraciju: Trumpu predlaže djelatnike SpaceX-a i druge ljude iz krugova Silicijske doline (Lider)
  • Anušić i Kundid predstavljaju HIMARS, samohodni višestruki raketni sustav koji planiraju nabaviti (N1)
  • X testira besplatnu verziju svog AI chatbota Grok, konkurenciju ChatGPT-u – trenutačno postoje ograničenja u korištenju: do 10 upita svaka dva sata (tportal)
  • Najpoznatiji drveni lutak na svijetu – Pinocchio – ove godine slavi 140. rođendan, izložba u Etnografskom muzeju na tu temu (HRT)
  • Otvoreno 46. izdanje međunarodnog sajma knjiga Interliber, došli brojni uglednici (tportal)
12.11. (15:00)

Povijest je ponekad zabavnija nego što se čini

U zapadnom svijetu najuobičajenija seksualna poza je „misionarska“, no ima malo veze s misionarima i vjerom

Vjerovalo se da ta ideja potječe od crkve, da se držala vjekovima bez ikakvih znanstvenih dokaza, oslonjena tek na površnom teoretiziranju o gravitaciji i da su misionari poticali mlade bračne parove na ovu pozu jer se njome najlakše prave djeca. No, to nije točno, kaže teoretičarka u knjizi “„Čudnovata povijest seksa”. Misionari se nisu bavili takvim stvarima, iako im nije strano propovjedanje o moralu. Sam izraz ulazi u upotrebu tek šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, i to zahvaljujući američkom seksologu Alfredu Kinseyju. On je parafrazirao rad jednog drugog istraživača, koji je u svojim studijama opisivao kako su se domoroci Papue Nove Gvineje ismijavali iz “zapadnjačkog načina vođenja ljubavi”. No, Kinsey je vjerojatno pomiješao termine, budući da su se navedeni narodi referirali na “misionarsku modu” zapadnih ljudi. No, igra pokvarenog telefona je napravila svoje i danas pozu muškarca na ženi nazivamo tako kako nazivamo. DW

12.11. (14:00)

Šopingholičari, ajmo, stigao je čas

Bliži se ‘Black friday’, termin koji je prvo koristila američka policija, a kasnije postao oznaka za popuste u trgovinama

Značenje Crnog petka počeo se oblikovati 1950-ih godina i koristila ga je policija u Philadelphiji. Kako Crni petak pada na dan nakon američkog Dana zahvalnosti, policija je tim terminom opisivala kaos koji je nastajao u gradu. Za njih je taj dan bio sve samo ne dan za slavljenje zbog velikog broja turista i kupaca koji dolaze u grad. Osamdesetih se termin počeo koristiti u marketinške svrhe, a u Europu je stigao 2010-ih. Ovaj dan svake godine pada na četvrti petak u studenom, a ove pada na 29. studenog. U Hrvatskoj će brojni dućani imati popuste, koje neki imaju i cijeli tjedan, a neki i cijeli mjesec. Net

12.11. (13:00)

Nemojte pjevat nešto ljubavno

Groupie: Moja zagrebačka ljubav Ivana Kekin

Svirac je u novoj zgodi otišao Ivani Kekin u stan (koja se druži s njegovom starom) da se otušira jer mu je krepao bojler. Dopustila mu je. No, on joj se nakon kupke počeo nabacivati u kućnom ogrtaču.

“Kad sam tek došao u Zagreb, bio sam zaljubljen u tebe, smrtno zaljubljen. Dolazio sam u Sedmicu samo zbog tebe. U to vrijeme uvijek si nosila crni šeširić. To mi je bilo tako slatko. Bio sam spreman prodat dušu vragu samo da te na sekundu poljubim. Imala si divnu jamicu na obrazu kad bi se nasmijala. Imaš je još uvijek.”

“Jesi ti normalan!?” razrogačila je oči.

Mrzio sam gledat kad bi se pred fajront ljubila s Milom Kekinom. Mislio sam da zaslužuješ puno bolje. Nekog mlađeg, s kosom… Mene!”

“Ti si lud!”

“Da, od ljubavi… Da samo znaš koliko sam puta u pijanstvu u Sedmici napisao pjesama o tebi.” Pokušao sam je zagrliti

Ivana me snažno odgurnula. Toliko da sam pao na pod. Ogrtač mi se odvezao pa sam gol ležao na hladnim kuhinjskim pločicama. Začulo se kako netko ulazi u stan. Ubrzo se u dnevnom boravku spojenom s kuhinjom pojavila moja stara

12.11. (12:00)

Zamjena uloga

Zabrinjavajući trend: Produbljuje se ideološki jaz muškaraca i žena

Neka recentna istraživanja o odnosim muškaraca i žena, posebno mladih, govore u prilog tezi da smo možda uistinu s različitih planeta, odnosno da je polarizacija, posebno ideološka, sve veća. Ili, pojednostavljeno, mladi muškarci i žene se kreću u suprotnim smjerovima. Kad je o političkim uvjerenjima riječ, žene su sklonije lijevoj političkoj struji, a muškarci desnoj, a po prvi put u američkoj povijesti, mladi su muškarci religiozniji od žena. Polarizacija je vidljivija i u obrazovnom sustavu, pa je tako na američkim sveučilišnim kampusima 2,4 milijuna više žena nego muškaraca.

Također, razlike su vidljive i kad je riječ o viziji budućnosti – više muškaraca od 18 do 34 godine žele imati djecu (57 posto) nego žena (45 posto) u istoj dobi. Da mlade žene postaju liberalnije, a muškarci konzervativniji zamijećeno je i u zemljama poput Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Tunisa, Australije, Kine i Južne Koreje gdje je taj ideološki jaz posebno izražen. Mlađe generacije muškaraca diljem Europe napredak u ženskim pravima ponekad vide kao prijetnju, a slične tendencije, prenosi portal Evidence, zabilježene su i u Meksiku, Brazilu, Čileu i Španjolskoj. Lider

12.11. (11:00)

Prekrivaju nam nebo

Astronomi u otvorenom pismu apeliraju: “Zaustavite Starlink”

Više od stotinu astronoma potpisalo je otvoreno pismo u kojem poziva američku Federalnu komisiju za komunikaciju (FCC) da zaustavi lansiranja novih Starlinkovih satelita i drugih sličnih satelita. Kako navode u pismu, strahuju za njihov utjecaj na okoliš i upozoravaju kako sve veći broj takvih satelita otežava proučavanje i snimanje dubokog svemira. Prema posljednjim informacijama, u orbiti oko Zemlje trenutno se nalazi više od devet tisuća aktivnih satelita, od čega polovica pripada SpaceX-ovom Starlinku. Zimo

12.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Beroš o štrajku: Bilo je problema u bolnicama u Splitu, Zaboku i Virovitici… štrajkalo sveukupno 548 zdravstvenih djelatnika, što je otprilike 0,74 posto (tportal)
  • Procjedna voda koja se zadržava u dijelovima odlagališta otpada Jakuševec mogla bi biti uzrok dvaju odrona od prije godinu dana na tom odlagalištu, a te indicije će potvrditi ili opovrgnuti neovisni sudski vještaci koji provode istražne radove (Nacional)
  • Iako je Kina već gotovo deset godina počela ublažavati svoju dugogodišnju politiku jednog djeteta, rezultati nisu ohrabrujući. Stopa nataliteta i dalje pada, a prošle je godine u Kini zabilježen rekordno nizak broj rođenih (tportal)
  • Black Friday pred vratima: Kako se zaštititi od lažnih trgovaca/stranica? Dobro je prethodno provjeriti cijene sličnih artikala kod drugih ponuđača, provjeriti podatke na samoj stranici webshopa... (N1)
  • Australija će zabraniti društvene mreže svima mlađima od 16 godina (Bug)
12.11. (09:00)

Kad je sastanak mogao biti e-mail

Čitav radni dan tjedno potrošen na nepotrebne zadatke, smatraju njemački zaposlenici

Dugi sastanci, previše kompleksni zadaci i loša komunikacija: uposleni u Njemačkoj, prema vlastitim navodima, tjedno potroše više od jednog radnog dana na zadatke koje smatraju manje smislenima. Također, više od polovice ispitanih (58 posto) navodi da pretjerano kompleksni zadaci loše utječu na njihov radni učinak. „Kada ljudi ne mogu smisleno koristiti radno vrijeme, to je rasipanje dragocjenog vremena i vrijednih resursa – naročito sada, kad zbog demografskih promjena više ljudi napušta tržište rada nego što novih dolazi”, rekao je Tobias Zimmermann, stručnjak za tržište rada u Stepstoneu. Skoro polovica (46 posto) radnika priželjkuje jasniju komunikaciju od svojih rukovoditelja, a 37 posto jednostavnije procese rada. Manje od trećine (30 posto) želi više mogućnosti za stručnu obuku i razvoj, dok svaki četvrti želi ulaganja u bolje tehnologije i alate, poput umjetne inteligencije. DW

12.11. (08:00)

Kad dijagnostika stane, zdravstvo tone

Štrajk pod pritiskom – bolnice u stanju pripravnosti

Štrajka se u više od 50 bolnica diljem zemlje, dijagnostika je stala ili ide puzajućim korakom. Štrajk je država, kažu, pokušala zaustaviti. Ali ne pozivom na razgovor, već pritiskom na djelatnike. Prijeti se otkazima i smjenama. Sindikat tvrdi i da ima dokaze da su se u nekim bolnicama prepravljali statusi pacijenata – mnogi su navodno neopravdano naknadno proglašavani hitnima kako bi ih se danas moralo primiti. N1 U prvom redu štrajka se zbog nezadovoljstva s uredbom o koeficijentima. Mi smo na neki način, nekom anomalijom, ostali kratkih rukava. I negdje iz naših obračuna plaća nestalo je 25 posto elemenata za formiranje te plaće. Ono što mi želimo nije nikakav astronomski iznos koji se ne bi mogao naći. Radiolog: Mi smo svaki dan izloženi ionizirajućem zračenju. Ljudi koji se samo time bave u Münchenu imaju početnu plaću od 4000 eura (Index)

12.11. (00:00)

Pa se ti bori svaki dan... iznova

Prime Time – Skupo

Domagoja nema, a nema ni Podržislava. To kaže Borna u uvodu moleći još jednom gledatelje za support. Što možemo očekivati u trenutku kad se više nema novaca. Možemo li očekivati borbu prsa o prsa, a zabatak je na popustu? Inflacija i nerazumijevanje vladajućih je u prvom planu. U drugom dijelu dotiču se napada na strane radnike, a u trećem komentiraju i Primorca koji je ratovao protiv Krstičevića.

11.11. (23:00)

Brze i kratke

  • Na prvim linijama bojišnice Rusija napreduje polako, ali sustavno. Steže se obruč oko grada tvrđave Pokrovska, raznesena važna brana na istoku. Zelenski: Borimo se s 50.000 Rusa i Sjevernokorejaca (Index)
  • Zagreb će naplaćivati parkiranje i nedjeljom, takvu praksu imaju tek poneki gradovi na Jadranu, i to za vrijeme ljetne sezone (N1)
  • Štete od poplava u BiH čak 125 milijuna eura, građani ogorčeni sporom obnovom (Nacional)
  • Turska vlada želi zaštititi döner kebab kao turski specijalitet, zbog čega brojni kebab shopovi u Njemačkoj ga neće smjeti prodavati (pod tim imenom), slično kako je zaštićena pizza Napolitana, njemačko ministarstvo pokušava to spriječiti ili barem nagovoriti na iznimku (BBC)
  • Irac s Malte doselio u Đurđevac, otvorio pub s originalnim pivom iz Dublina pa otkrio za Večernji: ‘Drugdje u Europi, pogotovo u velikim gradovima, ovo je postalo rijetkost’, za Hrvatsku kaže kako je super što nemamo kriminala, ali mu nije jasno zašto volimo juriti autima
11.11. (22:00)

Pustite naše mozgove na miru

Kalifornija uvodi zakon o privatnosti neuronskih podataka

S razvojem uređaja koji očitavaju moždane signale, Kalifornija je donijela zakon za zaštitu privatnosti neuroloških podataka, tretirajući ih kao osjetljive osobne informacije. Tvrtke, poput Mete, moraju otkriti kako koriste te podatke, a korisnici mogu zatražiti njihovo brisanje. Zakon obuhvaća signale iz središnjeg i perifernog živčanog sustava, no stručnjaci smatraju da treba pokriti i podatke poput praćenja očiju. Napori za zaštitu podataka proširuju se na međunarodnom planu, uključujući UN-ov nacrt za zakonske mjere u zaštiti privatnosti mozga. Index

11.11. (21:00)

To je samo jedan od problema

Da bi se Mars mogao kolonizirati, prvo se mora riješiti proizvodnja hrane, a za to postoji rješenje

Perklorati, toksini sastavljeni od klora i kisika, prisutni su u tlu Marsa u koncentracijama oko milijun puta većim nego na Zemlji. Poljoprivredna upotreba tla u prirodnom stanju stoga je teško moguća jer otrov sprečava rast biljaka. Prema izvješću Massachusetts Institute of Technology (MIT), znanstvenici stoga intenzivno rade na metodi uklanjanja otrovne soli s Marsovog tla. Marsov regolit, tj. rastresiti sloj pijeska, prašine i stijena, mogao bi se osloboditi perklorata pomoću procesa termičkog čišćenja. Kada se tlo zagrije na oko 400 stupnjeva Celzijevih, toksini se razgrađuju. Međutim, ova metoda zahtijeva snažan izvor energije, poput nuklearne elektrane. Stoga je vjerojatno najrazumnija metoda uporaba mikroorganizama koji razgrađuju toksine i tako čine tlo spremnim za poljoprivredu. Na Zemlji se tla s mikroorganizmima već oslobađaju otrova, a sad je pitanje može li ta metoda osloboditi i tlo Marsa od toga. Revija HAK

11.11. (20:00)

U sendviču većih sila

Vizek: EU je i bez Trumpa u nezavidnoj situaciji, pravila globalizacije ne kroje se samo na Zapadu

Ponovni dolazak Donalda Trumpa na vlast samo pogoršava ionako već lošu situaciju u kojoj se nalazi Unija. Čitav niz zemalja u njemačkom okružju ili direktno ovisi o stanju njemačke ekonomije ili se trudi oponašati njemačku ekonomsku strukturu kako bi ostala konkurentna. No bez jeftinih ruskih energenata i uz sve intenzivniju konkurenciju Kine u proizvodima u kojima je europska industrija imala tradicionalnu komparativnu prednost, monocentrični njemački ekonomski model se polako, ali sigurno ispuhuje. A ispuhivanje njemačkog modela će za posljedicu imati ekonomsko usporavanje čitavog kontinenta. Energetske tranzicije u Uniji neće biti bez suradnje s Kinom, a ako Unija Kini nametne carine na električne automobile, Kinezi će imati na raspolaganju učinkovite mjere odmazde. Hoće li Unija pronaći način da se prilagodi i zaštiti svoju poziciju, ili će nastaviti gubiti korak u globalnoj utrci, pitanje je na koje će odgovor donijeti godine koje dolaze. Maruška Vizek za tportal.

11.11. (19:00)

Zato su se i tresla brda kad se rađao jedan

Miš je štetnik prvog reda, ali o njemu postoje razna vjerovanja i mitovi, imao je i svoj praznik

Zabrane i običaji posvećeni mišu nisu neka specijalnost ovdašnjeg seljaštva, nego ih poznaju svi europski narodi. Kod antičkih Grka je posvećen Apolonu, bogu svjetlosti. U Trojanskom ratu, gdje je Apolon stao na stranu Trojanaca, miševi su Grcima izgrizli tetive na lukovima, tako da su izgubili važnu bitku. Antički Rimljani također su znali za Feriae Murinae, doslovno: mišji praznik. Kod nekadašnjeg seoskog stanovništva u Srbiji bio im je posvećen čitav ciklus običaja. Davni slavenski narodi zamišljali ljudsku dušu – i živog i umrlog čovjeka – u obliku miša. Ovaj mali sisavac je moćan zaštitnik. Pomaže “svojim” ljudima u ratu, tako što neprijateljskoj vojsci pokvari oružje i zagadi hranu. Proriče sudbinu. Prema poznatom vjerovanju, tko trudnici ne da ono što bi željela jesti, miševi će ga kazniti, tako što će mu svu hranu upropastiti, a odjeću izgristi. To ukazuje koliko je ova životinja u prakršćanstvu bila visoko cijenjena i izazivala maltene strah za sve koji ne bi ispoštivali običaj. Agroklub

11.11. (18:00)

A onda su im dodali i slova

Arapskim brojevima trebalo je više od pola milenija da zamijene rimske

Glavni problem sustava rimskih brojki je što nije imao nikakav sistematski način prikaza razlomaka, te je bio potpuno neprimjeren za precizne izračune u astronomiji, kao i za razvoj prirodnih logaritama – piše Zvonimir Šikić u reakciji na tekst Željka Ivankovića o knjizi Stephena Chrisomalisa o povijesti brojevnih sustava, za Ideje. Veliki dio knjige Chrisomalis posvećuje opovrgavanju teze da su arapski brojevi (koje u azijskim zemljama nazivaju engleskima, odnosno zapadnima), prihvaćeni jer su efikasniji za manipulaciju nego rimski. Jedan od glavnih problema pri glomaznim računima, npr. u astronomiji, bio svesti množenje i dijeljenje na zbrajanje i oduzimanje – pojašnjava Šikić.

11.11. (17:00)

Brze i kratke

  • Plenković prkosi Mađarima odbijajući platiti troškove arbitraže za slučaj Ina-MOL, ali kamate su eksplodirale – Plenković riskira jer je i dalje uvjeren da će pronaći način kako poništiti pravomoćnu arbitražnu odluku (Nacional)
  • Ako na svom automobilu primijetite oštećenje a ispod metlice brisača papirić s brojem, moguće da je riječ o novoj internetskoj prevari, Policija apelira da u tom slučaju nazovete njih, a ne neki broj koji vam je ostavljen na papiru (Dnevnik)
  • Bitcoin je jučer dosegao novi rekord, prešao je vrijednost od 80.000 dolara (Index)
  • Odmak od ekrana: Društvene igre i board game-ovi doživljavaju sve veću popularnost, globalno postaju mainstream zabava (tportal)
  • Festival Lumiart – Dubrovnik obasjan svjetlosnim efektima (HRT)
11.11. (16:00)

Neki si pišu crno

U Hrvatskoj je tri puta više praznih stanova od onih koje građani legalno iznajmljuju

Najam stanova u Hrvatskoj ključan je za gospodarstvo zbog snažnog utjecaja turizma na BDP. Iako je broj stambenih jedinica porastao, zabrinjavajuće je što je sve više praznih stanova (+43% u odnosu na 2011.), dok broj onih nastanjenih pada. Porezna pravila za najam postaju sve stroža, a broj iznajmljivača raste, no i dalje postoji značajna „siva zona“ najma. Primjerice, Split broji preko 5.000 službenih iznajmljivača, iako statistike sugeriraju da je taj broj zapravo mnogo veći. Savjeti

11.11. (15:00)

Da im netko pokaže tko je na vrhu hranidbenog lanca

Moguće rješenje za ekosustav: Neke invazivne vrste mogle bi nam završiti na tanjuru

Invazivne životinjske i biljne vrste često se nekontrolirano šire u svom “novom domu” i uzrokuju ogromne štete. No, ponegdje one završavaju na tanjuru. I to može biti jedan od načina zaštite okoliša. Primjer su divlje svinje u SAD-u, na koje je sezona lova otvorena cijele godine. Osim toga, one su nesumnjivo dobar izvor proteina. Šteta koju ove svinje nanose samim ekosustavima mnogo je teže izmjeriti. One jedu sjemenje drveća te jaja ptica i kornjača, a također oštećuju osjetljiva tla u potrazi za hranom i zagađuju potoke, jezera i rijeke svojim izmetom. Slične karakteristike štete na ekosustav imaju i crvene lavlje ribe iz južnog Pacifika i Indijskog oceana, koje se šire Karibima i Sredozemlju, ili kineski vinogradski puževi iz Azije. Kada jednom dođu na stanište kojem ne pripadaju, teško ih se riješiti. Mnogim ljudima očito je lakše suprotstaviti se invazivnoj vrsti ako je mogu jesti. DW

11.11. (14:00)

Podići će temperaturu

Starešina: Pobjedom Donalda Trumpa započinje i novi globalni trend

Prvo: Trumpov ekonomski paket podrazumijeva zaustavljanje radikalnih zelenih energetskih politika i ekspanziju plinskog biznisa, smanjenje poreza kao poticaj poduzetništvu i povećanu carinsku zaštitu američke proizvodnje (od čega strahuju industrijski razvijene države Europe i Azije). Drugo: Trumpov sigurnosni paket prioritetno je usmjeren na zatvaranje južne granice i zaustavljanje nekontroliranih ilegalnih imigracija. Ukratko, globalno bi mogao uslijediti povratak državnog intervencionizma u zapadna gospodarstva, povratak klasičnim državama u štićenim granicama i povratak tradicionalnim društvenim vrijednostima. Njegova je pobjeda ujedno uvjerljiv poraz vjerodostojnosti umreženog sustava izbornih anketa i glavnostrujaških medija, kako američkih tako i njihovih MeToo-inačica diljem svijeta. Nisu učinili Kamalu Harris predsjednicom Amerike, ali su zato pitanje (ostataka) povjerenja u glavnostrujaške medije učinili obvezujućom temom. Višnja Starešina za Lider

11.11. (13:00)

Lijenost je upravo dobila novu dimenziju

Spoj robotike i namještaja: Stolić koji hoda i donosi pivo ili kavu

Nizozemski programer nakon 12 godina rada uspio je u svojem naumu – izradi hodajućeg stolića za kavu s jedinstvenim načinom kretanja. Hod je inspiriran kinetičkim skulpturama “divova s plaže” pokretanima vjetrom, pa tako stolić “Carpentopod” može hodati dovoljno mirno da ne prolije kavu koja se na njemu nalazi. Osnova svega je zaštićeni zglobni mehanizam s ekscentričnim kretanjem, na temelju kojeg je šesteronožni stolić i stabilan okretan. Ugrađena tehnologija mu daje razne mogućnosti, pa tako može biti “kućni ljubimac”, donijeti vam kavu ili čak iz jedne prostorije u drugu i slično.  Bug

11.11. (12:00)

Pjevajte nešto ljubavno

Mile Kekin u Tvornici kulture: Možda to nije to, ali nije ni loše

Mamutskim koncertom u Šubićevoj, bivši frontmen Hladnog piva i njegov novi bend stavili su točku na ‘i’ izrazito isrpljujuće turneje ‘Soundtrack za život’. Mile je dokazao ono što znamo, da je vlasnik jedne od najšarenijih pjesmarica u zemlji, da je okupio bend koji je sposoban i voljan pratiti njegov razvojni put, ali i to da je prisiljen sve više posezati za materijalom Hladnog piva jer publika to izgleda i dalje najviše voli. Ono po čemu ćemo pamtiti večer bit će Miletova velika proslava zatvaranja jednog zasigurno napornog turnejskog poglavlja karijere. Po Tvornici koja je bila sasvim puna (premda ne i rasprodana) i raspoloženju publike koje je konstantno bilo na zavidnoj razini, sudeći po entuzijazmu s kojim su pjevane čak i najnovije pjesme s repertoara. Ivan Laić za Ravno do dna, a na Forumu kažu: Odličan Mile Kekin večeras. Ima publiku koja uživa, zna sve pjesme i pjeva i pleše, a čine se nekako fini kulturni ljudi, mogli bi slobodno i u HNK.

11.11. (11:00)

Brze i kratke

  • Trump nazvao Putina zbog Ukrajine i navodno mu poručio da ne bi trebao raditi na daljnjoj eskalaciji rata (tportal)
  • Gotovo 4.000 zdravstvenih djelatnika danas u štrajku (N1)
  • Gotovo svaki student danas uz studij i radi (HRT)
  • Talibani stižu na UN-ov samit o klimatskim promjenama, što će biti prvo sudjelovanje Afganistana pod talibanskom vlašću na takvom samitu (Nacional)
  • Dani tehničke ispravnosti: Pregledajte besplatno svoje vozilo od 23. do 28. studenog u bilo kojoj stanici za redovni tehnički pregled (osim za one koji ionako moraju u tom razdoblju registrirati svoje vozilo) (Revija HAK)
  • SuperSport HNL: Hajduk prvi, Dinamo treći s četiri boda manje, Osijek kod drugoplasirane Rijeke izvukao bod, Slaven Belupo i Varaždin remizirali u Koprivnici, domaćini se ponovno žalili da su ih suci oštetili za nedosuđeni penal, ovaj put nakon gaženja (tportal)
11.11. (10:00)

A vi, kako te?

Rasprava na Forumu: Kako otkrivate glazbu?

Na koncertima, zna često bit neka interesantna predgrupa. Portali, forumi, youtube, dokumentarci… kaže jedan forumaš na zanimljivoj temi, dok drugi kaže kako više ne otkriva glazbu aktivno kao nekad (za što postoje istraživanja, da nakon određene dobi većina ljudi prestane otkrivati novu glazbu. Trećemu je otkriće Spotify, koji mu omogućava ponovno otkrivanje nove glazbe i to za relativno nisku cijenu mjesečne pretplate. Četvrtom pak nije pojmljivo da plaća za slušanje glazbe (radije trpi reklame valjda). Peti forumaš smatra da je Spotify obezvrijedio glazbu. Ja volim posjedovati glazbu, makar to bilo u mp3 formatu. Ako mi se nešto jako svidi, kupim ploču. Kad sam u pokretu, koristim mp3 player. Forum

11.11. (09:00)

Blagodati izvanrednog stanja

Ivančić: Kastrirana diktatura

Čim je naprasno odgođeno saborsko glasanje o slanju hrvatskih oficira u misiju NATO-a u Ukrajinu, jer je bilo jasno da izvršna vlast ne može prikupiti dovoljan broj krotko podignutih ruku, pojasnila se i dilema koja opsjeda Andreja Plenkovića, izazivajući silovanje mikrofona i prijeko dizanje obrva. Pitanje koje mu para mozak glasi: Kako suspendirati važeći poredak kada njegovo djelovanje nije prilagođeno mojim potrebama? Poput Tuđmana u najboljim danima, s tek nešto manje učinkovitosti, Plenković se zatječe u poziciji kastrirana diktatora, onoga koji nije u stanju podrediti sistem do mjere da bez ostatka servisira njegovu političku volju, a istovremeno ni podnijeti da sistem njegovu političku volju sabotira. Gadne su frustracije na vidiku kada se koprcaš u zamci invalidne strahovlade. Viktor Ivančić za Novosti.

