18/10/2024 - Monitor.hr
18.10. (23:00)

Dobar ulov

Na nebu iznad Velebita snimljen komet koji se viđa jednom u 80 tisuća godina

Komet su otkrili astronomi 2023. godine u dva neovisna opažanja – najprije u Kini (observatorij Tsuchinshan) i potom u okviru projekta ATLAS (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System) u SAD-u. Njegova orbita klasificira ga kao dugoperiodičan komet, što znači da mu je potrebno nekoliko tisuća godina da obiđe Sunce.  Prema trenutnim astronomskim procjenama, komet C/2023 A3 Tsuchinshan-ATLAS ima orbitalni period od otprilike 80 tisuća godina. To znači da će mu nakon prolaska kroz unutrašnjost Sunčevog sustava i oko Sunca 2024. godine trebati čak 80 tisuća godina da se ponovno vrati u našu blizinu. Index… izgleda da imamo i prizor istog kometa koji je uhvatio forumaš.

19.10. (00:00)

Kada fizika postane kućni majstor i vrtlar u isto vrijeme

Prijenos topline: Od džezve do jagoda – kako nam fizika spašava dan

Toplina se prenosi na tri načina: konvekcijom, kondukcijom i radijacijom. Konvekcija uključuje kretanje fluida, poput zagrijavanja vode ili zraka, dok kondukcija podrazumijeva prijenos topline kroz nepomične dijelove materijala, kao što su zidovi. Radijacija je prijenos topline zračenjem, bez potrebe za medijem. Ovi mehanizmi objašnjavaju svakodnevne pojave poput kuhanja, grijanja prostora, pa čak i zaštite jagoda od smrzavanja. Na primjer, polijevanje jagoda vodom tijekom niskih temperatura stvara ledeni izolator koji štiti plodove od hladnoće. Dario Hrupec za Bug

18.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Sjeverna Koreja poslala više od 10.000 vojnika u rat za Rusiju? “Idu i specijalci” (Index)
  • Poskupljuje gorivo idući tjedan, javlja RTL. Cijena Eurosupera iznosit će 1,49 eura po litri, što je povećanje od 0,5 centi. Eurodizel će koštati 1,37 eura po litri, što je 0,2 centa više nego prije (Poslovni)
  • Rezime plana stambene politike: Država planira izgraditi 8000 novih stanova i povoljno ih iznajmiti (Danica)
  • Iz Europske unije najavljuju kako bi mogli ‘ciljati‘ cijelo poslovno carstvo Elona Muska zbog kazni povezanih s platformom X, pri čemu bi potencijalno uključili i prihode SpaceX-a i Neuralinka kako bi se povećao iznos kazni (Lider)
  • Grad Zagreb odlučio je uložiti više od osam milijuna eura u nabavu javnih bicikala i uspostavu cjelokupnog sustava pod nazivom ‘Javni gradski bicikli – Bajs’, bit će ih 3 tisuće (tportal)
  • Japanska tvrtka Komatsu predstavila električni bager: Tvrdi da smanjuje operativne troškove za gotovo 50% (Revija HAK)
  • ChatGPT zabilježio više od 3 milijarde posjeta prošlog mjeseca (Bug)
18.10. (22:00)

Stara priča, novi ljudi

Strani radnici: Nepalci drugi po izdanim radnim dozvolama; najviše žalbi na plaće i prekovremeni rad

U Hrvatskoj je trenutno najviše radnih dozvola izdano radnicima iz BiH, slijede imigranti iz Nepala koji su pretekli radnike iz Srbije, a najviše žalbi pučkoj pravobraniteljici odnosilo se na neisplatu ili isplatu umanjenih plaća, istaknuto je na Hrvatskim danima sigurnosti u Opatiji. Strani radnici najviše se žale pučkoj pravobraniteljici jer nisu dobili plaću ili im je isplaćeno manje od dogovorenog, ili da im je dio plaće isplaćen na ruke te da su bili prisiljeni na prekovremeni rad bez prava na dnevni i tjedni odmor. Lider

18.10. (21:00)

