Tamo skoro svake godine cvjetaju alge, no 2024. godine algi je bilo neobično mnogo, piše Daily Mail. Slike je napravio NASA-in satelit Landsat 9, a pripadnici plemena Paiute koji žive u tom području, kazali su da su glavni razlog neobične pojave izrazito visoke razine alge Nodularia spumigena. Radi se o vrsti cijanobakterije – poznate kao i plavo-zelena alga – koju se obično može naći u toplim, bočatim vodama i odgovorne su za zelenkast odsjaj vode koji se pojavljuje svake godine. Iako mogu izgledati lijepo, te alge mogu otpuštati opasne toksine poput mikrocistina koji iritira kožu i može prouzročiti oštećenje jetre i bubrega ako se progutaju. Jutarnji

• Dijelovi Španjolske pripremaju se za još kiše, broj mrtvih porastao na 158 (HRT), zastrašujuća snimka pokazuje dolazak poplavnog vala (Index)
• Rusija igra opasnu igru u Baltičkome moru: Njihova ‘flota u sjeni’ sve je veća (tportal)
• Regulacija prometa za blagdan Svih svetih: izvanredna organizacija javnog prijevoza prema glavnim gradskim grobljima, a bit će i stroži režim ograničenja ostalog prometa. Promijenit će se i stajališta pojedinih autobusnih linija, a iz Grada mole da se što više koristi javni prijevoz (Mirovina)
• Iako je meso često neophodan izvor proteina za naš organizam, neke vrste mesa treba izbjegavati zbog masnoće. Te vrste mogu uzrokovati nakupljanje lošeg (LDL) kolesterola koji može dovesti do začepljenja arterija i bolesti srca: odrezak, janjetina, svinjska rebra, kobasice… (N1)
• Dionice Mete padaju usprkos ogromnoj zaradi (Forbes)

I ni jedan smjer mi se nije svidio. Malo mi je žao što sam odustala od medicinskog jer je fakat bio dobar faks, al taj smjer mi je bio bljak. Upisala sam sanitarno inženjerstvo čisto da upoznam medicinski faks. A sad sam na filozofskom i ne mogu vjerovat koliko je to bespotreban faks do te mjere da bi ga doista trebalo ukinuti. Ima li netko neku ideju koji faks je stvarno dobar za završit i da se lijepo nađe posao?  – pita jedna neodlučna studentica i pokrenula zanimljivu raspravu. Neki joj kažu da su neki od studija koje je upisala dobri fakulteti s dobrim poslovima, drugi joj kažu kako studiranje očito nije za nju, treći kažu da zapne za bilo što što joj se sviđa, tu su i komentari na pojedine fakultete kao i o konceptu današnjeg studiranja… To je ono što ja nazivam društvom daljinskog upravljača. Gledaš sve te studije na Postani student i biraš kao u dućanu… Forum

I to u Velikoj Britaniji, točnije, na High Streetu u Slougu. Dotadašnji pješački prijelazi bili su sa svjetiljkama Belisha, koji s porastom prometa više nisu ispunjavali svoju funkciju. Pješaci i vozači jednostavno su ih počeli ignorirati. Od 1949. do 1951. tadašnje Ministarstvo prometa eksperimentiralo je s dizajnom kako bi poboljšalo vidljivost i povećalo korištenje, sve dok nisu uvedene poznate crne i bijele pruge. Za zebraste oznake zaslužan je fizičar i prometni inženjer George Charlesworth, koji je bio prvi voditelj odjela za promet u Laboratoriju za istraživanje cesta. Spominje se da je ovaj prijelaz prvi nazvao zebrom britanski zastupnik u parlamentu James Callaghan. Revija HAK

Usporedo s političkim novinarstvom, Butković se još u ona davna vremena počeo baviti vinima, gastronomijom i restoranima. Prvi je ozbiljno i sustavno o tome počeo pisati, dražeći i time maštu svojih protivnika. Pjenušci, kavijar i guščja pašteta u našeg svijeta izazivaju gnjev, pogotovu među onom društveno-politički angažiranom čeljadi, koja ima novca za sve troje, ali drži da se ovakve stvari konzumiraju potajice. On se, međutim, raspričao i raspisao, i s vremenom stvorio je cijeli jedan metajezik hrvatske novinske enologije i gastronomije, koji će, kada za to dođe vrijeme, malo-pomalo preuzeti i njegovi dojučerašnji neprijatelji. U neka doba je s najužim suradničkim klubom – koji je, koliko znam, a mislim da dobro znam, brojao još jednu jedinu osobu – pokrenuo portal Kult Plave Kamenice, u čijem podnaslovu kao moto stoji “Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji”.