11.11. (08:00)

Kad ti bakterije postanu najbolji prijatelji

Mikrobi – nevidljivi temelj života i krojači sudbine svijeta

Danas je jasno da su nam mikroorganizmi neizbježni pratitelji, a premda ih povezujemo s bolestima, mikrobi nam najčešće uopće nisu neprijatelji. Štoviše, bez njih bismo teško preživjeli. Naš imunitet, probava, pa čak i naše mentalno zdravlje usko su povezani s mikroorganizmima koji naseljavaju različite dijelove ljudskog tijela, uključujući kožu, usta, crijeva, dišne i reproduktivne organe. Mikroorganizmi u mikrobiomu dobivaju hranjive tvari i povoljno okruženje za rast, dok ljudski organizam od njih dobiva niz koristi. Primjerice, bakterije u crijevima pomažu u probavi hrane, sintezi vitamina (poput vitamina K i nekih vitamina B kompleksa), štite od patogenih mikroorganizama te reguliraju imunološki sustav. Ova simbioza je toliko važna da disbalans u mikrobiomu može dovesti do značajnih zdravstvenih problema, uključujući probavne smetnje, upale, pa čak i poremećaja raspoloženja i psihe, te neravnoteže u funkcioniranju imunološkog sustava. Igor Berecki za Bug

11.11. (00:00)

Brze i kratke

  • Netanyahu preuzeo odgovornost za napad pagerima, koji je jako oslabio Hezbolah, priznao da je odobrio napad u kojem je poginulo oko 40, a ranjeno oko 3000 ljudi (Index)
  • New Delhi je najzagađeniji grad na svijetu, gusti smog spustio se na indijsku prijestolnicu nakon proslave Diwlija i korištenja pirotehnike, što je opasno pogoršalo kvalitetu zraka (Index)
  • Po Hrvatskoj su počeli nicati drveni stupovi za antene, radi se o suradnji zagrebačke tvrtke Markoja i finske Ecotelligent, koja izrađuje stupove drvene strukture, tvrtka Markoja svoj fokus u 30 godina postojanja proširila na optička vlakna i podatkovne centre (Forbes)
  • Za vrijeme bolovanja isplaćuje se 70 posto plaće, a tek se kolektivnim ugovorima dogovara povoljniji iznos – radnik prva 42 dana bolovanja, na teret poslodavca, ne prima punu plaću već naknadu koja je manja od njegove prosječne plaće (Faktograf)
  • Nominacije za Grammy 2025.: Beyoncé je srušila vlastiti rekord, među nominiranima i mladi domaći producent Damjan Blažun koji je radio na projektima s Kehlani koja je nominirana u više kategorija, u rap i R’n’B domeni (Journal, Muzika)
10.11. (23:00)

Nekome rat, nikome brat

Branitelj Đuro Kovačević kod Stankovića: Rat je zločin sam po sebi

Ratni heroj Đuro Kovačević, rodom iz Metkovića, tijekom Domovinskog rata bio je tri puta ranjavan i tri puta vraćan na bojište. Možda sam mogao biti vrhunski sportaš ili dobar književnik, a evo sad sam samo dobar invalid, rekao je Kovačević, koji i dan danas u svojem tijelu ima metak. Mogao je otići u Švicarsku, gdje su mu roditelji sredili posao i stan, ali on je odlučio ostati i braniti Dubrovnik, a ratovao je i u BiH i na Dinari. O svojem životnom puti i ratnom iskustvu Kovačević je napisao knjigu “Tako je pisao Ajant”, prema svom nadimku. Smatra da je rat zločin, iako ubijanje nije kažnjivo zato što imaš uniformu.Čovjek koji za sebe tvrdi da je dobar, u bilo kojem smislu, ne može oprostiti sebi. Iako se, kako sam kaže, izjašnjava kao “klimavi ateist”, Đuro Kovačević ističe da su ga odgojile četiri knjige: Ilijada, Odiseja, Biblija i Kuran, a iako zajedno sa suprugom živi od njegove mirovine, tvrdi da bi si najviše volio priuštiti knjige. HRT 

10.11. (22:00)

Neki svoju poziciju drže čvrsto i ne puštaju

Litvan: Porezna lista srama jednom godišnje gubi smisao, vrijeme je za praćenje dužnika uživo

Inače, najpoznatija politička manipulacija s ‘listom srama‘ dogodila se u proljeće 2017., kad je tadašnji ministar financija i doskorašnji Agrokorov menadžer Zdravko Marić donio odluku da se lista objavljuje jednom godišnje, krajem listopada, umjesto svakih šest mjeseci, i to baš u vrijeme Agrokorovog posrnuća. Inače, među ovogodišnjim dužnicima u poslovnom dijelu nema spektakularnih promjena. Osim dviju novih tvrtki na čelu, većina su ‘stari znanci‘, koje Porezna uprava redovito ‘pribija‘ na listu. Posljednjih se godina broj velikih poreznih dužnika ne smanjuje, a dugovi tvrtki rastu. Nakon što mediji na ‘listi srama‘ pronađu svakog sportaša ili estradnu ‘zvijezdu‘, sve će pasti u zaborav, do sljedeće godine. U digitalno doba logično bi bilo da postoji živa lista dužnika, koja bi pokazivala pravo stanje svakoga dana, a ne na poznati datum, do kojeg treba očistiti sve porezne dugove. Goran Litvan za Lider

10.11. (21:00)

Ne možeš izbjeći porez, ali možeš graditi na njemu

Nove tvrtke u rastu: Gradnja, obrazovanje i energija vodeći po rastu novih poduzeća

Hrvatska bilježi rast novih poduzeća – lani ih je pokrenuto 30 tisuća, što je za 15% više nego prethodne godine. Graditeljstvo je s 4552 novih tvrtki u samom vrhu, a sektori obrazovanja i opskrbe energijom prednjače u relativnom rastu, uz povećanje broja startupa u obnovljivim izvorima energije. Prijevoz, naročito taksi i kurirske usluge, također bilježi skok u registracijama. Broj aktivnih tvrtki u 2023. dosegao je 240 tisuća, a zapošljavali su preko 1,3 milijuna ljudi. Brzorastuće tvrtke, s najmanje deset zaposlenih i 10% godišnjeg rasta, najzastupljenije su u prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu. Poslovni

10.11. (20:00)

Brze i kratke

  • Djelatnici u zdravstvu sutra kreću u štrajk, neće raditi radiološki tehničari, laboranti, djelatnici saniteta, medicinske sestre i farmaceutski tehničari (HRT)
  • Iran: Nismo planirali ubojstvo Trumpa (Index)
  • Kaos na Kubi: Nakon više nestanaka struje započeli prosvjedi, krenula i uhićenja (N1)
  • Drastično poskupljenje gableca: Obroci po cijeni od 30-ak kuna (današnjih 4 eura) postali su dio prošlosti jer ugostiteljima više nisu isplativi, puno toga poskupilo za više od 50 posto… poskupile namirnice, ali i cijena radne snage (Jutarnji)
  • Preporuke i vodiči za Interliber (Zg Velesajam, od 12. do 17. studenog): HRT, Najbolje knjige, Index, Teen385, Grazia, Silueta, after5, ima i temu na Forumu
  • Dvostruko više zahtjeva za njemačko državljanstvo: Novi zakon trebao je ubrzati proces dodjeljivanja njemačkog državljanstva, posebice za stručnjake, no s ovolikim brojem zahtjeva proces bi mogao potrajati godinama (DW)
10.11. (19:00)

"Eco-friendly" zmaj iz susjedstva

Bečka spalionica Spittelau – energetska tvornica koja grije, hladi i ne šteti okolišu

Bečka spalionica otpada Spittelau, smještena blizu centra, neprimjetna je zbog atraktivnog dizajna i odsustva neugodnih mirisa. Osim što godišnje spaljuje oko 270 tisuća tona komunalnog otpada, proizvodi i toplinsku te električnu energiju. Otpad se spaljuje na 850°C, a ostatak spaljivanja obrađuje se u silikatnu tvar s minimalnim ekološkim rizikom. Spittelau koristi napredne filtere, pa su emisije 80% ispod zakonskih granica. Osim što grije 60 tisuća i opskrbljuje električnom energijom 30 tisuća kućanstava, ljeti služi i za hlađenje. Postrojenje se uklapa u gradski okoliš, s botaničkim vrtom i pčelinjacima na terasama, simbolizirajući čist okoliš i zajedničku prihvaćenost među stanovnicima. Zagreb info… Bez obzira na to, brojni stanovnici Zagreba nisu zadovoljni najavljenim projektom spalionice u metropoli.

10.11. (18:00)

Sve je skupo, a plaće su da ti se plače

Mladi jugoistočne Europe zabrinuti za svoju ekonomsku budućnost, a s korupcijom se susreću još u srednjoj školi

Kako žive, šta ih brine i pokreće, i čemu se nadaju – pitala je Zaklada Friedrich Ebert skoro 9.000 mladih od 14 do 29 godina iz dvanaest zemalja regije Jugoistočne Europe: Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Turske, kao i članica EU-a – Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, Bugarske i Grčke. Ako bi se izvještaj na preko stotinu stranica sveo na nekoliko rečenica, onda bi to bile sljedeće: mladima je najvažnija ekonomska stabilnost. Mnogi su spremni da za ostvarenje tog cilja žrtvuju i neka građanska prava. Najveći problem je korupcija, a postoji i strah od nezaposlenosti, iako je ona u padu i realnost ne odražava percepciju kod mladih. No, mnogi su zarobljeni na loše plaćenim poslovima, a primjetan je trend napuštanja onih poslova za koje su se obrazovali. DW

10.11. (17:00)

Kvalitetni, ali ne i dovoljno poznati

Burn Out Festival u Tvornici: Presjek nezavisne scene za nedovoljno publike

Burn Out, koncertni program koji se u posljednjih cca godinu dana održava u zagrebačkoj Tvornici kulture i u sklopu kojeg su među ostalima nastupala neka važna regionalna imena poput kultnih punkera KBO!, u petak je prerastao u festival obilježen preslabom posjetom, posebno nakon što je sa svirkom završila Klinika Denisa Kataneca, ujedno i headlineri večeri. Solidan presjek bendova nezavisne scene kojima je, istini za volju, jedina očita poveznica taj prefiks nezavisni. Zašto istom nije prisustvovalo više ljudi, zaista ne mogu dokučiti, posebno jer je Klinika istu tu Tvornicu prije kojih godinu dana napunila sama. Vedran Harča za Ravno do dna

10.11. (16:00)

Brze i kratke

  • Trump će uskoro nazvati Putina, nije jasno kako misli okončati rat, ali spominje se povećanje proizvodnje nafte i plina te pokušaj preplavljivanja globalnih tržišta jeftinom energijom, što bi bilo loše za Putinov proračun (tportal)
  • Perković: Webshop platforma Temu nerealno niskim cijenama i agresivnim marketingom osvaja tržište SAD-a i EU, jedina je razlika u niskim cijenama koje postižu minimiziranjem troškova logistike. No, u isto je vrijeme predmet kontroverzi i istraga, spominju se otrovne kemikalije, prisilan rad, umjetno niske cijene… (Index)
  • U Zagrebu počelo masovno uklanjanje grafita (Index)
  • Zrinka Pavlić: ‘Kako se obogatiti prije nego što baka umre’ je najsimpatičniji film sa Zagreb film festivala (tportal)
  • Nakon pobjede Trumpa skočila potražnja za knjigom Sluškinjina priča i Orwellom (Index)
10.11. (15:48)

Dodijeljene zlatne diplome na zagrebačkom FER-u, okupilo se stotinjak diplomanata iz 1974. godine

10.11. (15:00)

Sve je super i sve je za pet, kad si muško i voliš nogomet

Dinamo će igrati u Kranjčevićevoj, nakon što se stadion rekonstruira

A to je najavljeno do listopada 2026. godine. Radovi kreću početkom iduće godine. Trenutačno je kapacitet stadiona 4000 mjesta, a prema UEFA-inim kriterijima za međunarodne utakmice, trebao bi imati barem 8000 pa će s istočne strane nadograditi tribinu na taj kapacitet i imat će 11500 mjesta. Postoje dvije verzije projekta. U prvoj stadion ima dvije tribine sa zelenilom koje okružuje sjevernu i južnu stranu, a prema drugoj su u planu dodatne tribine kapaciteta do 12.000 mjesta. Država je pristala odvojiti po 100 milijuna kuna u 2024. i 2025. za obnovu stadiona, a dio bi trebao sufinancirati Grad Zagreb u suradnji s HNS-om i UEFA-om. Arhitekt Otto Barić kritizirao je ovu odluku, apelirajući na nepovoljan utjecaj na okoliš i okolinu, uz napomenu kako ga takav pristup podsjeća na Horvatinčića. Index

10.11. (14:00)

Miruj, u smrti se sniva

Što se događa ljudskom tijelu nakon smrti

Tijelo ima više od 200 kostiju, nekoliko bilijuna mikroba i čak 37 bilijuna stanica. Kada nastupi smrt, ono postupno propada, a nekim organima potrebne su godine da potpuno nestanu, prenosi Business Insider. Između drugog i četvrtog dana od smrti mikrobi su već posvuda. Oni proizvode otrovne plinove, poput amonijaka i sumporovodika, koji će se proširiti i dovesti do toga da se tijelo napuhne i zaudara. Stanice koje čine mozak sadržavaju 70 posto vode, a kada ostanu bez kisika i počnu odumirati, otpuštaju je. To je razlog zbog kojega se na dnu lijesa ubrzo nakon smrti čovjeka može pronaći voda. Mikrobi koji sudjeluju u probavi bježe jer više nemaju hranu pa se sele po cijelom tijelu. Nakon godinu dana razgradi se odjeća na mrtvom tijelu, a idućih pedeset godina ostaju samo kosti i koža. Nakon sto godina kosti izgube kolagen i postanu mrvljive, a jedino što ostane su – zubi. Večernji

10.11. (13:00)

Ne vrijedi rat za Zlatni rat

Beck: Zemlju se ne može strpati u džep

Dok čekam vijesti o novim trovanjima gljivama, čitam panične naslove po portalima, kako bračka plaža Zlatni rat mijenja oblik. Sasvim je drugo na turistički plakat staviti onaj moćan šljunčani falus, kako bi turisti pohrlili na njega, nego neko jadno smotano stvorenje, sfrkano kao svinjski rep. Čak potpisuju i peticije, ali protiv koga? Jedni misle da su krivi nautičari koji sidrima sastružu alge s dna, pa da je to poremetilo kretanje šljunka iz mora prema plaži; drugi smatraju da se poremetio ritam juga, lebića i maštraluna pa da im se zato glavna turistička atrakcija naherila na jednu stranu; treći nagađaju da je pretjerana izgradnja kuća spriječila slijevanje oborinskih voda s kopna… A sve im je to još prije dva desetljeća predvidio domaći čovjek, brački multimedijski umjetnik Ivica Jakšić Čokrić, poznatiji kao Puko. Priroda je jača od nas i tu se ništa ne može. Proždrljivcima su zasluženo posluženi mrazovac i lude gljive. Umjesto da pišemo peticije protiv vjetrova i struja, protiv sidara i oborinskih voda, možemo izvući pouke iz Pukinih akcija. Boris Beck za Večernji (tekst prenosi Narod)

10.11. (12:00)

Prošao još jedan tjedan u znaku kokica

‘Julie je odlučila šutjeti’ dobitnik glavne nagrade ovogodišnjeg ZFF-a

Glavna filmska nagrada ide zrelom, odmjerenom i precizno kalibriranom dugometražnom prvijencu koji odaje zavidno vladanje tonom, strukturom i tempom. Psihološka drama i unutarnja napetost prekrasno su obrađene, obogaćene stilskim dodacima i ponavljanjima, što polako pojačava unutarnji nemir lika impresivnom suzdržanošću i složenošću – pojašnjenje je žirija za dobitnika glavne nagrade. Film je o tenisačici koja jedina ne odluči progovoriti o slučaju suspendiranog trenera. U kategoriji kratkometražnog igranog filma Zlatna kolica osvojio je film ‘Jelen’ tajlanskog redatelja An Chua, dok je španjolski ‘Ideja otoka’, u režiji Carmen Pedrero nominiran za Europsku filmsku nagradu. Zlatna kolica za najbolji hrvatski film u programu Kockice osvojila je Sara Alavanić s filmom ‘Fleka’. Nagradu Kinokino za najbolji film u dječjoj konkurenciji osvaja slovenski redatelj Klemen Dvornik za film Blok 5. Detaljnije na tportalu. HRT

10.11. (11:00)

Dečki su se samo igrali

Analiza DNK opovrgnula mit o preminuloj obitelji iz Pompeja

Obitelj zamrznuta u vremenu vulkanskom erupcijom koja je pogodila Pompeje prije gotovo dva tisućljeća. Majka, otac i dvoje djece – jedna je od mnogih priča koje su izmislili promatrači gipsanih odljeva žrtava tragedije koja je pogodila ovaj drevni grad. DNK analizom sada je utvrđeno kako su sve četiri osobe muškarci, koji nisu ni obiteljski povezani. Tu su i dvije osobe u nježnom zagrljaju za koje se dugo smatralo da su sestre ili majka i kći. Istraživači su također potvrdili da građani Pompeja potječu iz različitih sredina, ali uglavnom potječu od imigranata s istočnog Sredozemlja – naglašavajući široki obrazac kretanja i kulturne razmjene u Rimskom Carstvu. HRT

10.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Biden će primiti Donalda Trumpa u srijedu u Bijeloj kući, Wall Street porastao nakon rezultata izbora (Index)
  • U Hrvatskoj nedostaje 230.000 radnika, najveći manjak u zdravstvu (N1)
  • Nova anketa: Sve veća potpora Milanoviću, Primorca se odriče i dio HDZ-ovaca (Nacional)
  • Najveći rast izvršenja smrtnih kazni u 2023. bio je u Kini, Iranu, Saudijskoj Arabiji, Somaliji i SAD-a, a od svih navedenih zemalja, samo se u Kini ne pozivaju na svetost života kad je u pitanju pobačaj (tportal)
  • Nakon Kine, najveći izvoznik automobila u Europsku uniju je Maroko. Ta afrička država u 2023. godini izvezla je 536.000 automobila (Forbes)
10.11. (09:00)

Kule od pijeska

Čudo održive gradnje: Neboderi sagrađeni od blata koji su preživjeli 500 godina

Čudo arhitekture nalazi se u Jemenu, u gradu Shibamu – neboderi sagrađeni od blata, koji datiraju još iz 16. stoljeća. Zbog ove osebujne gradnje, koja je izdržala razne klimatske izazove, ove su građevine primjer kako prirodni materijali pružaju puno više od krova nad glavom. Napravljeni od opeka od blata, materijala koji se inače tradicionalno koristio u Jemenu zbog energetske učinkovitosti – jer zadržava hladnoću unutar zgrade tijekom vrućih dana i toplinu tijekom hladnih noći – neboderi su gotovo 500 godina bili utočište od velikih temperaturnih oscilacija, ali i povremenih poplava. Shibam je UNESCO-va svjetska baština od 1982. godine zbog svoje jedinstvene urbanističke organizacije i arhitekture. Grad nije samo primjer kreativne uporabe lokalnih resursa, već i kulturno središte koje svjedoči o stoljećima tradicije i prilagodbi pustinjskim uvjetima. Green

10.11. (08:00)

Ovo 'spasava' shvatite metaforički

Dežulović: Samo stranac Srbiju spasava

Već u prvim minutama nakon novosadske tragedije postavljen je naracijski okvir o stanici sagrađenoj u vreme propale Titove Jugoslavije, i oronuloj komunističkoj nadstrešnici koja je, eto, čekala šezdeset godina da se obruši na srpsku nejač, po mogućstvu usred zlatne epohe Aleksandra Vučića i njegovog istorijskog projekta modernizacije Srbije. Na stranu sad jednostavno pitanje: ako “nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije u okviru obnove stanične zgrade”, ako stvarno “taj deo stanice nije rekonstruisan” – ne znam kako drugačije da formulišem – zašto nije?

Na stranu dakle svih šezdeset pet miliona evra, koliko je potrošeno na rekonstrukciju stanice i laži Aleksandra Vučića. Kojim dakle to “inovativnim” i “izuzetnim delima” Vučićeva napredna Srbija može da stane na crtu toj Jugoslaviji? Možda nacionalnim stadionom, koji će po projektu španskog biroa graditi Grci? Prugama koje ruskim parama grade ruski građevinari, ili novom beogradskom železničkom stanicom, koju je izgradio holandsko-bugarski konzorcij? To, eto, za slučaj da se pitate šta u grbu Vučićeve moderne i napredne, postjugoslovenske i potpuno antijugoslovenske Srbije uopšte znače ona četiri “C”. Dabome, sad se i vama kazalo. China Communication Construction Company. Boris Dežulović za Novosti

10.11. (00:00)

Iako su ga jednom već uspjeli maknuti

Raos: Trump je proizvod američke kulture spektakla na koji odnarođeni demokrati nemaju odgovor

Treba još jednom ponoviti – vanjska politika je sekundarna, birači imaju drugačije ideje što za njih znači ugroza slobode i demokracije, a ono što obično prevagne na američkim izborima su ekonomska pitanja. Pri tome je manje važno kakvo je objektivno stanje gospodarstva u danom trenutku, već kakva je percepcija građana naspram cijena i gospodarskog rasta i mogućnosti te kakvo je njihov retrospektivno vrednovanje ekonomske politike – smatraju li da žive bolje sada ili prije četiri godine.

U tom smislu, Trumpovo inzistiranje u kampanji na pitanjima inflacije, poglavito kod cijena hrane, čini se da je snažno odjeknulo kod mnogih birača. Trumpov lik i djelo ljudima je već poznat, tako da tu više ništa nije moglo šokirati, iznenaditi ili odbiti. Nasuprot tome, Harris je bila u nezavidnom položaju da se pokušava distancirati od Bidenove administracije, ali istodobno i nastupa s pozicije kontinuiteta, budući da je aktualna potpredsjednica. Demokrati, koji prema svojem programu žele biti stranka radnika i seljaka, ali čija stranačka elita već godinama proizvodi kandidate koji ustvari ne znaju komunicirati s običnim Amerikancima, nisu se znali nositi s Trumpom, proizvodom američke industrije zabave i kulture spektakla koji pliva kao riba u vodi kada se treba na jednostavan i prizeman način svidjeti najmanjem zajedničkom nazivniku Višeslav Raos za tportal.

09.11. (23:00)

I Oscar sezona lagano može početi

Conclave: Crni dani u Vatikanu

FIlm počinje sa smrću pape zbog koje se kardinali okupljaju u srcu Svete Stolice kako bi odabrali njegovog nasljednika. Glavnu riječ u ovoj ceremoniji vodi kardinal Lawrence (tumači ga Ralph Fiennes u jednoj od najboljih uloga svoje ionako impozantne glumačke karijere), dekan zbora mučen sumnjama, što u instituciju koje je dio, što u vjeru kao takvu, a najviše u ljude koji poput predatora igraju igru moći ciljajući na čelnu poziciju u Katoličkoj crkvi. Osim adaptiranog scenarija koji će definitivno biti jedan od favorita za Oscar, i Fiennesa kojeg već mnogi izdvajaju kao potencijalnog osvajača zakašnjelog Oscara za glavnog glumca, tu je i cijeli niz sporednih glumaca koji bi filmu mogli donijeti Oscar za najbolji ansambl kad bi se ona počela uručivati već na ovoj dodjeli. Ivan Laić za Ravno do dna. Forum

09.11. (22:00)

Brze i kratke

  • Pribičević: Raspad njemačke semafor koalicije između SPD-a, Zelenih i FDP-a rezultat je nepomirljivih razlika u pristupu gospodarskoj politici i klimatskim ulaganjima, osobito u vrijeme stagnacije i rasta duga. Dok Zeleni zagovaraju ambiciozne klimatske projekte, FDP inzistira na fiskalnoj disciplini, čime je koalicija postala neodrživa (Forbes)
  • Uhićeni mladići sudjelovali u dva napada na strane radnike u Splitu. Jednom su slomili ruku (Novi list), napadnuti Nepalac: Pokupio sam hranu iz restorana i krenuo na dostavu. U blizini stana gdje sam trebao dostaviti hranu prišla su mi dvojica mladića i napala me bez ikakve riječi (Index)
  • Hrvati u prvom danu upisa trezoraca uplatili 80 milijuna eura (tportal)
  • U podcastu govorili o tajnoj holivudskoj listi na kojoj su glumice i influencerice “spremne za druženje s bogatim muškarcima”, na listi navodno i glumice s A liste (Jutarnji)
  • Prošlo je 35 godina od pada Berlinskog zida. Desetljeće koja je uslijedilo oblikovalo je imidž Berlina u svijetu kao centra kreativnosti i promjena, što ilustrira i nova izložba fotografija (DW)
  • Čak 79 dana u godini Karlovac živi u magli od jutra do mraka, što, smatraju u Turističkoj zajednici, ne mora nužno biti loše. Zato su osmislili – Festival magle (HRT)
09.11. (21:00)

Ako može bez alimentacije

Rasprava na Forumu: Koliko košta imati dijete?

Djeca su ogroman trošak, usporediv sa ratom kredita za stan. Ako moraš plaćat kredit/najam i djecu, teško da ti išta ostane. Još dok ste u vezi/braku to nekak podijelite, ali kao rastavljen roditelj si prilično u financijskim problemima – početak je rasprave na Forumu, s naglaskom na dejtanje rastavljenih ljudi i plaćanje životnog prostora. Netko je na nekoj temi mrtav ozbiljan napisao kako mu je prijatelj koji ima djecu rekao da je mjesečni trošak djeteta 100 do 200€. Ne znam bi li prijatelju trebalo poslati na vrata socijalnu službu ili policiju – komentar je drugog forumaša, dok se u drugim komentarima čude kako nekome tko je situiran i želi djecu to predstavlja ikakav problem.