Od vojnika do svakog džentlmena

Na Trgu bana Jelačića obilježen Dan kravate

Kravata je dio hrvatske i svjetske kulturne baštine, a njezino podrijetlo veže se uz hrvatske vojnike iz 17. stoljeća. Oni su nosili marame koje su poslije postale preteče današnjih kravata. Uz brojna izaslanstva, predstavnike Vlade, Sabora i Grada Zagreba – održana je svečanost Smjene straže pješačko-konjičkog postroja Kravat pukovnije, počasne satnije koju od 10. srpnja 2010. godine suorganiziraju ustanove Academia Cravatica (AC) i Turistička zajednica grada Zagreba. HRT

18.10. (20:00)

Kopačkom u zube

Šeparović: Možemo li suosjećati s nogometašima koji zarađuju milijune?

Razumijem da je teško suosjećati s nekim tko zarađuje milijune dok se sami borimo s osnovnim životnim potrebama poput plaćanja najamnine. Međutim, iza vanjske slike bogatstva i slave, nogometaši često prolaze kroz iznimno naporan rad, odricanja i žrtvovanja kako bi postigli svoj status. Njihov uspjeh nije rezultat slučajnosti, već godina intenzivnog treninga i discipline.

Pritisak kojem su izloženi ne nestaje na zalasku karijere; suočavaju se s padom fizičkih sposobnosti, nesigurnom budućnošću i potrebom za redefiniranjem vlastitog identiteta izvan nogometa. Često ih se stereotipizira kao one koji “trčkaraju za loptom” ili “voze skupe automobile”, što ne odražava stvarnost njihovih života. Naša predstava nastoji razbiti te predrasude i pokazati ljudsku stranu nogometaša, njihove borbe i izazove. Borut Šeparović za tportal.

18.10. (19:00)

Samo ih nemojte donositi na Zemlju, gledali smo dovoljno takvih filmova

Najnovija studija pokazala je da bi u naslagama leda na površini Marsa mogli postojati neki mikroorganizmi

Naslage leda mogle bi štititi takve oblike života od ultraljubičastog zračenja Sunca zbog kojega je na površini tog planeta život gotovo nemoguć, piše britanski Independent. No nova studija ukazuje na to da bi se takvi oblici života trebali nalaziti dovoljno duboko, u dovoljno debelom sloju leda koji bi ih štitio od ultraljubičastog zračenja, ali bi istodobno morali biti smješteni dovoljno plitko kako bi primili vidljivu svjetlost zbog fotosinteze. U sklopu studije znanstvenici su napravili model da bi im pokazao postoji li takva točka s obzirom na prašinu i vrstu leda koja se nalazi na Marsu. Nacional

18.10. (18:00)

Jesti samo provjereno i kvalitetno i dobar tek

Mesni obrok je tradicionalni dio naše kulture, ali sve češće se postavlja pitanje postojanja poveznice između konzumacije crvenog mesa i raka debelog crijeva

Jedna nedavna studija navodi da konzumacija crvenog mesa uz povišenu tjelesnu masu, konzumaciju alkohola i/ili snižene koncentracije vitamina D povećava rizik nastanka. To naravno ne znači da crveno meso samo po sebi može izazvati rak debelog i završnog crijeva, jer u konačnici u stvaranju svakog zloćudnog tumora, pa tako i kolorektalnog karcinoma sudjeluje veliki broj čimbenika koji se međusobno isprepliću. Treba razlikovati neprerađeno od prerađenog jer bi u kontekstu brojnih aditiva i konzervansa prerađeno crveno meso potencijalno moglo biti puno većim rizikom. Dakle, ne treba se ustručavati od svima omiljenog roštiljanja na proljeće i ljeti, ali valja u svemu biti umjeren. Agroklub

