20/10/2024 - Monitor.hr
Danas (23:00)

U Trst po uvoznu robu

Jergović: Zašto nakon uvođenja eura odumiru zagrebačke tržnice?

Sredina i kraj listopada oduvijek su bili najuzbudljivije tržničko razdoblje u godini. Vrijeme je to kada se kiseli kupus, pa iz unutrašnjosti krenu FAP-ovi i tamići, do vrha puni odrubljenih kupusovih glava. Na tržnicama bi sredinom listopada svud naokolo bila i brda jabuka i krušaka, uglavnom starih sorti, dobrih za trap i za zimsko skladištenje. I bilo bi, naravno, na sve strane i grožđa. Sve do nedavno, na zagrebačkim je tržnicama bilo i domaćih jabuka, i dalmatinskog grožđa, kao i onog groznog kontinentalnog grožđa, koje nazivaju izabela. Bilo je svega čega i bilo i nekad, samo manje, oskudnije i nekvalitetnije.

Odumiranje zagrebačkih tržnica započinje u vrijeme kada dva-tri dominantna lanca prehrambenih trgovina preuzimaju cjelokupno tržište. Turistička monokultura sasvim je pokorila Dalmaciju, poticaji (mahom lažni i fiktivni) u poljoprivredi dodatno su korumpirali male proizvođače, iz Slavonije odavno na tržnice ne dolazi više ništa ili skoro ništa, a uvozna roba sa tržničnih štandova sve brojnijih nakupaca ne razlikuje se od robe u Konzumu, u Sparu ili u Plodinama. U osnovi, radnim danima sve manje je razloga da pođemo na tržnicu, pijacu, placu. A petkom i subotom, s tržnice, pijace, place vraćamo se razočarani. Miljenko Jergović

Danas (00:21)

I sat rođenja govori nešto o nama

Danas (00:00)

Brze i kratke

  • Država će iznajmljivati privatne nekretnine: Ako imate stan od 65 kvadrata, možete dobiti mjesečno 583 eura, podstanari će plaćati 350, a razliku će “pokriti” država (Poslovni)
  • Milanović: Spriječit ću političku otmicu SOA-e koju Plenković zloupotrebljava (Nacional)
  • Neovlašteno dijeljenje eksplicitnih fotografija bez pristanka, poznatije kao osvetnička pornografija, postala je gorući problem u Srbiji, uništavaju se životi brojnih žena i djevojaka, a kazni za one koje te slike i snimke dijele putem Telegram grupa nema (DW)
  • Promocija plus: Most preskočio Domovinski pokret čija se popularnost raskolila nakon njihove ‘šizme’, SDP je s novim predsjednikom malo porastao, Možemo je zadržao treću poziciju (tportal)
  • Najveći problemi preklopnih telefona: Top 5 mana za koje morate znati – manja izdržljivost, veća cijena, ne baš najudobniji položaj tipki, neuobičajen oblik zaslona, slabija kamera (tportal)
  • Katastrofalne poplave pogodile talijansku pokrajinu, Bologna pod vodom, ima i poginulih (Nacional)
Jučer (23:00)

Kvarovi koji te koštaju živaca i novaca

Najskuplji kvarovi na rabljenim automobilima

  1. Automatski mjenjač – Česti kvarovi mjenjača, posebno automatskih, mogu dovesti do izuzetno skupih popravaka, često iznad 6.000 eura.
  2. Zračni jastuk – Zamjena airbaga može biti izuzetno skupa jer zahtijeva promjenu niza drugih elemenata.
  3. Oštećeni okvir – Nakon teškog sudara, iskrivljeni okvir smanjuje sigurnost i često vodi do totalne štete.
  4. Motor – Teški kvarovi motora poput oštećenja ventila ili klipova mogu rezultirati ogromnim troškovima popravka.
  5. Dvomaseni zamašnjak – Zamjena kompleta spojke s dvomasenim zamašnjakom može koštati više od 1.300 eura

Revija HAK

Jučer (22:30)

