• Čineći otprilike petinu stanovništva SAD-a i 14,7 posto ukupnog broja birača s pravom glasa, Latinoamerikanci imaju potencijal biti odlučujući u utrci za Bijelu kuću 2024. godine. Dosad su bili naklonjeniji Demokratima, ali ne treba ih uzeti zdravo za gotovo, za njihove glasove bori se i Trump (tportal)
• Usporedili cijene u restoranima prije dvije godine i danas, nema što nije poskupjelo. Negdje je razlika mala, a drugdje drastična (N1)
• Levčenko: Ključne članice BRICS-a ne žure promijeniti ravnotežu i ojačati sposobnosti Kremlja (Nacional)
• U Lovreću pokopan Ante Ćorušić (tportal)
• Najveće turneje koje nas očekuju ove zime (kod nas ili u susjedstvu): Dream Theater, Cigarettes After Sex, Sum 41, Laura Pausini, Papa Roach, Pantera, Marilyn Manson, Cyndi Lauper, Lenny Kravitz… (Muzika), pogledajte i druge najave koncerata na Forumu

S Kamalom Harris možemo očekivati neku vrstu kontinuiteta Joea Bidena, dok bi pobjeda Trumpa bio katastrofalan razvoj događaja za Ameriku i na domaćem i na međunarodnom planu, ali i za niz država kojima je SAD ili saveznik ili važna točka politike i obrane. Trump bi Ameriku mogao lako izvući iz NATO-a, što je više puta prijetio. Izlazak Amerike iz NATO-a potpuno bi srušio sigurnosnu arhitekturu u Europi i ne treba govoriti koliko je to opasno. Američka politika prema Bliskom istoku neće se dramatično promijeniti neovisno o tome tko pobijedi na predstojećim izborima, a problematičan je i Trumpov odnos prema Kini, čiji bi se odnos mogao srozati. Novosti

Are we ready for a world where our data is exposed at a glance? @CaineArdayfio and I offer an answer to protect yourself here:https://t.co/LhxModhDpk pic.twitter.com/Oo35TxBNtD

— AnhPhu Nguyen (@AnhPhuNguyen1) September 30, 2024

U demonstraciji objavljenoj na X-u (nekadašnjem Twitteru), dva studenta šeću kampusom Harvarda i stanicama podzemne željeznice i pitaju prolaznike imaju li o njima točne informacije: “Jeste li vi Betsy,” pita Ardayfio, a žena potvrđuje da se zaista tako zove. Studenti za Forbes kažu kako su slučajno dobili pristup pametnim naočalama Ray-Ban tvrtke Meta. Shvatili su da kombiniranjem naočala s različitim programima dolazi do zbunjujućih implikacija za privatnost. Korištenjem velikog jezičnog modela, čim bi se pojavilo lice neke osobe, mogli su pristupiti osobnim informacijama poput kućne adrese, telefonskih brojeva, čak i imena rodbine. Meta se nije oglasila, no upozorila je da se ljude ne snima bez dozvole. Forbes

Unatoč učestalim omaškama i skretanjima u banalnost (sjetimo se dviju sestri blizanki), Zlatan Stipišić je bio svijetli primjer autora na estradi koji je u posjedu neupitnog kantautorskog talenta u glazbi krojenoj prema ukusu najširih masa i vjerojatno je posljednji koji je dosegao tu razinu kvalitete u okvirima ove naše “male domovine”, pa je njegova uloga u glazbeno izrazito problematičnom razdoblju devedesetih bila od izrazite važnosti. Taj talent koji se dao svako toliko naslutiti i na ranijim albumima, te ga je prometnuo u “onog čupavog iz Osmog putnika čije pjesme danas znaju svi”, kako ga je pokojni Bogo opjevao u hitu Daleke obale “Osamdesete”, procvat će doživjeti upravo na “Judi, zviri i beštimje” i, premda će i kasnije imati dobrih pjesama i velikih hitova, Ivan Laić iz Ravno do dna smatra da nikad neće ponoviti taj nivo kvalitete kakvu je iznio prije točno 25 godina.

