15/10/2024 - Monitor.hr
15.10. (23:00)

Mačja posla

Znate li zašto mačke ližu ljude? To ne čine iz privrženosti, štoviše, obično su indiferentne

Postoji šansa da vas mačka liže kako bi pokazala da vam vjeruje. Ili barem da vas ne smatra konkurencijom. Ta vrsta lizanja slična je načinu na koji mačke ližu jedna drugu. Mačka će to naučiti od svoje mame dok je još slijepi i gluhi mačić. U osnovi se radi o čišćenju i uređivanju krzna, a u svrhu jačanja društvenih veza. Odrasle mačke lizat će samo druge mačke kojima vjeruju i s kojima se ne natječu. Iz istog će razloga lizati i ljude. Štoviše, mačke ne pokazuju znakove privrženosti svojim vlasnicima, a moguće je da su joj zanimljivi mirisi koji osjete na vašoj ruci ili koži. Nacional

16.10. (00:00)

Brze i kratke

  • Izrael nema dostatnih vojnih kapaciteta za obračun s iranskim nuklearnim programom, osobito ne bez eventualne asistencije SAD-a, cilj im neće biti nuklearna postrojenja, već prije vojna, ali Teheran je obećao odmazdu u slučaju izraelskog napada (Jutarnji)
  • Ostojić: SOA odgovorila da Rusi ne financiraju Milanovića (HRT)
  • Ubrzo će ostati samo mrak: Talibani zabranili prikazivanje ljudi i životinja u medijima u Afganistanu (N1)
  • Nastavljeno je suđenje braći Mamić i ostalima za izvlačenje novca iz NK Dinamo, Joško Jeličić priznao da je lagao (Nacional)
  • Regija Balkana je jedno od najperspektivnijih područja za rast solarne energije u Europi. S izvrsnim solarnim zračenjem i brzo poboljšavajućom investicijskom klimom, regija napreduje u ostvarivanju svojih solarnih ambicija. S oko 2 do 3 GW instaliranog kapaciteta fotonaponskih sustava trenutno, a s ciljem dostizanja 30 GW do 2030. godine, jasno je da postoji mnogo neiskorištenih mogućnosti (Zgradonačelnik)
  • 6 TikTok trikova za početnike (Savjeti)
15.10. (23:00)

Bye bye injekcije

Revolucionarno otkriće: Izgleda da je pronađen lijek za dijabetes tipa 1

Naime, znanstvenici su prvi put ikada uspješno upotrijebili terapiju matičnim stanicama potrebnima da preokrenu dijabetes ovog tipa kod žena. Ovo postignuće hvaljeno je kao veliko medicinsko otkriće, budući da nudi potencijalni lijek za bolest koja se do sada mogla samo kontrolirati, ali ne i izliječiti. Osobe s dijabetesom tipa 1 moraju svaki dan primati injekcije inzulina ili koristiti inzulinske pumpe kako bi kontrolirale razinu šećera u krvi. Usprkos tim tretmanima, upravljanje bolešću može biti teško, a pacijenti se često suočavaju s poteškoćama tijekom cijelog života. Upravo zato je ova nova terapija matičnim stanicama izazvala toliko uzbuđenja i nade da je napokon pronađeno trajno rješenje. Otkriće je vjerojatno nadmašilo očekivanja i samih znanstvenika, koji su sada slavodobitno objavili da su ove stanice zaista počele regulirati razinu šećera u krvi i to nakon dva i pol mjeseca. S obzirom na to da navedeni pacijenti više nisu imali potrebu za svakodnevnim injekcijama inzulinom, ovo otkriće smatra se potencijalnim lijekom. tportal

15.10. (22:00)

Kockanje životima pacijenata ili korak prema privatizaciji zdravstva

Štrajk u zdravstvu: Spremnost sindikalista da pacijente iskoriste kao sredstvo pritiska na Vladu mora upaliti crvene lampice na svim frontovima

Mediji su štrajk zdravstvenih radnika shvatili kao poziv da briljiraju u naslovima poput ovog: “Obavite preglede na vrijeme: Mogli bismo ostati bez RTG-a, magneta, mamografije, zračenja, operacija”, odnosno, da pokažu da je proces internalizacije neoliberalne norme po kojoj je pacijent odgovoran za vlastito zdravstveno stanje uspješno proveden i da sad autonomno zagovaramo javne politike koje nam štete.