Strah od zadnjih vozova

Bajaga u Areni: Poruka ‘Samo nam je ljubav potrebna’ zvučala je jednako banalno i naivno kao i u Lennonovo doba

Gledajući popis pjesama, čini se da je Bajaga imao zanimljiv koncept težišta na prvom albumu bez propuštanja svih onih hitova po koje je publika došla. Ne znam po što sam točno ja došao na koncert, vjerojatno sam imao želju da me te pjesme vrate u dane mladosti, prvih pijanki, prvih poljubaca i prvih slomljenih srca. Ako to nisam u potpunosti dobio, to nije zato što to nije moguće, naprotiv, jest moguće upravo zato što je apsurdno. I to nikako nije do gospodina Bajage, već do toga što su ti dani davno iza nas, kao što su i drugovi s kojim smo te pjesme slušali sad “rasuti po celom svetu”, a neki i onkraj njega. Sve stvari imaju svoje vrijeme, a mladosti je vrijeme u prošlosti. Ivan Laić za Ravno do dna

Jučer (22:00)

Priča o ljubavi obično ugnjavi

Novi Tanovićev film ‘Nakon ljeta’: Krave, more i Oscari

Dok film pokušava biti ‘malomišćanska’ nepretenciozna komedija uglavnom je dopadljiv, no kad odjednom odluči da želi biti intimna art drama o ljubavi sjebane žene i oženjenog muškarca, postaje nedorečen, dosadan i vrlo neuvjerljiv. Od svog osamostaljenja, preciznije još od prvog naslova hrvatski film počiva na jednom te istom triku kojega se zbog nedostatka kreativnosti besramno reciklira. Zamisao da se kroz pitku i laganu komediju smještenu u prekrasno i zamamno mediteransko ozračje naših otoka pokuša ubaciti ozbiljna drama i ozbiljne teme, da citiram nedavno preminulog kontroverznog pjevača: “Teoretski lepo zvuči, malčice je drukčije u praksi”. Luka Kesić za Ravno do dna.

Jučer (21:07)

Sponzorirana vijest

Upisi u STEAM radionice

Pridružite nam se i upišite se na naše najnovije radionice koje će vam otvoriti vrata u svijet znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike (STEAM)! Bez obzira na vaše interese, imamo nešto za svakoga – od financijske pismenosti, preko internetske sigurnosti, do programiranja LEGO robota. Ovo je idealna prilika za sve uzraste da steknu nove vještine i prošire svoje znanje u poticajnom i kreativnom okruženju.
Zašto se upisati?
Praktično učenje: Sve naše radionice kombiniraju teoriju s praksom, omogućujući vam da odmah primijenite stečeno znanje.
Vještine za budućnost: Razvijte ključne vještine koje će vam pomoći u svakodnevnom životu i budućim karijerama.
Zabava i interakcija: Radionice su osmišljene tako da budu interaktivne i zabavne, potičući timski rad i kreativnost.
Kako se prijaviti?
Prijave su otvorene, a broj mjesta je ograničen! Osigurajte svoje mjesto što prije i ne propustite priliku za nezaboravno iskustvo.

Prijavni obrazac i dodatne informacije možete pronaći na našoj web stranici UPISI
Ne čekajte – prijavite se već danas i krenite u avanturu učenja s nama!
Jučer (21:00)

Ali koje društvo nije takvo?

Vegetarijanka, roman nobelovke Han Kang: Kontroverzni roman o kojem će čitatelji žestoko raspravljati

„Vegetarijanka“, naime, uopće nije roman o vegetarijanstvu. Nejedenje mesa ovdje je doista samo metafora. Iako su neki strani kritičari, šokirani pričom o ženi koju obitelj zlostavlja jer se izgladnjuje a ona se ne buni nego to zlostavljanje apatično „prihvaća“, sve to pokušali objasniti kulturnim razlikama između istoka i zapada, esktremnom pristojnoću i neizražavanjem emocija što navodno karakterizira istočnjake, mislim da to nije slučaj.