09.11. (20:00)

Oprosti im jer ne znaju

Čulić: Generacija Z i nacionalna euforija oko Thompsonovih koncerata

Debaklom hrvatske nogometne reprezentacije na posljednjem Europskom prvenstvu nestao je razlog za još jedan spektakularan doček na Trgu Bana Jelačića, pa je nacionalno ostrašćena mladež jedini konkretan povod za masovno okupljanje u protekloj godini pronašla na povratničkim koncertima Marka Perkovića Thompsona. Danas su u prvim redovima većinom mlađi pripadnici generacije Z, od ranog djetinjstva overdozirani mainstream Thompsonom i potpuno naviknuti na zvučnu sliku u kojoj se „Lijepa li si“ vrti maltene kao druga hrvatska himna kadgod nogometna, rukometna ili vaterpolo reprezentacija igraju utakmice na domaćem terenu. Poslije takve cjeloživotne indoktrinacije njima je uzaludno tumačiti kako se iza ovog patetičnog domoljublja skriva eksplicitno šovinistička poruka podrške Herceg Bosni objavljena nakon neprežaljenog ukidanja te paradržavne tvorevine. Za njih je Thompson pravi nacionalni junak, barem do ponoći jer poslije masovno idu na cajke. Ravno do dna

09.11. (19:00)

Samo zato što glasno govori što mnogi misle (pa makar ne bili u pravu)

Pećanac o Trumpu: Poveznica između patološkog narcizma i kapitalizma – društvo koje nagrađuje antisocijalno ponašanje

Primjerice, kao netko za koga nitko nije vjerovao da će postati predsjednik, Trump je izuzetno uspješan u ekstrakciji odobravanja. Dio njegovog appeala je u tome što ima hrabrosti ‘reći ono što svi misle’, što je čisti idealizirajući prijenos. Kroz njega ljudi mogu živjeti njegov život, isto se osjećati malo bogato, kao da su na istoj strani, da su i oni pomalo Trump. Postoji ta ideja grandioznog sebstva koje je eksplicitno izrečeno u sloganu ‘Make America Great Again’, jer ako sam prosječni Amerikanac, ja sam Amerika i mogu biti isto tako velik. S druge strane sam zapravo siromašan, živim u Arkansasu kao dijete rudara, nezaposlen sam i živim na bonovima. Dakle, imam dvije opcije: priznati da sam jadan i eksploatiran, što mi u kolektivnom narcističkom mišljenju ne odgovara, ili reći ‘Make America Great Again – pojasnio je Goran Pećanac na jednom predavanju. Novosti

09.11. (18:00)

Ne može dosaditi ni mješalici

Cement iz mora inspiriran morem, koji se može reciklirati unedogled

Kako se diljem svijeta stalno nešto gradi i to ponajviše upotrebom cementa, ne treba nas čuditi da 7,1 % emisije CO2 potječe baš iz njegove proizvodnje. Građevine se usto stalno ruše, a to znači da bi beton trebalo na neki način reciklirati. Može ga se razbiti, smrviti i izmrviti – i što onda? Inspirirani jednom vrstom morskih crva znanstvenici su napravili novu vrstu betona. Za te je morske životinje karakteristično da grade kolonije i to tako da se čvrsto međusobno povežu ljepilom. To prirodno ljepilo privlači pozornost znanstvenika kojima dugo nije bilo jasno kako i zašto lijepi. Kako se u pripremi ovog veziva ništa ne peče, jasno je da se je ono ekološki mnogo povoljnije od običnog, silikatnog cementa. Nakon dva sata stajanja prah betonskog bloka se pretvara u malter od kojeg se opet, lijevanjem i sušenjem, mogu dobiti blokovi. I taj postupak može trajati unedogled, jer se pri njemu ne gube mehanička svojstva građevnog materijala. Nenad Raos za Bug

09.11. (17:00)

Ponekad čak ni blato ne ispire grijehe

Trumpova pobjeda obilježila tjedan, tu je i njemačka vlada pred raspadom, kao i kaos u Srbiji

  • Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću
    • Trump postao predsjednik nakon što je izgubio reizbor, prvi takav slučaj nakon Grovera Clevelanda.
    • Proslava među njegovim pristašama uključuje investiciju od 100 milijuna dolara od Elona Muska.
    • Europa i NATO s oprezom čestitali, zabrinuti zbog mogućeg približavanja Trumpa Putinu.
  • Kaos u Srbiji zbog urušavanja nadstrešnice
    • Nesreća u Novom Sadu odnijela 14 života; bijes građana zbog povezanosti obnove s Vučićevim saveznicima.
    • Prosvjedi eskalirali u nasilje, vandalizam i sukobe s policijom.
  • Politički potres u Njemačkoj
    • Raspad semafor-koalicije nakon što je Scholz smijenio ministra financija Lindnera.
    • Najavljena mogućnost ranijih izbora zbog novih političkih previranja.
  • Bijes građana prema španjolskom državnom vrhu
    • Španjolski kralj i premijer zasuti blatom nakon posjete područjima pogođenim poplavama.
  • Sjevernokorejska vojska u Ukrajini
    • Potvrđeno prisustvo sjevernokorejskih vojnika koji surađuju s ruskim snagama u borbi protiv Ukrajinaca.
  • Tijesna pobjeda Maie Sandu u Moldaviji
    • Sandu ponovno izabrana kao predsjednica unatoč žestokoj ruskoj osudi.
  • Trumpova pobjeda potaknula rast burzi
    • Američke burze doživjele rekorde, dok je dolar ojačao; naftne cijene također u porastu.
  • Problemi u Nissanovoj tvornici
    • Japanski proizvođač automobila najavio otpuštanja zbog loših poslovnih rezultata.
  • Stroža regulacija društvenih mreža za djecu
    • Australija i Norveška planiraju uvesti dobna ograničenja za korištenje društvenih mreža, zabrinute zbog utjecaja na mlade.
09.11. (16:00)

Brze i kratke

  • Novi masovni prosvjedi u Novom Sadu: Blokiran glavni most, policija uhitila aktiviste (N1)
  • Moody’s podigao rejting Hrvatske na A3, istaknuvši “oštro” smanjenje javnog duga i kontinuirano “poboljšanje snage” hrvatskog gospodarstva” zbog reformi i radne snage (N1)
  • Dvostruko više muškaraca od žena u Njemačkoj i EU želi djecu (HRT)
  • HRT bi zbog izbjegavanja javne nabave mogao platiti 132 tisuće eura kazne (Faktograf)
  • Trump se sprema povući iz Pariškog klimatskog sporazuma (tportal)
  • Više osoba sukobilo se sinoć oko 19.18 sati u Splitu, Slobodna Dalmacija neslužbeno doznaje da je riječ o rasističkom napadu pet osoba na dostavljača, vjerojatno državljanina Nepala ili Indije (tportal)
09.11. (15:00)

Prvo hopni pa reci skoč

Dragan Primorac divi se Trumpovoj ‘briljantnoj’ retorici, analitičari: Trumpovi govori su raštrkanih misli

Brojni hrvatski političari izrazili su oduševljenje izborom Trumpa za novog američkog predsjednika, a HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac divi se njegovoj “retorički briljantnoj komunikaciji”, kako je rekao za N1. Koliko je to briljantna njegova komunikacija, svoje su mišljenje dali stručnjaci: “Njegov govor upućuje na čovjeka s raštrkanim mislima, kratkom pažnjom i nedostatkom intelektualne discipline te analitičkih sposobnosti”, kazao je Geoffrey Pullum, lingvist Sveučilišta u Edinburghu. Trump izvlači korist od informacijskog sistema u kojem ljudi sami određuju koga će pratiti na društvenim mrežama i koje će kanale gledati, tako da primaju samo one informacije u koje vjeruju od ranije. Nije čudno što je Trumpova popularnost narasla s društvenim mrežama, zaključuju. Faktograf

09.11. (14:00)

I on je bio čovjek od krvi i mesa

Čobanov: Film o Draženu je potpuni promašaj. Redatelj kao da nije znao o kome snima film

Danilo Šerbedžija imao je priliku stvoriti živopisniji, kontroverzniji i ljudskiji portret košarkaške ikone, priliku koja bi mlađim generacijama pokazala da iza božanstva stoji ipak samo čovjek od krvi i mesa. Dražen u Hrvatskoj ima status sveca, bezgrešne gromade koja nikad u životu nije napravila ništa pogrešno. Naravno da to nije točno. To i ne može biti točno. Čak i ako je Dražen u pitanju.

Film je hladan, isprazan, lišen emocija i strasti, svega onoga što je Dražena činilo većim od života. Likovi su površni, gluma ispod razine amaterizma, prizori plošni, a dijalozi blijedi i prazni, tako da se čini da gledamo nekakvu sapunicu, a ne film o jednoj od najvećih ličnosti čitave hrvatske povijesti. Čak ni sjajna Zrinka Cvitešić u ulozi Biserke Petrović svojom energijom nije mogla spasiti ono što se spasiti nije moglo. Saša Čobanov za tportal. Forum

09.11. (13:00)

Mađioničar

Markovina: Trump kao automat za ispunjavanje želja

Ono što je javnosti vidljivo jeste to da Donald Trump ovih dana funkcionira kao automat za ispunjavanje želja ili kao imaginarni Bog, kojem se jednako mole i obraćaju deklasirani američki građani i naši populisti svih fela, očekujući valjda čudo i ispunjavanje svih vlastitih želja. Pa dok to i može biti razumljivo kad dolazi od strane ovih prvih, ostaje totalni misterij kako je moguće da i ovi drugospomenuti zanemaruju čak i vlastito iskustvo populističkog osvajanja vlasti, iskreno vjerujući u to da su čuda moguća i da automat za ispunjavanje želja u politici i u životu postoji. Kad sve rezimiramo, Donald Trump trenutačno ne radi ništa drugo, osim što razmišlja kako će riješiti unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine te unaprijediti odnose s Hrvatskom jer Primorac ima lični link do njega. Nije ovo, doduše ništa novo, ovakvih likova uostalom ima u izobilju u svakoj balkanskoj kafani i pred samoposlugama, ali da su vodeći ljudi neke zemlje, to stvarno nije čest slučaj. Dragan Markovina za Peščanik

09.11. (12:00)

Ne znaš tko je škrt, a tko šparan

Kako se Hrvati spremaju za Crni petak: većina želi uštedjeti na luksuznim artiklima

Čak i ako 12 posto Hrvata vjeruje da više nema podjednako dobrih ponuda kao u prošlosti, 7 od 10 ispitanika misle da je Crni petak dobra prilika za atraktivne kupnje. Samo 3 posto hrvatskih ispitanika je reklo da namjerno bojkotiraju Crni petak, a 9 posto ispitanika smatra da danas tijekom Crnog petka ima previše lažnih web-stranica i prodavača povezanih s prijevarama, stoga ne planiraju sudjelovati u njemu. No, gotovo 48 posto onih koji čekaju Crni petak ciljano čekaju sniženje onih proizvoda koji su im inače preskupi. rećina ispitanih Hrvata rekla je da po nižim cijenama kupuju artikle koje i inače kupuju, dok 26 posto ovu priliku koristi za kupnju božićnih darova. 7 posto Hrvata Crni petak koriste kako bi kupili zalihe kućanskih potrepština (deterdženta, higijenskih potrepština, itd.). Ima i onih koji koriste priliku da se počaste, odnosno u svrhu ‘shopping terapije’. Lider

09.11. (11:00)

A strpite se samo iduće četiri godine...

Anić: Kako su ljudi postali nalik na Štulićeve kokoši

U takvom se svijetu probudio danas moj Boss. U svijetu u kojem nikoga nije briga za ništa i nikog osim da njemu bude dobro. Ili kako-tako, svejedno. Da bude piletine na akciji, i toaletnog papira jeftinog i dostupnog od plaće. Jer je biznismen na vlasti koji će te stvari već urediti nekako. To što mrzi žene, osuđen je pravomoćno i uz to neofašist, koga briga. Briga je bilo četrdeset njegovih bivših suradnika u prošlom mandatu koji su ga se odrekli i javno istupali da se ne glasa za njega jer je neofašist, rasist i ženomrzac, ali kome je to važno.

Piletina na akciji je jedina važna. U takvom se svijetu probudio moj Boss i sigurno se zapitao za koga radi sve to što radi, s kakvim licemjerima živi i, što je najstrašnije, kakva je to mladost koju je nastojao odgojiti sa svojim tekstovima, a koja je masovno glasala za Donalda Trumpa. Ivo Anić za Lupigu

09.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Iran planirao atentat na Trumpa prije izbora, željeli su se osvetiti za ubojstvo Sulejmanija (Index)
  • Plenković o štrajku zdravstvenih radnika: Koeficijenti nisu predmet pregovora, Vlada ih donosi jednostrano (Nacional)
  • Forbes analiza: Musku su se isplatili politički napori, ali što će biti s Teslom, robotaksijima…? Ulaskom u politiku zasad je naštetio Tesli u vidu prodaje, a s X-a je otjerao dobar broj oglašivača. Poslovanje mu je zbog Trumpa u opasnosti i u Kini, a nisu mu nakloni ni ljudi u urbanim sredinama na koje prvenstveno cilja (Forbes)
  • Božinović: Kriza na Bliskom istoku može pokrenuti novi val izbjeglica (tportal)
  • What’s up japan? Mladi u Japanu počinju raditi dok se školuju, umirovljenici se vraćaju na posao (HRT)
09.11. (09:00)

'Danas imaš dvadeset sekundi prije nego što konzument stisne skip'

Soundtrack za život: Mile Kekin danas nastupa u Tvornici

Iza sebe imam 11 albuma. Od toga osam Hladnog piva i tri solo albuma. Bit će tu četrdesetak pjesama pa računam da će trećina biti solo, a ostalo iz ere Piva. Sve na kraju ovisi o publici i atmosferi. Ne volim predvidljive koncerte, volim malo kaosa na bini. Zato ponekad i sam sebe iznenadim. Mislim da je jako lako pišući te, nazovimo ih “buntovne pjesme” zvučati kao propovjednik i kao da se ljudima obraćate svisoka, a mnogi se u tome znaju jako “poskliznuti”. A još su mi gori oni koji su tobože politički aktivni, a pišu stvari kao “svi su oni isti” da se nikom ne zamjere. Dotaknuo se i današnjih klinaca, kojima muzika nije više stvar identifikacije kao nekad. Ipak živimo u konzumerizmu: Živimo u vremenima instant gratifikacije. Konzument želi sad, odmah i sve. Nema vremena probijati se kroz duge instrumentalne uvode, komplicirane strofe ili čekati idući nastavak serije. Daj mi najbolje odmah, dva predrefrena prije prve strofe. Čitamo samo naslove. I nije tako samo u glazbi. Zato su na kraju i erotski filmovi izumrli. Zatrpani smo informacijama pa se nužno smanjuje vrijeme fokusiranosti. Index… pjevač ima i svoju temu na Forumu.

09.11. (08:00)

Reforma ili kaos?

Zdravstveno osiguranje zbog nove odredbe ministarstva gube oni kojima je najpotrebnije

HZZO uskraćuje zdravstveno osiguranje nezaposlenima koji se svakih tri mjeseca ne jave osobno na šalter, prema zakonu koji je stupio na snagu u travnju prošle godine. Ova mjera, koja je trebala smanjiti proračunski teret, rezultirala je velikim brojem odjavljenih i stvorila niz problema za građane. Pravobraniteljica i Ustavni sud primili su mnoge pritužbe zbog gubitka osiguranja, a posebno su pogođene ranjive skupine poput onkoloških bolesnika i osoba s transplantiranim organima, što ukazuje na manjkavost provedbe i potencijalnu diskriminaciju. Index

09.11. (00:00)

Ukratko, radi sto na sat

Što se događa u našem mozgu dok gledamo film

Koristeći fMRI, MIT-ovi istraživači locirali su 24 mreže koje obavljaju specifične funkcije unutar cerebralnog korteksa, povezane s određenim aspektima senzorne ili kognitivne obrade, na primjer prepoznavanje ljudskih lica ili tijela, pokreta, mjesta i orijentira, interakcije između ljudi i neživih objekata, govora i društvenih interakcija. Uočili su i obrnuti odnos između “domena izvršne kontrole”, regija mozga koje ljudima omogućuju planiranje, rješavanje problema i određivanje prioriteta informacija te regija mozga sa specifičnijim funkcijama. Kad je sadržaj filma bilo teško pratiti ili dvosmisleno, pojačavala bi se aktivnost u izvršnim kontrolnim regijama mozga, dok bi tijekom lakše razumljivih scena prevladavale regije mozga sa specifičnim funkcijama, poput obrade jezika. Bug

08.11. (23:00)

A nije u Srbiji

Umjetna inteligencija otkrila je nalazište s dovoljno litija da pokrije 9 puta veću svjetsku potražnju za baterijama

U ovom slučaju nalazište se nalazi jugozapadno od Arkansasa, u Sjedinjenim Državama. Preliminarna studija procjenjuje da je u ovoj formaciji prisutno između 5 i 19 milijuna tona litija. Ovo je teoretska procjena koliko litija ima ukupno, ali nije procijenjeno koliko se tog litija tehnički može obnoviti. Ako se može povratiti na način koji je ekonomski isplativ, minimalna procjena od 5 milijuna tona bila bi dovoljna da zadovolji devet puta veću globalnu potražnju za litijskim baterijama u električnim vozilima do 2030. godine. Revija HAK

08.11. (22:00)

Brze i kratke

  • U ponedjeljak kreće štrajk u zdravstvu: “Nećemo raditi magnete, rendgene, mamografije…” (N1)
  • Većina Nijemaca želi skore prijevremene izbore (DW), vladajuća koalicija u Njemačkoj raspala se između ostalog i zbog pitanja podrške Ukrajini. Oporbeni demokršćani bi, međutim, mogli osigurati kontinuitet (DW)
  • Obnovljena Horvaćanska cesta puštena u promet prije roka, prije roka završit će i prva faza radova na proširenju dionice Vukasove (Nacional)
  • Objavljena satnica i tlocrt 41. Brucošijade FER-a, u subotu u SC-u nastupaju Brkovi, Kuzma & Shaka Zulu, Ajs Nigrutin & Timbe, ABOP… (Ravno do dna)
  • Turingov portret, djelo AI robota, prodan za gotovo milijun eura (HRT)
08.11. (21:00)

Uživanje na najjače

Anonimni foto natječaj: Hedonizam

Pravila: fotke se prema dogovoru šalju dežurnom moderatoru. Fotke se šalju s nekog image hosting servisa, najbolje postimg, ali može i neki drugi. Bitno da nije Flickr ili negdje gdje vas se povezuje s drugim vašim fotkama. Isto tako ne bi bilo dobro da je fotka već prije stavljena negdje na forum. Maksimalna dopuštena veličina je 800px po duljoj stranici. Autori fotki se otkrivaju nakon glasanja – kažu u ovotjednom foto natječaju, a tema je namijenjena prikazu onog u čemu besramno uživate ili u čemu biste besramno uživali.

08.11. (20:00)

Tjedan u kojem se svaki dan jedu kokice

Pavičić o ZFF-u: Program “Kockice” nametnuo se kao najprestižnija premijerna platforma za hrvatske kratke igrane filmove, ali ove godine…

Pavičić za Jutarnji opisuje najbolje što se prikazivalo jučer, u četvrtak, a dotaknuo se i programa Kockica, za kratke domaće filmove: ZFF je mjesto gdje su se posljednjih godina mogli vidjeti neki od važnijih domaćih kratkih naslova. Nažalost, ovogodišnje “Kockice” nisu ni približno na razini na kakvoj obično budu. Natjecateljski program domaćih kratkih filmova na ovogodišnjem ZFF-u imao je samo osam naslova, a dojam je da u nekim ranijim i jačim izdanjima ni jedan ovogodišnji ne bi dobio nagradu. Koji je razlog tome? Jedan može biti naprosto slabija produkcija. Drugi mogući razlog je i taj što je nekoliko hrvatskih kratkih filmova doživjelo međunarodni uspjeh, pa su na njegovu valu premijerno prikazani još ljetos. ZFF se prati i na Forumu.

08.11. (19:00)

Ako nekome treba podsjetnik

Vučetić: Samostalnost smo stekli zahvaljujući antifašističkom pokretu

Povijesno razdoblje koje okorjelim režimlijama osobito smeta upravo je ono u kojem smo, po kriterijima svjetske povijesti, sudjelovali u nečem velikom – u pobjedi nad nacističkim i fašističkim politikama. Nekada su i oni, doduše zbog pogrešnih, duboko režimskih razloga, ovu pobjedu slavili, sada tu pobjedu antagoniziraju. Treba ih razumjeti, iako ih ne treba u tome podržavati. Najveći povijesni događaj, najveći uspjeh hrvatskog naroda sudjelovanje je u antifašističkom pokretu, tada smo ustali protiv globalnog zla i to zlo smo pobijedili. U tom pobjedničkom antifašističkom pokretu sudjelovao je, kao partizanski časnik, i Franjo Tuđman.

Ostaje činjenica da je on dosljedni, pasionirani zagovornik hrvatskog antifašizma, da je bio hrvatski predsjednik, da je pod njegovim vodstvom Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu te da se Domovinski rat, a i u tome se slažemo Tuđman i ja, ne može koristiti kako bi se negirao značaj antifašizma. Hrvatska je bitno antifašistička država, ona je nezamisliva bez antifašizma. Marko Vučetić za Autograf

08.11. (18:00)

Da nema prekooceanskog brata...

Europljani trebaju dublje zavući ruke u džepove ukoliko žele kvalitetnu obranu

Europske zemlje suočavaju se s pritiskom na veća izdvajanja za obranu, jer im proračuni već desetljećima nisu dovoljni za adekvatne vojne kapacitete. Njemački institut Ifo procjenjuje da su Njemačka i Italija u posljednjih 30 godina podbacile s ulaganjima za 230 i 120 milijardi eura. Iako NATO traži izdvajanja od 2% BDP-a, istraživači smatraju da Europa, bez zaštite SAD-a, treba ulagati i više. Uz nisku potrošnju većine članica, izuzeci su Velika Britanija i Poljska. Aktualna geopolitička situacija traži hitno jačanje obrane, ali i balansiranje s proračunskom stabilnošću. Forbes

08.11. (17:48)

U Hrvatskoj trenutno oko 1500 osoba živi s HIV-om, broj zaraženih u padu

08.11. (17:00)

Istraga je u toku, Država bdije nad vama, stoga glavu gore - uvijek...

Dežulović: Glavu gore!

U četiri izdvojene tragedije u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, zdrobljena pod tisućama tona betona, kamenja, zemlje, blata, čelika, željeza i stakla ukupno je poginula četrdeset i jedna osoba, među kojima i sedmoro djece. Svi oni danas bi bili živi, svima njima i danas bi bio samo još jedan običan dan, samo da je funkcionirala – dakle uopće postojala – Država.

Da su Države, ukratko, radile ono čemu države služe, umjesto što su u ministarstvima, tužilaštvima, vojsci, policiji, inspektoratima i državnim kompanijama zapošljavale stranački kadar s diplomama kupljenim na sezonskoj akciji, pa umjesto novih trajekata nabavljale nove službene limuzine, umjesto ilegalnih kamenoloma i kriminalaca odlučno zatvarale oči, a umjesto transparentnih ponuda na transparentnim natječajima svečano otvarale neobnovljene i ruševne kolodvorske zgrade, pa na koncu umjesto nepristranih istraga organizirale kretenske vojne parade. Država više ne ponižava, ona sad već i ubija. Boris Dežulović za N1.

08.11. (16:00)

Brze i kratke

  • Najmanje 62 osobe uhićene su zbog sukoba u Amsterdamu nakon jučerašnje nogometne utakmice između Maccabi Tel Aviva i Ajaxa. Pet osoba prebačeno je u bolnicu s ozljedama. Ciljano napadali navijače iz Izraela (Index)
  • Njemački oporbeni čelnik Friedrich Merz, konzervativni suparnik Olafa Scholza, favorit je za novog kancelara nakon raspada vladajuće koalicije u Njemačkoj, a obećava pomak udesno po pitanju migracija, kao i povratak tradicionalnim vrijednostima (Index)
  • Stanari splitskog kvarta negoduju: Ispred prozora im niknuo ogromni Kaufland – tražit će nadoknadu štete nastalu zbog umanjenja tržišne vrijednosti stanova ili rušenje dijela zgrade (Slobodna)
  • Zbog klimatskih promjena i otapanja leda u Alpama sve češće dolazi do opasnih odrona. Lavine kamenja i blata ugrožavaju planinska sela u Švicarskoj, a štete su tako velike da se obnova više ne isplati (DW)
  • Preminuo je Ivica Krajač, proslavljeni hrvatski skladatelj i tekstopisac, dobitnik Porina (Večernji)
  • Otkriven najstariji slučaj uporabe biljaka u medicinske svrhe – star oko 15 000 godina (HRT)
08.11. (15:00)

Poskupljuje i borba protiv hakera

Globalna potrošnja na informacijsku sigurnost rast će 15% u 2025

Predviđa se da će globalna potrošnja krajnjih korisnika na informacijsku sigurnost iznositi ukupno 212 milijardi američkih dolara. Usvajanje umjetne inteligencije i generativne umjetne inteligencije (GenAI) nastavlja povećavati ulaganja u tržišta sigurnosnog softvera poput sigurnosti aplikacija, sigurnosti podataka i privatnosti te zaštite infrastrukture. Kroz 2025. godinu GenAI će pokrenuti rast u kibernetičko sigurnosnim resursima potrebnim za zaštitu. Očekuje se više ulaganja u zaštitu clouda. Globalni nedostatak vještina u industriji kibernetičke sigurnosti glavni je uzrok koji pokreće ulaganja u tržište sigurnosnih usluga. Mreža

08.11. (14:42)

Sponzorirana vijest

Keysfan rasprodaja na Dan samaca 11.11.: Trajne licence na Windows 11 i Office 2021 već od 11 €

Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Keysfan nudi originalnu licencu Microsoft Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Vremenski ograničena ponuda! Trajne Microsoft licence već od 8 €!

Posebna ponuda za najnoviji Office 2024

Kupite više ključeva, uštedite više! 

Windows plus Microsoft Office paketi – 62% popusta uz promo kod BKS62

Ostali softverski alati

08.11. (14:00)

Yes Jazz Festival

Mate Škugor nakon 15 godina pauze vraća NO Jazz Festival

Ako govorimo o odnosu institucija kojima je jazz desetljećima služio tek kao pokriće da se u javnosti može plasirati teza o otvorenosti te oponirati onima koji su s pravom prigovarali da se javnim sredstvima pod okriljem glazbe sufinancira skoro isključivo klasika, onda se nije puno toga promijenilo. Istina je, doduše, da su Ministarstvo kulture i Grad Zagreb posljednjih godina liberalizirali svoj pristup te dozvolili da i sva ostala glazba dođe pod okrilje vijeća za glazbu, ali stvarnu, sustavnu promjenu njihovog odnosa prema jazzu i dalje ne vidim – rekao je Škugor za tportal, za koji je i otkrio tko nam sve dolazi. Škugor više ne živi od glazbenog promotorstva, već radi za jednu IT firmu, ali i dalje se tu i tamo uključi s nekom idejom, a volontira i za Superval.

08.11. (13:00)

Napad je najbolja obrana

Đikić: Šuma u komunikaciji

Primorčevo retoričko zaoštravanje prema Zoranu Milanoviću posljedica je panike u suočenju s ozbiljnim aferama koje mu otkrivaju istraživački novinari i na koje on nema adekvatnog odgovora.  Kampanja mu je na rubu raspada i prije službenog početka, a on djeluje neuvjerljivo i sasvim dezorijentirano u pogledu propagandnog koncepta koji bi ga trebao dovesti na Pantovčak. On ne radi ništa drugo nego prati istupe Andreja Plenkovića i svojim riječima potom prenosi njegove optužbe na račun Milanovića. Va banque napad na Milanovića utoliko je donekle shvatljiv iz Primorčeve perspektive, on nema što izgubiti, ali Plenkovićeva situacija nije takva: on bi ipak morao malo više i opreznije razmišljati o danu koji će svanuti poslije drugog kruga predsjedničkih izbora. Ivica Đikić za Novosti.

08.11. (12:00)

Smišljeno za mrtve, dizajnirano za žive

Arhitekti proširili staro češko groblje prigrlivši suvremene, donedavno ne tako uobičajene metode sahrane

Ne oslanjajući se na vjerske simbole, pokušali su zadržati “pristup pun nade” koji nazivaju “utješnom arhitekturom”. “Ovo je prilika da preispitamo ulogu groblja u modernom društvu. Želimo stvoriti prostor koji će potaknuti dijalog o smrti i sjećanju, dok istovremeno pruža utočište za sve koji dolaze”, poručuju Mjölk arhitekti. Novi dio groblja nalazi se na mirnom brežuljku izvan središta grada te je okružen prirodom, što – prema arhitektima – “simbolizira ciklus života”. Glavni elementi dizajna uključuju prostrane staze, mirne vrtove i jedinstvene grobne jedinice koje su oblikovane kako bi se integrirale u krajolik. Haus

08.11. (11:00)

Možda Nada ipak ne umire uopće

Ante Tomić u novom je romanu poželio biti dobar

Osjećao sam potrebu napisati nešto drukčije. Priču o dobroti, baš otrcanu, staromodnu humanističku priču. Trudio sam se ne osuđivati, ne pisati onako kako pišem za novine; gnjevno i podrugljivo. Tamo ponekad znam biti i zločest i okrutan prema ljudima. Ovdje sam želio biti pomirljiv, pokušati razumjeti inače ne pretjerano simpatične ljude. Želio sam, ako i bude kakvo ismijavanje, da ono bude dobronamjerno i benigno – rekao je Tomić u razgovoru za ePodravinu, povodom predstavljanja novog romana Nada. U razgovoru otkriva kako je gotovo izgubio želju za pisanjem, doduše piše, ali nije bio zadovoljan, a izdavači su mu zvali suprugu i pitali je li dobro. Dotaknuo se i novinarstva, koje smatra i danas jako važnim i društveno korisnim radom, iako je stradalo zbog pada prodaja novina i interneta.