Da su se iole emancipirali od autoriteta tržišta, urednicima bi sinulo da bolesnici ni u normalnim okolnostima nemaju ama baš nikakvu mogućnost osiguranja pravovremenosti dijagnostike i liječenja – osim vansistemkih metoda, poput okretanja medicinskom tržištu i raznim privatnim intervencijama unutar javnog sektora – a kamoli za vrijeme štrajka u kojemu su najvažnije sredstvo manipulacije Vladom. Nedostupnost radiološke dijagnostike redovno se rješava plaćanjem privatnih pregleda, pa će tako i ako sindikati realiziraju prijetnje, ali kako će onkološki bolesnik sebi pomoći nakon što ga štrajkaši odbiju zračiti? Nataša Škaričić za Novosti.

15.10. (21:00)

Bio je i ostao svoj

Rade Dragojević: Šuvar je pripadao liderima iz prethodnog režima, a takvi su se nakon 90-e ismijavali

Šuvar je naročito inzistirao na statistici, bio je zaljubljenik u brojke, bio je velikog pamćenja, imao je kristalnu memoriju. Bio je otvoren čovjek, ali nije bio naročito ugodan za suradnju. Ali nas je ipak sve spajao, napravio je cijelu jednu mrežu istraživača iz različitih struka iz kojeg je nastala sociologija prostora. Kad je s dolaskom tuđmanizma na površinu isplivao sav onaj talog polukriminalnog i kriminalnog tipa, a nakon rata se to samo uvećalo, Šuvar je pokušavao naći saveznike za novu političku borbu.  Šuvar je u to vrijeme prošao lošije, vjerojatno i zato jer se nije htio adaptirati novom režimu, prkosno je odgovarao kad su ga u ljeto 1990. Vladimir Šeks & co. smjenjivali u Saboru s mjesta potpredsjednika tada još uvijek postojeće Jugoslavije, pa je zbog svega toga platio dodatnu cijenu tog svog inaćenja. Bio je čak i fizički napadan, a njegova principijelnost i nekorumpiranost bila je rijetkost i njegovo je političko ponašanje kao takvo bilo neadaptabilno u novom poretku. O novoj biografskoj knjizi govori sam autor, novinar i publicist Rade Dragojević za tportal.

15.10. (20:00)

Izgubljen u prijevodu, HRT izdanje

Marjanović: Mnogi su kritični prema Milićevom ‘What’s up Japan’, ali lagao bih kad bih rekao da mi sve skupa nije simpatično

Kako to i inače biva s Milićem, dio pitanja otpada na primanja sugovornika, a dio scena na prizore uživanja u jelu i piću. To je u ovoj fazi već trademark bez kojeg bismo se osjećali zakinutima jer ako ne postavi pitanje “kolika vam je plaća?”, kao da nije ni putovao. Međutim, zanimljivo je pogledati njegov novi serijal i proučiti kako se Milić nosi s ovim formatom na pragu osamdesete. What’s up Japan pokušava zadovoljiti i starije i mlađe, ali na kraju ne uspijeva ni kod jednih, ni kod drugih, ni kod nas koji smo negdje na sredini. Godine se definitivno osjećaju i točno se vidi što voditelja najviše zanima. To nisu anime i mange o kojima da nisam znao o čemu se radi, nakon odgledane epizode i dalje ne bih znao ništa. Milić postavlja pitanje, producent japanskih crtića Ogino pitanje ne razumije, pa Milić na njega sam odgovori, Ogino kaže “jes” i to je više-manje cijeli razgovor, iz kojeg ćete izvući vrlo malo korisnih informacija o tome što su anime, ali monolog će poslužiti kao nepotrebno razvučeni uvod u priču o tome kako Japanci nemaju pojma o engleskom. Hrvoje Marjanović za Index.