Čini mi se da je „Vegetarijanka“ toliko uznemirujuća zbog sličnosti a ne razlika. Priča Han Kang ustvari je priča o institucionaliziranom nasilju: kulturna kohezija uvijek dolazi uz cijenu, normalnost je stvar dogovora – kako sama riječ kaže, nije normalno sve ono što odstupa od norme; od toga što zajednica zahtijeva, a ne kako zaista jest. Južnokorejsko društvo opisuju kao visoko uređeno i skladno, no društveni sustav, da bi se održao, zahtijeva veliku količinu strukturnog nasilja. Najbolje knjige

Jučer (20:00)

Oni su pobjegli, makar na kratko

Nedjeljom u 2: Boris Trupčević i Vojislav Mazzocco o promjeni poslova i bijegu od surovog svijeta

Je li moguć bijeg od stvari, događaja i osoba koji nas opterećuju? O tome u Nedjeljom u dva svjedoče ljudi koji su ostavili dosadašnje karijere i otišli u nepoznato. Trupčević je bio dugogodišnji glavni urednik i predsjednik uprave 24sata. U emisiji je pričao o hodočašću na Camino de Santiago te kako se nordijskim hodanjem pripremao za to. Pričao je o stresnom poslu u novinarstvu i razdoblju kada je postalo evidentno da tiskani mediji propadaju. Drugi gost Vojislav Mazzocco bio je trn u oku brojnim političarima kao novinar Indexa, sada se bavi skupljanjem boca u skladištu i kaže da je sretan. Tijekom rada u medijima pao je u depresiju, kaže da je dvije godine ležao u krevetu. Na Indexu je doživio burnout. Portali su kao jedna zvijer koju treba stalno hraniti. A ja sam još radio manje od drugih, a radio sam puno. Ljudi koji tamo izdrže, to je posebna vrsta ljudi. A tu je i imposter sindrom o kojem se sve češće govori. HRT… promjenu formata komentiraju i na Forumu

Jučer (19:00)

Nije bitno što kažu, već što izostavljaju

Beck: Plaće su nam najviše u povijesti, ali takve su nam i cijene hrane i stanovanja

Istovremeno kad Tomašević najavljuje nove kapitalne gradnje po Zagrebu predsjednik Vlade i Sabora tumače da su nam „plaće najviše u povijesti, zaposlenost najveća, kreditni rejting najviši u povijesti“, što je i istina i manipulacija. Tu bi izjavu trebalo relativizirati tako da se kaže da su i cijene hrane i stanovanja najviše u povijesti, da trećina umirovljenika živi na rubu siromaštva i da je zaposlenost potpuna jer se iseljavamo i izumiremo pa nema tko raditi. Još bi se bolje ta samohvala relativizirala kad bi se provjerilo kakve bi bile plaće, zaposlenost i rejting da nemamo trideset godina nesposobne, korumpirane i kradljive vlasti. Nije mi toliko smiješno Jandrokovićevo i Plenkovićevo busanje u prsa, nego što se smatraju vrhuncem povijesti. Gradonačelnik Zagreba planira četverotračne ceste u gradu u kojem je lani umrlo dvije tisuće ljudi više nego što se rodilo; na isti način vlada misli da je na vrhuncu povijesti, iako se prošle godine rodilo 20 000 ljudi manje nego što je umrlo. Imamo vodstvo koje ne vidi da je slijepoj ulici. Boris Beck za Večernji (čiji članak možete pročitati i na Narodu).

Jučer (18:00)

Brze i kratke

  • Sjeverna Koreja poslala vojnike Putinu? Stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić: To su jadnici kojih se Kim rješava (HRT, Index)
  • Hrvatska ima 131 kamenolom opasan za ljude i okoliš, niti jedan se ne koristi, osim poneki ilegalno, dobar dio njih se pretvorio u odlagališta otpada, a lokalne jedinice uglavnom ignoriraju sanaciju koja bi se trebala provesti po nalogu države, Jutarnji pita je li i kod nas moguće da nam se dogodi Jablanica
  • Ivo Sanader na austrijskim računima ima 1,3 milijuna eura, taj je novac trebao biti još prije dvije godine isplaćen Hrvatskoj zbog presude u procesu Fimi-media, ali sve se opstruiralo, Nacional otkriva kako se priprema teren za prijevremeno puštanje bivšeg premijera na slobodu
  • Održan prvi Festival mandarina u Opuzenu (HRT)
  • Vlado Kreslin u Tvornici kulture – mali bogovi nakon divljeg boga (Nicka Cavea) (Ravno do dna)
Jučer (17:00)

S porukom sponzora

Ivančić: Ruse na vrbe!