Andrea nam opisuje svoje  frustracije s “poštenim poslovima” koje obavljaju ljudi koji ne rade baš pošteno. kroz dvije humoristične priče – jednu o kvaru garažnih vrata i drugu o problematičnoj dostavi namještaja – ukazuje na neprofesionalnost, lošu uslugu i često iritantno ponašanje radnika, unatoč tome što obavljaju društveno korisne poslove. Zaključuje kako je problem često više u osobi nego u samoj prirodi posla, ali se i pita gdje je nestalo pravo poštenje u svakodnevnim uslugama. Za Miss7

• Velika akcija EPPO-a! Uhićeno 9 ljudi zbog sumnji u višemilijunske prijevare sa subvencijama u svinjogojstvu (N1)
• Što se, prema postojećem pravilniku, može napraviti kada učenik ima problema u ponašanju? Rješenja je nekoliko – Posebni programi, rehabilitacijski programi i mobilni stručni timovi... (Srednja)
• Rusija u zemljama BRICS-a vidi prije svega mogućnost zaobilaska zapadnih sankcija, inače pokreće brojne inicijative iako većina njih ne bude provedena ili ostanu na razini sportskog natjecanja. Svaka država članica vodi vlastite pregovore s razvijenim zapadnim zemljama i zato što unutar te organizacije postoje brojne suprotnosti. Zato neće iz te organizacije nastati ni vojni savez, a tu je i ovisnost Rusije o Kini (DW)
• Europska svemirska agencija pregovara sa SpaceX-om o uklanjanju svemirskog otpada (HRT)
• Što čitati: Nove knjige Rooney, Gašić i Grdešić, strip o Džingis-kanu te povratak Hrvoja Šalkovića (tportal)

Da bi biografski film uspio, on ne može samo protrčati kroz uspjehe i dostignuća glavnog junaka. Mora u njegovu životu pronaći dramu. To je problem kojeg su bili svjesni autori filma “Dražen”. Redatelj Danilo Šerbedžija i scenarist Ivan Turković Krnjak morali su se hvatati ukoštac s problemom koji pred njih stavlja život šibenskog košarkaša. Život Dražena Petrovića sastojao se od uspjeha, pa još uspjeha. Od toga da je bio izvrstan, pa još bolji. Draženov život bio je jedna kratka neprekinuta putanja blještavog uspona koju je presjekla tragična, slijepa i apsurdna smrt.

Kako u toj ravnoj, naglo presječenoj liniji pozlate pronaći opipljivu, ljudsku dramu? Ekipa “Dražena” donijela je – ukratko – niz kreativnih i dramaturških odluka s kojima se može prepirati. No – ne bih im bio u koži, jer su se latili zadatka koji je težak, ako ne nemoguć. “Dražen” nije najbolji film na svijetu, ali teško mi je zamisliti da se o košarkaševu životu može snimiti bolji. Jurica Pavičić za Jutarnji. Pogledajte što kažu na Forumu.

Na površini, pitanje glasi: Pod čijom je komandom Hrvatska vojska – Plenkovićevom ili Milanovićevom? Suštinski, pitanje je sasvim drugo: Čija je Hrvatska vojska – američka ili hrvatska? Iz rakursa HDZ-ove propagande, pak, pitanje je sasvim treće: Čija je Hrvatska vojska – američka ili ruska? Sve veći intenzitet gnjeva koji preplavljuje Plenkovića kada stvari ne idu po njegovome, ukazuje na navadu da se stvarnost uzima u obzir jedino ukoliko je podređena vladarskim ambicijama. U takvim okolnostima nije podnošljivo da netko drugi – a ne on – izdaje direktive Hrvatskoj vojsci. Uostalom, struktura vlasti trenutno je vrlo povoljna za preuzimanje komandne moći nad oružanom silom: neofašisti u svojstvu koalicijskih partnera i neona(r)cist na čelu Vlade. Viktor Ivančić za Novosti.