15.10. (19:00)

Tko je najmio, najmio je

Poreznici su u prošloj godini otkrili 2.000 kratkoročnih iznajmljivača koji nisu prijavljeni u porezni sustav

Kako? Povezivanjem porezne uprave s online platformama za kratkoročno iznajmljivanje, zahvaljujući direktivi DAC7, piše Bloomberg Adria. U DAC7 stoji da će “radi sprječavanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, platforme izvještavati o komercijalnim aktivnostima koje uključuju najam nekretnina, osobne usluge, prodaju robe i najam bilo kojeg načina prijevoza”. Sad više nitko neće umači poreznim škarama. Porezna uprava je u 2023. tražila podatke od Bookinga i dobili su manje od 30 tisuća podataka. Zasad se ta direktiva kod nas provodi u ograničenom obujmu, no iduće godine bit će sveobuhvatna, kažu. Poslovni

15.10. (18:00)

Ideje koje zrače

Google prvi naručuje nuklearne elektrane za svoje podatkovne centre

Google je naručio šest do sedam malih modularnih nuklearnih reaktora (SMR) od tvrtke Kairos Power, ukupnog kapaciteta od 500 MW, kako bi osigurao električnu energiju s niskom razinom ugljika za svoje energetski zahtjevne operacije. Googleov ugovor s Kairos Powerom dio je trenda među tehnološkim tvrtkama koje traže nuklearna rješenja za svoje energetske potrebe. Prošlog mjeseca Microsoft je najavio obvezu kupnje 20-godišnje opskrbe električnom energijom iz ugašene nuklearne elektrane Three Mile Island ako Constellation Energy ponovno pokrene lokaciju. Bug

15.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Ishod američkih predsjedničkih izbora imat će velik utjecaj i na sukob na Bliskom istoku. Donald Trump se hvali kao „proizraelski predsjednik“, dok Kamala Harris teži nagodbi (DW)
  • Aspirin smanjuje rizik od razvoja jednog od najtežih oblika karcinoma, gušterače, za 20 posto (tportal)
  • Popisi stanovništva: Broj Srba u porastu, Crnogoraca i Hrvata u padu (Nacional)
  • Plenković: Do kraja mandata prosječna plaća 1600 eura, a minimalna od Nove godine 970 (Lider)
  • Tomašević najavio: Uvodi se naplata parkiranja nedjeljom u Zagrebu (tportal)
  • Intimnost i kontrola: Pritisak fanova utječu na privatne živote K-pop zvijezda, koji se doživljavaju kao javno vlasništvo (HRT)
  • Kraj jedne ere: Sir Alex Ferguson (82), menadžer Manchester Uniteda u slavnoj eri kluba s Old Trafforda, nakon završetka ove sezone više neće biti dio engleskog velikana ni kao globalni ambasador (Sport Klub)
15.10. (16:00)

Za građane u nevolji - stan po volji

Niču zgrade sa stanovima za 358 obitelji putem programa poticajne stanogradnje (POS)

Kako do vlastitog krova nad glavom? Pitanje je to koje muči dobar dio građana Hrvatske, posebno nakon što su cijene kvadrata i najma eksplodirale kao da nam je životni standard na razini Norveške. Stoga je kao melem na ranu za 358 obitelji stigla vijest da je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama konačno raspisala javnu nabavu za gradnju zgrada iz programa poticajne stanogradnje (POS) u Zagrebu i Osijeku. tportal

15.10. (15:00)

Potuče tumor do kosti

Upotreba bioaktivnih stakala u tretmanu oštećenih kostiju poznata je dulje vremena, sada je dokazana učinkovitost i u liječenju tumora