Ako se u nekim medijima konstatira kako premijer Plenković, ministar Grlić Radman i gradonačelnik Franković besramno obmanjuju javnost kada tvrde da je predizborna kampanja Zorana Milanovića financirana ruskim kapitalom, to je nepobitan dokaz da su spomenuti mediji financirani ruskim kapitalom. S obzirom na to da, ne računajući Srbe, Rusa u Hrvatskoj skoro da i nema, unutar zemlje Vrhovni Neprijatelj djeluje preko ruskih plaćenika. Broj ruskih plaćenika u Hrvatskoj nije precizno definiran, no, generalno uzevši, ima ih onoliko koliko ih treba biti. Koliko ruskih plaćenika u Hrvatskoj treba biti određuje CK HDZ na čelu s gosp. Plenkovićem, ovisno o trenutnim političkim potrebama. Trenutne političke potrebe takve su da ruskim plaćenikom treba smatrati svakoga tko premijera Plenkovića krivo pogleda. Viktor Ivančić predstavlja projekt Redefiniranja vrhovnog neprijatelja Republike Hrvatske, za Novosti.

Jučer (16:06)

Sponzorirana vijest

Microsoft Office 2024 je stigao, sad je najbolje vrijeme za uzeti jeftini Office 2021 i Windows 11 već od 11 € na Keysfanu!

Microsoft Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Keysfan nudi originalnu licencu Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

62% popusta na Microsoft Office uz promo kod BKS62

50% popusta na Windows OS uz promo kod BKS50 

Windows plus Microsoft Office paketi – 62% popusta uz promo kod BKS62

Ostali softverski alati

Jučer (16:00)

Kad moje uši čuju muziku na struju, tad moje srce bije u ritmu melodije

Bajaga i Instruktori koncertom u Zagrebu proslavili 40 godina karijere

U sklopu turneje ‘Samo nam je ljubav potrebna’, Bajaga i Instruktori u subotu navečer održali su nastup u Areni Zagreb. Predgrupa im je bila YU Grupa. Fotke donose Jutarnji, tportal. Za slavljenički koncert, Bajaga i Instruktori pripremili su nešto dužu set listu od uobičajene, s 13 studijskih albuma (Index). Na izlasku su mnogi bili zatečeni policijskom akcijom alkotestiranja svakog vozača, nastala je gužva (24 sata), spominju to i na Forumu.

Jučer (15:00)

Skoro da i svira

Solarni kontejner: Sustav s 240 solarnih panela otvara se poput harmonike

Ova prijenosna solarna konfiguracija može se seliti ili postaviti fiksno na mjesto. SolarCont je dizajniran da stane u kontejner standardne veličine šest metara u duljinu, širok je 2,4 metra i visok 2,9 metara. Standardizirana veličina omogućuje da se solarni moduli premjeste na bilo koji dio svijeta pomoću kontejnerskih brodova, teretnih vlakova ili kamiona za prijevoz kontejnera. Kontejner također osigurava da se generatori zelene energije transportiraju kompaktno i sigurno te stignu u vrhunskom stanju za rad na lokaciji. Revija HAK

Jučer (14:00)

Neugodnjak

Groupie: U dobrom, srpskom društvu

Nisam htio propustiti svečano otvaranje preuređenog prostora Srpskog kulturnog centra u Preradovićevoj. S vremena na vrijeme volim biti među Srbima, upijat njihovu kulturu, književnost. Uz otvorenje, bila je organizirana i izložba ‘’Barbarogenij nadrealizma’’. To je bila dobra, skroz prirodna odluka jer se u Beogradu, uz Pariz, nadrealizam najviše uhvatio. Sigurno ima neka caka zašto Srbi baš toliko vole nadrealizam.

