U nedjelju navečer na HRT-u je prikazana prva epizoda serije ‘Sram’, hrvatske adaptacije norveške tinejdžerske serije SKAM. Ovo je već deveta adaptacija ovog međunarodno popularnog formata koji pokušava – a sudeći po prvoj epizodi, prilično i uspijeva – uloviti život, ovoga puta hrvatskih tinejdžera, u realnom vremenu. U vrijeme kad na domaćim televizijama u smislu dramskih serija (izuzmemo li povremeno lucidnu pajtonovsku povijesnu komediju ‘Mrkomir I’) ne postoji drugi sadržaj osim maratonskih sapunica, vrlo je osvježavajuće vidjeti nešto što komunicira sa svjetskom TV stvarnošću. To što je napravljeno po licenci u ovom slučaju nije presudno – ako već nismo u stanju proizvesti nešto svoje, bolje je to kupiti i adaptirati kako spada. Bojan Stilin za tportal

Podatak o prosječnoj plaći objavljen prije nekoliko dana opet je uzburkao duhove u javnosti, prije svega poslodavačkoj. U džepove zaposlenih u Hrvatskoj u kolovozu se slilo prosječnih neto 1324 eura, čime je nastavljen rast plaća po dvoznamenkastoj stopi. Podatak državne statistike kazuje da je kolovoška plaća nominalno veća za 14 posto nego prije godinu dana, a realno za 12 posto. No, medijalna plaća je ta koja pruža realniju sliku, a ona iznosi 1134 eura. U prijevodu to znači da polovina zaposlenih ima plaću manju od tog iznosa, a polovina višu. Povećanje plaća zaposlenika u javnom sektoru veće od 30 posto i povećanje minimalca za 15,5 posto, na 970 eura u 2025. godini, odnosno za čak 92 posto od 2019., stvaraju ‘znatne izazove u gospodarstvu, prije svega jačanjem inflatornih pritisaka te pogoršanjem konkurentnosti tvrtki‘ – kažu iz HUP-a. Lider

• Crni oblaci nad Bruxellesom: Putin bi u srcu Europe mogao dobiti još jednog saveznika – Andrej Babiš sve popularniji među biračima u Češkoj (tportal)
• Američki predsjednički izbori: Ankete su zadnji put pokazale krive trendove, analitičari smatraju da je to zato što Republikanski glasači odbijaju sudjelovati u anketama, a moguće je da oni koji kažu da su suzdržani – lažu. A moguće je da su se dogodile pogreške i kod samog anketiranja (Forbes)
• Kekin: Primorac i njegova mama preprodali su gradski stan u dva dana, a koji su prvo dobili u jeftini najam, i to za dvostruko više nego što su ga otkupili (Index)
• U Rimac Automobilima sami su uočili potencijalni problem s niskonaponskim električnim vodom u Neverama te će potencijalnu grešku ispraviti bez ikakvih troškova za kupce, istaknuli su iz Rimac Automobila nakon što je objavljeno da je u SAD-u povučeno devet primjeraka Nevera (N1)
• Pomicanje sata: Ozbiljne statistike pokazuju da tijekom zimskog računanja vremena više stradavaju pješaci (Revija HAK)
• U Švicarskoj podignut spomenik misterioznom Satoshiju Nakamotu, pokretaču bitcoina (Bug)
• Umro Tonči Gabrić, legendarni golman Hajduka i nacionalne reprezentacije (Nacional)

Znanstvenici s University College London (UCL) postigli su brzinu prijenosa podataka od nevjerojatnih 938 gigabita u sekundi, gotovo 9380 puta brže od prosječne 5G mreže u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ključ je u spajanju optičke i radio tehnologije te korištenju širih frekvencijskih raspona između 5 i 150 GHz, umjesto dosadašnjih nižih frekvencija. Ova inovacija, kombinirajući elektroničke i fotoničke sustave, omogućava učinkovitiji prijenos podataka, čime se potencijalno rješava problem zagušenja mreža i zadovoljava rastuća potreba za brzinom i kapacitetom mobilnih podataka. Revija HAK