08.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Njemačka ide na prijevremene izbore: Kancelar želi glasanje o povjerenju vladi 15. siječnja, a oporba inzistira da to bude odmah kako bi izbori bili već u siječnju (Jutarnji), Scholz smjenom ministra financija izazvao politički potres (tportal)
  • Sprječavanje ilegalnog uvoza: Potražni psi na granici grizu i crno tržište duhana (Novi list)
  • Book & Zvook: Naša produkcijska kuća u Zagrebu prva snima audioknjige za komercijalnu upotrebu (Nacional)
  • Tomašević: Stadion u Kranjčevićevoj gotov do 2026., a u Maksimiru do 2028. (Sport klub)
  • Novo mikro-kino otvara se u centru Zagreba, na lokaciji Multimedijskog instituta u Preradovićevoj, otvorenje 14.11. (Journal)
  • Žuti titl – 50 najboljih nikad snimljenih filmova svih vremena: nova knjiga iz alternativne filmske povijesti autora Velimira Grgića i Marka Mihalinca (HRT)
08.11. (09:00)

It's the economy, stupid!

Vojković: Amerikancima su bitne dvije stvari – dolar i obitelj

Ako dirnete u nešto od to dvoje, gubite, a mnogim Amerikancima zadnjih godina ide ekonomski loše. Inflacija posebno pogađa slojeve društva s nižim primanjima. Mnoge industrije se gase, pri čemu tisuće ljudi nemaju smislenu alternativu. Da Hrvati glasaju po istim načelima kao Amerikanci, od cijele političke scene koju imamo ne bi valjda ostalo deset ljudi. HDZ bi zbog najave povećanja nekih poreza bez da bitno smanji neke druge poreze bio pometen. Vidim kako se neki s desnice jako vesele Trumpovoj pobjedi. No, to je paradoks. Desnica u Hrvatskoj (mislim na one desnije od HDZ-a!), ne pobjeđuje upravo iz razloga zbog kojeg demokrati nisu pobijedili u SAD-u. Demokrati su izgubili izbore zbog toga što su ideološka pitanja stavili ispred financijskih, materijalnih interesa prosječnog Amerikanca. A sada se sjetite nastupa hrvatskih desnih političara. Goran Vojković za Index

08.11. (08:00)

Božićni poklon

Kako će novi niz Vladinih mjera zagorčati život poduzetnicima od nove godine

Vlada je poduzetnicima za iduću godinu pripremila nove troškove i obveze, uključujući povećanje minimalne plaće za 15,5%, ukidanje oslobođenja od doprinosa za mlade zaposlenike, više cijene električne energije te uvođenje zadužnice za strane radnike. Iako je najavljeno porezno rasterećenje od 200 milijuna eura, nova porezna reforma uzet će 385 milijuna. Također, poslodavci će morati dati novčano jamstvo za strane radnike, dok će subvencije za energente postupno nestajati. Sve ove mjere znatno povećavaju troškove poslovanja i negativno utječu na konkurentnost mnogih industrija. Lider

08.11. (00:00)

Stopljeni s prirodom

Naselje na stupovima na jezeru u Africi koje datira iz 17. stoljeća, turistička atrakcija sa 20 tisuća stanovnika

 

Selo, u kojem su sve građevine postavljene na stupove koji izlaze iz vode, nastalo je još u 17. stoljeću, kao utočište od trgovaca robljem. Danas ondje živi više od 20.000 stanovnika koji su se izvrsno prilagodili “vlažnim” uvjetima života. Sa više od 20.000 domicilnih stanovnika, cijela infrastruktura Ganviéa postavljena je na stupove koji izlaze iz jezera – ondje se nalaze kuće, škole, pošta, čitava tržnica i crkva. Drveni kanui, poznati kao “pirogue”, glavno su prijevozno sredstvo, a lokalci veslajući dolaze na određene lokacije. Ribarstvo je i dalje središnji dio gospodarstva. Green

07.11. (23:00)

I smrt i pop

Klotljudi: Cilj je praviti dobru umetnost, a sredstva mogu da se menjaju

Beogradski deathpop bend Klotljudi nastupit će sutra na Burn Out Festivalu u zagrebačkoj Tvornici kulture uz Kliniku Denisa Kataneca, Šizu, Šarenu pojavu i bend Rimljani ite doma. U razgovoru za Ravno do dna rekli su: Glasine (da su barabe) svakako jesu preterane, vrlo smo prijemčivi i pristojni ljudi. Ali uprkos uvreženom mišljenju – biti ozloglašen je dobro i u turbulentnim vremenima može da nosi jednu gotovo profetičku vrednost. Ne mislim da smo izleteli u neki popularan muzički stil. A što se tiče te podverziranosti to je zanimljivo, i možda i najjasnija stvar koja je oslikana u kritici. Neko je napisao i da smo podverzija sami sebi. To takođe vidim kao dobar alat, oružje u onoj borbi, voleo bih i da nekad od subverzije dođemo do verzije. 

07.11. (22:00)

Land of the free and the brave

Martina Validžić o Americi koja istovremeno oduševljava i brine

Uskoro kreće druga sezona Sretnih gradova, dokumentarnog serijala Martine Validžić, na HRT-u. Nashville joj je najdraži grad jer ima najbolju muziku na svijetu. Rastužili su je beskućnici, a u baptističkoj crkvi rasplakao ju je gospel. Oduševio ju je let hidroavionom, glečeri na Aljasci te vožnja zračnim brodom u močvarama Evergladesa. Amerikanci se u velikoj mjeri hrane nezdravo, a oružje se može kupiti i u supermarketima. Kad je riječ o prometnim gužvama, najbolje rješenje je podzemna željeznica, iako malo ljudi zapravo vozi ili posjeduje automobil. Prva sezona je bila izuzetno hvaljena (ne samo na Ravno do dna), a drugu tek ostaje za vidjeti, od utorka. Slobodna

07.11. (21:00)

Brze i kratke

  • Profesor s FPZ-a: Trump će nastaviti podržavati ukrajinsku obranu jer je to unosan posao (Lider)
  • Obratio se Biden: Ne možeš voljeti svoju zemlju samo onda kad pobjeđuješ (tportal)
  • Pismo Plenkoviću: Dijete od nepunih petnaest godina umrlo ti je u derutnoj sobi, zaključano, sedirano… Ugušilo se, kažu, komadom pizze. Šaljemo djecu u škole, u poludnevne boravke, u Centre za rehabilitaciju i Centre za odgoj i obrazovanje s punim povjerenjem da će imati svu podršku i skrb. Prilagodbu, uvjete kakvi su im zajamčeni božjim i zemaljskim zakonima. Što dobijemo? Djecu u mrtvačkim sanducima (Index)
  • I prihodi BMW-a u padu, oni ukazuju da ih je usporio problem s kočnicama, no očekuju bolje rezultate do kraja godine (Poslovni)
  • U prometne kamere dolazi umjetna inteligencija: Moći će vidjeti sve prekršaje… Prometne kazne u francusku državnu blagajnu su prošle godine donijele nešto više od 2 milijarde eura, što je povećanje od 7 posto u odnosu na godinu prije (Revija HAK)
  • Višestruka prvakinja Hrvatske u taekwandou, Hana Vlašić iznenadala preminula u 22. godini (Sport klub)
07.11. (20:00)

Dobar u umjerenim količinama

Povišeni kolesterol je učestala pojava te nitko nije premlad da provjeri njegove razine u svom organizmu

Dok je kolesterol esencijalan za normalno funkcioniranje organizma, višak kolesterola u krvi može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, posebice kardiovaskularnih bolesti. U susjednoj Srbiji, jedan od 250 stanovnika, ima genetski uvjetovanu povišenu razinu kolesterola, “što nije malo”. Mogu nastati metaboličke bolesti koje su uzrokovane genetskim mutacijama te je LAL-D bolest jetre i kardiovaskularnog sustava, dok je HPP karakteriziran poremećajem mineralizacije koštanog tkiva. N1 Više možete pročitati i na Monitoru.

07.11. (19:00)

Odrađivanje generalke za iseljavanje

Korupcija, nesigurnost i manjak prilika tjera mlade iz Hrvatske

Nova studija Zaklade Friedrich Ebert i Instituta za društvena istraživanja pokazuje da sve više mladih Hrvata planira iseliti, ponajviše zbog financijske nesigurnosti i korupcije, koja je ocijenjena najvećim problemom. Nezaposlenost, neadekvatni uvjeti rada i plaće koje su često blizu minimalca dodatno smanjuju njihovu motivaciju za ostanak. Iako mladi pokazuju blagu liberalizaciju stavova, ostaje prisutan pesimizam prema budućnosti i povjerenje u institucije je nisko. Emigraciju radne snage vide kao problem, ali većina odbija ideju o povećanju imigracije kao rješenja. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

07.11. (18:00)

Nekad bilo, sad se spominjalo, i povremeno rokalo

Hüsker Dü – Zen Arcade: Bolje od ovoga teško da može

Hüskeri se, naime, nisu plašili biti bend koji je, ma kako to pretenciozno zvučalo, svojom glazbom tragao za istinom, za nečim „većim od rock and rolla“. Ono što je, naravno važno u svemu tome jest da su imali kreativno pokriće za tu ambiciju, odnosno dva autora (Harta i Moulda) koja su svojom vizijom stvorili emotivni svijet s kojim se malo toga u povijesti popularne glazbe može usporediti. U strogo glazbenom smislu „Zen Arcade” je bio kombinacija apsolutno svih utjecaja kojima je trio godinama bio izložen – od psihodeličnog rocka i detroitskog proto-punka šezdesetih do klasičnog britanskog punka.

Oni su, dakle, svoju priču ispričali i sve zainteresirane pozvali na put praćenja njihovog junaka (ili junakinje) kroz emocionalne i psihološke krajolike odrastanja. Pri tome za vaše slušateljsko iskustvo uopće nije bilo važno jeste li kroz taj istodobno divan i zastrašujući proces prolazili u ‘reaganovskoj Americi’, ‘posttitovskoj Jugoslaviji’, ‘tuđmanovskoj Hrvatskoj’ ili tko zna gdje već. Na Ravno do dna se prisjetili legendarnog albuma hc punkera iz 80-ih, koji ima svoju temu i na Forumu.

07.11. (17:00)

Nepoderivo

Pucolanski beton: Čudo od materijala koje su u izgradnji koristili još antički Rimljani

Riječ je o spektakularno izdržljivom betonu koji je rimskim građevinama davao nevjerojatnu snagu. Čak i danas, jedna od najznamenitijih rimskih građevina, Panteon, je i dalje netaknut iako je star gotovo 2000 godina. Panteon drži rekord za najveću svjetsku kupolu napravljenoj od nearmiranog betona, navodi science alert. Svojstva ovog betona općenito se pripisuju njegovim sastojcima: pozzolani, mješavini vulkanskog pepela – nazvanog po talijanskom gradu Pozzuoli, gdje se mogu pronaći značajni izvori ovog pepela i vapnu. Kada se pomiješaju s vodom, ova dva materijala reagiraju i proizvode jak beton. Jedna takva rimska brana je u Španjolskoj nedavno zadržala poplavu. Stara je 2000 godina. Index

07.11. (16:00)

Brze i kratke

  • Štrajk u bolnicama: Od idućeg tjedna nema vađenja krvi, rendgena, zračenja… Neće voziti ni sanitet (Nacional), pružat će pomoć samo hitnim pacijentima (Jutarnji)
  • U Zagrebu se u noći osjetio potres, magnitude 2,2 po Richteru (N1)
  • Stiže novi narodni trezorac vrijedan 1,2 milijarde eura, prinos 3,15 posto (Poslovni)
  • Na ovogodišnjem Interliberu izlaže više od 300 izlagača, objavljen detaljan program (HRT)
  • Dinamo je za sedam bodova (dvije pobjede i remi) u Ligi prvaka zaradio već pet milijuna eura. Ukupno je ove sezone zaradio već (ili mu je garantirano) oko 38 milijuna eura. Očekuje se još (Index)
  • Idući tjedan čeka nas zahlađenje i više oborina, moguć i snijeg (N1)
07.11. (15:52)

Neprijatelj broj jedan: tko bi rekao da vam tjelesna masnoća želi sve najbolje?

Povišeni kolesterol je učestala pojava te nitko nije premlad da provjeri njegove razine u svom organizmu

Kolesterol je vrsta lipida (masti) koji se prirodno nalazi u tijelu, gdje igra ključnu ulogu u stvaranju staničnih membrana, proizvodnji hormona, vitamina D, i drugih važnih tvari. Dok je kolesterol esencijalan za normalno funkcioniranje organizma, višak kolesterola u krvi može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, posebice kardiovaskularnih bolesti.

Vrste kolesterola

Kolesterol se prenosi kroz krv uz pomoć lipoproteina, i dijeli se na dvije glavne vrste:

  1. LDL (lipoprotein niske gustoće) – Često se naziva “lošim” kolesterolom jer se višak LDL-a može nakupiti na stijenkama arterija, uzrokujući stvaranje naslaga (plaka). Plak može uzrokovati sužavanje i ukočenje arterija (ateroskleroza), što povećava rizik od srčanog udara i moždanog udara.
  2. HDL (lipoprotein visoke gustoće) – Ovaj tip kolesterola poznat je kao “dobar” kolesterol, jer pomaže uklanjanju viška kolesterola iz krvi, transportirajući ga natrag u jetru gdje se razgrađuje i izlučuje iz tijela. Visoke razine HDL-a smatraju se zaštitnim faktorom protiv srčanih bolesti.
  3. Trigliceridi – Iako tehnički nisu kolesterol, trigliceridi su još jedna vrsta masnoće u krvi koja se često mjeri zajedno s kolesterolom. Visoke razine triglicerida, u kombinaciji s visokim LDL-om i niskim HDL-om, mogu povećati rizik od srčanih bolesti.

Zašto je važno provjeravati razine kolesterola?

Redovito praćenje razine kolesterola pomaže u ranom otkrivanju potencijalnih problema i omogućuje pravovremeno poduzimanje koraka za prevenciju ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Evo nekoliko razloga zašto je to važno:

  • Prevencija srčanih bolesti: Povišen LDL kolesterol može povećati rizik od srčanih bolesti, što je vodeći uzrok smrti u mnogim zemljama. Rano otkrivanje visokog LDL-a omogućuje promjene u prehrani, tjelesnoj aktivnosti ili terapiji lijekovima kako bi se smanjio rizik.
  • Smanjenje rizika od moždanog udara: Visoke razine kolesterola povezane su s aterosklerozom, koja može ometati protok krvi u mozgu i povećati rizik od moždanog udara.
  • Praćenje genetskog rizika: Određeni ljudi mogu imati obiteljsku hiperholesterolemiju, genetski poremećaj koji uzrokuje visoke razine kolesterola od djetinjstva. Redoviti testovi pomažu u otkrivanju i kontroli ovog poremećaja.
  • Evaluacija terapije: Kod osoba koje su već na terapiji za snižavanje kolesterola, testovi pomažu u procjeni uspješnosti liječenja i prilagođavanju doze lijekova.

Faktori koji utječu na razinu kolesterola

  • Prehrana: Konzumacija zasićenih masti, trans-masti, i kolesterola iz hrane povećava LDL kolesterol.
  • Tjelesna aktivnost: Redovita fizička aktivnost može pomoći u povećanju HDL kolesterola i smanjenju LDL-a.
  • Pušenje: Smanjuje HDL kolesterol i oštećuje krvne žile, povećavajući rizik od ateroskleroze.
  • Dob i spol: S godinama raste rizik od visokog kolesterola, posebno kod žena nakon menopauze.
  • Genetika: Obiteljska povijest visokog kolesterola može značajno utjecati na rizik pojedinca.

Kako se mjeri kolesterol?

Mjerenje kolesterola provodi se jednostavnim krvnim testom koji mjeri ukupni kolesterol, LDL, HDL, i trigliceride. Preporučuje se odraslima provjeravati razinu kolesterola svakih 4-6 godina, a češće ako imaju faktore rizika za kardiovaskularne bolesti.

07.11. (15:00)

Gledajmo domaće

Njegić o filmu ‘Proslava’: Najimpresivniji hrvatski film godine

Kroz vrijeme i četiri godišnja doba priča prati protagonista Miju koji se našao na krivoj strani povijesti od 1926. do 1945. godine. Uvodna sekvencija je upečatljiva i prikazuje Miju kao dječaka u bijegu od bijesnih pasa ili vukova. S brojnim unutarnjim monolozima glavnog lika i opisima krasne, ali i surove ličke prirode u čije srce Damir Karakaš ponire, “Proslava” se može oslikati kao svojevrsni literarni ekvivalent filma redateljskog lirika Terrencea Malicka, samo naturalističniji.

Ekranizacija “Proslave”, tako, dolazi prirodno, čak i prirodnije od “Kina Lika”, a kao redatelj je, prema scenariju Jelene Paljan, dojmljivo potpisuje 48-godišnji debitant Bruno Anković. Kao i u romanu, fragmentirana, nelinearna struktura igra bitnu ulogu i u prilično jedinstvenom filmu koji jedva da ima pandana u modernoj hrvatskoj kinematografiji da bi se mogao usporediti s nekim. Marko Njegić za Slobodnu.

07.11. (14:00)

Politika stvara nelagodu

Izlazne ankete pokazale strah ukoliko pobijedi ‘onaj drugi’

Na američkim predsjedničkim izborima Donald Trump osvojio je i većinu elektora i 51 % glasova, dok je Kamala Harris dobila 47,5 %. Trumpovi glasači tražili su vođu koji može promijeniti tijek politike, no anketama dominira strah kao glavna emocija – na obje strane. Čak 70 posto glasača Kamale Harris izrazilo je da će osjećati strah ukoliko pobijedi Trump. U atmosferi polarizacije i agresivne retorike, Trump je demonstrirao vještinu preusmjeravanja pažnje na teme kao što su trgovina, imigracija, NATO, pa čak i Ukrajina. Njegov povratak potvrđuje “Trumpizaciju” ne samo američke, nego i globalne politike, a njegov utjecaj ostaje čak i da se povuče iz politike. Faktograf

07.11. (12:00)

Čokolada, sir - špica, najbolja je Švica!

Najljepša europska sela iz vizure Roberta Knjaza: Švicarska

U posljednjoj epizodi serije “Najljepša europska sela” autor Robert Knjaz odveo nas je u švicarski Lauterbrunnen, slikovito selo. Uspeli smo se na obližnji vrh Schilthorn, poznat po James Bondu, doznali sve o švicarskom siru i divili se ljepotama vodopada. Na putovanju u Švicarsku, autoru Knjazu društvo je pravila pretplatnica HRT-a, Međimurka Martina Strahija, inače fotografkinja i volonterka. U ovom nestvarnom selu, smještenom u dolini obrubljenoj stijenama, na glavu vam padaju čak sedamdeset i dva vodopada. Staubbachfall, s 297 metara, jedan je od najviših slobodnopadajućih vodopada u Europi. HRT… sve se epizode mogu pogledati na HRTi

07.11. (11:00)

Radije pasivno čekamo druge

Šajatović: Europo, sama si na svijetu, uozbilji se

Američki su glasači na izborima za predsjednika rekli svoje. Europljani su tjednima drhtali, a bit će kako će biti. Vrijeme je da EU krene od toga da je sâm na svijetu. Eno prijedloga Marija Draghija što da se radi. O tome treba mozgati, a ne nagađati kako će nas tretirati Washington. Draghi je poručio da će EU trebati masovno investirati kako bi zaustavio sve veće zaostajanje za Sjedinjenim Državama i Kinom. Investicije bi Unija trebala financirati zajedničkim zaduživanjem prema uzoru na instrument EU sljedeće generacije, koji je osmišljen za oporavak od pandemije. Čitajući Draghijeve prijedloge, a znajući kako funkcionira ekipa u Bruxellesu i kako je teško postići dogovore zemalja članica, može se javiti i malodušnost. Nevjerica da Stari kontinent može ubrzati svoje stope rasta. Pa je onda bavljenje konkurentnošću, koje u dijelu ima i vrlo ozbiljan dio vezan uz obrambenu europsku sigurnost, nekima gubljenje vremena. Zašto trošiti mozak kad spasa ionako nema? Miodrag Šajatović za Lider

07.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Prijeveremeni izbori u Njemačkoj: Olaf Scholz otpustio je ministra financija Christiana Lindnera i najavio da će u siječnju Bundestagu postaviti pitanje povjerenja vladi. Novi izbori bi mogli biti održani do kraja ožujka 2025 (DW)
  • Stručnjak za nekretnine: U proljeće mogući rast broja stanova za najam, ako se primijeni plan Vlade (Forbes)
  • Trump počinje birati suradnike, zbrinut će one koji su ga podržavali u kampanji (N1), padaju rekordi na Wall Streetu: Trump najavio labavija regulatorna pravila u nizu sektora (tportal)
  • Europski znanstvenici: Prosječna temperatura u 2024. prijeći će prag od 1.5 stupnja (HRT)
  • Kamala Harris nazvala je Donalda Trumpa u srijedu kako bi republikanskom čelniku čestitala na pobjedi na predsjedničkim izborima. Održala je govor na sveučilištu Howard u Washingtonu: temeljno načelo američke demokracije je da prihvaćamo rezultate izbora čak i kad izgubimo. To razlikuje demokraciju od monarhije i tiranije. To moramo ispoštovati (Nacional)
07.11. (09:00)

Nepravda na papiru, korupcija u praksi

Perković: Korupcija bogate održava bogatima, a siromašne siromašnima

Razlike među državama EU u jednakosti prilika i riziku od siromaštva ukazuju na povezanost s razinom korupcije. U uređenim državama poput Švicarske i Danske, obiteljsko bogatstvo ima mali utjecaj na životne šanse, dok je u zemljama s visokim korupcijskim indeksima, poput Bugarske i Hrvatske, utjecaj obiteljskog siromaštva znatno izraženiji. Korupcija stvara nejednakost, održava nepotizam i pogoduje povlaštenim skupinama, što mnogima otežava izlazak iz siromaštva. Branimir Perković za Index.

07.11. (08:00)

I demokracija se trenira

Radnička Fronta: Nema se smisla zgražati nad rezultatima američkih izbora

Zgražateljski komentari u standardnoj liberalno-elitističkoj i pokroviteljskoj maniri usmjereni su na Trumpove birače. Kako su samo mogli u tolikom broju glasati za dokazanog lažljivca, rasista, mizoginika, kriminalca?! Za elitu iz redova Demokrata i njihove medijske saveznike američkoj ekonomiji ide sasvim dobro. Inflacija je pala na 2.4%, nezaposlenost je niska. Kao da niža stopa inflacije znači da su se cijene vratile na staro, a ne da tek sporije rastu. Elita Demokrata ne vidi u čemu je problem, njihova primanja su zadovoljavajuća, stambeni problemi ih ne more, zašto bi gladnima vjerovali ako su sami siti? Dakle, nema ekonomski depriviranih, ima samo sve više zadrtih koji glasaju za Trumpa i oni predstavljaju problem. Radnička Fronta na Facebooku prenose tekst analitičara s Guardiana.

07.11. (00:30)

Helsinški čovjek i proljećar

Umro je Ivan Zvonimir Čičak

Nakon višegodišnjih zdravstvenih problema preminuo je Ivan Zvonimir Čičak, nekadašnji politički disident, publicist, novinar i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, objavio je Jutarnji list. Čičak je rođen 10. kolovoza 1947. u Zagrebu. Već kao maturant prvi put je uhićen, 14. travnja 1966., te ga je UDBA saslušavala zbog aktivnosti u ‘podzemnim katoličkim krugovima’. U gimnaziji mu je zbog školske zadaće bilo zabranjeno školovanje, koje je nastavio nakon tužbe Vrhovnom sudu. Jedan je od vođa sveučilištaraca, a nakon Karađorđeva 1971. uhićen je zajedno s Draženom Budišom, Antom Paradžikom i drugima, te je 1972. osuđen na tri godine zatvora, koju je odležao u Lepoglavi. Jedan od osnivača Hrvatskoga društva za zaštitu ljudskih prava i njegov predsjednik 1990–91. Predsjednik HSS-a 1990–91. Suosnivač i predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava. tportal

07.11. (00:00)

Da se ne zove hitna zbog svakog uboda komarca

Idući tjedan kreću preventivni zdravstveni pregledi diljem Hrvatske

Pravo na besplatni preventivni zdravstveni pregled ostvarit će svi građani na temelju obveznog zdravstvenog osiguranja i bez dodatnog plaćanja, a moći će ga obaviti kod svog izabranog liječnika. Preventivnim pregledima i odgovornijim odnosom prema vlastitom zdravlju znatno bi se smanjio sadašnji pritisak na zdravstveni sustav i oslobađali bi se potencijali za još učinkovitije pružanje zdravstvene skrbi. Također, svaki uloženi euro u preventivne preglede 14 puta se vraća u zdravstveni proračun, što je važan faktor u postizanju održivosti zdravstvenog sustava. Index

06.11. (23:00)

Svemirski ratovi u ekonomskom izdanju

EU carinama na kineska vozila odgovara na globalnu ekonomsku podjelu

Europska unija uvodi dodatne carine na kineska električna vozila zbog tvrdnji da subvencije kineskim proizvođačima narušavaju tržište. Ove protekcionističke mjere pogađaju i europske kompanije, osobito njemačke, koje ovise o kineskom tržištu. Kina je odavno prerasla ulogu “svjetske tvornice” i postala globalni igrač, a rastuća ekonomska podjela svijeta, uz američku dominaciju, dovela je Europu u nezavidnu poziciju između dva giganta. Kraj slobodne trgovine već je postao stvarnost, upozoravaju stručnjaci, a globalna tržišta sve više mijenjaju svoje lice. Poslovni

06.11. (22:00)

Najbolji odmak od stvarnosti je povratak u prošlost, makar reizdani

Elvis Costello – King of America and Other Realms: Bolja Amerika

Ono što Costella razlikuje od većine jest činjenica da ne prilazi reizdanjima planski, kronološki i povodom nekakvih obljetnica, a ni formati mu nisu pretjerano bitni. Ako se sada vratimo u 1986., možemo s naknadnom pameću ustvrditi da je Costello tada napravio kvantni zaokret u svom muzičkom smjeru. Naravno, probio se u drugoj polovici sedamdesetih jašući na kresti tada sveprisutnog new wavea i u tom žanru u svega dvije godine iskucao tri svevremenska klasika. Album kao takav kritika je hvalila, premda je dio starih obožavatelja bio razočaran tolikim odstupanjem od onoga što su smatrali Costellovim “pravim” zvukom. No kako su godine odmicale, “King” je postao jednim od omiljenih poglavlja fanova, budući da je nedvojbeno trasirao razvojni put kojim će se gospodin McManus u narednim desetljećima kretati. Ravno do dna o reizdanju 38 godina starog albuma.

06.11. (21:00)

Opet taj Japan

Kroz povijest, gradovi su se natjecali za titulu najvećeg – od drevnih civilizacija do modernih metropola

Nekada su Babilon i Rim dominirali svijetom, s procjenama stanovništva od čak milijun ljudi oko prvog stoljeća nove ere, što ih je činilo pravim centrima tadašnjeg života. Dolaskom industrijske revolucije u 19. stoljeću, London preuzima tron. Nagli rast industrije i urbanizacija pretvorili su ga u najveći grad na svijetu.