“Evo, vi ste dokaz kako Hrvati i Srbi itekako ostvaruju kvalitetan suživot u Hrvatskoj. Em ste vi Srbi dobili prekrasan prostor u centru grada, em se tako lijepo slažete s hrvatskom ministricom kulture. Čak je vaš predsjednik Vučić gostovao u Dubrovniku…”

“A tko je ikad rekao da nije”, pomalo otresito će Pupovac.

“Pa nitko… Jedino me čudi zašto je onda novinarka na vašoj televiziji dobila otkaz nakon što je napravila pozitivnu reportažu o suživotu Hrvata i Srba u Vukovaru.”

“Otkud vam to?” nervozno će Nina Obuljen.

“Čitao sam u novom Nacionalu.”

Ona preokrene očima.

“Tko je ovaj mentol?” srpski ministar upita Pupovca.

“Pa da… Sad sam skužio zašto Srbi toliko vole nadrealizam. Jer ne mogu realno sagledat sliku o ratu devedesetih, oni valjda briju da su Hrvati agresori… Tako su i prikazali u filmu ‘Oluja’ koji je obilno financirala srpska vlada. ‘Oluja’ je zapravo nadrealistički film, kao da je scenarij ovaj tu napisao…”, pokazao sam na oca nadrealizma Andrea Bretona, stajali smo pored njegove crno-bijele fotografije.

Nacionalna groupie započinje još jednu svađu.

Jučer (13:00)

Vjerujem, ne vjerujem

Znanstveni proces, iako nije nepogrešiv, vodi do boljeg razumijevanja svijeta od bilo koje druge postojeće metode

Znanstvena metoda predstavlja sustavni pristup istraživanju svijeta. Temelji se na postavljanju hipoteza, njihovom testiranju kroz promatranje, eksperimentiranje i izradu modela te formiranju zaključaka na temelju dobivenih podataka. Znanstvene teorije ne predstavljaju apsolutne, vječne istine, već privremene konstrukcije koje trenutno najbolje tumače svijet, a mogu se mijenjati kako dolazi do novih otkrića. Religijska uvjerenja uglavnom se temelje na vjeri u određene dogme i postulate koji se ne mijenjaju i ne ovise o vanjskim dokazima. Vjernici svoju vjeru temelje na svetim spisima, duhovnim autoritetima, tradiciji i osobnim iskustvima, a ta vjerovanja ne moraju nužno biti podložna empirijskoj provjeri, iako neka nedvojbeno jesu. Bitno je razumjeti da povjerenje u znanost nije isto što i slijepa vjera. Ono se temelji na potvrđenom iskustvu da znanstvena metoda pruža najpouzdanije rezultate u objašnjavanju prirodnih pojava. Ključna razlika između religijskog i znanstvenog znanja leži u pristupima istini. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Jučer (12:00)

Brze i kratke

  • Za 6 dana ogromna promjena oko parkiranja u Zagrebu – Građani će kupovati povlaštene parkirališne karte (PPK) za blok unutar zone, ali je ista zona i ista cijena povlaštenih parkirališnih karata (PPK) kao što je i bila (Index)
  • Koliko bi koštali proizvodi i usluge da cijene još uvijek preračunavamo u kune? Kava 16 kn, pivo 27, burek 18, pečeni kesteni 30 kn, velika mliječna čokolada 33 kn, kino ulaznica 50… (N1)
  • Evo koje trgovine i šoping-centri danas rade (Index)
  • Čak 12.150 državnih stipendija za akademsku godinu 2024./25. redovitim studentima koji studiraju na visokim učilištima u Hrvatskoj dodjeljuje Ministarstvo znanosti, stipendija iznosi 200 eura mjesečno (N1)
  • Podbačaj u kinima: ‘Joker: Ludilo u dvoje’ bit će u minusu između 150 i 200 milijuna dolara (Nacional)
Jučer (11:00)