Iako većina Hrvata osjeća pogoršanje svoje financijske situacije u protekle dvije do tri godine, prosječna mjesečna štednja porasla je na 77 eura, četiri eura više nego lani. Čak 23 posto građana ne štedi, dok većina štediša odvaja između 51 i 100 eura mjesečno. Najviše štedi srednja dobna skupina (105 eura mjesečno), dok stariji od 60 godina odvajaju u prosjeku 42 eura. Razlozi štednje uključuju hitne situacije (65 posto) i financijsko osiguranje za obitelj (45 posto), dok je najmanje novca namijenjeno obrazovanju (7 posto). Gotovo 51 posto štedi na tekućem računu, dok 37 posto koristi štedni račun. U usporedbi sa susjednim zemljama, austrijski štediše prednjače s 308 eura mjesečne štednje, dok Hrvati zaostaju za Mađarima (116 eura) i Česima (134 eura), ali su ispred Srba (55 eura) i Rumunja (72 eura). Lider

Odlična mi je to emisija i rado ju pogledam, mada još nisam uhvatio koji joj je regularni termin. Ide tjedno. U svakom slučaju sve emisije su arhivirane na HRTi. Više puta mi se desilo da nakon emisije ili odem u knjižaru i odmah kupim knjigu kad osjetim da ju želim imati ili odem u knjižnicu i pokušam ju naći, a tad mi obično knjižničarka veli – ne znam zašto, ali odjednom svi traže tu knjigu, pa onda gledamo gdje drugdje u gradu ju još imaju. Gosti su redovito kompetentni i/ili zanimljivi, a voditelji Vlatka Kolarović i Dražen Ilinčić uobičajeno kulturni i živahni da ne bude uspavanka od emisije – kažu na Forumu.

Najopasniji Hyundai na svijetu: Novi korejski tenk ide na vodik i donijet će nove sposobnosti na bojište

Kamala Harris rođena je 1964. u Oaklandu, u Kaliforniji, kao dijete imigranata. Njezina majka Shyamala Gopalan bila je znanstvenica iz Indije, a otac, Jamajčanin Donald Harris, profesor ekonomije. Odrasla je u Berkeleyju, u zajednici koja je bila duboko povezana s pokretom za građanska prava. Sama Harris često je govorila da je ‘odrastala s pogledom iz dječjih kolica na prosvjede i borbu za prava crnaca u Americi’, u čemu je aktivno sudjelovala njezina obitelj, a to joj je oblikovalo i političku karijeru. Kao tužiteljica se fokusirala na prava žena i djece, specijalizirajući se za slučajeve seksualnog zlostavljanja djece i obiteljskog nasilja. Njezin politički uspon započinje 2003., kada je izabrana za okružnu tužiteljicu San Francisca. Poznata je i po vezi s 30 godina starijim moćnikom iz Kalifornije, Williejem Brownom, a danas je udana za odvjetnika Douga Emhoffa. tportal

Sve je započelo prije tisuću godina. Legenda kaže da je jedan škotski redovnik na jezeru Loch Ness ugledao veliku neman nalik na dinosaura koja ga je napala. U ruke je uzeo križ i neman je pobjegla u jezero. Od te legende priča se toliko proširila i zakomplicirala i danas još uvijek ne postoji neko konkretno objašnjenje. Nakon legende o redovniku pojavila se nova legenda koja datira još iz davne 565. godine, a čvrstih dokaza o njegovom postojanju nema ni dan danas. Prva navodna fotografija Nessie je snimljena 12. studenog 1933. godine. Snimio ju je Hugh Gray. Fotografiju su dosad proučili brojni stručnjaci i svi su utvrdili da je autentična, odnosno da nije uređivana ili montirana.