18.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Kotromanović o planu za kraj rata: Samo Putin može zaustaviti rat, ne Zelenski. Međutim, to mu nije interes. Oni žele ostvariti neke svoje ciljeve i mi ćemo vjerojatno i dalje nastaviti gledati ovaj sukob (Večernji)
  • Objavljen plan stambene politike. Vlasnici će stanove moći dati na upravljanje APN-u (Index), Vizek komentira: Predstavljeni plan u kombinaciji s najavljenim poreznim mjerama načelno izgleda dobro, no tek treba vidjeti koliko će to imati učinka na tržište (tportal)
  • Nezapamćeni egzodus iz centara za socijalnu skrb, otkaz uručilo 635 ljudi. Zagreb se možda i popuni, provincija je devastirana, u rujnu raspisan natječaj za 313 stručnih i drugih radnika (Jutarnji)
  • Nakon niza skandala Jadrolinija dobila novog predsjednika Nadzornog odbora. Sprema li se smjena Sopte? (Nacional)
  • Forbes donosi popis najplaćenijih nogometaša svijeta za 2024. godinu: Na vrhu Cristiano Ronaldo (285 milijuna dolara), Lionel Messi (135 m), Neymar (110 m), Benzema (104)…
  • Polako se najavljuje tko će nastupati za doček Nove godine, u Zagrebu na trgu Miach, Grše, Josipa Lisac, Baby Lasagna, Hiljson Mandela… (Novi list)
18.10. (16:00)

Stanovi prazni, a kuće pune - tko tu pije tko tu plaća?

Čak 958.000 stanova u Hrvatskoj nije u funkciji stanovanja, a kućanstva su prenapućena

Rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavljajući Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Riječ je o strategiji s brojnim mjerama kojima bi stan u Hrvatskoj trebao postati jeftiniji, a najamnina priuštivija. Međunarodni monetarni fond (MMF) je procijenio da Hrvatskoj nedostaje 232.750 stambenih jedinica. Hrvatska se sa stopom prenapučenosti kućanstva od 34,4 posto nalazi u skupini država Europe s velikim postotkom prenapučenosti – prosječan stanovnik Hrvatske raspolaže s 1,2 sobom, dok je prosjek EU-a 1,6 soba. Prosječan broj članova kućanstva u Hrvatskoj je 2,67 (treći najveći broj članova kućanstava u EU), dok je prosjek EU-a 2,3. tportal

18.10. (15:00)

A sada slijedi nešto puno gore - konceptualna umjetnost

Yoko Ono i univerzalna umjetnička forma

Otkrio je to Andy Rehfledt koji je na svom YouTube kanalu (a što je današnji pandan nekadašnjim ozbiljnim znanstvenim disertacijama), ‘predložio’ performans “Voice Piece for Soprano and Wish Tree” koji je Yoko Ono originalno izvela 2010. godine u MoMa-i kao univerzalnu umjetničku nad-formu koju se može ‘zalijepiti’ na bilo koje drugo (glazbeno) djelo koje postoji, a da stvar savršeno funkcionira. Glazbenik i Youtuber inače je poznat po spajanju nespojivog, a ovaj je put na svoju stvar nakalemio njezino urlikanje iz performansa i dobio slušljivu stvar – to žele reći na Ravno do dna. Rehfeldt je inače poznat po death metal verziji Mary Poppins, reggae verziji pjesme od The Doors, a performans od Yoko je koristio i u drugim skladbama, poput metal teme od Power Rangersa i slično.

18.10. (14:00)

Da zablistaš

Četiri trika za snježno bijele zube

U kombinaciji s hranom i pićem, prije svega kavom i cigaretama, te neadekvatnom higijenom zuba, naši nekad biserno bijeli zubi počinju poprimati neprivlačnu žutu boju. No, problem je rješiv (Savjeti):

  • Soda bikarbona: namočiti četkicu u vodu, pa u sodu bikarbonu, a zatim dodati i pastu za zube te četkati
  • Zubne paste za izbjeljivanje: važno je koristiti paste provjerenih proizvođača
  • Trake za izbjeljivanje zuba: Svaka traka pritisne se na površinu zuba, dopuštajući izbjeljivaču da prodre u caklinu
  • Lasersko izbjeljivanje: high tech postupak u ordinaciji
18.10. (13:00)

Vozimo na struju, ali još uvijek tražimo punjač

Zeleni val: Zašto su električni automobili ključ budućnosti, ali i zašto još nismo spremni

