17/10/2024 - Monitor.hr
17.10. (23:00)

Sopstvena fizika

Basara: Kultura ubrzanja

Ma­lo-ma­lo pa će­te ne­g­de ču­ti ža­lo­po­j­ke da se „vre­me ubr­za­lo“, da sve ne­ka­ko pro­la­zi br­že ne­go u sta­ra do­bra vre­me­na (ci­nik bi re­kao: da su bi­la do­bra, ne bi pro­šla). Vre­me se ne mo­že ni ubr­za­ti ni uspo­ri­ti, kao što se ni pros­tor ne mo­že ni „skra­ti­ti“ ni „pro­ši­ri­ti“. Na te fe­no­me­ne se na­pros­to ne mo­že uti­ca­ti. Na­pred re­če­no ne zna­či da se ne mo­že pro­me­ni­ti pe­r­ce­p­ci­ja vre­me­na i pros­to­ra. I u tom gr­mu le­ži zec. Ono što stva­ra ilu­zi­ju br­žeg pro­to­ka vre­me­na je ubr­za­nje mi­kro­pro­ce­so­ra i broa­d­ban­do­va i – po­go­to­vo – umre­že­nost i sve­pri­su­t­nost mo­bi­l­ne te­le­fo­ni­je. U su­šti­ni je (i to ba­sno­slov­no) ubr­zan sa­mo pro­tok in­fo­r­ma­ci­ja, što se na pr­vi po­gled mo­že uči­ni­ti kao baš do­bra star, po­go­to­vu u si­tua­ci­ja­ma kad tre­ba iz ne­ke vu­ko­je­bi­ne po­zva­ti šlep slu­žbu, ume­sto, kao ne­ka­da, sa­ti­ma pe­ša­či­ti do pr­ve na­seo­bi­ne. Po­ne­kad i je­ste do­bro. Če­šće ni­je. Svetislav Basara objašnjava i zašto.

 

18.10. (00:00)

Kilaža tone, a mišići rastu – sve u bazenu

Plivanjem do forme: za sagorijevanje kalorija i oblikovanja tijela

Plivanje je izvanredna aktivnost za sagorijevanje kalorija, toniranje mišića i poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja. Sat vremena plivanja može sagorjeti između 400 i 700 kalorija, ovisno o intenzitetu, dok istovremeno jača cijelo tijelo i povećava fleksibilnost. Osim fizičkih prednosti, plivanje smanjuje stres i poboljšava mentalno zdravlje jer potiče oslobađanje endorfina. Također, ima minimalan rizik od ozljeda, što ga čini idealnim za sve dobne skupine i ljude s ozljedama ili kroničnim bolestima. Uz plivanje možete učinkovito oblikovati tijelo i poboljšati zdravlje na više razina. Više u članku na Monitoru

17.10. (23:00)

Sanjamo i dalje

Prije stotinu godina na umjetničku scenu su stupili nadrealisti sa željom da promijene svijet

Nakon užasa Velikog rata (1914.-1918.) ljudi su bili gladni života, neumorni, optimistični. Olimpijske igre 1924. podižu glavni grad Francuske na noge. Sa sportašima dolaze slikari, pisci, glazbenici, intelektualci i pretvaraju Pariz u kulturno središte Europe. Međutim, neki ne žele prihvatiti društvo u kojem je takav brutalni rat bio moguć. Oni traže radikalni preokret. To su počeci političko-umjetničkog pokreta otpora. Slikari, filmski autori, pjesnici, glazbenici – djeca novog umjetničkog pravca žele raskinuti s buržoaskim duhom vremena. Nesvjesno, snovi, stanja opijenosti, potisnute čežnje, vizije, luckaste ideje postaju važni. Inspirirani tumačenjem snova Sigmunda Freuda (1856.-1939.) nadrealisti žele “rastrgnuti veo stvarnosti”. Jedan od njihovih glavnih teoretičara bio je André Breton, francuski pisac i kritičar. U listopadu 1924., prije točno sto godina, napisao je Manifest nadrealizma. Slijede ga René Magritte, redatelj Luis Buñuel, zajedno sa Salvadorom Dalíjem… DW