Premijer Andrej Plenković izjavio je u uvodu sjednice Vlade da je odlučeno da se iznos minimalne bruto plaće od iduće godine podigne za 130 eura na 970 eura, porast će i studentska satnica na 6,06 eura, a najavljene su i kompenzacijske mjere za poslodavce kako bi se održala njihova ekonomska aktivnost i sačuvala radna mjesta. Za svakog radnika koji trenutno prima minimalnu plaću, poslodavac će moći tražiti kompenzaciju između trenutnog i budućeg iznosa minimalne plaće što je ukupno 390 eura po radniku – te će se mjere moći ostvariti putem zavoda za zapošljavanje (HZZ-a). HRT

Kako se Zemlja zagrijava, prirodni ponori ugljika, poput šuma i oceana, sve teže apsorbiraju emisije. Kolaps kopnenog ponora 2023. i smanjena sposobnost oceana da apsorbiraju CO2 ukazuju na osjetljivost tih sustava. Znanstvenici upozoravaju da klimatski modeli ne predviđaju dovoljno brzo opadanje ovih kapaciteta, što zahtijeva hitno smanjenje emisija iz fosilnih goriva. Lupiga, Guardian

• Tonino Picula kontra Milanovića: Hrvatska treba sudjelovati u misiji NSATU (N1), Jandroković: Odgađamo glasanje o slanju hrvatskih vojnika u misiju za Ukrajinu (tportal)
• Sindikalist o zatvaranju tvornica: u Hrvatskoj za 970 eura bruto nećete naći kvalificiranog radnika. Strani radnici dolaze jer tih 750 eura neto koje moraju dobiti je tri puta više nego što dobivaju u svojim zemljama, stranim tvrtkama koje zatvaraju tvornice ovdje nisu problem plaće, već pogone sele drugdje iz drugih interesa (N1)
• Nova komplikacija u slučaju problematičnog učenika, Ministarstvo od Grada Zagreba zatražilo ponovnu procjenu psihofizičkog stanja učenika, iz Grada kažu da je to u nadležnosti škole, u kojoj je ravnatelj podnio ostavku (Index)
• Od studenog Atlantic gasi proizvodnju poznate izvorske i mineralne vode Kale i Kalničke, kažu da to neće utjecati na linije i radnike (Danica)
• Mladi nogometaš iz hrvatskog amaterskog kluba iz Župe Dubrovačke (2011. godište) otišao na probu u Premier ligu, u Brighton (Index)
• Nedavno je u američkoj saveznoj državi Arkansas otkriveno veliko nalazište litija – primarne komponente u baterijama za električna vozila. Ova količina litija mogla bi biti dostatna da daleko premaši procijenjenu svjetsku potražnju 2030. godine (Forbes)

Nizozemska tvrtka Pal-V stoji iza Libertyja, prvog letećeg automobila na svijetu, koji je sada službeno pregledan i odobren za uporabu. Model je mješavina tricikla i žirokoptera, malog letećeg zrakoplova koji podsjeća na helikopter. Uglavnom, kada Liberty vozi kopnom, lopatice rotora se preklapaju i tada mogu postići brzinu od 160 km/h, u zraku vozilo koristi 200 konjskih snaga i može letjeti između 50 i 180 km/h. Domet Libertyja u zraku je 80 kilometara. Za one koji žele nabaviti Pal-V Liberty, postoje dvije mogućnosti: Sport Edition za 299.000 eura ili Pioneer Edition za koji vam treba 499.000 eura. Potonji se proizvodi samo u 90 primjeraka. Osim cijene, za vožnju je potrebna i pilotska dozvola. Revija HAK

Rijedak primjerak “Malog princa” u prodaji za 1,25 milijuna dolara

Trenutačni standard u baterijama, litij-ionska tehnologija, lako bi u narednim godinama mogao biti djelomično zamijenjen novim rješenjima, još više energetske gustoće i duljeg životnog vijeka. Dosad su, naime, materijali korišteni u katodama bili glavni generatori povećanja energetske gustoće baterija, no oni su se već približili svojim teorijskim fizikalnim granicama, pa je napredak tek marginalan. nužan je razvoj novih materijala i komponenata, a preduvjet za to je kapital. Njega, kako se vidi iz priloženog, ne nedostaje, pa se očekuje da će barem neke od tehnologija, koje su trenutačno u razvoju, doživjeti i komercijalizaciju. Kao prve industrije koje bi mogle prihvatiti nove tehnologije ističu se one gdje su potrebne visoke performanse, poput vojne ili avijacijske. Tek nakon toga uslijedit će sektori u kojima je cijena ključna, poput onog automobilskoga. Bug