Pritom, on doista, kada je o hrani i piću riječ, nije ni sektaš, ni elitist. Na Kultu Plave Kamenice, tom jednom od najugodnijih i kulturno najinstruktivnijih mjesta na ukupnom hrvatskom elektronskom premrežju, čitat ćete, možda, mitove i legende kako se nekad jelo u Nomi, kod Renéa Redzepija ili, u zagrebačkoj mitološkoj interpretaciji, u Marcellinu, kod Marija Čerhaka, ali će vam u istom tonu, uz jednako poštovanje, biti iznesena pripovijest o Tvornici pljeskavica kod Koste. Miljenko Jergović za svoj blog

Putopisci magazina Time Out odabrali su 18 najljepših mjesta u Europi, a na njemu se našlo jedno mjesto iz Hrvatske i nekoliko iz regije. Na 11. mjestu našao se slikoviti Motovun u Istri. Motovunom dominira romaničko-gotički zvonik nazubljenog kruništa iz 13. stoljeća smješten do Župne crkve Sv. Stjepana iz 17. stoljeća. Ime mu je također keltskog porijekla, a nastalo je od riječi Montona, što znači grad u gori. HRT

U Skandinaviji bi temperature mogle pasti za 1 do 1,5°C, vraćajući zimu na onakvu kakva je bila 1980-ih, kada je pokrivenost ledom na Baltičkom moru dosegla 96 posto. Kada je 15. siječnja 2022. eruptirao u južnom Pacifiku vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, rekordnih 100-150 milijuna tona morske vode isparilo je visoko u stratosferu, što je ekvivalentno količini vode iz 60.000 olimpijskih bazena. Od tada, znanstvenici ovu erupciju povezuju s neuobičajeno velikom ozonskom rupom, koja je zabilježena 2023. godine. Studije zaključuju ova erupcija utječe na promjene vremenskih obrazaca u Skandinaviji, kao i u sjevernoj Australiji. Prema ovim modelima, zime u Skandinaviji mogle bi postati mnogo hladnije, što bi u narednim godinama moglo dovesti do povratka ledenog pokrova na Baltičkom moru na razine koje nisu viđene desetljećima. Green

• Nacional otkriva da istup potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića kojim je htio prozvati predsjednika Milanovića da Hrvatsku svrstava na stranu Mađarske, a pretvorio se u diplomatski skandal, nije bio usuglašen s premijerom Plenkovićem te da on još neće reagirati (Nacional)
• Korado Korlević: Istra bi u budućnosti mogla imati suptropsku klimu, ljudi će uzgajati banane (tportal)
• Zagrepčanka: Pod parkiranim autom su mi nacrtali invalidsko mjesto i kaznili me s 90 eura (Index)
• Plaćeni za širenje dezinformacija: neki korisnici X-a koji svakodnevno dijele sadržaj pun dezinformacija o američkim izborima, umjetno generirane slike i neutemeljene teorije zavjere, tvrde da od platforme zarađuju ’tisuće dolara’ (tportal)
• Masovni štrajk u Argentini: pogođeno više od milijun putnika zbog štrajka kojim se želi osuditi povećanje siromaštva i deregulativna politika ultraliberalnog predsjednika Javiera Mileija, koji namjerava privatizirati nacionalnu aviokompaniju Aerolineas Argentinas (Nacional)

Čini se da je listopad u Areni Zagreb prošao u znaku četrdesetih obljetnica. Prvo je Psihomodo pop slavio četiri desetljeća karijera, a zatim i Bajaga, a da je htio čak je i Nick Cave svoju Wild God turneju mogao pretvoriti u jedno takvo slavlje jer je upravo 40 godina prošlo otkako je objavio “From Her to Eternity”, svoj prvi album s pratećim bendom The Bad Seeds. Dream Theater je bend za perfekcioniste, one koji pomno uživaju u matematičkoj preciznosti koja gradi monumantalne glazbene građevine. U svakom slučaju, ljubitelji ovog žanra mogu biti itekako zadovoljni s posljednjim tjednom u Zagrebu i nadajmo se da će se taj trend nastaviti, bilo na velikim ili na manjim pozornicama. Ravno do dna, Forum

Jedna od trenutno najzabavnijih humorističnih serija dostupnih na streaming platformama u Hrvatskoj u pozadini zapravo ima vrlo važnu i ozbiljnu temu – onu koja govori da su suvremene škole postale pravo, stvarno bojno polje ideoloških i kulturnih ratova. Dok za većinu odraslih većina tih sukoba postoji samo na internetu, njihovim mislima i eventualno pokojoj raspravi s familijom na blagdanskom objedu, u srednjim su školama rasprave između progresivnih i konzervativnih nazora stvarne i utječu na svakodnevni život i funkcioniranje. Kulturni ratovi u školi se doista odvijaju, i u njima sudjeluju učenici, profesori, ali i roditelji. Snalaženje i zauzimanje stava su imperativ i preduvjet da možeš funkcionirati. A to nije uvijek lako. Zrinka Pavlić za tportal