17.10. (22:00)

Brze i kratke

  • Stigla službena objava Izraela: Ubili smo prvog čovjeka Hamasa, Yahyu Sinwara (Index)
  • Teška prometna nesreća na autocesti A6 Rijeka-Zagreb, u smjeru Rijeke, došlo do sudara automobila i kombija, dvije osobe poginule – traju radovi zbog čega je promet preusmjeren na drugu cijev tunela. Kombi stranih registracija vozio u suprotnom smjeru (Index)
  • Kraj rasta mirovina: ‘Nova formula donijet će samo jedan do dva eura više‘ (tportal)
  • Analitičar Milardović: Alkemičari su uspjeli pretvoriti vrijednost 100 eura u vrijednost 100 kuna, mislim na kupovnu moć (N1)
  • Trik za sušenje rublja tijekom hladnijih dana. Sve je suho u samo dva sata i to bez sušilice – stalak za sušenje staviti pokraj toplog radijatora i prekriti ga plahtom s gumicama za madrac – čuva topli zrak (Jutarnji)
  • Kako posluju tvrtke bivšeg ministra gospodarstva Damira Polančeca koji je izgubio godine u dugotrajnim suđenjima? Upravlja hotelom u Starigradu Paklenica (koji je u zakupu), a vodi i konzultantsku tvrtku te turističku agenciju. Gosti hotela su zadovoljni ljubaznošću, hranom, cijenama i čistoćom, nedostatak male sobe. Posluje s plusom (Forbes)
17.10. (21:41)

Kilaža tone, a mišići rastu – sve u bazenu

Plivanjem do forme: za sagorijevanje kalorija i oblikovanja tijela

Plivanje: savršen trening za tijelo i duh

Plivanje je jedan od najzdravijih sportova koji donosi široki spektar fizičkih i mentalnih dobrobiti. Ova aktivnost, koja uključuje gotovo sve mišiće tijela, ima niz prednosti: od sagorijevanja kalorija i gubitka kilograma, do poboljšanja fleksibilnosti, kardiovaskularnog zdravlja i mentalnog stanja. Bez obzira jeste li rekreativac ili ozbiljan sportaš, plivanje vam nudi trening koji je učinkovit, a istovremeno niskog rizika od ozljeda jer voda smanjuje pritisak na zglobove.

1. Sagorijevanje kalorija

Ako vam je cilj sagorjeti kalorije i izgubiti kilograme, plivanje može biti izvanredan izbor. Ovisno o intenzitetu i tehnici plivanja, osoba može sagorjeti između 400 i 700 kalorija na sat. Primjerice, leptir stil troši najviše energije, dok leđno i prsno plivanje sagorijevaju nešto manje, ali su i dalje vrlo učinkoviti za gubitak kilograma. Ako težite oko 70 kg, sat umjerenog plivanja potrošit će otprilike 500 kalorija. Za one koji teže više, ta brojka se značajno povećava.

2. Skidanje kilograma

Plivanje je odličan alat za mršavljenje, prvenstveno zbog svog aerobnog učinka. Tijelo u vodi koristi otpor da bi pokretalo mišiće, čime sagorijeva masne naslage i povećava mišićnu masu. Uz pravilnu prehranu, redovito plivanje može ubrzati metabolizam i pomoći vam da postignete željenu težinu. Također, s obzirom na to da je voda gušća od zraka, svaki vaš pokret u vodi zahtijeva više energije, što dodatno pomaže u sagorijevanju kalorija.

3. Jačanje mišića i fleksibilnost

Plivanje angažira gotovo sve mišiće tijela, posebno core, leđa, ramena i noge. Otpor vode djeluje kao prirodna težina, omogućujući vam da izgradite snagu i tonirate mišiće bez prevelikog pritiska na zglobove i tetive, što je česta nuspojava kod treninga na suhom. Uz to, plivanje poboljšava fleksibilnost jer redovitim vježbanjem povećavate raspon pokreta zglobova, što vam može pomoći u svakodnevnim aktivnostima, smanjujući rizik od ozljeda.