Električni automobili postaju ključni u borbi protiv klimatskih promjena, zahvaljujući smanjenju emisija stakleničkih plinova. Ipak, prepreke poput slabe infrastrukture za punjenje, visokih cijena i ekoloških izazova u proizvodnji baterija usporavaju njihovu masovnu upotrebu. Dok EU planira izbaciti motore s unutarnjim izgaranjem do 2035., još uvijek moramo riješiti pitanja poput dostupnosti punionica i reciklaže baterija kako bismo u potpunosti iskoristili potencijal električnih vozila. Monitor

18.10. (12:00)

Nije tako sočan kako mu ime kaže

Otok Jabuka: Nepristupačan otok s misterijem karanfila

Jabuka, jedna prekrasna i fascinantna hrid vulkanskog podrijetla, u prošlosti je bila bogato ribolovno područje, poznato po kamenitim grebenima bez sidrišta. Uz otok Jabuku vezane su brojne nevjerojatne i tajanstvene priče. Jedna od njih je priča o Jabučkom karanfilu, velikom misteriju u botanici koji seže iz prošlog stoljeća. Na Jabuci je nekad rasla posebna vrsta karanfila koju su mladi ribari, unatoč upozorenjima, brali i nosili svojim draganama. Postoje samo dva primjerka herbarija, a kada su na Jabuku došli uvaženi botaničari, nisu ga više mogli ubrati. U ribarskim krugovima se vjerovalo da kad nestane karanfila s Jabuke da će nestati komiško ribarstvo. S ove perspektive gledanja to se zaista i dogodilo… Iz nove epizode Plovopisa Dubravka Merlića. HRT

18.10. (11:36)

Vozimo na struju, ali još uvijek tražimo punjač

Zeleni val: Zašto su električni automobili ključ budućnosti, ali i zašto još nismo spremni

Električni automobili (EV) postaju sve popularniji u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. S obzirom na to da EU planira izbaciti motore s unutarnjim izgaranjem do 2035., električni automobili čine se kao ključno rješenje. Međutim, unatoč brojnim ekološkim prednostima, još uvijek postoji nekoliko izazova koji bi mogli usporiti tranziciju prema potpunoj elektrifikaciji vozila.

Ekološka prednost električnih automobila

Jedna od glavnih prednosti EV-a je smanjenje emisija stakleničkih plinova. Korištenjem električne energije umjesto fosilnih goriva, EV-ovi mogu značajno smanjiti zagađenje zraka u gradovima, što poboljšava kvalitetu života stanovnika. Osim toga, kako se sve više energije dobiva iz obnovljivih izvora, EV-ovi postaju još ekološki prihvatljiviji.

Prema istraživanjima, vožnja električnog automobila može smanjiti emisiju CO2 za čak 50% u odnosu na benzinske ili dizelske motore, pod uvjetom da se električna energija proizvodi iz čistih izvora.

Infrastruktura – ključni izazov

Iako je tehnologija napredovala, infrastruktura još uvijek kaska. Mreža javnih punionica nije dovoljno razvijena, osobito u ruralnim područjima. U nekim zemljama, vozači su i dalje suočeni s nedostatkom brzih punionica i dugim čekanjima za punjenje svojih vozila. To predstavlja značajan problem u zemljama poput Hrvatske, gdje je mreža punionica relativno oskudna.

Također, vrijeme punjenja EV-ova često je dulje u usporedbi s klasičnim točenjem goriva, što može obeshrabriti mnoge potencijalne kupce.

Cijena električnih vozila

Unatoč subvencijama i poticajima, cijena električnih automobila još uvijek je viša u usporedbi s tradicionalnim vozilima. Iako dugoročno donose uštede na gorivu i održavanju, početna investicija može biti prepreka za mnoge ljude.

Međutim, cijene baterija – najskuplje komponente EV-a – postupno padaju, pa se očekuje da će do 2030. godine cijene električnih automobila biti znatno pristupačnije.

Eko-dilema: Jesmo li spremni?

Unatoč ekološkim prednostima, električni automobili nisu potpuno bezgrešni. Proizvodnja baterija zahtijeva ogromne količine litija, kobalta i drugih rijetkih materijala, čija eksploatacija ima značajan utjecaj na okoliš. Osim toga, reciklaža baterija je još uvijek u povojima.