Terminatori su blizu

Nobelovac Geoffrey Hinton: Strojevi bi nas mogli nadvladati u razdoblju od 5 do 20 godina

Geoffrey Hinton, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku, upozorava da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti kontrolu nad čovječanstvom u idućih 5 do 20 godina. Njegovi rani radovi postavili su temelje za modernu AI, no danas je zabrinut zbog sve opasnijeg razvoja bez adekvatnog nadzora. Hinton vjeruje da će AI samostalno zaključiti da je najbolje preuzeti vlast kako bi ostvarila ciljeve, što može dovesti do potencijalno katastrofalnih posljedica. Svjetski mediji koji ovih dana pišu opširne izvještaje o Hintonovim zaslugama i mračnim najavama detalj u kojem spominje da je potencijalno rješenje socijalizam nisu spomenuli. Propast čovječanstva koja počinje za nekoliko godina, ustanak strojeva, automatizirana distopija? Zvuči realno. Ali da odustanemo od kapitalizma koji nas tržišnim takmičenjem digitalnih korporacija gura prema svemu tome? To je valjda ona druga suluda teza s početka ove priče, ona koju nitko ne shvaća ozbiljno. Boris Postnikov za Novosti.

Jučer (10:00)

S politike se prebacili na društvo

Promjena ‘Nedjeljom u 2’: Kvalitetnog političkog programa nemamo već dugo, sve se svodi na ‘lakši’ i zabavniji sadržaj

Ljudi koji su dosad bili zaista zaslužuju pozornost. Neke od njih široka publika nikad ne bi vidjela, i to je pozitivna promjena. Kvaliteta ljudi inače koji se bave politikom značajno pada i kada ih se dovede u format od sat vremena dobar dio njih nema što ponuditi i reći izvan ostrašćenih stranačkih svađa. U njoj je ionako teško dobiti neke relevantne goste, dugo nije bilo Plenkovića, Milanovića, a ni ministri se baš ne odazivaju. Na HRT-u je prije bilo dobrih političkih i debatnih formata, od Otvorenog, Petog Dana i nekadašnje Piramide… Sve je to na Prisavlju pridavljeno, to je rađeno dugo i u tišini. Dva gosta koja su nedavno bila kod Stankovića su i životno i profesionalno neusporedivo bolja od većine naših političara, smatraju za tportal Boris Rašeta i Jerko Trogrlić. Naciji se daje kruha i igara a uz takvu lobotomiju nitko ne primjećuje da iz države svake godine u inozemstvo cure tri-četiri milijarde eura dividendi stranim tvrtkama, dok Hrvatska populacijski propada.

Jučer (09:00)

Samo rokanje

DORF, festival posvećen rock dokumentarcima, idući tjedan u 18. izdanju

OK, nećemo nikada biti neki veliki festival, ali zato možemo biti mjesto za male platforme i mala druženja. Pokazali smo DORF-om da u Vinkovcima i diljem Hrvatske ima mladih talentiranih ljudi koji trebaju prostor za svoje ideje i djelovanje, a mi im to možemo ponuditi. U tome leži naš najveći uspjeh, smatra idejni začetnik festivala Toni Šarić. Ali, pogriješili bi kada bi rekli da je DORF bio isključivo mjesto na kojem do izražaja dolaze pojedinci i skupine koji su česti zanemareni iako to svojim radom ne zaslužuju, među gostima festivala bila su i neka veća imena. Činjenicu da nije lako organizirati festival koji ima specifičnu publiku i organizacijski ne počiva na velikom broju ljudi, svjedoče stalne potrage Šarića za novim lokacijama na kojima bi DORF dosegao višu razinu. S festivalskim programom su prošli čak 86 gradova u osam država. Novo, punoljetno izdanje kreće 23. 10., a bit će prikazano 8 filmova autora iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije, od kojih su dvije hrvatske premijerne projekcije. HRT