No, u 20. stoljeću, New York preuzima tu ulogu, postajući magnet za useljenike i glavni centar industrije – a s time dolazi i status najveće svjetske metropole. Ipak, nitko se nije mogao mjeriti s Tokijem u modernom vremenu. S populacijom od preko 37 milijuna ljudi do 2020. godine, japanska prijestolnica uvjerljivo drži titulu najvećeg grada na svijetu. Urbanizacija i brzi ekonomski rast nakon Drugog svjetskog rata učinili su Tokio pravim divom među svjetskim gradovima. HRT

06.11. (20:00)

Brze i kratke

  • J.D. Vance prošao je put od Trumpovog protivnika do vatrenog pristaše – a sada postaje njegov potpredsjednik, ovaj 40-godišnji republikanski senator iz Ohija mogao bi biti kandidat za predsjednika 2028. godine, u fokusu njegovi konzervativni i desničarski stavovi, supruga mu je porijeklom iz Indije (DW)
  • Što će biti s Ukrajinom? Trump je obećao zaustaviti rat i pomoć Kijevu, no raste zabrinutost. Trumpova stranka blokirala je pomoć Ukrajini više od devet mjeseci – od listopada 2023. do travnja 2024. – prisiljavajući Kijev da potroši svoj ratni proračun (tportal)
  • Bitcoin hvata rekorde uslijed Trumpove pobjede, analitičari kažu – ići će još više – bitcoin bi mogao narasti sve do 80 ili 90 tisuća dolara kroz sljedeća dva mjeseca (Forbes)
  • Vuk Vuković: I Harris i Trump su loši, ali trenutno nisam optimističan za regiju, zbog jačanja srpskog nacionalizma, što bi moglo destabilizirati situaciju u BiH i Crnoj Gori. Ukrajina bi mogla biti ostavljena na cjedilu, što će povećati napore EU, a Izrael će dobiti snažniju podršku. Loši dani slijede i za Tajvan (Jutarnji)
  • Napokon je pao snijeg na Fujiju, nikad se to nije dogodilo ovako kasno (N1)
  • Šaljiva strana američkih izbora: Trump ‘tvita’ da sačekamo dok ne prebroje Mostar, krvavog uha viče “Dinamo!”, HDZ dobio više glasova i od Harris i Trumpa… (Nacional)
06.11. (19:00)

Nekom smrkne, njemu je svanulo

Elon Musk možda će najviše profitirati od Trumpove pobjede

Potencijalne koristi za Muska su sveobuhvatne: utjecaj na zakone o radu i zaštiti okoliša, niže porezne stope i mogućnosti sklapanja ugovora s državom za Muskovu raketnu kompaniju SpaceX. Musk (53) bi također mogao imati utjecajnu ulogu u drugoj Trumpovoj administraciji kao savjetnik za smanjenje potrošnje, što bi mu moglo dati ovlasti nad vladinim agencijama koje reguliraju njegovo poslovanje, piše NBC News. Musk namjerava intenzivirati poslovanje svojih kompanija s vladom kroz duboku povezanost s Trumpom i potencijalno istiskivati konkurente u zrakoplovnom svijetu. Muskovi poslovni interesi su široki. Uz Teslu i SpaceX, on je najveći dioničar u X-u i osnivač još tri značajna startupa: tvrtke za znanost o mozgu Neuralink, graditelja tunela The Boring i tvrtke za umjetnu inteligenciju xAI. Svaka od tih šest kompanija ima složen odnos sa saveznom vladom – u smislu propisa i ugovora – što bi se moglo promijeniti ovisno o tome tko je u Bijeloj kući. Index

06.11. (18:00)

Drvo je i u svemiru prvo

Japanci razvili prvi drveni satelit, poslali ga u svemir

LignoSat, koji su razvili Sveučilište u Kyotu i tvrtka Sumitomo Forestry, letjet će na Međunarodnu svemirsku postaju na misiji SpaceX i biti u poslan u orbitu na oko 400 kilometara iznad Zemlje. Nazvan po latinskoj riječi za “drvo”, LignoSat ima zadatak dokazati svemirski potencijal obnovljivog materijala. S pedesetogodišnjim planom sađenja drveća i gradnje drvenih kuća na Mjesecu i Marsu, tim Takaa Doia odlučio je razviti drveni satelit s certifikatom NASA-e kako bi dokazali da je drvo pogodan svemirski materijal. Nacional

06.11. (17:00)

Samo prirodno

Eko tržnice kao pokretači prodaje postaju sve traženije

Eko tržnice poput one na zagrebačkom Jarunu, pokretači su prodaje i dostupnosti domaćih eko-proizvoda, istaknuto je na konferenciji “Budućnost tržišta domaće eko hrane – primjer zagrebačke tržnice Jarun”. Na tržnici sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda s ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju za ekološku proizvodnju. Potrošačima se želi omogućiti nabavka svježih i prerađenih domaćih ekoloških proizvoda, a proizvođačima ekoloških proizvoda iz Zagreba i drugih dijelova Hrvatske pronalazak stabilnog tržišta. Poslovni

06.11. (16:00)

Slijedi nova epizoda 'President Trump - part II'

Trumpov povratak s popisom “To do” zadataka za Ameriku

  • Više carina: 10% poreza na sav uvoz, 200% na neke automobile, posebno usmjereno protiv Kine.
  • Masovne deportacije: rekordan broj deportacija, ograničenja azila, zabrana državljanstva po teritoriju.
  • Kraj zelene politike: povećanje fosilnih goriva, povlačenje iz Pariškog sporazuma, ukidanje Bidenovih propisa za električna vozila.
  • Ukidanje programa raznolikosti: uklanjanje programa raznolikosti na sveučilištima, vraćanje na “američku tradiciju.”
  • Bez savezne zabrane pobačaja: delegiranje pobačaja državama, izuzeća za silovanje, incest, zdravlje majke.
  • Završetak ratova: kritika pomoći Ukrajini, prijedlog sporazuma, novo definiranje NATO misije.
  • Istrage nad neprijateljima: korištenje federalnih agencija za ispitivanje protivnika, mogući otkazi državnim tužiteljima.
  • Porezne olakšice: smanjenje poreza na dobit na 15% za domaće proizvođače, ukidanje poreza na napojnice i prekovremeni rad.
  • Manje birokracije: otpuštanje “duboke države,” uspostava povjerenstva s Elonom Muskom za učinkovitost vlade.

Index… Trump je u ovim izborima osvojio i “popular vote”, odnosno dobio je sveukupno više glasova od protukandidatkinje, što mu nije uspjelo protiv Hillary Clinton (Index)

06.11. (15:00)

Brze i kratke

  • Reakcije na Trumpovu pobjedu. Oglasili se NATO, Rusija, Zelenski, Hamas… (Index), čestitao mu i Milanović: Novog predsjednika SAD-a izabrala je jasna većina američkih građana (Index), Puhovski: Trumpova pobjeda je katastrofa za SAD – to je čovjek koji će slabjeti i uništavati institucije liberalne demokracije (Index)
  • Bivša šefica USKOK-a Tamara Laptoš, sada šefica Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu, s već pripremljene optužnice maknula imena Josipe Rimac i njezina bivšeg supruga zbog nezakonite dodjele stana te kako taj slučaj Vlada uz pomoć glavnog državnog odvjetnika želi iskoristiti za obračun s EPPO-om koji progoni Plenkovićeve bivše ministre (Nacional)
  • Kreće projekt Nacionalne dječje bolnice: Tko će dobiti posao od 190 milijuna eura? Rok za dostavu ponuda je kraj siječnja iduće godine. Time bi Zagreb konačno dobio prijeko potrebnu bolnicu južno od Save (tportal)
  • Dio Amerikanaca tek na dan izbora shvatio je da Joe Biden nije kandidat za predsjednika, pokazuju rezultati Google Trends (tportal)
  • Svi na jednom mjestu: Koncerti u Zagrebu u studenom: Sanja, Marinko i Zec, Mile Kekin, J.R. August, Nikola Vranjković… (Journal)
  • Svekrva i snaha – kako izgraditi kvalitetan odnos (HRT)
  • Baby Lasagna, Prljavo kazalište, Vanna i Z++ dobitnici nagrada Music pub za 2024 (HRT)
06.11. (14:00)

Gdje nas nema, tim bolje i za nas

Nova studija tvrdi: Širenje zaštićenih morskih područja ključno je za ljudsko zdravlje

Nova studija objavljena u časopisu One Earth istražuje povezanost između očuvanja morske bioraznolikosti, ljudskog zdravlja i dobrobiti. Rezultati sugeriraju da zaštićena morska područja mogu biti korisna i za planet i za ljude. Zaštićena morska područja su dijelovi oceana koje vlade zakonski priznaju kao važne za očuvanje mora, a u njima su ograničene ljudske aktivnosti. Kada neka vlada proglasi morsko područje zaštićenim, obično ondje više nije dopušteno stanovati, ribariti, graditi turističke objekte, uzgajati ribe ili bušiti naftu. Pravila variraju ovisno o lokaciji, ali cilj je omogućiti prirodi da napreduje smanjenjem ljudskog djelovanja. Green

06.11. (13:00)

I dalje neumorno jaše

Willie Nelson – Last Leaf on the Tree: Otac, sin i dosta duha

Premda je stari napušeni kauboj već u desetom desezljeću života i glas mu, kao i ruke, sve više drhti, još na prošlom albumu objavljenom ranije ove godine je pokazao da je i dalje na vrhuncu igre. “Last Leaf on the Tree” možda ne pogađa jednake visine kao njegov prethodnik, ali u pitanju je još jedna kolekcija kojoj treba dati priliku i koja donosi sasvim dovoljno užitka na ponovljena slušanja jer otac i sin imaju dovoljno duha da svoje putovanje kroz uglavnom tuđe, srodne i manje srodne pjesmarice učine uzbudljivim i zadovoljavajućim. Ravno do dna

06.11. (12:00)

Nisu to vanzemaljci, to se oblaci električki prazne

Impresivna fotka ‘crvenog vilenjaka’ najbolja na foto natječaju ‘Weather Photographer of the Year’

Crveni vilenjaci, nebeski pejzaži i apokaliptično nebo neki su od najboljih izbora, dok je Kraljevsko meteorološko društvo nedavno objavilo pobjednike natjecanja Standard Chartered Weather Photographer of the Year 2024. Suci su izabrali pobjednike s popisa od 25 fotografija koje su poslali fotografi iz 84 zemlje diljem svijeta, a konačnu odluku donijela je međunarodna komisija. Uz prikaze prekrasnih fotografija, organizatori nastoje podići svijest o mnogim ekološkim problemima s kojima se suočava naš planet. IFL Science 

06.11. (11:00)

Od bureka do burze – Hrvati na Wall Streetu

Od Nvidije do bitcoina: Hrvatski ulagači otkrivaju čari američke burze

Godina je donijela lijepe zarade na američkim burzama, privukavši i sve više malih ulagača iz Hrvatske. Njihov prvi izbor? Tehnološke dionice poput Nvidije, Tesle i Amazona, ali i popularni ETF-ovi, poput Vanguardovog koji prati indeks S&P 500. Ljubitelji kriptovaluta ulagali su i u bitcoin fondove, dok su oprezniji investitori birali stabilnije opcije poput farmaceutskih i telekom dionica. Iako europske dionice ne donose iste prinose, mnogi su svoje portfelje obogatili njemačkim i francuskim dionicama. Američki tehnološki sektor, međutim, ostaje top izbor među hrvatskim ulagačima. Lider

06.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Donald Trump i službeno izabran za novog predsjednika SAD-a (Index)
  • Što Balkan može očekivati od Bijele kuće? U Srbiji se navijalo za Donalda Trumpa, a svi ostali u regiji za Kamalu Harris. No, ništa bitno se za nas ne bi trebalo promijeniti (DW)
  • Oglasio se Vučić o prosvjedu u Novom Sadu: Svi koji su sudjelovali bit će kažnjeni (N1)
  • Kako se Donald Trump Jr. obogatio na očevoj političkoj karijeri: sve je počelo od knjige i memoara Triggered, osnovao časopis orijentiranog na prirodu i lov, izdao knjige velikih imena MAGA pokreta… (Forbes)
  • Sve veći broj imućnih Amerikanaca ozbiljno razmatra odlazak iz zemlje, strahujući od političke nestabilnosti i mogućeg nasilja, bez obzira na to tko pobijedi… Malta jedna od popularnijih destinacija za drugo državljanstvo (Poslovni)
  • Jeff Bezos počeo s ulaganjima u napredne AI robotske sustave (Lider)
  • Tablica Lige prvaka: Dinamo je ispred Reala, Barce, Atletica, Bayerna i PSG-a… Modrima treba još jedna pobjeda (Index)
06.11. (09:00)

Kao da mračna vremena nikad nisu prošla

40 godina od prvog Ferala, Ivančić: Bezbrojni pokušaji da se Feral zgromi i ukloni s lica zemlje učinili su ga boljim

Prije nekoliko dana, u ponedjeljak, 28. listopada, navršila se 40. obljetnica prvog broja Ferala, jednostranične satirične rubrike tadašnjeg splitskog tjednika Nedjeljna Dalmacija, koju su uredili 24-godišnji studenti splitske elektrotehnike Viktor Ivančić i Velimir Marinković. . Sjećanja na taj period kod mene izazivaju mnogo više zadovoljstva nego loših emocija. Učinili smo dosta grešaka koje s ovim iskustvom vjerojatno ne bismo ponovili – a kad to kažem, ne mislim na „greške“ kakve nam obično drugi pripisuju, nego na neke druge – ali mislim da smo dali sve od sebe i napravili nešto vrijedno. Osim toga, u jednom smo se mračnom dobu, po mome mišljenju, ispravno postavili. Sjetio se i prijelaza iz socijalizma u višepartijski sistem, gdje su se stranke razlikovale uglavnom po intenzitetu obožavanja i religioznog tretmana nacije. Ivančić se za Lupigu dotaknuo i današnjih Novosti: One izazivaju iritaciju jer su neplanirano iskočile iz kulturnoga geta, a k tome su i kritične prema vlasti. Isprva je bilo zamišljeno da one zadovoljavaju folklorne, komunalne i religijske potrebe srpske manjine, a ne da se ostvare kao „pravi“ tjednik.

06.11. (07:30)

Još jedna duga američka noć

Republikanci imaju većinu u Senatu, Trump ima veliku prednost pred Kamalom Harris

Potrebno je 270 elektora za pobjedu, a bliže tome je upravo Trump, Harris ih trenutno ima manje od 200 (Index). Republikanska stranka ponovno je preuzela većinu u Senatu. Harris ima manje glasova nego Biden 2020. u Philadelphiji – a to bi moglo biti ključno. Trump je dobio Sjevernu Karolinu prema projekcijama, a vodi u Pennsylvaniji, najvažnijoj od sedam ključnih država, a zasad vodi i u drugima (Index). Problem u Nevadi: Mladi žive u digitalnom svijetu i ne znaju se potpisati na listiće. Musk se oglasio na X-u: Gem, set i meč (Index) Trump osvojio Ohio, državu u kojoj republikanci postaju predsjednici od 1960. (Index)

06.11. (00:00)

Catfish ministarstva obrane

Laži u službi države: Pentagon želi deepfake tehnologiju kako bi neometano špijunirali korisnike interneta

U javnost je izašao podatak da tajni Odsjek za specijalne operacije američkog Ministarstva obrane traži partnere koji bi pomogli u razvoju ‘deepfake‘ korisničkih računa tako uvjerljivih da ih ni ljudi ni računala ne bi mogli prepoznati kao lažne, prenosi portal The Intercept. Cilj je kreirati profile korisnika koji ‘izgledaju kao jedinstveni pojedinci, ljudska bića, koja u stvarnosti ne postoje‘. Svaki profil trebao bi uključivati ‘višestruke izraze‘ i fotografije visoke kvalitete koje zadovoljavaju standarde za državnu identifikaciju. Uz to, dokument traži ‘slike lica i pozadine, videozapise lica i pozadine, te slojeve za audio‘, te se naglašava želja za mogućnošću generiranja ‘selfie videozapisa‘ ovih lažnih osoba, u kojima će se koristiti i lažne pozadine, kako bi se stvorio virtualni okoliš koji društveni mediji ne mogu prepoznati kao lažan. Pentagon je već bio optuživan za korištenje lažnih korisnika na društvenim mrežama u svrhu promicanja svojih interesa. Lider

05.11. (23:00)

Istosmjerna struja

Boris Podobnik dolazi na čelo udruge Glas poduzetnika

Podobnik je prodekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Doktorirao je fiziku na Sveučilištu u Zagrebu, a postdoktorski studij završio je na Sveučilištu u Bostonu. Profesor je fizike i matematike na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. U Glasu poduzetnika je i do sada bio na istaknutim funkcijama. Smjer će biti uglavnom sličan, s time da će se dodatni naglasak staviti na investicije. Želimo kroz razne programe članovima i građanima ponuditi mogućnost investiranja. Forbes

05.11. (22:00)

Brze i kratke

  • Veliki prosvjed u Novom Sadu, blokirana cesta. Grad je pun policije (Index), “SNS je uoči prosvjeda dijelio navijačima bejzbol palice” (Index), bijesni prosvjednici zasuli Gradsku vijećnicu kamenjem i bakljama, dio pokušao ući, policija uzvratila suzavcem (Jutarnji)
  • 15-godišnjak se ugušio pizzom u Centru za rehabilitaciju, HDZ je prvo javnosti prešutio smrt maloljetnika pa 4. studenoga prisilio na ostavku svoju ravnateljicu Ivu Letinu, , iz ministarstva tvrde kako su utvrđeni propusti, bivša ravnateljica: Tri godine sam molila da ga prebace, ne zato što ga ustanova ne želi nego iz razloga što njegovo stanje zahtijeva drugačiji pristup, a Ministarstvo se na te apele oglušuje i ne poduzima ništa (Nacional, Index)
  • HDZ uzvratio Milanoviću: “Dobro nas je podsjetio na svojih 10 grijeha” – navode prijateljstvo s Miloradom Dodikom, micanje Tuđmanove biste, korištenje borbenih helikoptera, provođenje držanog udara… (N1)
  • Veliki broj kampova koji se dijelom ili u potpunosti nalazi na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, već nekoliko godina nije plaćao najam tog zemljišta, tvrdi Damir Vanđelić, koji je podnio i kaznene prijave (Nacional)
  • Kako će ishod američkih izbora utjecati na cijenu bitcoina? Sada je na oko 68 tisuća dolara, pobjeda Trumpa podiglo bi ga na 80-90 tisuća dolara, pobjeda Kamale Harris bi ih smanjila, potencijalni pesimizam oko bitcoina rezultat “oštre” pozicije Bidenove administracije prema reguliranju kripto industrije (Forbes)
  • Kamp Koversada više neće biti rezerviran samo za nudiste, dijeli se na dva dijela, naturistički blogeri: Ostaje pitanje kome će pripasti bolji dio (tportal)
  • Liga prvaka: Uvjerljivi Dinamo s 4:1 slavio kod Slovana! (HRT)
05.11. (20:00)

Tjedan za čitanje

Uskoro i Interliber, ove godine u fokusu mađarski autori

Počinje u utorak, 12. studenog i traje do nedjelje 17. studenog. Svake godine posjećuju ga mase ljudi što dokazuje da ljubav prema književnosti ne jenjava i da se knjige još uvijek čitaju. Na Interliberu se može pronaći svašta. Od kuharica, znanstvenih dijela, poezije, slikovnica, krimića i brojnih drugih djela. Journal donosi popis zanimljivijih klasika. Ove godine u fokusu je Mađarska koja će predstaviti svoju književnu, umjetničku, gastronomsku i kulturnu scenu. Interliber donosi i glazbenu pozornicu s drugim popratnim sadržajima. Uz sajamske popuste na knjige, na ovogodišnjem izdanju Interlibera predstavit će se novi naslovi, nastupati hrvatski i inozemni autori, te održavati književne radionice, okrugli stolovi, predavanja i kvizovi u cilju isticanja važnosti knjige i čitanja. Očekuje se više od 300 izlagača iz Hrvatske i inozemstva. HRT

05.11. (19:00)

Brze i kratke

  • Istražuje se sporna shema kojom Rusi upijevaju uvesti gorivo u EU i tako izbjeći sankcije, preko Turske (tportal)
  • Profesor s FSB-a: Dizalice topline mogu značajno utjecati na energetske uštede i ne emitiraju štetne plinove (Nacional)
  • Film “Dražen“: Najuspješnije kinootvaranje hrvatskog filma u 10 godina (HRT)
  • Ponovno veliki interes za Orašara u zagrebačkom HNK, u samo 5 minuta planulo 4000 ulaznica u internetskoj prodaji, gužve bile i na blagajnama. Prvi kupac došao dežurati u 4 ujutro (HRT)
  • Bjelovarska budnica postala nematerijalno kulturno dobro (HRT)
  • Koncertni biznis: Koliko se može zaraditi od svirki, kako se raspodjeljuje novac, troškovi organizacije… raspravljaju na Forumu
05.11. (18:00)

Voziš se kao superheroj

Batman se vraća: Warner Bros će izraditi i prodati 10 Batmobila

Luksuzna marka američkog filmskog studija Warner Bros, Wayne Enterprises Experience, inspirirana Batmanom i svijetom iz te franšize, ponudit će ograničenu ekskluzivnu seriju automobila poznatih iz trilogije filmova o čovjeku-šišmišu, Vitez tame. U sklopu obilježavanja 85. obljetnice Batmana, koji je jedan od 10 najprepoznatljivijih brandova na svijetu, odlučili su najvećim obožavateljima i kolekcionarima ponuditi luksuzno i atraktivno vozilo – identičnu repliku onoga korištenoga za snimanje filma.

Kažu da je filmski rekvizit za Batmobile Tumbler bio “sklepan” od dijelova automobila, brodova i zrakoplova, što je dovelo do njegovog jedinstvenog i neobičnog izgleda, koji je ušao u filmsku povijest. Ona će sada oživjeti u obliku novih deset primjeraka, a oni će biti ponuđeni samo odabranima, tj. moći će se kupiti samo uz prethodnu rezervaciju i po dobivanju pozivnice. Autonet

05.11. (17:00)

Kultura spajanja

Chemniz u Njemačkoj, talijanska Gorizia i Nova Gorica u Sloveniji Europske prijestolnice kulture za iduću godinu

Smješten u srcu Saske, Chemnitz je grad bogate industrijske povijesti, a često ga se naziva i “Manchesterom Saske” zbog važne uloge koju je imao u industrijskoj revoluciji. Sam Chemnitz poznat je po svojim povijesnim znamenitostima, od zgrada u art nouveau stilu do sovjetskih spomenika poput onog posvećenog Karlu Marxu, a koji stoji kao podsjetnik kompleksnoj povijesti grada. Sljedeće godine posjetitelji će imati priliku istražiti grad koji je sviju industrijsku prošlost pretvorio u platformu za umjetničko izražavanje. Garaže u kojima su nekoć stajali strojevi sada su pretvorene u kreativne prostore, a u gradskim parkovima održavat će se festivali, koncerti i izložbe. Dok se Chemnitz fokusira na otkrivanje skrivenog, zajednička titula za Novu Goricu u Sloveniji i Goriziju u Italiji predstavlja proslavu jedinstva koje prelazi granice. Gradovi u sljedećoj godini žele postati simbol rušenja barijera, i metaforičkih i doslovnih. Ovdje se spajaju dvije nacije i nekoliko kultura, kod rijeke Soče i Alpi. Forbes

05.11. (16:00)

Rijetko je tko vlasnik 'jedan kroz jedan'

Jako malo Hrvata ima ‘čiste papire’ kad su u pitanju nekretnine

Svega 63 posto građana Hrvatske ima dokumentaciju kojom može dokazati vlasništvo nad nekretninama, pokazalo je istraživanje Prindex. Još 15 posto građana posjeduje dokumentaciju o nekretnini, ali bez imena, dok ‘papire’ nema čak 21 posto posjednika ili vlasnika nekretnina u Hrvatskoj. Zbog paralelnog upisivanja imovine u zemljišne knjige i katastar došlo je do razlika koje se sad pokušavaju ispraviti.  No, ljudima je i dalje teško ‘srediti papire’, ostvariti svoja vlasnička prava, a potencijalno i participirati u budućim mjerama priuštivog stanovanja. Neriješeni ili kompleksni imovinsko-pravni odnosi najčešće se nalaze na stolovima odvjetnika ili sudaca, a njihovo razrješavanje često traje godinama. Nekoliko je uzroka svih tih problema, najčešće ih se traži u prošlosti, a jedno od rješenja je usklađivanje. tportal

05.11. (15:00)

Brze i kratke

  • Milanović na svom Facebooku pobrojao “10 Plenkovićevih grijeha” – od sramotno malih mirovina, inflacije, korupcije, nejednakosti pred zakonom do beskonačnih lista čekanja u bolnicama… (N1)
  • Američki izbori: Harris ima gotovo sigurnih 226 elektora, a Trump 219... utrka će biti neizvjesna, Harris ima jako malu prednost prema vodećem američkom statističaru (Jutarnji)
  • Uklanjanje rodnih razlika moglo bi povećati globalni BDP za 20 posto (Lider)
  • Cijene kuća prema analizi Njuškala: unatoč rastu, najpovoljnije nekretnine u Koprivničko-križevačkoj županiji, izraženiji pad cijena u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj (Poslovni)
  • Danas na ZFF-u: na tportalu pogledali raskošan operni kič izvrsne ‘Emilije Perez‘… ako pratite Zagreb Film Festival, napišite nešto na Forumu
  • Školska knjiga objavila biografiju Elona Muska, otkriveni zanimljivi detalji (tportal)
05.11. (14:00)

Počivao u miru

In memoriam: Quincy Jones (1933. – 2024.): Čovjek nade

Dana 3. studenog napustio nas je Quincy Jones u 92. godini. Bio je američki glazbeni producent, tekstopisac, skladatelj, aranžer, i producent, ali i čovjek izuzetnog značaja. U plodnoj karijeri koja je trajala više od 70 godina, Jones se etablirao kao aranžer, skladatelj, tekstopisac i izvođač. Ostavio je neizbrisiv trag na jazzu, popu, hip-hopu i desecima filmskih i televizijskih zvučnih zapisa, blisko surađujući s nekima od najslavnijih imena američke pjesmarice, od Counta Basieja i Dinah Washington do Franka Sinatre, Arethe Franklin i Paula Simona. Producirao je i ‘Thriller’ Michaela Jacksona. Jones je okupio i brojne zvijezde poput -Boba Dylana, Tine Turner, Brucea Springsteena i Stevieja Wondera za “We Are the World”. Večernji O njegovom značaju više su nabrojali i opisali na Ravno do dna

05.11. (13:00)

U treptaj oka

Kineska tvrtka razvila je rekordni nadzvučni zrakoplov koji je u testovima dosegao brzinu od 4 Macha, dvostruko brže od Concordea

Kažu Kinezi da će zrakoplov krenuti u proizvodnju za nekoliko godina i da će putovanje od Pekinga do New Yorka trajati dva sata. Tvrtka Space Transportation tvrdi da je razvila zrakoplov koji je postigao revolucionarnu brzinu od 4 Macha. Nadzvučni avion Concorde dosegao je 2.23 Macha. Dakle, kineski avion je išao skoro dvostruko brže od klasičnog Concordea.