Tarot karte nekad su se koristile i za otkrivanje prošlosti

Zagrebačke ugostitelje, kao i njihove kolege diljem zemlje, muče gorući problemi u sektoru, ponajviše kvalitetno obrazovanje mladih i nedostatak radne snage. O tim temama bilo je riječi i na 16. Forumu zagrebačkih ugostitelja održanog u srijedu u Esplanade Zagreb Hotelu. Raste interes za upisom ugostiteljskih srednjih škola. Ove godine upisano je dva razreda više barmena i kuhara, te jedan razred hotelijera više. No, zabilježen je pad broja ugostiteljskih objekata. Problem su, pokraj nedostatka kvalificirane radne snage, i veći ulazni troškovi. Dok se u mnogim drugim gospodarskim grana, dio nedostatka radnika pokrio uvozom stranih radnika, za ugostiteljstvo je poznavanje hrvatskog jezika previše značajan faktor. Poslovni

• Rudarenje litija – pritisak na aktiviste u Srbiji: Prijetnje, hapšenja, pokušaji diskreditiranja. Posljednjih mjeseci pojačan je pritisak na srpske aktiviste koji se zalažu za poštivanje ljudskih prava, slobodu mišljenja i zaštitu prirode (DW)
• Vrijeme će danas biti promjenjivo, s povećanom naoblakom i povremenom kišom, koja bi mogla biti intenzivnija, posebno u zapadnim dijelovima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, stabilnije za vikend (tportal,  HRT)
• Danas počinju radovi na proširenju i rekonstrukciji Sarajevske ceste, novom južnom cestovnom ulazu u Zagreb, ali i prvom proširenju tramvajske mreže u Zagrebu nakon dvadeset godina (N1)
• NPOO: Top 100 korisnika dobilo milijardu eura, privatni sektor do sada je dobio samo petnaest posto isplaćenih sredstava, Uz Rimčeve robotaksije među prvih se dvadeset dobitnika našla još samo jedna privatna tvrtka, Jabuka LDC, a u prvih pedeset ugurao se još i LDC Agro (Lider)
• Liga prvaka: Velika pobjeda Dinama u Salzburgu, Sandro Kulenović i Bruno Petković zabili za 2-0, Dinamo je na ljestvici prestigao Bayern, iduće kolo Modri igraju protiv Slovana iz Bratislave (Nacional, Index)

Inovacija prema kojoj bi vlasnici praznih stanova bili subvencionirani iz proračuna ako agentu-državi povjere odnos s budućim podstanarima upotpunjava primjere da se u Hrvatskoj nakon trideset godina tranzicije iz socijalizma u kapitalizam događa nova tranzicija – nesvjesni povratak iz kapitalizma u socijalizam. Fondovi za nerazvijene, uvozne carine i kvote, osuda visokih profita, propisivanje minimalca, financiranje rasta primarnom emisijom, kadrovski stanovi i radnička naselja…sve su to pojave iz neefikasnoga, propalog socijalizma. A sada se nameću kao spasonosne ideje za očuvanje kapitalizma. Profiti privatnih poduzetnika česta su meta. Bez obzira na to što je lani dobit porasla za 10 posto, a izdvajanja za zaposlene za 17 posto, i dalje se upire prstom u gramzive kapitaliste. Slične su se polemike vodile 60-ih godina prošlog stoljeća… Miodrag Šajatović ima déjà vu, za Lider.

To vidimo kroz ilegalnu gradnju, nedostatak koncentracije na javni prostor u novoj gradnji te u dominaciji tržišne logike. Ako imate legalizaciju kao zakon i 850 tisuća prijava za legalizaciju, onda možete zaključiti da taj sistem, a govorimo i o socijalističkom sistemu, jednostavno ne funkcionira; da vi imate urbanizam koji regulira, koji radi red u prostoru, a konačno imate nered, ocjenjuje Mimica za HRT. Druga je metoda rušenje ilegalnih gradnji, i to onih zgrada koje nisu za življenje, što je možda i dobar pristup. O našim konzervatorima kaže da su izuzetno obrazovani, ali da podsjećaju malo na afganistanske talibane jer se s njima ne može ući u kritičnu diskusiju o tome kako moderna arhitektura i kako se zaštićeni prostori grada trebaju dalje razvijati. HRT