4. Kardiovaskularne dobrobiti

Redovito plivanje pomaže poboljšati rad srca i pluća. Kao aerobna aktivnost, plivanje povećava kapacitet pluća i smanjuje krvni tlak. To dugoročno može smanjiti rizik od srčanih bolesti i dijabetesa. Ako plivate 30 minuta dnevno, pet dana u tjednu, značajno ćete poboljšati kardiovaskularno zdravlje, uz povećanje izdržljivosti i opće kondicije.

5. Mentalno zdravlje i smanjenje stresa

Plivanje nije samo fizička vježba; ima i izniman utjecaj na mentalno zdravlje. Biti u vodi ima smirujući učinak, što smanjuje razinu stresa i anksioznosti. Vježbanje u vodi također potiče oslobađanje endorfina, hormona sreće, koji poboljšavaju raspoloženje i pružaju osjećaj zadovoljstva. Plivanje može pomoći i kod simptoma depresije, poboljšavajući cjelokupno mentalno blagostanje.

6. Manji rizik od ozljeda

Za razliku od mnogih drugih sportova, plivanje je sport s minimalnim rizikom od ozljeda jer voda podržava tijelo i smanjuje opterećenje na zglobove i kosti. Zbog toga je plivanje odlična opcija za ljude s artritisom, ozljedama mišića ili starije osobe koje žele ostati aktivne bez dodatnog rizika za zdravlje. Također, može poslužiti kao idealan oblik rehabilitacije za one koji se oporavljaju od ozljeda.


Zaključak: Plivanjem do bolje forme i zdravlja

Plivanje je puno više od vježbanja; ono je cjeloviti pristup zdravlju i blagostanju. Sagorijeva kalorije, oblikuje mišiće, poboljšava fleksibilnost i jača srce, a istovremeno djeluje kao mentalni antistres alat. Bez obzira na vašu razinu fitnessa, plivanje vam nudi sjajan način za poboljšanje zdravlja i smanjenje kilograma na zabavan i učinkovit način.

17.10. (21:00)

Da ti prisjedne objed

Robi K.: Nuklearski rat

Mi obitelj smo kod mog dida na Šolti sidili u kužini za obidom. Onda je odiza brda iz vatrogasnog doma tuta forca zazvečala sirena. Onda je moj dida skočijo se iz katrige i viknijo je: „Ljudi, ovo je uzbuna za atomski napad! Bižmo ća u sklonište!“… Dida je ždrokijo i rekao je: „Sve između ditinjstva i starosti ti je koma i umna bolest, moj unukiću! Čisti ljucki višak! I kako onda čovičanstvo može opstat kad dođe nuklearski rat? Samo ako sačuva najbolje, a riši se najgorih! Normalna stvar!“ Onda je tata dignijo glavu iz pijata i rekao je: „Čoviče božji, pa ti govoriš ka zadnji nacista! Jel kužiš da si isti ka ovi šta bi itali atomske bombe?“ Dida je rekao: „Ma je li, zete? Koliko se ja mogu sitit, kad su se zadnji put itale atomske bombe, nisu ih itali nacisti! Nego su ih šiknili oslobodioci! Jel tako?“ Tata je pitao: „Pa šta sa tin oš reć?“ Dida je rekao: „Proša san ja ratova i ratova, moj miki! Naučija san ja koji je to pricip!“ Ja sam pitao: „Koji je princip, dida?“ Dida je dignijo perun i rekao je: „Triba se borit protiv okupatora i spašavat od oslobodilaca! Igraš dupli pas! To ti je amen!“ Nova stranica iz Bilježnice Robija K.