Ubrzo je krenula potraga za konkretnim dokazima da Nessie uistinu obitava u jezeru. Iduće je godine snimljena još kvalitetnija fotka. Bili su i neki tragovi stopala, no to je ispala prevara – napravljeni sa stalkom za kišobrane da zavara ljude. Ostala je pretpostavka da se radilo o primjerku inače izumrle životinje iz doba dinosaura. No, nikad nikakvi uvjerljivi dokazi nisu pronađeni. Stjepan Odobašić za Klikaj.

• Vrijeme uoči blagdana Svih svetih za cvjećare sa sjevera zemlje, koji opskrbljuju 80 posto domaćeg tržišta, znači posao od jutra do mraka. I dok je cvijeće u trgovinama skuplje i za 30 posto u odnosu na lani, oni svoje cijene, kako kažu, nisu dizali (N1)
• Pučka pravobraniteljica od Bulja traži pismeno objašnjenje zbog zabrane izložbe (Nacional)
• Do lokalnih izbora više je od pola godine, no neslužbena kampanja u glavnome gradu već se zahuktala. Zasad je šest imena koja žele gradonačelničku funkciju, a većina njih građanima nude rješenja za promet, otpad i stanovanje (Nacional)
• Najviše tražene cijene građevinskog zemljišta zabilježene se u Jadranskoj Hrvatskoj, najveći porast u zagrebačkoj regiji, a na sjeveru Hrvatske zabilježen pad (Jutarnji)
• Bablje ljeto na kraju listopada: temperature i do 24 stupnja (tportal, HRT)

Ekipa iz ERB-a izbacila je očekivani rap battle između dva američka kandidata, koja zapravo sumira sve ono što je o njima poznato iz medija, na razini političke nekoretnosti. Zanimljivost: Svi koji su dosad nastupili drugi su odnijeli pobjedu na stvarnim izborima. Ovaj put druga je nastupila Kamala.

Svi na bicikliće, pa pedalirati, pa nema gužvi, nema automobila (bljak automobili, taj liberalno-buržujski simbol slobode kretanja) i najvažnije – ako postavimo dovoljno biciklističkih staza po gradu, ne moramo ništa sustavno rješavati oko javnog prijevoza. Malo morgen. Štos s biciklima vrijedi ako vam je djed partizan oslobodio stan u centru ili ako ste financijski visoka klasa koja je mogla kupiti stan u centru. Vrijedi i ako ste dovoljno visoko na društvenoj ljestvici da na poslu imate ormar za rezervnu odjeću i tuš, jer niti je odjeća za bicikliranje primjerena poslu niti nešto ugodno mirišete u ljetnom razdoblju godine nakon bicikliranja. Zamislite stajati osam sati na poslu i onda biciklom kući, i to navečer, po magli… Goran Vojković za Index.

Ekranizacija života Ive Andrića, travničke sfinge, čovjeka koji je osobno poznavao Gavrila Principa, Hitlera, Aleksandra, Tita i mnoge druge aktere 20. stoljeća, zavodnika (Mirko Kovač napisao je da je volio žene koje se “oćkaju”, što će reći ne one koje se “nećkaju”, a nije mu smetalo ni ako su udane za njegove prijatelje), bit će itekako gledana na ovim prostorima. Tog se čovjeka često napada – bezosjećajan, proračunat, “Englez”, “fra Ivo”, zakopčan – ali on je svim tim oklopima bio dužan štititi svoj genij. Portret pisca i njegova vremena iscrtan je sitnim vezom, otmjeno a vjerno. Nobelovac ne dijeli manu koju imaju mnoge novije srpske serije bazirane na historijskim ličnostima i fenomenima – ona ne resetira, ne piše iznova povijest, ne upušta se u njezino prevrednovanje, ne mijenja ishode političkih i drugih bitaka, nego realistično priča priču, baš kao što je pisac i zaslužio. Boris Rašeta u pregledu tv tjedna, za Novosti.