Istraživači sa Sveučilišta Aston u Birminghamu opisali su pokuse s bioaktivnim staklima zasićenima galijevim ionima: u otopinama sa zdravim koštanim stanicama i stanicama raka kostiju galijeva biostakla u roku od nekoliko dana ubiju 99 posto svih karcinogenih stanica. Danas biostakla možemo definirati kao vrstu keramike s bioaktivnim komponentama. Te su aktivne supstance oksidi kalcija, natrija, silicija i fosfora. U kontaktu s tjelesnim tekućinama, na staklu se formira sloj kalcija i fosfora. Taj sloj veže se uz kost i potiče rast kosti. Osim što popunjava rupe izazvane traumom ili bolešću, učvršćuje i podupire cijelu strukturu. Poznato je da biostakla pokazuju i antimikrobnu aktivnost. Nažalost, zbog krhkosti samih stakala, njihova upotrebljivost prilično je ograničena. Stakla općenito nisu elastična i pod opterećenjem lako pucaju. No, pojačani galijevim ionima pokazuju dobre rezultate. Milorad Milun za Novosti.

15.10. (14:00)

Nema zemlje za akademske građane

Vizek: U samo deset godina udvostručen je broj prijediplomskih studija s previše nepopunjenih mjesta, ovakva situacija je neodrživa

Ako pak zbrojimo prijediplomske i diplomske programe, u Hrvatskoj su u ponudi ukupno 1734 studijska programa koje je u ovoj akademskoj godini moglo pohađati ukupno 41 tisuća novih studenata. S druge strane, broj potencijalnih studenata kontinuirano se smanjuje uslijed smanjenja broja stanovnika i odlaska naših studenata  na tudij u druge države. Ili će se broj studijskih programa i visokih učilišta morati smanjivati ili će se morati mijenjati sustav financiranja visokih učilišta – ili povećati broj studenata i sve pet. Ove akademske godine u Hrvatskoj je studij upisalo svega 210 studenata s državljanstvom zemalja članica EU-a i 245 studenata iz ostalih zemalja. Složit ćete se, s obzirom na 14 tisuća nepopunjenih studijskih mjesta, broj upisanih stranih studenata sve je samo ne zadovoljavajući.

Našoj imigracijskoj politici posve je prihvatljivo i čak poželjno da uvozimo na desetke tisuća nisko obrazovanih Indijaca, Pakistanaca i Nepalaca na privremeni rad koji će se s vremenom pretvoriti u trajni boravak u zemlji, ali joj nije nimalo poželjno da u zemlju uvozimo ljude koji će plaćati školarine našim sveučilištima, koji će dodatno u zemlji trošiti svoj dohodak na razne osnovne životne potrebe i koji jednog dana mogu postati dio kontingenta ponude visokoobrazovane radne snage u zemlji. Maruška Vizek za tportal.

15.10. (13:00)

Baterije još uvijek nisu 'in'

Električna vozila u Hrvatskoj i EU još uvijek gube bitku s dizelašima, kojih se vozači ne žele odreći

Sve se više naziru manjkavosti europskog plana prema kojemu bi motori s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine otišli u povijest. Kada danas u Hrvatskoj uđete u neki autosalon njemačkih premium marki, prodavači će vam bez ustezanja reći da i dalje prodaju više dizelaša od benzinaca ili električnih vozila. Od siječnja do kraja rujna u Hrvatskoj je prodano 27.833 automobila na benzinski pogon, ili 53.8 posto od ukupne prodaje. Na drugom su mjestu hibridi kojih je prodano 11.792, odnosno 22.8 posto, treći su dizelaši s prodajom od 9.547 vozila ili 18.4 posto. Kritičari EU-ovih, ali i globalnih planova odmah su upozoravali da je micanje benzinaca i dizelaša s cesta do 2035. čista utopija, uz ostalo jer su za mnoge građane EU električna vozila i dalje preskupa. Tako i nova regulativa Euro 7 sugerira da će dizelski automobili po europskim cestama voziti barem do 2050. godine, a vjerojatno i duže. (Index) U Parizu su nekim crpkama već zabranili prodaju dizelskog goriva, ali zato što žele rasteretiti centar grada. Revija HAK