17.10. (20:00)

Dio weba kojeg se i sam internet srami

Mračna strana interneta: Dark webom se bave posebni odredi policije i informatičkih stručnjaka

Na hrvatskom – “crni internet” dio je interneta na kojemu cvjetaju pornografija, pedofilija, svodništvo, može se kupiti droga, pa čak i naručiti ubojstvo. Ono što mi koristimo svakodnevno na internetu zove se “clear web”, gdje tražilicama dolazimo do neke stranice. No, https i www nisu sve što čini internet. Postoji i deep web koji nije kriptiran, prostor koji nije indeksiran, koji ne možemo lako pronaći putem tražilica. Dark web je u početku postojao za vojne svrhe, da se komunikacija ne vidi. Onda je kasnije taj softver postao open source i onda su počeli najviše cyberkriminalci i drugi neki akteri koji žele ostati anonimni, koristiti takve tehnologije koje komuniciraju internetom. Dark webom se može surfati putem Tor preglednika, a na njemu je komunikacija kriptirana i skriva naš identitet i IP adresu. Cyber kriminal je jedna ogromna stvar, zarade se u tom biznisu mjere u milijardama. Zato što tamo kad se razmjenjuju kriptovalute i neke druge stvari, gotovo je nemoguće ili vrlo, vrlo teško ući u trag. HRT

17.10. (19:00)

Dođite i ostajte ovdje

Demografski slom: ‘Nismo svjesni kamo ovo vodi, uvoz stranaca neće pomoći’

Negativni demografski trendovi sve se više ubrzavaju. Prošle godine rođeno je 32.170 djece, najmanje od 1991. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Za usporedbu, 1997. imali smo 55.501 novorođeno dijete, što je za čak 23.331 više nego lani. Iz tih brojki je jasno da svjedočimo demografskom slomu Hrvatske. U odnosu na sve zemlje EU-a od 2013. do 2022., Hrvatska ima najveći pad stanovnika, stoga akademik Anđelko Akrap naglašava da nije istina to da slijedimo europske demografske trendove.

‘Hrvatska ne provodi populacijsku politiku. Od sredine 90-ih gotovo svaka Vlada donosila je svoje mjere i dokumente, ali ništa od toga nije se provodilo. Jedan od važnih čimbenika za pad broja rođenih je iseljavanje. U zadnjih deset godina otišlo je gotovo 400.000 ljudi i to većina njih u najvitalnijoj životnoj dobi. Temeljno je pitanje kako pomoći mladim obiteljima da im problemi egzistencije ne budu prepreka te im osigurati slobodu odluke o djeci’ – rekao je za tportal Akrap, koji kaže kako je dobar bazen u Južnoj Americi, gdje ima puno potomaka Hrvata, a gdje žive u zemljama nižeg standarda nego što bi ovdje.

17.10. (18:00)

Sve je lakše preko ekrana

Online dejtanje staro je koliko i internet, ali sada polako zamjenjuje tradicionalno upoznavanje

Imati ispred sebe računalni ekran, a ne ljudsko lice, može ublažiti vlastitu nesigurnost, sramežljivost, zabrinutost i teškoće sa samopouzdanjem. Zato se mnogim korisnicima interneta to čini privlačnim, opuštenijim i lakšim načinom upoznavanja novih ljudi. Sve je više veza na daljinu. Istraživanja pokazuju da se oslanjanje na internet i na društvene mreže kod upoznavanja partnerice ili partnera povećalo s koronom. S jedne strane, internet veze dobre su za mlade zbog toga što se mogu upoznati ili povezati s ljudima iz različitih kultura i jezika. No takve veze nose sa sobom i određene opasnosti. HRT

17.10. (17:00)

Voćna i alkoholna baterija

Talog kave i spojevi iz vinske i jabučne kiseline kao komponente za baterije

Nakon što su ispitali mogućnosti iskorištavanja taloga kave kao ekološki održive komponente za izradu baterije, australski istraživači otišli su kao komponentu koja će litij-ionske baterije učiniti učinkovitijima, pristupačnijima i održivijima ispitali i spojeve iz vinske i jabučne kiseline. Prototip baterije koji su razvili i patentirali australski kemičari smanjuje utjecaj na okoliš i istovremeno povećava sposobnost pohrane energije. Bug