Ljudski mozgovi mogu razaznati osnovne strukture pisanog jezika iz jednog pogleda i to nam omogućava da brzo konzumiramo bujicu informacija koje nam šalju pametni telefoni, računala i drugi uređaji, otkriva nova studija. Mjerenje moždane aktivnosti pokazalo je da ljudi mogu otkriti napisane rečenične strukture za samo 125 milisekundi, odnosno otprilike brzinom treptaja oka. To znači da pisane riječi obrađujemo jednako brzo kao što razumijemo vizualne prizore. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Science Advances, moglo bi pomoći u otkrivanju ključnih tragova o tome kako naš mozak kodira jezik, kažu istraživači Sveučilišta New York. Bug

“Koliko zarađujete po objavi?” – sigurno ste barem jednom naišli na video u kojem se određenog influencera nasred ceste pita o zaradi, a sigurno ste vidjeli i da neki od njih jedva dočekaju odgovorit u tisućama. Tisuću eura, dvije tisuće, tri po jednoj objavi, a nekad se pitanje odnosi i na mjesečnu zaradu pa tu imamo brojke od pet, deset, nekad i trideset tisuća – i neka, veoma bravo, nije kao da pričamo o političarima koji su to otuđili iz proračuna ni ukrali iz tuđih usta, ali svejedno se ne mogu zapitat koji je ljudima… vrag?

Svatko tko odgovori na pitanje o (velikoj) zaradi to radi vrlo ponosno, kao da je jedva dočekao priliku da se pohvali, što možda i nije sasvim pogrešno jer treba bit ponosan na svoje uspjehe, ali što bi ikome falilo da taj ponos ostane privatan? Pogotovo u Hrvatskoj, zemlji u kojoj mnogi krajeve krpaju zaduživanjem i plastičnim bocama. Andrea Andrassy za Miss7

Najveći europski proizvođač automobila, Volkswagen, planira zatvoriti tri pogona u Njemačkoj, što bi moglo rezultirati masovnim otpuštanjima i smanjenjem plaća. Unatoč stabilnim prihodima proteklih godina, kompanija se suočava s izazovima, uključujući visokim troškovima rada u Njemačkoj, sve žešćom konkurencijom u električnim vozilima i smanjenjem tržišta u Kini. Sindikati su zabrinuti, ali analitičari smatraju da restrukturiranje nije znak industrijske katastrofe nego prilagodba uvjetima globalnog tržišta. Branimir Perković za Index

• Stotinjak osoba poginulo je u olujnom nevremenu i razornim poplavama na istoku Španjolske, izvijestile su u lokalne vlasti. Radi se o najsmrtonosnijoj poplavi u Španjolskoj u posljednja tri desetljeća (Index)
• Drugi čovjek NATO-a: Hrvatska može odbiti slanje časnika u Ukrajinu (HRT)
• Kraj drame – Zagrebački učenici vraćaju se u školske klupe! Dječak na novoj procjeni (Nacional)
• Društvena mreža bivšeg američkog predsjednika i aktualnog kandidata Donalda Trumpa, Truth Social, sada vrijedi više od platforme X, vlasništvo Elona Muska (tportal)
• HAKOM je odobrio Hrvatskoj pošti podizanje cijene univerzalne usluge slanja pisama, regulirane kategorije, za dodatnih 22% u odnosu na cijenu povećanu prošle godine (Bug)
• Stiže polarni vrtlog, za vikend stabilno i relativno toplo uz maglu, idući tjedan zahlađenje (Index)
• Miach, Ana Širić i Martin Kosovec dobitnici nagrade Moj prvi Music Pub (HRT)
• Što čitati: Filmski modernizam, svećenik i pop glazba, McCartney, Marko Aurelije… (tportal)

Dubrovčani nerijetko savjetuju da se s ovog otoka ne uzima doslovno ništa, čak ni otpali list ili pero pauna. Vjeruju da će sve što se uzme s otoka novom vlasniku donijeti nesreću. Tijekom sezone brodići voze posjetitelje na Lokrum, ali ondje nitko osim čuvara ne provodi noć. Neki su pokušali prespavati na otoku, no prema pisanju medija, noćni krikovi paunova su ih preplašili. Prema jednoj legendi, Lokrum je bio dom benediktinaca koji su ga prokleli nakon što su prognani s otoka. Bili su vlasnici cijelog otoka, a onda su ga kupili bogati Dubrovčani. Posljednji benediktinci napustili su samostan 1798. i prije odlaska su odslužili misu. Zatim su navodno zapalili svijeće, okrenili ih naopako te tri puta obišli otok govoreći: “Neka je proklet svaki koji pribavi Lokrum za osobno uživanje.” Prema pučkom vjerovanju, prokletstvo se može skinuti samo ako se skupi sav vosak koji se te noći stvrdnuo na otočkom tlu. Index

Prema istraživanjima, u Hrvatskoj je gotovo 40 posto aktivnih pušača. Po tome smo među najgorim zemljama u Europi. Zabrinjava i podatak kako je kod adolescenata sve raširenije. U Čakovcu tu poraznu statistiku pokušavaju riješiti – kroz škole nepušenja. Grupe su se pokazale kao stvarno učinkovit način u pomoći prestanku pušenja zbog pružanja podrške i dijeljenja iskustva. HRT