Prototip komercijalnog nadzvučnog zrakoplova nedavno je završio probni let u kojem je zrakoplov letio brzinom od oko 4900 kilometara na sat, prema South China Morning Postu. Zrakoplov je dizajniran za polijetanje i slijetanje okomito, a očekuje se da će dosegnuti visinu veću od 20.000 metara. Novo testiranje motora planirano je za studeni ove godine. Revija HAK

05.11. (12:00)

Preko ruba pameti

Radić o filmu ‘Svemu dođe kraj’: Spoj žanra i angažirane promidžbe nije izveden nimalo glatko

Doduše, i film i roman Na rubu pameti posežu za pamfletizmom u obračunu sa sistemom, ali dok se kod Krleže radi o dominantno ironičnom monološkom romanu-eseju s mnogo modernističko-avangardističkih (stilskih) postupaka, Grlić se dominantno priklanja žanru kriminalističke drame, bez esejiziranja i ikakve stilske ambicioznosti. Dok Krleža jednokratno, ali moćno razbija monološku doktorovu perspektivu uvođenjem antologijskog lika Valenta Žganeca i njegova kajkavskog “kmetskog” monologa, Grlić takav osebujan ekskurs nema. Spoj žanra i angažirane promidžbe nije izveden nimalo glatko, iako se film kao cjelina, koliko god bio idejno ćoškast i kvrgav, lako gleda, što će reći da je režiran lakom rukom i da je imao dobrog montažera. Damir Radić  o posljednjem filmu Rajka Grlića za Novosti.

05.11. (11:00)

Brze i kratke

  • Ameriički izbori: Više od 77 milijuna Amerikanaca već je dalo svoj glas, no izborni dan pokazat će čija je kampanja bila uspješnija u motivaciji za izlazak na birališta (N1)
  • Tragedija u Novom Sadu: Ministar graditeljstva Srbije dao ostavku (Nacional), urušavanje nadstrešnice na željezničkom kolodvoru rezultat je niza propusta, objašnjava za DW inženjer geologije Zoran Đajić, koji je na projektu rekonstrukcije bio angažiran kao nadzornik za kamen
  • DHMZ: Budimo se u gustoj magli i mrazu, ali temperature mora su rekordne (tportal)
  • Deset ruralnih i prijelaznih naselja s najvećim brojem stanovnika, prema podacima DZS-a su Čepin (8001), Kaštel Stari (6950), Kaštel Novi (6507), Tenja (6260), Višnjevac (5870), Nova Mokošica (5682), Kaštel Lukšić (5221), Ivankovo (5076), Kaštel Kambelovac (5051) te Kaštel Gomilica (4699), Zagreb sve manje poželjno mjesto za život (Večernji)
  • Dupin snimljen u neposrednoj blizini obale kod Opatije: Riječ je o vrsti koja kod nas nije česta (Green)
  • Zagreb Film Festival otvoren filmom ‘Proslava’, na repertoaru više od 100 filmova, od kojih je njih 27 u konkurenciji u tri kategorije (Al Jazeera)
05.11. (10:00)

Simple life hack

Boris Rašeta o emisiji Potrošački kod: Naknade na nulu

Banke naplaćuju nekoliko stotina – stotina! – naknada za sve što im padne na pamet. Malo im se koja vlada usudila umiješati u naknade jer vladama trebaju krediti, a njih dijele banke. Lani su “hrvatske” banke zaradile 1,2 milijarde eura! “Mi danas govorimo o aktualnim najavama ministra o ukidanju naknade za vođenje tekućeg računa ili primjerice smanjivanju naknade za raznorazne usluge platnog prometa. Međutim, postoji niz drugih usluga na kojima banke dobro zarađuju. Usluge mobilnog bankarstva, internetskog bankarstva i to se rijetko promatra kao jedinična usluga, već jedno bez drugog gotovo pa i ne može. Ako gledamo smanjivanje tih troškova, danas postoje izvrsna visokotehnološka rješenja koja nude opciju platnog prometa bez ikakve naknade, plaćanja računa bez ikakve naknade. Znači, ako su ljudi uistinu vođeni time da smanje troškove koje imaju za takve usluge, onda bi trebali ići u tom smjeru“, kazala je Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, preporučivši svima koji ne žele biti ovce za šišanje, put u banku – i šišanje naknada. Može se, primjećuje Boris Rašeta u svom tv pregledu za Novosti.

05.11. (09:00)

Reći popu pop, a bobu bob

Zrinka Pavlić o kulturi otkazivanja: Ne može više čovjek nikog ni uvrijediti, a da ga ne pozovu na red

A i gdje su oni divni, bezbrižni dani kad si mogao ženi dobacit nešto bezobrazno o dekolteu, nogama i dupetu pa da se svi radosno smiju dok se ona crveni? Sad odmah ispadaš prasac i kadrovska služba te zove na razgovor. A što se poznatih i slavnih tiče – koga briga je li moj omiljeni pjevač drpao 16-godišnjakinje? Valjda je važnije da pjeva dobre pjesme! Zar ne? Šalu na stranu, samo upozoravanje na to da nešto nije okej – nije nikakav progon, cenzura, ograničavanje slobode govora niti ono neologističko kanceliranje. To nije cancel kultura. To je korekcija. Čak i kad se naljute na vas, da. Zrinka Pavlić za tportal ukazuje kako neki ‘kanselirani’ poznati i nisu uvijek nužno otkazani, iako su ispravno etiketirani kao zlostavljači, silovatelji ili širitelji mržnje i netolerancije, dok je na druge organizirana pretjerana hajka.

05.11. (08:00)

Arrivederci

Prime Time: Posljednja emisija Domagoja Zovaka

Prvi dio Prime Time posvetili su tragediji u Novom Sadu, kao i tragedijama u Jablanici i na Malom Lošinju. Jako puno ljudi, u malo vremena izgubilo je svoje živote jer institucije ne rade svoj posao. Kad smo već kod institucija, dva kandidata za onu najveću simboličku, imali su sjajan tjedan. Drugi dio Prime Time je nova epizoda Zovice u kojoj su po šesti put ugostili vicekontradmirala flotile Marka Domazeta Dobru. Pretresli su sve od Olimpijskih igara do ukrajinske akcije u Kursku. U trećem se dijelu Domagoj oprostio od svojih fanova i gledatelja jer odlazi na drugi posao, novinarski.

05.11. (00:00)

Čitaj više, gledaj manje – knjige za brzo uranjanje u drugi svijet

Knjige ispod 200 stranica ako tražite nešto brzo, a kvalitetno za čitanje

  • Zbogom romantiko! – Sanja Pilić
    • Zbirka priča o životnim situacijama koje će vas nasmijati, dirnuti i potaknuti na razmišljanje.
  • Pad – Albert Camus
    • Pridružite se Jean-Baptiste Clemenceu u njegovoj introspektivnoj ispovijedi u kišnom Amsterdamu.
  • Let iznad kukavičjeg gnijezda – Ken Kesey
    • Klasična borba pojedinca protiv sustava, gledana očima šutljivog, ali pronicljivog poglavice Bromdena.
  • Životinjska farma – George Orwell
    • Satirično i pronicljivo putovanje kroz alegoriju života i vlasti na jednoj ne baš običnoj farmi.
  • Vrli novi svijet – Aldous Huxley
    • Putovanje u distopijsku budućnost gdje je sreća imperativ, a individualnost – prijetnja.

Journal

04.11. (23:00)

„Pa mogu li Hrvati, ka samostalni i suvereni narod, izabrat da neće ljubit ničije dupe?“

Bilježnica Robija K: Tramp ili Kamomila

Dida je rekao: „Znaš šta ja ne kužin, unukiću? Zašto samo Amerikanci biraju američkog presjednika?“ Ja sam pitao: „Nego ko bi ga triba birat, dida?“ Dida je rekao: „Pa on upravlja deboto sa cilin svitom, a ne samo sa Amerikon! Odlučuje di će se započet neki rat, di će završit, kome će se udrit samkcije, kome neće, koji je genocid poželjan, koji je nepoželjan, kome će se uzet nafta, kome neće… Nije baš demokracki da samo mali dil čovičanstva bira čovika koji može jebat mater cilon čovičanstvu! Bereš?“ Ja sam rekao: „Beren, dida!“ Dida je rekao: „Evo uzmi nas Hrvate…”

Onda sam ja pitao: „Šta sa nama Hrvatima, dida?“ Dida je rekao: „A to… Znači, mi Hrvati ćemo, po odluci naše vlade, svakako američkon presjedniku morat ljubit dupe! Pa jel bi onda bilo normalno i demokracki da i mi možemo na izborima birat koje je to dupe štašmo ga morat ljubit? Jel tako, unukiću?“ Ja sam rekao: „Ako ti kažeš, dida…“ Dida je rekao: „Normalno da je! Jerbo nikako nije svejedno oćemol u dupe ljubit Trampa ili Kamomilu! Evo, ja bi da se mene pita masu rađe ljubija Kamomilino dupe! Al niko me ništa ne pita! Tu je problem!“ Ja sam pitao: „A zašto bi rađe Kamomilino?“ Dida je rekao: „Prvo i prvo, zato šta je žensko dupe lipše od muškog! A drugo i drugo, čuja san da Trampu nije mrsko prdnit! I zamisli da prdne baš kad ga Hrvati ljube u dupe!” Novo poglavlje iz Bilježnice Robija K.

04.11. (22:00)

Brze i kratke

  • Sutra su američki izbori: Utrka je i dalje gotovo izjednačena. Kamala Harris na nacionalnoj razini ima 0.8% prednosti prema zadnjim anketama (Index)
  • Razlozi zašto bi Harris ili Trump mogli pobijediti: Trump zato što nije na vlasti u jeku ekonomske nesigurnosti, otporan je na loš glas, bavi se ilegalnom imigracijom kao važnijom temom, a Harris zato što nije polarizirajuća figura kao Trump, odmaknula se od Bidena, stavlja naglasak na prava žena… (N1)
  • Milanović: Briga za umirovljenike je važna. Tu nema Europske unije, ne postoji. To je naša odluka hoće li prosječan stanovnik ove države iz dobne kategorije koja postoje većinska moći živjeti (Nacional)
  • Puhovski: Ako Vučiću uspije stvar s litijem, bit će nepobjediv narednih deset godina (N1)
  • Osam godina od Pariškog sporazuma Hrvatska i dalje na začelju Europe po udjelu solarne energije (Lider)
  • Američki lanac brze hrane inspiriran meksičkom kuhinjom “Taco Bell” uskoro ulazi i na srpsko tržište (Poslovni)
04.11. (21:00)

Bolji smo u ulogama drugih država nego same sebe

Picula: Miris mora u kinu – glumi li Hrvatska bolje Francusku, Italiju ili – sebe?

Posljednjih su tjedana u hrvatskim i – svjetskim kinima zaredali filmovi koji su protekle dvije godine snimani na hrvatskoj obali pri čemu je uglavnom riječ o pričama u kojima je Hrvatska ‘odglumila’ druge zemlje. Usto, imena poput oskarovaca Kate Winslet, Marion Cotillard i Danisa Tanovića te žanrovska šarolikost od drame do horora, dodatni su razlog za preporuku ovih naslova. Iako su hrvatske lokacije te angažman domaćih filmaša važan dio cjeline, glavnina je produkcije realizirana u Mađarskoj. Nažalost, Hrvatska nema ni približno takve uvjete snimanja filmova i njihove postprodukcije kao sjeverni susjed te je u pitanju još jedan aspekt kreativnih industrija i industrije općenito u kojoj je zemlja u 1990.-ima kobno deindustrijalizirana. Zagrebački Jadran film nekoć je bio središnjim mjestom ovog dijela Europe kada se radi o inozemnim produkcijama kojih je od sredine 1960.-ih do početka rata 1991. bilo gotovo stotinu i pedeset, i za veliki, i za mali ekran. Danas su u tom smislu Hrvatsku pretrčale sve bivše socijalističke države u Europi iza željezne zavjese. Boško Picula za tportal

04.11. (20:00)

Umjetno inteligentna pomoć u kući

ChatGPT najviše se koristi u Indiji, Europa zaostaje

Nakon Indije slijede Maroko s 38 posto, Ujedinjeni Arapski Emirati s 34 posto, Argentina i Brazil s po 32 posto, te Južna Afrika s 31 posto.
U sredini liste su Filipini (28%), Švedska (27%) i Južna Koreja (26%). Sjedinjene Američke Države imaju 23 posto, dok Australija i Velika Britanija dijele 22 posto. Na dnu liste su Japan s 19 posto te Kina, Njemačka i Francuska s po 18 posto. HRT

04.11. (19:00)

Kulturom protiv jesenske depresije

Kultura koja pršti! – Što (ne) propustiti ovaj tjedan

  • Ponedjeljak, CineStar Branimir
    Zagreb Film Festival – Otvorenje 22. izdanja premijerom filma Proslava redatelja Brune Ankovića. Film istražuje razdoblje 1920.-1940. kroz priču vojnika Mije. Festival traje do subotnjeg zatvaranja s prikazivanjem Susjedne sobe Pedra Almodóvara.
  • Utorak, Teatar &TD
    Premijera predstave Frutti di mare – Monodrama Ivane Krizmanić koja na nostalgičan način evocira osamdesete kroz osobnu priču i stand-up elemente.
  • Četvrtak, Močvara
    Koncert i projekcija filma ‘GIFT’ – Japanska skladateljica Eiko Ishibashi izvodi glazbu za projekciju nijemog filma GIFT redatelja Ryūsukeja Hamaguchija, ekološku poemu inspiriranu japanskim krajolikom.
  • Petak, Tvornica kulture
    Burn Out Festival – Festival nezavisne glazbe s nastupima Klinike Denisa Kataneca, Šize, Klotljudi i drugih afirmiranih bendova.
  • Subota, Pogon
    Exposium – Završnica međunarodnog projekta Testing Ground: Reparative Practices s interdisciplinarnim programom, izvedbama i eksperimentalnom šetnjom jezerima na Savici.

tportal

04.11. (18:00)

Palpatine Cohn i Darth Trump

The Apprentice: Kako je nastao politički Darth Vader

U mnogočemu je riječ o tipičnom biografskom filmu koji, iako je zanatski savršeno režiran, demonstrira sve tendencije takvih ostvarenja. Određeni događaji su simplificirani, kronološki je sve zbrda-zdola, te se činjenicama frivolno barata, sve u službi apostrofiranja određenih autorskih intencija, međutim kad sagledate ostvarenje u kontekstu činjenice kako će možda upravo osoba koja je krala milijune iz udruga koje pomažu djeci s karcinomom (dokazano na sudu – tad je, uzgred rečeno, Cohn već umro od AIDS-a, pa možda zato), postati najmoćnija osoba na svijetu dobijete uznemirujući uvid u sve što je danas trulo u državi Americi.

Okosnicu filma čini Trumpov odnos sa svojim mentorom Cohnom u svojevrsnoj političkoj verziji “Star Warsa” u kojoj Palpatine objašnjava svom štićeniku Darth Vaderu (ili u ovom slučaju Orange Vaderu) sve tajne mračne strane i kako biti uspješan biznismen u obećanoj zemlji, točnije ostvariti američki san. “Napad, napad, napad”, “ne priznaj ništa, demantiraj sve” i “nikada, ali nikada ne priznaj poraz” postulati su koje je Trump naučio i izrazito uspješno implementirao još od 70-ih naovamo, te će čak i njegove pristaše sigurno priznati kako su to osnovne smjernice njegovog političkog izričaja i danas. Taj element uzdiže film iz zone prosječnog biografskog ostvarenja, dok su ostali segmenti bezbroj puta viđeni. Ravno do dna, a film ima svoju temu i na Forumu.

04.11. (17:18)

Čak 90% svih ikada proizvedenih Ferrarija i dalje je na cesti

04.11. (17:06)

Facebook je zaradio preko milijun dolara na oglasima koji šire laži o izborima

04.11. (17:00)

Glasali ste, ali još uvijek niste izabrali predsjednika – dobrodošli u američku demokraciju

Kako američki izborni kolegij odlučuje tko će biti predsjednik

  • Izbori i izborni kolegij: Amerikanci glasaju prvog utorka nakon prvog ponedjeljka u studenom, ali ne biraju direktno predsjednika, već elektore
  • Uloga elektora: Elektori, njih 538, sastaju se u prosincu kako bi formalno glasali za predsjednika i potpredsjednika. Njihovi glasovi zatim se broje u Kongresu 6. siječnja
  • Sastav kolegija: Svaka savezna država ima elektore u broju koji odgovara broju članova u Zastupničkom domu i Senatu, s dodatna tri elektora za Distrikt Kolumbija
  • Sustav ‘winner-takes-all’: Većina država dodjeljuje sve elektorske glasove pobjedniku u toj državi, dok Maine i Nebraska svoje glasove dijele proporcionalno
  • Potrebna većina: Kandidatu treba najmanje 270 od 538 elektorskih glasova za pobjedu. Ako je broj glasova izjednačen, izbori prelaze u Zastupnički dom
  • Zašto ovakav sustav: Sistem je stvoren kao kompromis između narodnog glasovanja i zaštite interesa pojedinačnih država, kako bi se izbjeglo preglasavanje manjih država

N1, izgleda, donosi pogrešnu (zastarjelu) kartu. Zbog nešto izmijenjene demografske slike ona izgleda malo drugačije

04.11. (16:28)

Spasili gotovo izumrlu istarsku kozu: Ona nije samo simbol na grbu, već živi svjedok povijesti

04.11. (16:00)

Brze i kratke

  • Struja i plin u Hrvatskoj su među najjeftinijima u EU, pokazuju podaci Eurostata. Štern: “Ne bude li svjetskih kataklizmi, cijene neće rasti” (N1)
  • Posao medicinske sestre je težak i stresan, a nedostaje ih na svim odjelima (HRT)
  • U Moldaviji prebrojano 92 posto glasova, aktualna prozapadna predsjednica preuzela vodstvo (N1)
  • Dobar posao u Virovitici: Kirina optužuju da sadi 1300 stabala po 10 puta većoj cijeni. Sve radi tvrtka jednog HDZ-ovca (Nacional)
  • Nitko ne želi raditi u školi: Predmeti nerijetko s nestručnom zamjenom, najteže je naći zamjenu u prirodoslovnim predmetima, matematici, tehničkoj kulturi…. (HRT)
  • Superval+ krenuo u drugu sezonu u Vintage Industrialu – odlične svirke srednjoškolskih bendova, ali mali broj ljudi na njima, kažu na Ravno do dna (a (ne)zastupljenost takve glazbe na TV-u krenuli komentirati i na Forumu)
04.11. (15:00)

Neki već imaju ispruženu ruku da čestitaju jednome od njih...

Starešina: Prognoza pobjednika američkih izbora ovisi o tome koje ste medije pratili

Iako je u objavljenim predizbornim anketama utrka izjednačena, uz blagi prelazak Trumpa u vodstvo, one neobjavljene ankete, čini se, pokazuju drukčije rezultate – uvjerljivu Trumpovu pobjedu. Oni koji su pratili izbornu kampanju izravno, svjedočili su potpunoj podijeljenosti američkog društva i političkih tabora, potpunoj grubonavijačkoj svrstanosti glavnostrujaških medija uz kampanju Kamale Harris. Oni koji izbornu kampanju prate u europskim glavnostrujaškim medijima, mogli su dosad pratiti uglavnom narativ Kamale Harris. Dijelom zbog takva jednostranog informiranja, većina europskih političara, pa i onih iz redova pučana, strepi od ​Trumpova povratka u Bijelu kuću. U Hrvatskoj također. Strahovi su djelomično opravdani. Osvoji li Trump Bijelu kuću, i ekonomski i politički i vojni procesi svakako će se ubrzati. No, nema straha da će uništiti NATO. Višnja Starešina za Lider.

04.11. (14:00)

Ipak ništa od raja za bicikliste

Prometne navike građana u gradovima – izazovi, navike i potencijali za budućnost

Većina građana Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka preferira automobil kao prijevozno sredstvo, no sve je veća svjesnost o izazovima koje uzrokuje promet u gradovima, poput gužvi i nedostatka parkirnih mjesta. Građani smatraju da bi unapređenje infrastrukture, poput gradnje dodatnih cesta, parkirališta i kružnih tokova, moglo poboljšati stanje. Biciklizam je popularan, osobito u Osijeku, ali postoje problemi s biciklističkim stazama i sigurnošću. Iako većina podržava češće korištenje bicikala i romobila u budućnosti, malo tko planira promijeniti svoje navike. Revija HAK

04.11. (13:00)

Ukoliko se odluče ploviti nepoznatim vodama

Dežulović: SOS za Slavoniju

SOS za istok Hrvatske: Slavonija postala siromašnija od Srbije! – glasio je novinski naslov, i Hrvatima su nakon trideset pet godina konačno osvijestili razmjere propasti njihove žitnice, kako su joj tepali u vrijeme kad je tom slavnom povijesnom regijom još raslo žito i talasalo ono davno zlatno klasje iz preporodnih pjesama i učeničkih sastavaka. Ništa kataklizmu slavne Slavonije Hrvatima nije osvijestilo kao posljednji izvještaj Eurostata, koji kaže da je gotovo trećina Slavonije siromašna ili na granici siromaštva. Ima o tome – o SOS-u za Slavoniju – poučna jedna povijesna priča, koja počinje u osvit prošlog stoljeća, siječnja 1904. godine.

Na historijski Slavonijin SOS odazvali su se brodovi Prinzess Irene i Batavia, spasivši svih četiri stotine putnika, a britanski Board of Trade pokrenuo je uskoro istragu koja će pokazati kako je “Slavonia bila deset i pol milja izvan predviđenog kursa, ploveći brzinom neprilagođenom vremenskim uvjetima”. Prije nego što je proglašena totalnim gubitkom i prepuštena moru, iz brodske je olupine prema pedantnom zapisniku spašeno ukupno četiri stotine vreća kave, dvjesto bačava ulja i dvadeset pet poljoprivrednih strojeva – sve što je ostalo iza oronule, propale, uništene i napuštene Slavonije. Boris Dežulović za Novosti

04.11. (12:00)

Kozmetika kozmičkih industrijalaca

Postnikov: Kapitalizam s klaunskim licem

Bezos i Musk su kao yin i yang: nerazdvojni suparnici, sparing partneri u svemirskoj utrci, dugogodišnji pretendenti na titulu najbogatijeg čovjeka svijeta. (Trenutni rezultat, u milijardama dolara: 239,9 za vodećeg Muska naspram 212,3 za drugoplasiranog Bezosa). Pritom se, na zadovoljstvo globalne publike, već dvadesetak godina otvoreno ne podnose.  Dvojica najbogatijih ljudi na svijetu slažu se oko podrške Donaldu Trumpu. Potporu najjezivijem među političkim klaunovima ne pružaju, doduše, s jednakim entuzijazmom. Elon Musk je Trumpov neskriveni fan, Jeff Bezos samo oportunist, ali rezultat je u osnovi isti. Nije dakle neophodno da gledamo, rezultat ionako znamo. Jer čak i ako Trump ne pobijedi, za Muska i Bezosa ništa se značajno neće promijeniti. Oni ovu utakmicu ne mogu izgubiti. Kako i bi: najmoćnija država svijeta financira njihova obećanja života na drugim planetama, a oni već uništavaju jedinu planetu na kojoj možemo živjeti. Boris Postnikov za Novosti.

04.11. (11:00)

Novi oblik života – bez evolucijskih zaobilaznica

Sintetičke stanice u nastajanju: Projekt BaSyc otkriva svijet umjetnog života

Nizozemski konzorcij BaSyc korak je bliže stvaranju potpuno umjetnog života, nastojeći izbjeći evolucijske “neefikasnosti” poput zaobilaznog živca žirafe. Koristeći pojednostavljeni dizajn, BaSyc je osmislio umjetne stanice s tek pet ključnih elemenata za proizvodnju energije, u usporedbi sa stotinama u prirodnim mitohondrijima. Nova postignuća uključuju umjetne vezikule s električnim nabojem, što omogućava složene stanične funkcije. Ovaj bi projekt, financiran s 18.8 milijuna eura, mogao uskoro dovesti do sintetičkog života, dok je njegov nasljednik, EVOLF, već osigurao dodatnih 40 milijuna za nastavak istraživanja. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

04.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Krešimir Macan iz SAD-a za N1: Trump priprema teren za slučaj izbornog poraza (N1)
  • Drastičan pad poljoprivredne proizvodnje: peradi 2 milijuna manje, svinja 169.000, a ovaca 106.000 (Danica)
  • Smijenjen načelnik Općine Murter, koji je novac općine trošio u bordelu (Index, RTL )
  • Sprječavaju nadutost i plinove: Jedite što više ove namirnice za zdrava crijeva – zeleno povrće, mahunarke i žitarice, fermentiranu hranu, a ne zaboravite i na čistu vodu (N1)
  • Najuspješniji influenceri: na vrhu MrBeast, Dhar Mann, Matt Rife, Charli D’Amelio, braća Stokes, Mark Rober, Alex Cooper… (Forbes)
  • Ovo može samo Max Verstappen! Nizozemac krenuo sa 17. mjesta i slavio u Brazilu (Sport klub)
04.11. (09:00)

Kockice koje igru znače

Kako su uspjeli: Lego. Od stolarske radionice do globalnog diva vrijednog milijarde

Legov put do legendarnog brenda kakav je danas nije bio ni jednostavan ni brz. Počevši kao mala stolarska radionica u Danskoj, Lego se razvijao kroz izazovne trenutke i inovacije, izgrađujući carstvo igre kockicu po kockicu. Vrijednost kompanije je lani procijenjena na oko 13 milijardi američkih dolara.

Priča o Legu počinje ranih 1930-ih s Oleom Kirkom Christiansenom, danskim stolarom iz malog grada Billunda. U početku je izrađivao namještaj u svojoj skromnoj radionici, ali Velika depresija pogodila je njegovo poslovanje te ga prisilila na prilagodbu. Odlučio je početi s izradom drvenih igračaka, što je bila odluka proizašla iz nužde te je u konačnici preobrazila budućnost njegove tvrtke.

Christiansen je svaku igračku izrađivao s iznimnom pozornošću, fokusirajući se na kvalitetu i trajnost, vrijednosti koje će kasnije definirati brend. Ime Lego usvojeno je 1934. godine, a inspirirano je danskim izrazima “leg godt”, što u prijevodu znači “dobro se igraj”. Zaokret prema igračkama, u kombinaciji s novim imenom, označio je početak za brend koji će inspirirati generacije diljem svijeta. Index

04.11. (08:00)

Kupovina bez društvenog značaja

Arhitekt: Robne kuće imale su važnu društvenu ulogu, za razliku od šoping centara

Robne kuće bile su jedan su od simbola razvoja Jugoslavije jer osim za potrošačke potrebe služile su kao centralno mjesto okupljanja stanovnika, a u njima se prezentirao tehnološki napredak koji je dolazio sa zapada, objašnjava arhitekt i konceptualni umjetnik Antonio Grgić. U vrijeme Jugoslavije funkciju šoping centara imali su objekti koje i danas znamo kao robne kuće, ali njihova je namjena bila šira i kompleksnija od sadašnjih prigradskih kompleksa koji su namijenjeni isključivo konzumerizmu. Državno vodstvo tada je tražilo novi model socijalističkog razvoja, a iz takve prekretnice, između ostalog, stvorene su robne kuće koje se, osim nekih, minimalno razlikuju formom, ali se razlikuju po gabaritima te su lako prilagodljive prostoru u koji ih se smještalo. HRT

04.11. (00:00)

O, Majko Božja

Groupie: Sveta Marijo, čuvaj žive i mrtve Hrvate

Kao u nekom jungovskom sinkronicitetu, pred crkvom preko puta trešnjevačkog placa zatekao sam supruga Marije Selak, Ninu Raspudića. Pred crkvom je imao mali štand na kojem je pisalo: Marija za Hrvatsku. Nakon što smo se srdačno pozdravili, upitao me:

“Svirac, ti vjeruješ u Mariju?”