17.10. (16:00)

Brze i kratke

  • Odvjetnik Miljević o aferi Nakaze: ovdje nije bila greška u DORH-u nego na najnižoj razini, na razini Općinskog državnog odvjetništva (N1), predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić (muž i otac protagonistica iz afere) sastao se s načelnikom Policijske uprave šibensko-kninske Sandrom Santinijem (N1)
  • U europskim zemljama umirovljenici rade da si poprave kvalitetu života, a ne zato da prežive kao što je slučaj kod nas, bit će omogućeno i umirovljenicima da rade osam sati (Poslovni)
  • Novinarstvo na udaru (1): Navigacija između SLAPP tužbi i verbalnih napada političara – U prvoj polovici godine, od sedam verbalnih napada na novinare pet su počinili članovi Vlade ili javni službenici, a to je bilo i prije nego je ministar Ivan Šipić praktički pozvao na obračun s Antom Tomićem (Faktograf)
  • Poginuo Liam Payne (32), član nekadašnjeg pop teen benda One Direction, navodno pao s trećeg kata hotela u Argentini (tportal), više o bendu donosi Index: Globalna popularnost, ogromni hitovi, a onda raspad boy benda koji je zaludio svijet
  • Još jedan koncertni report Nicka Cavea u Areni, Bojan Stilin: Divlji bog je pao na tjeme, Zagrebu u naručje – Nick Cave nam je dao – sve (tportal)
17.10. (15:00)

Ahilej iz našeg sokaka

Đikić: Andrejeva srdžba

Premijer Plenković pokušava rat u Ukrajini iskoristiti za konkretne unutrašnjopolitičke obračune, i to nije nikakva novost. Nevolja je što se optužba o ruskom financiranju Milanovića vrlo brzo ispostavila blamažom i bumerangom za one koji su njome vitlali nastojeći posijati sumnju, kad već ne raspolažu nikakvim dokazima. Konfuzija je najvjerojatnije i plod frustracije: Plenkoviću je nepojmljivo i nepodnošljivo da itko, a kamoli većina ispitanika u anketama, može misliti i za dlaku drukčije od njega, pri čemu se u ovom slučaju zaista ne radi o kardinalnom razilaženju u stavovima.

Zoran Milanović definitivno nije nastrojen proukrajinski na način da slijepo vjeruje u vojni poraz Rusije i u sposobnost Ukrajine da na bojnom polju oslobodi okupirana područja. Takav stav nije proruski nego realpolitički i dijeli ga, otvoreno ili zasad prigušeno, sve veći broj relevantnih političara u mnogim zapadnim zemljama, ali Plenkovića ne zanima da o tome ozbiljno razgovara ili polemizira sa ustavnim sukreatorom hrvatske vanjske politike. Ivica Đikić za Novosti.

17.10. (14:16)

Rock kolekcionar: David Bowie u svom autu držao je slike Picassa i Matissea

17.10. (14:00)

Panika u kokošinjcu

Šajatović: Izbjegnuta tragedija. Činovnici ipak petkom i ponedjeljkom neće morati u urede

Uzrok nezabilježene razine opasnosti bila je krajnje nepromišljena izjava da bi se državni službenici petkom i ponedjeljkom trebali pojaviti u uredima. Čime bi došlo u pitanje običajno pravo da četvrtkom u podne povlašteni dio krene na more, a vrati se ponedjeljkom navečer. Bio bi onemogućen produljeno produljeni vikend! Taj nezabilježen nasrtaj na temeljna prava zaposlenih u državnom aparatu ipak je brzo neutraliziran. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa umirila je svekoliku javnost uvjeravanjem da Prijedlog uredbe o radu na izdvojenom radnom mjestu ‘ne brani takvu mogućnost‘. Dio administracije će i ubuduće moći svaki tjedan uživati u produljenom vikendu.