Europska unija prisiljena je ubrzano učiti da za države kandidatkinje više nije bezuvjetno privlačna kao prije dvadesetak godina, a još je manje predmet njihovih snova kao prije tridesetak godina. Administracija EU-a nikad se nije potrudila razumjeti društva bivšega komunističkog bloka, očekujući da se njihova fascinacija EU-om podrazumijeva, promičući po polufeudalnim društvima antikorupcijsku čistoću, nadnacionalnu državu i LGBTQ prava. Putin je iskoristio bivše sovjetske mreže u kombinaciji s novim oligarsima za promidžbu svojega velikoruskog narativa. I sad se, u osvit nove runde izbora u Gruziji i Moldaviji, čudi što im to radi Putin. Pa – radi. Kao i u Srbiji, BiH, Crnoj Gori… Višnja Starešina za Lider.

Tik Tok savjetnik Dario Marčac ostvario je biznis s društvenim mrežama. U početku je radio i do 16 sati, a danas radi samo dva sata. Bavi se kreiranjem sadržaja za društvene mreže. Drugi gost je osnivač Podcast Inkubatora Marko Petrak. Od 2017. do danas je snimio preko dvije i pol tisuće epizoda, te ostvario pola milijarde pregleda. Kaže da se radi o zahvalnom formatu i da ga ljudi žele, unatoč uvriježenom mišljenju kako danas prevladavaju kratki i zabavni sadržaji. HRT

• Objavljene karte. Rusi napreduju na sedam fronti. Glavna Putinova operacija tek kreće (Index)
• Kako posluju Hrvatske šume? Prihodi su dobri, ali zbog njih stradavaju i zaštićene šume (Forbes)
• Moldavija tvrdi da kampovi u Bosni i Hercegovini i Srbiji obučavaju osobe povezane s ruskim vojnim grupama Ferma i Wagner, ali bosanskohercegovački obavještajci nemaju potvrđene podatke (DW)
• Cijene nafte drastično osciliraju: Bliski istok i američki izbori diktiraju sve (tportal)
• Neobična modna revija u Hong Kongu: pistom šetali kućni ljubimci (HRT)

Vrijeme velikih promjena globalnih odnosa u kojem se sklapaju nova savezništva od svih država zahtijeva promišljeno, koordinirano, hrabro i pametno pozicioniranje. Nažalost, hrvatska vanjska politika ne posjeduje niti jednu od navedenih kvaliteta. Ministar Gordan Grlić Radman groteskno simbolizira politiku koja je bez vizije i jasnog smjera, a često i kontradiktorna. Prijepori predsjednika i premijera nisu jedini problem u kojem se nazire bezglavost u ovoj važnoj sferi funkcioniranja države. Na brojne provokacije s kartama velike Mađarske koje uključuju hrvatski teritorij i brojna verbalna “romantična” svojatanja istoka Hrvatske, Rijeke i Primorja, ministar vanjskih poslova uvijek je nalazio potpuno razumijevanje. Baš kao i velikotalijanske zahtjeve za Istrom. Najbolji primjer lažnog desnog suverenizma u kojem za veće uvijek ima razumijevanja i u kojem je jedino važno da prijetnja ne dolazi s istoka, za razliku od Anušićevog, rijetko iskrenog i hvalevrijednog istupa. Boris Jokić za tportal.

Ne znam zašto, jer nikad nisam bio na toj ni bilo kojoj drugoj digitalnoj platformi. Način na koji platforme funkcionišu mi je potpuno stran. Mrzim brze dosetke i treba mi vremena da razmislim. U raznim prilikama prijatelji su mi skretali pažnju na naloge koji se lažno predstavljaju kao ja. Smešno je to što, mada pokušavaju da oponašaju moje razmišljanje, obično mi uvek pripisuju pogrešne političke ili filozofske stavove. Nemam vremena da protestujem zbog tih prisvajanja, ali sam nekoliko puta bio u iskušenju da se pod pseudonimom posvađam sa samim sobom. Slavoj Žižek komentira niz aktualnih tema, od Coppolinog novog filma do AI asistenata. Peščanik