“Naravno. Samo ljevičari ne vjeruju.”

“Imaš pravo. I zato je svi mi desničari i centar moramo podržavati, slušati, vjerovati u nju…”

“Da, ja sam joj spreman i hodočastiti. Meni samo Marija može pomoći da promijenim svoj grešni život pun perverzija.”

“To si lijepo rekao. Hoćeš li se onda potpisati za Mariju?” Raspudić mi je pružio kemijsku olovku.

“Da, hoću… A kad se kreće?”

“Gdje kad kreće? U kampanju?”

U Međugorje.

“Čekaj, ti misliš da ja tu skupljam ljude za izlet u Međugorje?” Raspudić nije postao ništa manje nervozniji od mene.

“Pa da, šta bi drugo radio na štandu pred crkvom?”

“Skupljam potpise za Marijinu kandidaturu za predsjednicu!”

“Za Mariju, tvoju ženu? Mariju Selak?”

“A nego za koga? Za Majku Božju!?”

Nacionalna groupie

03.11. (23:00)

Good news, everyone!

Nova nalazišta plina i nafte znatno smanjuju hrvatsku ovisnost o uvozu energenata

Prema izmijenjenim ugovorima, Hrvatskoj ukupno pripada više od 50 posto novčanog toka projekta od eksploatiranih količina nafte i plina pa će tako i država više zaraditi od dva nova nalazišta ugljikovodika u blizini Kutine i Siska, otkrivena u kolovozu i rujnu. Riječ je, kako nam je objašnjeno u Agenciji za ugljikovodike, o vrlo izdašnim nalazištima ugljikovodika koja su posebno važna zbog činjenice da Inina plinska polja u sjevernom Jadranu iz godine u godinu bilježe se veći prirodni pad proizvodnje i rezerve se u njima rapidno smanjuju. Važnost novih nalazišta plina i nafte raste zbog same činjenice da je njima Hrvatska dodatno smanjila ovisnost o uvozu energenata. Nacional

03.11. (22:00)

Brze i kratke

  • Tisuće ljudi okupilo se na prosvjedu u Beogradu: Ostavljali “krvave” šake ispred zgrade Vlade (N1), fotografije prije i poslije dokazuju – nadstrešnica je proljetos dodatno opterećena (Index), navodno u radove od 65 milijuna eura nije utrošeno ni 15 (Index)
  • Zovu je ‘kraljicom anketa‘, baš nikada nije pogriješila, tvrtka Selzer & Co sada prognozira pobjedu Kamale Harris u Iowi (Jutarnji)
  • Nova poskupljenja: Cijene hrane i pića rast će i dalje, upitan je samo postotak (Lider)
  • Završila izgradnja Podravkinog logističko-distributivnog centra. Zapošljavat će 100 radnika (Forbes)
  • Kamala Harris se pojavila u emisiji ‘Saturday Night Live’ (HRT)
  • Nacional: Ante Ćorušić prvo se prijatelju požalio da mu prijete, a nedugo potom s vrha stepenica pao na glavu, nije isključeno da se namjerno bacio
  • Ispovijest bivše prostitutke iz Zagreba: ‘Nisam mrzila mušterije nego one koji su me u taj posao natjerali’ (Večernji,  24sata)
03.11. (21:00)

Ako ti se razgovara o nečemu, pokreni podcast

Podcasti su prostor slobode, zato vidimo i kretene i genijalce

U vrijeme senzacionalizma i ganjanja klikova, mogu li mediji ponuditi kvalitetan sadržaj koji oplemenjuje publiku i preživjeti? Najpoznatiji podcaster u regiji tvrdi da je upravo podcast ta nova forma koja će zadovoljiti ljudsku potrebu za kulturom i dubinom. Podcast je prvi i trenutno jedini medijski format koji je potpuno nezavisan i upravo zbog toga toliko brzo raste, kaže Galeb. Prisjetio se kako je još 2022. godine postojalo oko 4.000.000 aktivnih podcasta koji redovito objavljuju epozode, a čak 50 % novih podcasta pokrenuto je samo te godine. Taj prostor slobode ujedno i opasan jer aposlutna sloboda ima pozitivnu i negativnu stranu koju Galeb uspoređuje sa slobodom i anonimnošću u svijetu kriptovaluta. Ne postoji sustav koji ih regulira ili kontrolira, a isto je sa slobodnim prostorom u medijima kao što su podcasti. Netokracija

03.11. (20:00)

Misli na sebe, ali i na druge

Alen Vitasović kod Stankovića: Nagli uspjeh me potaknuo da više pijem

U emisiji govorilo se o ljudima koji su pali, digli se, otvoreno progovorili o problemima i svojim primjerom mogu poslužiti nekim drugim ljudima da ne rade iste greške. Svira klavijature, klavir, saksofon, flautu, gitaru i bubnjeve, ali na koncertima uzima druge instrumentaliste. Odsvirao je sam u studiju 90 posto svojih aranžmana, za više od 200 pjesama. Dodao je kako se od ZAMP-a ne može živjeti.

Nisam ni razmišljao da ću nešto postići, kao što se meni kasnije dogodilo. Glazbenik sam u srcu i uvijek sam maštao. Livijo mi je rekao da sam trebao završiti neki fakultet i ili žestoki tečaj da se snađem u onome što je mene snašlo. Iz jednog sela, odjednom si u Lisinskom. To sam gledao samo na televiziji. Puno novinara, putovanja, izgubljene noći, ogromna popularnost preko noći i sve te curice koje vrište, to je mene jako traumatiziralo. Koliko mi je u tom trenutku bilo drago, toliko sam bio slomljen čovjek. Alkohol ne bih nikome preporučio, ali to me držalo na površini gdje si bez menadžera i nepripremljen.

Javna sam osoba koja je priznala problem s alkoholom i to se kod mene zna. Uvijek ću biti stigmatiziran kao alkos, dok neki iza mene padaju po podu ili cesti, za njih ne zna nitko. U državi je puno slučajeva koji se ne liječe. Ja sam na vrijeme odlučio stati tome na kraj. HRT

03.11. (19:00)

Glazbeni program u podbačaju

Jagatić: Muzika za gluhe, slijepe i nijeme urednike HRT-a

Ako nečega ima u velikim količinama u Hrvatskoj onda su to sigurno bez svake sumnje glazbeni festivali posvećeni svim glazbenim žanrovima. Vrhunac glazbene produkcije HRT-a je prijenos DORE i Eurosonga, dodjela nagrade Porin, show program poput The Voicea ili pak A strane i to je to. Što se doista događa na sceni, tko puni dvorane, čiji su koncerti najposjećeniji, koga muzički kritičari najviše hvale, tko su nove zvijezde u usponu je za njih nevažno. Samo u Zagrebu su ove godine nastupili Grace Jones, Khruangbin, Steel Panther, The Hu, Thievery Corporation, Body Count, Dropkick Murphys, Einstürzende Neubauten, Jesus and Mary Chain, Nick Cave itd. Jazz zvijezde dolaze sa svih strana svijeta, a nije nešto popraćen niti INmusic. Dosta je neobjašnjivo i teško za shvatiti zašto se u programu Hrvatske televizije ne nalazi niti jedna jedina emisija posvećena aktualnoj hrvatskoj pop rock sceni. Jednako teško kao i shvatiti zašto ne informiraju svoje gledatelje o događanjima i zvijezdama (ne uključujući skandale) s globalne pop rock scene. Dubravko Jagatić za Muziku

03.11. (18:00)

Opreznije s papučicom gasa

Načinom vožnje utječete na potrošnju goriva, možete je i smanjiti

Istraživanja su pokazala da variranje brzine između 75 i 85 km/h svakih 18 sekundi može povećati potrošnju goriva za čak 20 posto. Način na koji upravljate papučicom gasa ima ogroman utjecaj na potrošnju goriva. Naglo ubrzavanje i česte promjene brzine značajno povećavaju potrošnju. Umjesto toga, pokušajte ubrzavati postupno i održavati konstantnu brzinu kad god je to moguće. Stručnjaci preporučuju da za ubrzavanje od nula do 20 km/h potrošite oko pet sekundi. To možete vizualizirati tako da zamislite otvorenu šalicu kave na kontrolnoj ploči – cilj je ne proliti je. Kad jednom postignete željenu brzinu, održavajte je što je moguće konstantnijom, piše net.hr. Poslovni

03.11. (17:00)

Otpad s korisnim značajkama

Enigma mokraćne kiseline: otpadna molekula koja je pomogla oblikovati ljudsku evoluciju

Većina životinjskog svijeta se svojeg metaboličkog otpada rješava putem sofisticiranog enzimskog procesa, ali ljudi su u tom pogledu iznimka. Dok su ostali sisavci tijekom 200 milijuna godina evolucije zadržali taj enzim koji razgrađuje mokraćnu kiselinu, naši preci su ga prije par milijuna godina evolucijski izgubili, ostavljajući bubrezima nezahvalan zadatak izbacivanja nerazgrađene mokraćne kiseline iz naših tijela. Mokraćna kiselina je izravan otpadni produkt razgradnje purina, spojeva koji se nalaze u mnogim namirnicama: crvenom mesu, plodovima mora, alkoholnim pićima…. Tijelo se mokraćne kiseline rješava jer je u metaboličkom smislu nepotrebna i beskorisna, a povrh toga, kada se u organizmu nalazi u većim količinama može izazvati vrlo neugodan oblik upale zglobova: giht. No, nema samo negativan predznak. Postoje sugestija da smo urikazu izgubili zbog održavanja krvnog tlaka u uvjetima niskog unosa soli, a mogla bi biti povezana s višom razinom antioksidativne zaštite. Igor Berecki za Bug

03.11. (16:10)

Uginuo najveći krokodil u zatočeništvu, star više od 110 godina

03.11. (16:00)

Brze i kratke

  • Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja (N1)
  • Novi podaci: hrana u Hrvatskoj prošli mjesec osjetno poskupjela (Danica)
  • Kinezi izgradili divovsku vjetroelektranu: Sama napaja grad od 55.000 kućanstava (tportal)
  • U projektu rekonstrukcije zgrade u Novom Sadu nije sudjelovao ni jedan jedini stručnjak (Nacional), na silu odveli organizatora prosvjeda (Index), betonska nadstrešnica željezničkog kolodvora u Novom Sadu urušila se u petak oko 12 sati. Poginulo je 14 osoba, među kojima su dvije djevojčice u dobi od 9 i 5 godina. Osamnaestogodišnji mladić i djevojke od 21 i 23 godine teško su ozlijeđeni i životno ugroženi. Mladiću od 18 godina amputirana je noga. Identificirano je 14 žrtava (Index)
  • U utorak će se znati tko će biti idući američki predsjednik (ili predsjednica), presudna bi mogla biti pitanja o ilegalnoj imigraciji i prava na pobačaj (N1)
03.11. (15:00)

Nisu ni travari bili ludi

Dragoljub – panaceja iz našeg vrta

San o lijeku za sve bolesti, ili kako bi se to grčki reklo o panaceji, star je valjda koliko i čovjek. U Kini su imali eliksir besmrtnosti, a u Europi su tragali za kamenom mudraca koji sve metale pretvara u zlato, a liječi  i sve bolesti. Pa kao što savršenstvo metala treba tražiti u zlatu, tako i savršenstvo čovječjeg tijela treba tražiti u zdravlju. U milijunima godina dugoj borbi za opstanak biljke su razvile osebujne načine obrane od parazita, bakterija i virusa, a ta se obrana na kraju svodi na smjesu organskih spojeva koji u sinergiji djeluju protiv svih neprijatelja s kojima se biljka susretala i još se susreće. Jedna takva biljka je dragoljub, od čijeg su dijelova naši znanstvenici napravili čaj – i to ne bilo kakav, i to uz pomoć mikrovalne pećnice, odnosno upotrebu mikrovalnih zračenja. Razlika se vidjela već na prvom i, rekao bih najvažnijem testu, testu citotoksičnosti prema stanicama raka grlića maternice (HeLa), raka debelog crijeva (HCT116) i raka kostiju (U2OS), a djelotvornima su se pokazali i u borbi protiv bakterija. Nenad Raos za Bug

03.11. (14:00)

Uskoro se ponovno vozamo u zlatnim kolicima

Osnivač ZFF-a: Na našim je projekcijama uvijek navijačka atmosfera

Ove godine smo imali najviše prijava do sada – po nekoliko stotina filmova u svakoj od kategorija – pa je proces selekcije bio dug, ali smo jako zadovoljni odabranim. I u dugometražnoj i kratkometražnoj konkurenciji prikazujemo po deset filmova, od kojih je film zatvaranja izvan konkurencije. Izbor je prilično šarolik i publika će moći pogledati po našem sudu izvrsne filmove iz svih krajeva svijeta – od Tajlanda preko Litve do Srbije – koji se razlikuju po odabranim temama i redateljskim pristupima. Prikazat ćemo i feel good filmove i zanimljive obiteljske drame, naslove koji se bave odrastanjem i one koji se bave određenim povijesnim periodom. Uz Glavni program, tu su i stalni programi – natjecateljski “Ponovno s nama”, u kojem se autori čije smo prve ili druge filmove prikazali na prijašnjim izdanjima festivala bore za nagradu Zlatni bicikl. Tu je i “Velikih 5”, u kojem prikazujemo uratke iz pet najvećih europskih zemalja, “Kino Kino”, program za najmlađe, a imamo i novi-stari “Program plus”, koji je namijenjen srednjoškolcima i malo starijima od njih. Kaže Boris T. Matić za Novosti.

03.11. (12:00)

Parkiralište kao ogledalo demokracije

Jergović: Kratka povijest parkiranja u Zapruđu

Baveći se parkiranjem u središtu grada gradonačelnik Tomislav Tomašević i skupina Možemo!, pod kojom je i Zagrebparking, uvela je kvartovsko parkiranje u centru, te je u još nekim dijelovima Novog Zagreba uvela naplatu parkiranja. Na molbe i potpise građana iz Zapruđa su se oglušili, iz čega se može zaključiti da je ovom kvartu namijenjena sudbina slobodnog javnog parkirališta onih koji pristižu u Zagreb i kojima je parkiranje po zatvorenim javnim garažama skupo, kao i radnicima iz okoline, koji u grad dolaze u svojim autima. Zapruđe time, i ne samo time, postaje žrtvovana gradska periferija, bezvrijedna u svakom pogledu, postaje predgrađe Jakuševca, odbačeni i žrtvovani kvart, gdje po potrebi možemo odložiti svoje četverokotačno smeće.

Trabunjanje o izborima kao o prazniku demokracije prikriva suštinu njezina nefunkcioniranja. Smjenjujući jedne da bismo, ukoliko nas je baš mnogo, postavili druge, ne postižemo ništa ukoliko su i jedni, i drugi savršeno neosjetljivi na demokratsku svakodnevicu. Da nisu bili previše zadrti, i da su imali televiziju i društvene mreže, i Staljin i Hitler mogli su si dopustiti po jedan praznik demokracije svake četiri ili pet godina. Činjenica da mi u Zapruđu ne možemo ispred svojih zgrada parkirati svoje aute, a to smo mogli prije nego što je započela naplata parkiranja u Središću, pitanje je jedne loše politike. Miljenko Jergović za soj blog

03.11. (11:00)

Zanimljive, lijepe i tajnovite

Romantični simbol starog Japana – gejše – nose u sebi vrline koje su i danas privlačne

Te vrhunske umjetnice i pametne sugovornice, trenirane da gostima pruže osjećaj najboljeg gostoprimstva i posebnosti, nepravedno je sagledavati isključivo kroz prizmu seksualnih objekata, kakvima ih se često površno doživljava. One su inspiracija kako spojiti nježnost i eleganciju s profesionalnom izvrsnošću i sposobnošću mudrog izricanja artikuliranog stava. Smatra se da su u posao vrhunskih umjetnica čiji je zadatak zabavljati goste i s njima lijepo razgovarati uvedene sredinom osamnaestog stoljeća. Do tada su to obavljali muškarci, a predaja kaže da su u samo 25 godina istisnule muškarce iz te profesije. Zagonetne su i tajnovite, a senzualnost njihove pojave oslanja se na prepuštanje mašti. Iz serijaala Gorana Milića What’s up Japan? HRT

03.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Pojavila se snimka urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu iz drugog kuta, na Indexu kažu da će temu zbog tamošnje cenzure i potencijalnog  zataškavanja slučaja u Srbiji pratiti intenzivno (Index), iako službeno kažu da se na nadstrešnici nije radilo u sklopu obnove, pojavila se snimka da se na njoj nešto izvodilo prije nekoliko mjeseci, samo nije poznato što (Index)
  • U vukovarskom Podunavlju pošumljeno 10.000 četvornih metara: Korišteni dronovi i sjemenske bobice (Green)
  • Rani hrčak ili Gyromitra esculenta smrtonosno je otrovna gljiva. Njezino latinsko ime sugerira da je jestiva – što i jest – ali samo ako se ispravno spremi. U Finskoj je serviraju kao specijalitet u restoranima (DW)
  • Dimnjačari imaju pune ruke posla, a sve je manje obrta (HRT)
  • Umirovljeni inženjer na Mljetu stvorio samoodrživu eko oazu (HRT)
03.11. (09:00)

Izbori iz kuta ulagača

Evo popisa dionica i sektora koji bi mogli utjecati na ishod američkih izbora

  • Trumpova pobjeda ili republikanski zamah mogli bi podići banke na Wall Streetu kao što je JPMorgan Chase, Bank of America i Wells Fargo. ‘Receptivniji‘ regulatorni pristup digitalnoj imovini pod Trumpovom pobjedom mogao bi koristiti kripto dionicama – MicroStrategy, Riot Platforms, MARA Holdings, Hut 8 i Bit Digital popeli su se između 3,4 posto i 45 posto u listopadu.
  • Energija: Analitičari Morgan Stanleya vjeruju da bi Trumpovo predsjedništvo moglo dati prioritet smanjenju regulatornog opterećenja domaće proizvodnje nafte i plina, dok bi istovremeno razmatrale mogućnost restriktivnije trgovinske politike.
  • Pobjeda Kamale Harris imala bi pozitivno kretanje za dionice građevinskih tvrtki, farmaceutskih divova, a najavljeno oporezivanje korporacija i bogatih uključuje stopu poreza na dobit od 28 posto i to bi moglo pomoći deficitu SAD-a.  Zelena energija mogla bi dodatno napredovati pod Harris, s potencijalom za povećanje poticaja i politika podrške

Lider

03.11. (08:00)

Pa nećemo baš sve dati kapitalistima

Državno vlasništvo ključnih resursa kao jamac stabilnosti i razvoja

Države koje strateški upravljaju svojim resursima, poput energetike i vode, ostvaruju gospodarski rast i očuvanje suvereniteta. Primjer JANAF-a, koji je zadržao stabilnu opskrbu tijekom globalnih kriza i investirao u obnovljive izvore, pokazuje kako državna poduzeća mogu biti profitabilna i uspješna. Ključ za budućnost leži u daljnjem podizanju standarda upravljanja, diverzifikaciji poslovanja i očuvanju kritičnih resursa pod državnim vlasništvom kao temelju dugoročne održivosti i zaštite nacionalnih interesa. Poslovni

03.11. (00:00)

Nesretna generacija

Poslodavci namjeravaju mladima smanjiti plaće iako je plaćanje zdravstvenog doprinosa njihov trošak

Vlada je u saborsku proceduru uputila set zakona u sklopu novog kruga porezne reforme kojom se, među ostalim, ukida fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih do 30 godina. Zbog te olakšice poslodavci mladima nisu trebali plaćati doprinos na zdravstveno osiguranje te im je bio smanjen ukupan trošak rada. Fiskalna olakšica ukida se s prvim danom 2025. godine, ali svi oni koji olakšicu koriste, iskoristit će je do kraja, odnosno do isteka zakonskog roka od pet godina. Posljednjih tjedana medijskim istupima poslodavci pritišću Vladu da odustane od ukidanja fiskalne olakšice poslodavcima koji zapošljavaju mlade. Mladi koji izlaze na tržište s ukidanjem te mjere oslobađanja plaćanja zdravstvenog doprinosa jednostavno će biti manje zapošljavani i opet će odlaziti u inozemstvo i onda nećemo dobiti ono što smo htjeli u kontekstu solidarnosti u prikupljanju sredstava za zdravstveni sustav – rekli su iz Udruge Glas poduzetnika. Faktograf

02.11. (23:00)

Malo adrenalina nekad nije na odmet

Horori su nam zapravo korisni. Znanost je objasnila zašto

Ljudi vole krimiće i horore, true crime dokumentarce, crnu kroniku i često uspore kad se voze pokraj automobilske nesreće. Ovaj fenomen dobro je istražen u psihologiji i poznat je pod nazivom “morbidna znatiželja”. To je pojam koji opisuje ljudsku sklonost istraživanju i promatranju sadržaja povezanih s opasnošću, smrću, nasiljem i drugim negativnim aspektima života, često iz osjećaja fascinacije i potrebe za razumijevanjem nepoznatog. Ova vrsta znatiželje nije nužno patološka, već se može smatrati prirodnim psihološkim fenomenom koji ljudima pomaže da se nose sa strahovima, da se pripreme za moguće opasnosti te da bolje razumiju granice vlastitih emocionalnih doživljaja i reakcija. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

02.11. (22:00)

Brze i kratke

  • Diplomatski skandal: Anušić prkosi Plenkoviću i Orbanu i tjera Vladu da se izjasni o velikomađarskim pretenzijama (Nacional)
  • Izrael tvrdi: Ubili smo jednog od posljednjih Hamasovih dužnosnika (Nacional)
  • Izbore u Americi odlučit će sedam država – Harris ima marginalnu prednost u Michiganu i Wisconsinu, a dvoje kandidata izjednačeni su u Pennsylvaniji (Večernji)
  • Neće se izvući ni oni koji već dugo rentaju stanove. Stiže retroaktivna primjena suglasnosti suvlasnika (Forbes)
  • Kako djeluje magija? Mađioničari otkrili tajne koje koriste (N1)
02.11. (21:00)

Zato su vječni

Rasipanje dijamanata nebom moglo bi ohladiti planet, ali po koju cijenu

Znanstvenici desetljećima razmišljaju o tome bi li zamagljivanje atmosfere reflektirajućim česticama moglo stvoriti dovoljno sjene da se suprotstavi učincima zagrijavanja nastalim od viška stakleničkih plinova. Ispuštanje desetaka milijuna tona plina u atmosferu najvjerojatnije bi smanjilo prosječnu globalnu temperaturu za nekoliko stupnjeva, ali moguće je da nam se ne bi svidjele nuspojave takve operacije: oštećenje ozonskog omotača, zagrijavanje stratosfere i povratak kiselih kiša samo su neke od mogućih posljedica koje bismo trebali razmotriti. Jedan od glavnih i često zanemarenih faktora je tendencija da se čestice zgrudavaju ili talože dok lebde, kažu istraživači. Najefikasnija opcija su usitnjeni dijamanti, no problem je cijena: 600.000 američkih dolara po megatoni, zbog koje bi ukupni račun brzo narastao na stotine bilijuna dolara. Bug

02.11. (20:00)

Nezgodni Facebook postovi i miris napalma ujutro

Drago Pilsel: Slovo o još jednom (ne)uspjehu, u Nacionalu

Naime, Bero, kako ga svi zovu u redakciji, mi reče da je Nacional u ozbiljnim financijskim problemima, da pokrenuti radio jako puno košta, da mora ”rezati troškove” (spominjao je i priloge koje idu uz Nacional) i da, eto, nisam ja nešto krivo učinio nego, tako, da mi se mora zahvaliti i neko vrijeme ukinuti moju (religiološku) kolumnu. Posljednju takve vrste (gdje se progovaralo o crkvenim anomalijama) u hrvatskim tiskanim medijima. Tako sam se dvoumio, sve do petka, javno progovoriti i iznijeti navodno službeni razlog ”izlijetanja u zavoju”. U petak sam prelomio i na Facebooku napisao objavu nakon koje je uslijedila Berina, po meni ružna, reakcija. Ostalo je u zraku da bi možda Bero popustio pritiscima ili sugestijama iz visoke crkvene adrese, zbog jedne od kolumni. Ja to ne vjerujem: mislim, to jest, volio bih i dalje vjerovati da je Bero nesklon takvim kompromisima. Bez obzira na svemu ja smatram Berislava Jelinića važnim imenom našeg novinarstva i imam razumijevanje za ono kroz što sada prolazi. Drago Pilsel za Autograf.

02.11. (19:00)

Dobar dio nacije pati od toga

Basara: Traktat o monomaniji

Mo­no­ma­ni­ja je pa­r­ci­jal­ni men­tal­ni po­re­me­ćaj obe­le­žen op­sed­nu­to­šću jed­nom je­di­nom stva­ri ili ide­j­nim sa­dr­ža­jem, sve do op­sed­nu­tos­ti tim ira­cio­nal­nim ko­m­ple­k­som mi­sli kao fi­k­snom ide­jom; to je bo­le­sni na­gon za isti­ca­njem sa­mo­ga se­be kao izu­ze­t­ne li­č­nos­ti, ili na­gon za be­smi­sle­nim ra­d­nja­ma. Pre­po­zna­je­te li u ovoj de­fi­ni­ci­ji ne­kog iz svo­je bli­že i da­lje oko­li­ne ili mo­žda ne­ku li­č­nost iz svih obla­sti ži­vo­ta i ra­da. Ako ne pre­po­zna­je­te, to zna­či da ste i sa­mi mo­no­man. Mo­je in­te­re­so­va­nje za fe­no­men mo­no­ma­ni­je da­ti­ra s kra­ja osa­m­de­se­tih go­di­na XX ve­ka, ka­da sem se na­šao zdra­vo uzi­bre­ćen – što sa­mo go­vo­ri ko­li­ki sam bio mlad ma­j­mun – či­nje­ni­com da su di­l­be­ri/ke ko­ji su do ju­če bi­li op­sed­nu­ti di­ja­le­k­ti­č­kim ma­te­ri­ja­li­z­mom, Ti­tom i par­ti­jom, sle­de­ćeg da­na pos­ta­li op­sed­nu­ti pra­vo­sla­vljem – pa­r­don, sve­to­sa­vljem – i na­ci­jom. Svetislav Basara

02.11. (18:00)

Možda da se udruže

Ne postoji toliko vremena da bi majmuni pretipkali Shakespearea

Majmun koji bi nasumično pritiskao tipke na pisaćem stroju beskonačno dugo vremena na kraju bi sasvim slučajno ispisao kompletna Shakespeareova djela, kaže teorem o beskonačnom majmunu. Ovaj nadaleko poznati misaoni eksperiment koristi se da nam pomogne razumjeti načela vjerojatnosti i slučajnosti te kako slučajnost može dovesti do neočekivanih ishoda. Termin je poznat i u pop kulturi, od Simpsona do Vodiča kroz galaksiju za autostopere, a nova studija otkriva da bi trebalo nevjerojatno puno vremena, daleko dulje od životnog vijeka našeg svemira, da majmun koji tipka nasumično ispiše Shakespearea. Bug

02.11. (17:00)

Punk kakav bi i trebao biti

Amyl And The Sniffers – Cartoon Darkness: Obračun s hejterima

Treći album australskog pub rock/punk rock benda predstavlja kreativno raskrižje benda koji je odlučio eksperimentirati sa zvukom, no rezultat nudi više promašaja nego pogodaka. Amyl And The Sniffers u manje od deset godina prošli su impresivan put od cimera koji su dijelili stan u Melbourneu do jednog od značajnijih punk bendova ovog desetljeća. Na tom putu prometnuli su se u live atrakciju čija ih je reputacija dovela do turneja s bendovima kao što su Foo Fighters, The Smashing Pumpkins, i Green Day. Kroz desetljeće rada Sniffersi su se pozicionirali kao bend na strani slabijih i marginaliziranih pritom propitujući ustaljene ili nepravedne društvene norme te stereotipe. Drugi i sve važniji aspekt je Tayloričin prkos kritičarima benda i nje same. Upravo je taj fokus na kritičare napuhan do bizarnih razmjera na novom albumu „Cartoon Darkness“ koji je djelomično pretvoren u krležijansko pankerski „obračun s njima“. Ravno do dna, imaju i temu na Forumu.