Nasrtaj na produljeni vikend zaposlenih u državnom aparatu poklopio se s idejom o njihovom ocjenjivanju. I heretičkom idejom o otpuštanju onih koji dobiju jedinicu. Otpustiti nekoga iz državne službe nezabilježeno je još od vremena Austro-Ugarske. A zna se kako je to carstvo završilo. Miodrag Šajatović za Lider

17.10. (12:00)

Trebaju nam novi boomeri

Perković: Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne

Proces koji neminovno vodi u cijeli niz ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i političkih problema je počeo onog trenutka kada je broj djece po ženi u Hrvatskoj pao ispod dvoje, što se dogodilo još 70-ih godina prošlog stoljeća. Opadanje broja rođenih nužno dovodi do starenja stanovništva, pa sve manji udio mladih mora održavati mirovinski i zdravstveni sustav za sve više starih. Zbog mladih nastaje problem s nedovoljnim brojem radnika za održavanje gospodarstva, inovativnost i potrošnja opadaju, zdravstveni i mirovinski troškovi rastu, ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih (vrtići, škole, fakulteti) se zatvaraju. Opadanje broja mladih se već odavno osjeća u (ne)održivosti trenutnog mirovinskog sustava, utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti. Iako ljudi kolokvijalno govore da su “zaradili svoje mirovine”, istina je da ih nisu zarađivali za sebe, nego za druge. Nažalost, još ni jedna država na svijetu nije uspjela pronaći skup politika koje mogu vratiti stopu fertiliteta na održive razine, 2.1 dijete po ženi i više. Branimir Perković za Index

17.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Zašto se Sjeverna Koreja uključila u rat u Ukrajini? Takvu je priliku dugo čekala, da mogu dobiti iskustvo u modernom ratovanju, budući da nisu ratovali od 50-ih, istovremeno rastu tenzije s Južnom Korejom (Index)
  • Ekstremisti kao klijenti njemačkih banaka: Stručnjaci kritiziraju to što se kontroverznim organizacijama omogućava otvaranje bankovnog računa u Njemačkoj (DW)
  • Ljubo Jurčić pobio premijerovu bajku da se nikad nije živjelo bolje – brojkama (N1)
  • Banke građanima naplaćuju i po nekoliko naknada. Evo kolike su u onim najvećima (N1)
  • Možemo izgubilo vlast u kvartu u Zagrebu (Vrbani): Udružili se HDZ, SDP, ORaH i DP (tportal)
17.10. (10:00)

Ali bez da završimo u cirkusu

Ne treba samo ozbiljno – Veselje na poslu: ključ uspjeha i produktivnosti

Organizacijska klima koja potiče veselje i opuštenu atmosferu na radnom mjestu izniman je alat za uspješno poslovanje. Opuštena atmosfera na radnom mjestu štiti zaposlenike od izgaranja te osigurava veću produktivnost i kreativnost. Naravno, postizanje ravnoteže između obavljanja posla i opuštanja je ključno jer dozvola za zabavu ne smije umanjiti profesionalnost u ponašanju i obavljanju zadataka. Važno je prepoznati granicu između poticanja opuštenije atmosfere i izbjegavanja da organizacijska klima postane sinonim za neproduktivni kaos. Odgovornost za održavanje te ravnoteže leži na rukovoditeljima. Savjeti

17.10. (09:00)

Kad bi barem gljive mogle prožvakati i naše račune

Gljivice koje jedu plastiku – nova nada za čišće oceane

Znanstvenici u Njemačkoj otkrili su gljivice koje mogu razgraditi plastiku, što bi moglo pomoći u borbi protiv zagađenja oceanâ. Istraživanje u jezeru Stechlin pokazalo je da neke mikrogljivice uspijevaju preživjeti isključivo na sintetskim polimerima, osobito poliuretanu. Međutim, plastični otpad poput polietilena i mikroplastike od guma teže se razgrađuje. Iako ovo otkriće predstavlja napredak, znanstvenici upozoravaju da je smanjenje plastične proizvodnje i dalje ključno. Fungi bi se mogli koristiti u kontroliranim uvjetima, poput postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Reuters