15.10. (12:00)

Ni rode ne dobivaju naknadu

Većina Hrvatica rađa u dobi od 30 do 34 godine

Prošle godine ih je 34% rodilo u toj dobi. 10% u dobi od 20 do 24 godine, 29% od 25 do 29, a nešto više od 19% u dobi od 35 do 39 godina. Financije, obrazovanje, samo su dio razloga zašto se sve kasnije rađa. Svoj dio nosi i ona uzrečica – ima vremena. Jer kako mogu holivudske zvijezde – rađaju u 46., 47. pa i 49.! Realnost je da s godinama plodnost opada. Ono što je jako bitno u cijeloj priči je da se ne smije kažnjavati žena kada ode na rodiljni dopust, smatra demograf i savjetnik ministra demografije Stjepan Šterc. Postavlja se pitanje je li onda realna opcija da žene na rodiljnom dopustu napokon primaju punu plaću? Dnevnik

15.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Netanyahu rekao je administraciji predsjednika Joea Bidena da je spreman napasti vojna, a ne naftna ili nuklearna postrojenja u Iranu (Index), Iran prekinuo neizravni kontakt s SAD-om, IDF: Pronašli smo komandni centar Hezbolaha pod zemljom (Index)
  • Sjeverna Koreja raznijela ceste kod granice s Južnom Korejom, kažu da su dronovi bacali neprijateljske letke po Pjongjangu (Index)
  • Odbačena prijava protiv kćeri HDZ-ovca iz afere Nakaze. DORH ne vjeruje policajki (Index)
  • Niz tehnoloških kompanija, uključujući hrvatske, koristi .io domenu. Sad se priča da će se ugasiti – radi se o Britanskom indijskooceanskom teritoriju koji bi mogao prestati postojati (Forbes)
  • Pustinja Sahara poplavljena prvi put nakon nekoliko desetljeća: Jezera prekrila dine (N1)
15.10. (10:00)

Treći svijet ostaje treći

Nobelova nagrada za ekonomiju: Govori se o vladavini prava, a ne objašnjava se kako je dostizanje najrazvijenijih pošlo za rukom Kini

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju, Acemoglu, Johnson i Robinson, usmjerili su se na istraživanje uloge društvenih institucija u oblikovanju gospodarskog razvoja zemalja. Njihovi radovi naglašavaju važnost “inkluzivnih” institucija za dugoročan rast i napredak. Međutim, neki stručnjaci, poput Zorana Aralice iz Ekonomskog instituta Zagreb, upozoravaju da nagrađeni modeli ne objašnjavaju uspjeh zemalja poput Kine, koje su se razvile pod nedemokratskim, ali učinkovitijim institucionalnim sustavima. Aralica je kritičan prema jednostavnom tumačenju uspjeha temeljenom isključivo na zapadnim institucijama, ističući važnost prilagodbe suvremenim izazovima. Forbes

15.10. (09:00)

Nije za baciti

Elektronički otpad vrlo je opasan za okoliš, ali brojni se dijelovi mogu ponovno iskoristiti, no reciklira ga se i dalje premalo

Sad smo negdje na oko 40 posto. U Hrvatskoj postoji i mogućnost naručivanja besplatnog odvoza elektroničkog otpada. Pri kupnji novog uređaja, stari bi trebali preuzeti i trgovci. Jer, iz elektroničkog otpada mogu se dobiti vrlo vrijedne sirovine. Ovdje u Strmcu nedaleko od Zagreba prikupljaju se uređaji, koji se zatim odvoze u Viroviticu, gdje se izdvajaju korisne sirovine. Usto, neki bi se elektronički uređaji mogli prije bacanja popraviti. Građani to žele, no popravci su preskupi, zamjenski dijelovi nisu dostupni i sve skupa dugo traje. Na dostupnost popravka obvezuje nas i europska direktiva. HRT