Jabuka, jedna prekrasna i fascinantna hrid vulkanskog podrijetla, u prošlosti je bila bogato ribolovno područje, poznato po kamenitim grebenima bez sidrišta. Uz otok Jabuku vezane su brojne nevjerojatne i tajanstvene priče. Jedna od njih je priča o Jabučkom karanfilu, velikom misteriju u botanici koji seže iz prošlog stoljeća. Na Jabuci je nekad rasla posebna vrsta karanfila koju su mladi ribari, unatoč upozorenjima, brali i nosili svojim draganama. Postoje samo dva primjerka herbarija, a kada su na Jabuku došli uvaženi botaničari, nisu ga više mogli ubrati. U ribarskim krugovima se vjerovalo da kad nestane karanfila s Jabuke da će nestati komiško ribarstvo. S ove perspektive gledanja to se zaista i dogodilo… Iz nove epizode Plovopisa Dubravka Merlića. HRT

Električni automobili (EV) postaju sve popularniji u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. S obzirom na to da EU planira izbaciti motore s unutarnjim izgaranjem do 2035., električni automobili čine se kao ključno rješenje. Međutim, unatoč brojnim ekološkim prednostima, još uvijek postoji nekoliko izazova koji bi mogli usporiti tranziciju prema potpunoj elektrifikaciji vozila.

Ekološka prednost električnih automobila

Jedna od glavnih prednosti EV-a je smanjenje emisija stakleničkih plinova. Korištenjem električne energije umjesto fosilnih goriva, EV-ovi mogu značajno smanjiti zagađenje zraka u gradovima, što poboljšava kvalitetu života stanovnika. Osim toga, kako se sve više energije dobiva iz obnovljivih izvora, EV-ovi postaju još ekološki prihvatljiviji.

Prema istraživanjima, vožnja električnog automobila može smanjiti emisiju CO2 za čak 50% u odnosu na benzinske ili dizelske motore, pod uvjetom da se električna energija proizvodi iz čistih izvora.

Infrastruktura – ključni izazov

Iako je tehnologija napredovala, infrastruktura još uvijek kaska. Mreža javnih punionica nije dovoljno razvijena, osobito u ruralnim područjima. U nekim zemljama, vozači su i dalje suočeni s nedostatkom brzih punionica i dugim čekanjima za punjenje svojih vozila. To predstavlja značajan problem u zemljama poput Hrvatske, gdje je mreža punionica relativno oskudna.

Također, vrijeme punjenja EV-ova često je dulje u usporedbi s klasičnim točenjem goriva, što može obeshrabriti mnoge potencijalne kupce.

Cijena električnih vozila

Unatoč subvencijama i poticajima, cijena električnih automobila još uvijek je viša u usporedbi s tradicionalnim vozilima. Iako dugoročno donose uštede na gorivu i održavanju, početna investicija može biti prepreka za mnoge ljude.

Međutim, cijene baterija – najskuplje komponente EV-a – postupno padaju, pa se očekuje da će do 2030. godine cijene električnih automobila biti znatno pristupačnije.

Eko-dilema: Jesmo li spremni?

Unatoč ekološkim prednostima, električni automobili nisu potpuno bezgrešni. Proizvodnja baterija zahtijeva ogromne količine litija, kobalta i drugih rijetkih materijala, čija eksploatacija ima značajan utjecaj na okoliš. Osim toga, reciklaža baterija je još uvijek u povojima.

Dok EV-ovi smanjuju emisije tijekom vožnje, njihov cjelokupni utjecaj na okoliš ovisi o tome kako se proizvodi i zbrinjava energija i materijali potrebni za njihovu proizvodnju.

Zaključak

Električni automobili neosporno predstavljaju budućnost prijevoza i ključni su alat u borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, kako bismo potpuno iskoristili njihov potencijal, potrebno je uložiti u infrastrukturu, smanjiti cijene i riješiti probleme vezane uz eksploataciju sirovina. Budućnost možda jest električna, ali put do nje je prepun izazova koje još uvijek moramo riješiti.

• Yahya Sinwar, 61-godišnji vođa Hamasa, navodno je veći dio vremena proveo skrivajući se u tunelima ispod Pojasa Gaze, zajedno s tjelohraniteljima i “ljudskim štitom” izraelskih talaca, čini se da je na kraju stradao u slučajnom susretu s izraelskom patrolom u južnoj Gazi (Index)
• Sve se više spominje da smo na pomolu Trećeg svjetskog rata, stručnjaci: vremensko lociranje početka (trećeg) svjetskog rata moguće je definirati tek naknadno, post festum, razmjeri sadašnjih sukoba mogli bi se prije nazvati Drugim hladnim ratom (N1)
• Neujednačenost standarda smještaja i pružanja usluga na odjelima ginekologije i porodništva u bolnicama dovela je do “migracija” nekih rodilja iz matičnih ustanova prema drugim ustanovama, o čemu svjedoči virovitička Opća bolnica, gdje je doslovno navala rodilja, i to nakon što je obnovljena (Index)
• Prometni stručnjak Željko Marušić: Uvođenje blokovskog parkiranja u Zagrebu te naplata do ponoći i vikendom je kontraproduktivno, štetno i nepošteno (Nacional)
• Al Pacino izdao memoare Sonny Boy: Kao zvijezda u usponu počeo je odlično zarađivati, no ubrzo je jedva preživljavao, 80-e je proveo praktički siromašan… (tportal)
• Zagrebačka Mamutica slavi pedeseti rođendan: Nije samo zgrada, već zajednica (HRT)

Samo je 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima. Te brojke temelje se na procjenama, a točan broj teško je utvrditi jer mnogi beskućnici ili nemaju osobnu iskaznicu ili ne zatraže pomoć u prihvatilištima. U posljednje vrijeme među beskućnicima je sve manje radno sposobnih, a sve više starijih osoba s niskim mirovinama i niskim socijalnim naknadama, psihički bolesnih osoba i osoba s intelektualnim teškoćama. Beskućnici su se zbog brojnih, ne samo individualnih, nego i društvenih okolnosti našli u situaciji izrazite socijalne isključenosti – kaže Mreža za beskućnike. Osim smještajnih kapaciteta, beskućnicima, pogotovo onima u manjim gradovima, nedostaje i drugih socijalnih usluga kao što su pučka kuhinja ili dnevni boravak. N1

I ne samo tamo. Površine u kupaonici su prekrivene biološkim slojem u kojem sve buja od života. Ekipa znanstvenika iz Europe i sjedinjenih Država je na glavi tuša ili četkici za zube pronašla preko 600 vrsta virusa. Utvrđeno je kako je sastav mikroba ovisio od mjesta na kojem je uzorak uziman. Raznolikost organizama je bila tako velika da niti jedna zajednica mikro-bića na glavi tuša nije bila slična drugoj. Brojni su virusi kojima je potreban drugi organizam kao domaćin kojem potom nanose štetu. Takvi virusi izazivaju različite bolesti kod životinja i ljudi. Ali istraživanje je pokazalo kako se svi virusi ne ponašaju na taj način. Oni naseljavaju sasvim različite sredine i formiraju složene zajednice. Nisu svi virusi štetni – naprotiv, neki mogu poslužiti znanosti. DW