02.11. (16:00)

Brze i kratke

  • Muškaraca nema, pa su Ukrajinke uzele stvari u svoje ruke: ‘Najvažnije je oružje’ (tportal)
  • Rupe u zakonu: Rusi servisiraju svoje supermanevarske lovce u Kazahstanu, a rezervne dijelove naručuju iz Indije, i tako izbjegavaju nametnute im sankcije (tportal)
  • Vučić o tragediji u Novom Sadu: Tražim i političku i kaznenu odgovornost (N1), mnogi krive radove, Kinezi koji su radili na obnovi: nadstrešnica nije bila predmet obnove (N1)
  • Koliki je uopće utjecaj predsjednika na gospodarstvo SAD-a? Tijekom proteklih 15 godina američko gospodarstvo postizalo je dobre rezultate u usporedbi s drugim zemljama, bez obzira na to tko je bio u Bijeloj kući (DW)
  • Forbes donosi rang listu preminulih zvijezda koje su ove godine najviše zaradile – za svoje nasljednike: Michael Jackson (600 milijuna dolara), Freddie Mercury (250 milijuna), Dr. Seuss (75 milijuna), Elvis Presley (50 milijuna), Ric Ocasek (45 milijuna), Prince (35 milijuna)…
02.11. (14:00)

Tjedan kada je svijet izgubio kompas

Tjedan katastrofa: od poplava u Španjolskoj do turbulencija na Bliskom istoku i u autoindustriji

Najvažniji događaji koji su obilježili tjedan:

  • Bliski istok
    • Izrael je napao vojne ciljeve u Iranu u tri vala, kao odgovor na ranije napade na Izrael.
    • Naim Kasim imenovan je vođom Hezbolaha nakon smrti Hasana Nasralaha.
    • Izraelski parlament zabranio je rad UNRWA agenciji unutar Izraela, što bi moglo utjecati na milijune palestinskih izbjeglica.
  • Superizborni vikend
    • U Gruziji pobjedu je ostvarila stranka Gruzijski san, unatoč tvrdnjama o izbornoj manipulaciji.
    • Bugari su sedmi put u četiri godine birali novu vladu, a Japan je također izgubio stabilnost vladajuće stranke.
    • Urugvajci će se suočiti s drugim krugom predsjedničkih izbora, nakon što nijedan kandidat nije osvojio većinu glasova.
  • Španjolske poplave
    • Stotine poginulih u katastrofalnim poplavama u jugoistočnoj Španjolskoj; Valencia i okolica paralizirane, broj stradalih raste.
  • Sjeverna Koreja
    • Testirana nova interkontinentalna balistička raketa (ICBM) koja bi mogla dosegnuti SAD.
  • Rusko-ukrajinski sukob
    • Pregovori Kijeva i Moskve o smanjenju napada na energetske objekte, posrednik je Katar.
  • Volkswagen u krizi
    • Zbog neuspjeha s električnim vozilima, Volkswagen će zatvoriti tri tvornice u Njemačkoj i otpustiti radnike.
  • Europska “CIA”
    • EU razmatra osnivanje zajedničke obavještajne agencije, uz prijedlog bivšeg finskog predsjednika Saulia Niinistöa.
  • Švicarska deflacija i jak franak
    • Švicarska se suočava s prijetnjom deflacije zbog prejakog franka, a centralna banka razmišlja o deviznim intervencijama kako bi spriječila gospodarsku nestabilnost.

tportal

02.11. (12:00)

Kolo sreće se okreće

Tiho otpuštanje – novi trend u poslovnom svijetu kao odgovor na tihe otkaze

Prvo je bio quiet quitting, trend u kojem zaposlenici na svojim radnim mjestima diljem svijeta potiho počinju dizati ruke od previše posla, odnosno radili samo onoliko koliko zaista moraju, pa loud quitting gdje su jasno i glasno protestirali protiv previše posla. Zatim su poslodavci, shvativši do kuda je igra otišla, odlučili uzvratiti istom mjerom te svojim zaposlenicima na neprimjeran i mudar način zadavati složenije zadatke i očekivati od njih razvoj novih vještina, izvlačeći tako više od postojećih radnika bez zapošljavanja novih osoba (quiet hiring). Sada je poslodavcima, naime, cilj namjerno otežati radne zadatke svojim zaposlenicima, u nadi da će upravo zaposlenici biti ti koji će dati otkaz, a sve kako bi se njihovi poslovi mogli automatizirati. Trend je najprisutniji u tehnološkim tvrtkama gdje zaposlenike planiraju zamijeniti – robotima i automatskim procesima ili uz pomoć AI. Lider

02.11. (11:00)

Nesigurno mjesto

Sigurno mjesto: Intimni prikaz upropaštenog i korumpiranog hrvatskog zdravstvenog sustava

Režijski elegantan i dirljiv prikaz suočavanja sa samoubojstvom brata, odnosno sina. Teška za obrađivanje, često tabuizirana tema, na bolnoj je uvjerljivosti dobila i jer je temeljena na stvarnom iskustvu Jurja Lerotića koji u filmu igra samoga sebe, a priču temelji na samoubojstvu svojeg brata, talentiranog snimatelja Jakova Lerotića. Lerotić u “Sigurnom mjestu” razornu priču o samoubojstvu pripovijeda dostojanstveno i točno, opisujući zločinački nemar javnozdravstvene birokracije i traumu koju ona uzrokuje bližnjima, a uz to, možda i važnije, destigmatizirajući žrtve suicida na način koji ranije nismo vidjeli u hrvatskom filmu. Lupiga o filmu koji je preksinoć prikazan na HTV-u.

02.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Procjenjuje se da je u poplavama u Španjolskoj poginulo oko 200 ljudi, 75.000 kućanstava u Valenciji je bez struje (Index)
  • Ekstremna oluja pogodila i Norvešku, poplave odnijele most i aktivirale klizišta (N1)
  • Uskoro razgovor s dupinima? Jedna udruga uz pomoć AI-ja želi dekodirati komunikaciju životinja (Forbes)
  • Iz godine u godinu Heidi Klum na Halloween zabavama redovito podiže letvicu, a svakim novim kostimom nadmaši samu sebe. Ove godine sa suprugom, glazbenikom Tomom Kaulitzom utjelovila je najomiljenijeg izvanzemaljca – E.T-ja i njegovu družicu – kostime su izrađivali godinu dana (tportal)
  • Kutlešina poruka povodom Svih svetih: Prepuštanje očaju dovodi do sebičnog zatvaranja u sebi (Nacional)
  • Otisak slavnog Banksyjeva djela prodan za više od 100 tisuća dolara (HRT)
  • Nakon dugo vremena komentira se i rad portala Monitora na Forumu. Ostavite i vi svoj komentar
02.11. (09:00)

Vikend nek počne u petak

U čak 45 tvrtki u Njemačkoj uveli radni tjedan od 4 dana uz istu plaću, rezultati su zanimljivi i ne skroz očekivani

Zaposlenici su doživjeli manje pritiska i osjećaja radne iscrpljenosti, zanimljivo je da su fizički bili čak i aktivniji – učinili su više koraka na dan nego „normalna” mjerna skupina, a povrh toga su u prosjeku spavali 38 minuta tjedno više. Produktivnost ne samo da nije pala, nego je negdje i porasla. Neki rezultati ne odgovaraju očekivanjima: i u tim tvrtkama nije bilo značajnije razlike u danima bolovanja, a još manje pozitivnog učinka je bilo za okoliš. No, istraživanje ima i neke nedostatke – od 45 tvrtki četiri je vrlo brzo otpalo, a i razmatrane tvrtke su vjerojatno ionako mislile uvesti skraćeni radni tjedan. Uz to, teško da tako mali broj tvrtki može biti reprezentativan za zemlju sa više od 3 i pol milijuna tvrtki, a i u nekim je branšama nezamislivo omogućiti djelatnicima takav radni tjedan, poput škola, bolnica, vatrogasnih službi i sličnih. DW

02.11. (08:00)

Razmaženi, ali sa stilom

‘Brat’ je engleska riječ godine i riječ za novi životni stil

Riječ “brat”, na engleskom originalnog značenja “derište”, redefinirana je kao “karakterizirano samouvjerenošću, neovisnošću i hedonističkim stavom” te ubrzo postao estetski pokret ljeta, objavio je rječnik. Pokret je nastao iz utjelovljenja ljubavi prema sebi, pozitivne slike vlastita tijela, a potiče neopterećenje prilikom stilskih odabira. Time označava oštar odmak od prethodnog trenda “čiste djevojke”, koji promiče elemente kao što su joga, rani odlazak u krevet i zalizana kosa. Leksikografi iz Collinsova rječnika smjestili su riječ “brat” na vrh popisa nakon što su pregledali medijske izvore, uključujući društvene mreže, jer je “prihvaćena u tako velikoj mjeri”. HRT

02.11. (00:00)

Vaša poruka na kotačima

Personalizirane registarske pločice: cijena, vrijeme čekanja i postupak

  1. Vrste pločica:
    • Po narudžbi: Kombinacije brojki i slova (npr. ST 2810 – JJ) bez vlastitog imena ili posebnih riječi.
    • Po izboru: Kreativnije kombinacije, uključujući imena i pojmove (npr. ZG MAJA – 00), uz dodatna ograničenja i nadzor MUP-a.
  2. Cijena:
    • Pločice po narudžbi: Par 36,90 eura (zamjena jednog komada 22,03 eura).
    • Pločice po izboru: Par 265,45 eura (jedan komad 199,08 eura).
  3. Vrijeme čekanja:
    • Standardno: Do 30 dana.
    • Žurni postupak:
      • Pločice po narudžbi – 48 sati (Zagreb) ili 96 sati (izvan Zagreba) za 86,27 eura.
      • Pločice po izboru – 48 ili 96 sati nakon odobrenja od MUP-a za 398,17 eura.
  4. Postupak narudžbe:
    • Provjeriti dostupnost kombinacije u stanici za tehnički pregled vozila.
    • MUP odobrava pločice po izboru kako bi spriječio neprimjerene poruke.
  5. Održavanje prava korištenja:
    • Pločice po izboru vrijede 5 godina. Pravo korištenja može se produžiti uplatom naknade. Ako se naknada ne uplati u roku, vlasnik mora vratiti pločice i odjaviti vozilo.

Ukratko, za efektan ulazak u promet investicija se isplati – važno je samo odlučiti koliko ste kreativni i koliko strpljenja (ili novca) imate za čekanje. Revija HAK

01.11. (23:00)

Sad i gugla umjesto tebe

ChatGPT dobio mogućnost pretraživanja interneta

Unutar popularnog AI chatbota sada se više ne mora koristiti isključivo set podataka na kojima je jezični model treniran, već se u njegove odgovore počinju uključivati i podaci dobiveni izravnim pretraživanjem weba. Alat se aktivira klikom na pripadajuću ikonu, upiti se postavljaju prirodnim jezikom kao i ranije, no ChatGPT je sada ažurniji i može s Interneta “povući” informacije kao što su svježi sportski rezultati, vremenska prognoza i slični. Prilikom odgovora na redovna pitanja, ChatGPT će se također moći poslužiti pretraživanjem, kao što to, primjerice, čine Gemini ili Copilot. Svi oni, koji su se bili upisali na listu čekanja u testnom okruženju SearchGPT, a spadaju u krug pretplatnika na ChatGPT Plus ili Team, dobili su pristup tražilici. Korisnici iz edukacijskih paketa dobit će pristup narednih tjedana, a najavljeno je i kako će svi besplatni korisnici isto dobiti nešto kasnije – kroz narednih nekoliko mjeseci. Bug

01.11. (22:00)

Brze i kratke

  • Urušio se kolodvor u Novom Sadu. Najmanje 14 mrtvih, među njima i dijete od šest godina (Index)
  • Oglas koji je privukao pažnju: Stan od 16 kvadrata u centru Zagreba prodaje se za 122.000 €. Krevet je iznad kuhinje (Index)
  • Prvim danom studenog u Njemačkoj stupa na snagu zakon po kojem će biti posve jednostavno i službeno slobodno izabrati ime i spol u dokumentima, neovisno o eventualnim biološkim promjenama (DW)
  • Oročeni depoziti građana u godinu dana veći za 2,2 milijarde eura (Lider)
  • Tvrtke iz Crne Gore i BiH dobile veliki posao u Zagrebu: Mijenjat će trosjednu žičaru na Sljemenu, posao vrijedan 12 milijuna eura (Forbes)
  • Temu na udaru europskih regulatora: Pokrenuta istraga zbog prodaje ilegalnih proizvoda (Lider)
  • Bivši nogometaš Hajduka Mario Meštrović ranjen u pucnjavi u Vinkovcima, nakon operacije stabilno (Nacional)
01.11. (21:18)

Prvi put u povijesti mandarina se bere na temperaturama iznad 20°C

01.11. (20:00)

Preveliki zalogaj

U kinima krenuo Dražen, kritičari i nisu nešto oduševljeni

Biografski filmovi imaju dva zadatka – da priču o nekoj osobi ispričaju na nov i zanimljiv način te da o dotičnoj osobi saznamo nešto novo. Dražen ne uspijeva niti jedno niti drugo. Prvi i najbolji dio filma bavi se Draženovim dječaštvom u Šibeniku, njegovom željom da krene bratovim stopama usprkos zabrani roditelja koji žele da se bavi glazbom. Iako ni u ovom segmentu nema velike drame – pitanje je tek kada će mu starci konačno dozvoliti da se bavi košarkom – ipak ta obiteljska dinamika i okruženje koje je svima blisko i poznato, najbolje je režirano pa uspješno zadržava pažnju te povremeno čak izmami osmjeh. Igor Tomljanović za Index. Damjan Raknić za Jutarnji otkriva dva razloga zašto ga pogledati, a tri za preskočiti (u videu u članku). Film komentiraju i na Forumu

01.11. (19:00)

Sleep tight, don't let the bed bugs bite

Deset posto populacije pati od nesanice: To se osjeti i u prometu

Nesanica, apneja, mjesečarenje, prekidi sna…, samo su neki od poremećaja spavanja s kojima se mnogi susreću. Istraživanja su pokazala da čak 10 posto populacije pati od nesanice, a to znači kako je ona vrlo važan javnozdravstveni problem. Loše spavanje utječe na svakodnevno funkcioniranje, dovodi do smetnji raspoloženja ili koncentracije. Poremećaji spavanja predstavljaju rizik za razvoj demencije, depresije, kardiovaskularnih i malignih bolesti te povećavaju rizik od infektivnih bolesti. Duljina spavanja i naš individualni cirkadijani ritam određeni su genima, ali i brojni vanjski faktori mogu djelovati na duljinu i kvalitetu spavanja. Stres, konzumacija stimulusa poput kave, energetskih pića, marihuane i nikotina te upotreba ekrana prije spavanja mogu odgoditi uspavljivanje te dovesti do učestalog buđenja i površnog spavanja. Vrlo je važno osigurati dobre uvjete za spavanje, važno je da je soba u kojoj spavamo mračna, zvučno izolirana, a temperatura između 18 i 20 stupnjeva. Bitno je da su madrac i jastuk udobni, da nas ne bude bolovi radi neudobnog kreveta.  Revija HAK

01.11. (18:00)

Kids are alright

Povratak literature: Vjerovali ili ne, ali knjiga postaje novi statusni simbol predstavnika generacije Z

Iako statistike pokazuju poraznu stopu pročitanih naslova, milenijcima i generaciji Z (!) najviše se može zahvaliti što se uopće išta čita. U Hrvatskoj, konkretno, prema podacima koji su objavljeni na otvorenju manifestacije ‘Noć knjige‘, postotak ljudi koji su pročitali barem jednu knjigu tijekom godine pao je s 49 na 38 posto. Ta se vjerojatnost povećava ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana (61 posto) ili osoba s višim primanjima u kućanstvu (49 posto), a knjige najviše kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina. Podaci iz Ujedinjenoga Kraljevstva optimističniji su i pokazuju da je lani oboren rekord s 669 milijuna prodanih tiskanih knjiga. Njih najviše kupuju predstavnici generacije Z, koji više posjećuju i knjižnice (rast od 71 posto). U Americi pak generacija Z čita više knjiga od bilo koje generacije, a 70 posto preferira knjige u tiskanom izdanju. Lider

01.11. (17:00)

Brze i kratke

  • Diljem svijeta ljudi njeguju različite rituale kojima odaju počast svojim mrtvima. Neki od njih su prilično neobični. Na primjer Dan mrtvih u Meksiku ili iskopavanje mrtvih na Madagaskaru… neki imaju piknik na groblju ili čak striptiz u čast mrtvih (DW)
  • Objavljena nova ‘lista srama’, državi duguju bivši nogometaši, odvjetnici, sportaši… najveći dug je više od 66 milijuna eura, najmanji tek 1990 (tportal)
  • Božinović predstavio nacionalni plan protiv trgovanja ljudima (Nacional)
  • Krpice sa zeljem prepuna su vitamina i olakšavaju probavu, a priprema traje samo 30 minuta (N1)
  • Avatar terapija pomaže pacijentima da se nose s psihozom: Kompjuterizirani avatar glasa koji čuju suočava se s njima, pod vodstvom terapeuta, i omogućuje pacijentima da se obrane i umanje patnju koju doživljavaju (HRT)
01.11. (16:00)

Kažu oni, moglo je i gore

Za studeni će računi za struju biti veći za 6,5 posto, poskupljuje i plin

Predstavljajući novi paket mjera u rujnu, predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da poskupljenje plina i struje ide u dvije faze, prvo poskupljenje u studenom, drugo u siječnju, očekivani porast cijena je sveukupno za 10 posto. Ekonomist podsjeća kako je čak 19 % stanovništva u Hrvatskoj u riziku od siromaštva, a posebno je teško umirovljenicima. Moraju se naći izvori za to financiranje, moram naglasiti da postoji ogromna fiskalna rezerva koja bi se mogla iskoristiti za povećanje mirovina i druge stvari, a to je tranzicijski trošak mirovinske reforme koji je enorman. N1

01.11. (15:00)

A koje su ga skupine dovele do ovoga?

Beroš: Interesne skupine opstruiraju razvoj Imunološkog

Iako je HDZ jedna od dvije stranke koje su od 90-ih godina posvećeno radile na uništavanju IZ-a i da je od odluke o gradnji četiri nova modula tvornice propalo sedam natječaja, u ministarstvu smatraju da su mediji ti koji pokušavaju onemogućiti revitalizaciju Zavoda. U odgovoru na članak Novosti pod naslovom “Serum istine Imunološkog zavoda rekli su kako je “revitalizacija Imunološkog zavoda dio strateških projekata Vlade i Ministarstva zdravstva kako bi se osigurala samodostatnost proizvodnje lijekova i proizvoda za potrebe hrvatskog zdravstvenog sustava te da nije korektno nazivati ga privatnim projektom ministra Beroša”. Nataša Škaričić u novom tekstu podsjeća gospodu iz Ministarstva zdravstva da Stručno povjerenstvo bira ravnatelj ustanove, kojeg imenuje Upravno vijeće, kojeg postavlja osnivač, tj. Ministarstvo zdravstva: Smatra li ministar da ni u ovome nema nikakvu odgovornost ili je baš taj podatak razlog za ovoliku paniku?

01.11. (14:00)

Vrijeme je za jazz

Jagatić o novom albumu grupe Chui: Njihov najbolji do sad

Svakim svojim albumom pomiču granice jazza i svaki put je teško zamisliti da i dalje mogu ponuditi nešto novo, bolje i drugačije kada su se već odavno dokazali kao vrhunski predvodnici novog jazza u Hrvatskoj. Svaki njihov novi album nailazi na hvalospjeve i često su među najboljim albumima objavljenim u Hrvatskoj te godine. Pojačani groove, plesni ritmovi i vrhunska svirka doprinijeli su da album „Do zvijezda“ zvuči toliko moćno i podatno kao malo koji rock, a kamoli jazz album. Uz svu vještinu muziciranja, album karakteriziraju vrhunski aranžmani i nevjerojatna usklađenost njih sedmorice koja na momente zvuči kao da je u pitanju neki Big band orkestar. Dubravko Jagatić za Nacional.

01.11. (13:00)

Populacija ježeva u drastičnom padu, uvršten na popis ugroženih životinja

Populacija zapadnoeuropskog ježa u dramatičnom je padu u mnogim europskim zemljama. Simpatična životinjica, vrlo korisna za naš ekosustav, a koju možemo vidjeti i po našim dvorištima, parkovima i šumama, našla se među “gotovo ugroženim” vrstama. Kao glavna prijetnja populaciji ježeva, navodi se gubitak staništa zbog širenja urbanih sredina i prometnica. Također, u ruralnim dijelovima ozbiljno ih ugrožava upotreba pesticide, kao i robotske kosilice kojima se održavaju travnjaci i vrtovi. Budući da u svome relativno kratkom životu, tri do 10 godina, ženka jednom godišnje na svijet donese troje do pet mladih, u ovako ugrožavajućim okolnostima nje dovoljno za održavanje ili povećanje populacije ježeva. Mnogi ugibaju tijekom zimskog sna, budući da ne mogu pronaći adekvatno mjesto gdje mogu preživjeti zimu. Green

01.11. (12:00)

Neki novi klinci

Na pozornici Velikog pogona Tvornice kulture zasvirat će novije afirmirane snage nezavisne glazbene scene

Klinika Denisa Kataneca, Šiza, Klotljudi, Rimljani Ite Doma i Šarena pojava. U petak, 8. studenog 2024. godine Šubićeva se pretvara u izlog sadašnjosti i budućnosti domaće glazbene scene. O Klinici se počelo raspravljati na Forumu kao unikatnoj pojavi na našoj sceni. Njihov album ‘Kao zao kor‘ proglašen je najboljim albumom prošle godine na nekoliko lista. Šiza je dvojac basista i ritam sekcije koji stvara žestoki zvuk koji pleše na granici garažnog rocka i sirovog post-punka. Klotljudi dolaze iz Beograda i sviraju sirovi protopunk pristupom kakav je nekad bio. Zg-Vž bend Rimljani Ite Doma uklapaju elemente ska, punk, rock i reggae glazbe, a humorističnim stihovima o nesretnim ljubavima i zaljubljivanju žele se povezati s publikom. Stil Šarene Pojave ispunjen je tečno odrepanim stihovima društvene, intimno-ljubavne i satirično-humoristične tematike ojačan zidom čvrstog rocka, grungea i punka. Journal

01.11. (11:00)

Brze i kratke

  • Gotovo 160 mrtvih u Španjolskoj, stanovnici Valencije strahuju dok pada jaka kiša. “Apokalipsa” (Index), prvi čovjek DHMZ-a: Broj mrtvih je zastrašujuć, s tolikom količinom padalina ne može se nositi niti jedan grad na svijetu (tportal)
  • Blagdan je Svih svetih, dan kojim Katolička crkva slavi sve kanonizirane svece, ali i svece koji nisu kanonizirani a ostvarili su ideal kršćanskoga života (N1), vatrogasci izdali savjete na što pripaziti prilikom paljenja svijeća (tportal)
  • Axios objavio detalje: Iran priprema napad na Izrael unutar nekoliko dana (N1)
  • Hoće li meso uzgojeno u laboratoriju umjesto pravog životinjskog uskoro završiti na našim tanjurima? Izraelska tvrtka nada se probiti na tajlandsko tržište svojim proizvodom od laboratorijski uzgojene govedine (HRT)
  • Svjetski je dan štednje, a Hrvati, prema podacima, kao da plivaju u novcu. Štedimo kao nikad do sada. Ukupna financijska imovina građana iznosi više od 90 milijardi eura, samo u Istri imaju više od 14 tisuća eura po stanovniku (N1, Net)
01.11. (10:00)

Od pankerskog štosa do prestižne scene

ZFF je od ove godine kandidacijski festival za Europsku filmsku nagradu

ZFF i ove godine donosi vrhunsku filmsku selekciju, uključujući prvi put filmove kandidirane za Europsku filmsku nagradu. Festivalska publika može očekivati intrigantne naslove poput “Santosh”, snažnu priču o detektivki u patrijarhalnom društvu, te litvanske favorite “Vikendica” i “Toksično”. Osim u Zagrebu, filmovi će biti dostupni u gradovima diljem Hrvatske, od Rijeke do Korčule. Festivalski duh prenosit će se i kroz zabave uz sjajnu glazbu, a povoljnije ulaznice prodane u pretprodaji već su obradovale vjerne filmofile. tportal Festival kreće 4.11. a traje do 10. studenog. Program

01.11. (09:00)

Od Antwerpena, Hamburga, sve do Rotterdama, nigdi nema 'vakih krijumčara

Krijumčari droga sve kreativniji: šverc kokaina inovativnim metodama

Nakon rekordnih zapljena kokaina u europskim lukama prošle godine, krijumčari su u 2024. godini smanjili policijske uspjehe inovativnim pristupima. U lukama Rotterdama i Antwerpena zabilježen je pad zapljena kokaina od gotovo 50%, što nije posljedica manjeg krijumčarenja, već novih metoda. Osim “drop-offa” kod obale, uveli su kemijske transformacije koje otežavaju otkrivanje droge. Kokain se prebacuje u obliku drveta, ugljena, pa čak i trapera. Nove metode uključuju i slanje sirovina koje se dalje prerađuju u Europi, smanjujući rizik od suparničkih bandi. tportal

01.11. (08:00)

Umjetnost na prosjačkom štapu

Akademijama treba dodatnih dva milijuna eura godišnje da bi povratile likvidnost, a traže i dogovor o načinu financiranja u budućem razdoblju

Nastava u prostorijama bez grijanja, sviranje u kaputima, puknuće i curenje cijevi – samo su neki od uobičajenih problema koji u akademskoj godini muče zaposlenike i studente Muzičke akademije. Ništa puno sretnije ne prolaze ni druge dvije velike akademije – Likovna i Dramska. Financijski problemi s kojima se sve tri akademije, ali i niz manjih u Hrvatskoj, suočavaju nisu od jučer, ne predstavljaju loše rezultate aktualne uprave niti ukazuju na loše upravljanje financijskim sredstvima, ističe vodstvo, već ukazuju na višegodišnji, sustavni problem u kojem akademije ne mogu pokriti ni temeljne troškove. “Sredstva koja nam se dostavljaju pokrivaju otprilike trećinu naših potreba”, ističe za Faktograf Alen Novoselec, dekan ALU.

01.11. (01:53)

Sponzorirana vijest

Nemojte propustiti priliku: Trajna licenca za Microsoft Office 2021 i Windows 10/11 već od 11 eura na Keysfan Halloween rasprodaji

Microsoft Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Keysfan nudi originalnu licencu Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Posebna ponuda za najnoviji Office 2024

62% popusta na Microsoft Office uz promo kod BKS62

50% popusta na Windows OS uz promo kod BKS50 

Windows plus Microsoft Office paketi – 62% popusta uz promo kod BKS62

Ostali softverski alati