Dok EV-ovi smanjuju emisije tijekom vožnje, njihov cjelokupni utjecaj na okoliš ovisi o tome kako se proizvodi i zbrinjava energija i materijali potrebni za njihovu proizvodnju.

Zaključak

Električni automobili neosporno predstavljaju budućnost prijevoza i ključni su alat u borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, kako bismo potpuno iskoristili njihov potencijal, potrebno je uložiti u infrastrukturu, smanjiti cijene i riješiti probleme vezane uz eksploataciju sirovina. Budućnost možda jest električna, ali put do nje je prepun izazova koje još uvijek moramo riješiti.

18.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Yahya Sinwar, 61-godišnji vođa Hamasa, navodno je veći dio vremena proveo skrivajući se u tunelima ispod Pojasa Gaze, zajedno s tjelohraniteljima i “ljudskim štitom” izraelskih talaca, čini se da je na kraju stradao u slučajnom susretu s izraelskom patrolom u južnoj Gazi (Index)
  • Sve se više spominje da smo na pomolu Trećeg svjetskog rata, stručnjaci: vremensko lociranje početka (trećeg) svjetskog rata moguće je definirati tek naknadno, post festum, razmjeri sadašnjih sukoba mogli bi se prije nazvati Drugim hladnim ratom (N1)
  • Neujednačenost standarda smještaja i pružanja usluga na odjelima ginekologije i porodništva u bolnicama dovela je do “migracija” nekih rodilja iz matičnih ustanova prema drugim ustanovama, o čemu svjedoči virovitička Opća bolnica, gdje je doslovno navala rodilja, i to nakon što je obnovljena (Index)
  • Prometni stručnjak Željko Marušić: Uvođenje blokovskog parkiranja u Zagrebu te naplata do ponoći i vikendom je kontraproduktivno, štetno i nepošteno (Nacional)
  • Al Pacino izdao memoare Sonny Boy: Kao zvijezda u usponu počeo je odlično zarađivati, no ubrzo je jedva preživljavao, 80-e je proveo praktički siromašan… (tportal)
  • Zagrebačka Mamutica slavi pedeseti rođendan: Nije samo zgrada, već zajednica (HRT)
18.10. (10:00)

A stiže i zima

U Hrvatskoj je 2000 beskućnika, a 10.000 ljudi živi u neadekvatnim prostorima

Samo je 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima. Te brojke temelje se na procjenama, a točan broj teško je utvrditi jer mnogi beskućnici ili nemaju osobnu iskaznicu ili ne zatraže pomoć u prihvatilištima. U posljednje vrijeme među beskućnicima je sve manje radno sposobnih, a sve više starijih osoba s niskim mirovinama i niskim socijalnim naknadama, psihički bolesnih osoba i osoba s intelektualnim teškoćama. Beskućnici su se zbog brojnih, ne samo individualnih, nego i društvenih okolnosti našli u situaciji izrazite socijalne isključenosti – kaže Mreža za beskućnike. Osim smještajnih kapaciteta, beskućnicima, pogotovo onima u manjim gradovima, nedostaje i drugih socijalnih usluga kao što su pučka kuhinja ili dnevni boravak. N1

18.10. (09:00)

Nevidljivi sustanari

Tuširanje toplom vodom ne vole samo ljudi nego i virusi – na našim tuševima živi čitava metropola mikroba

I ne samo tamo. Površine u kupaonici su prekrivene biološkim slojem u kojem sve buja od života. Ekipa znanstvenika iz Europe i sjedinjenih Država je na glavi tuša ili četkici za zube pronašla preko 600 vrsta virusa. Utvrđeno je kako je sastav mikroba ovisio od mjesta na kojem je uzorak uziman. Raznolikost organizama je bila tako velika da niti jedna zajednica mikro-bića na glavi tuša nije bila slična drugoj. Brojni su virusi kojima je potreban drugi organizam kao domaćin kojem potom nanose štetu. Takvi virusi izazivaju različite bolesti kod životinja i ljudi. Ali istraživanje je pokazalo kako se svi virusi ne ponašaju na taj način. Oni naseljavaju sasvim različite sredine i formiraju složene zajednice. Nisu svi virusi štetni – naprotiv, neki mogu poslužiti znanosti. DW