Ako pak zbrojimo prijediplomske i diplomske programe, u Hrvatskoj su u ponudi ukupno 1734 studijska programa koje je u ovoj akademskoj godini moglo pohađati ukupno 41 tisuća novih studenata. S druge strane, broj potencijalnih studenata kontinuirano se smanjuje uslijed smanjenja broja stanovnika i odlaska naših studenata  na tudij u druge države. Ili će se broj studijskih programa i visokih učilišta morati smanjivati ili će se morati mijenjati sustav financiranja visokih učilišta – ili povećati broj studenata i sve pet. Ove akademske godine u Hrvatskoj je studij upisalo svega 210 studenata s državljanstvom zemalja članica EU-a i 245 studenata iz ostalih zemalja. Složit ćete se, s obzirom na 14 tisuća nepopunjenih studijskih mjesta, broj upisanih stranih studenata sve je samo ne zadovoljavajući.

Našoj imigracijskoj politici posve je prihvatljivo i čak poželjno da uvozimo na desetke tisuća nisko obrazovanih Indijaca, Pakistanaca i Nepalaca na privremeni rad koji će se s vremenom pretvoriti u trajni boravak u zemlji, ali joj nije nimalo poželjno da u zemlju uvozimo ljude koji će plaćati školarine našim sveučilištima, koji će dodatno u zemlji trošiti svoj dohodak na razne osnovne životne potrebe i koji jednog dana mogu postati dio kontingenta ponude visokoobrazovane radne snage u zemlji. Maruška Vizek za tportal.

Sve se više naziru manjkavosti europskog plana prema kojemu bi motori s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine otišli u povijest. Kada danas u Hrvatskoj uđete u neki autosalon njemačkih premium marki, prodavači će vam bez ustezanja reći da i dalje prodaju više dizelaša od benzinaca ili električnih vozila. Od siječnja do kraja rujna u Hrvatskoj je prodano 27.833 automobila na benzinski pogon, ili 53.8 posto od ukupne prodaje. Na drugom su mjestu hibridi kojih je prodano 11.792, odnosno 22.8 posto, treći su dizelaši s prodajom od 9.547 vozila ili 18.4 posto. Kritičari EU-ovih, ali i globalnih planova odmah su upozoravali da je micanje benzinaca i dizelaša s cesta do 2035. čista utopija, uz ostalo jer su za mnoge građane EU električna vozila i dalje preskupa. Tako i nova regulativa Euro 7 sugerira da će dizelski automobili po europskim cestama voziti barem do 2050. godine, a vjerojatno i duže. (Index) U Parizu su nekim crpkama već zabranili prodaju dizelskog goriva, ali zato što žele rasteretiti centar grada. Revija HAK

Prošle godine ih je 34% rodilo u toj dobi. 10% u dobi od 20 do 24 godine, 29% od 25 do 29, a nešto više od 19% u dobi od 35 do 39 godina. Financije, obrazovanje, samo su dio razloga zašto se sve kasnije rađa. Svoj dio nosi i ona uzrečica – ima vremena. Jer kako mogu holivudske zvijezde – rađaju u 46., 47. pa i 49.! Realnost je da s godinama plodnost opada. Ono što je jako bitno u cijeloj priči je da se ne smije kažnjavati žena kada ode na rodiljni dopust, smatra demograf i savjetnik ministra demografije Stjepan Šterc. Postavlja se pitanje je li onda realna opcija da žene na rodiljnom dopustu napokon primaju punu plaću? Dnevnik

• Netanyahu rekao je administraciji predsjednika Joea Bidena da je spreman napasti vojna, a ne naftna ili nuklearna postrojenja u Iranu (Index), Iran prekinuo neizravni kontakt s SAD-om, IDF: Pronašli smo komandni centar Hezbolaha pod zemljom (Index)
• Sjeverna Koreja raznijela ceste kod granice s Južnom Korejom, kažu da su dronovi bacali neprijateljske letke po Pjongjangu (Index)
• Odbačena prijava protiv kćeri HDZ-ovca iz afere Nakaze. DORH ne vjeruje policajki (Index)
• Niz tehnoloških kompanija, uključujući hrvatske, koristi .io domenu. Sad se priča da će se ugasiti – radi se o Britanskom indijskooceanskom teritoriju koji bi mogao prestati postojati (Forbes)
• Pustinja Sahara poplavljena prvi put nakon nekoliko desetljeća: Jezera prekrila dine (N1)

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju, Acemoglu, Johnson i Robinson, usmjerili su se na istraživanje uloge društvenih institucija u oblikovanju gospodarskog razvoja zemalja. Njihovi radovi naglašavaju važnost “inkluzivnih” institucija za dugoročan rast i napredak. Međutim, neki stručnjaci, poput Zorana Aralice iz Ekonomskog instituta Zagreb, upozoravaju da nagrađeni modeli ne objašnjavaju uspjeh zemalja poput Kine, koje su se razvile pod nedemokratskim, ali učinkovitijim institucionalnim sustavima. Aralica je kritičan prema jednostavnom tumačenju uspjeha temeljenom isključivo na zapadnim institucijama, ističući važnost prilagodbe suvremenim izazovima. Forbes

Sad smo negdje na oko 40 posto. U Hrvatskoj postoji i mogućnost naručivanja besplatnog odvoza elektroničkog otpada. Pri kupnji novog uređaja, stari bi trebali preuzeti i trgovci. Jer, iz elektroničkog otpada mogu se dobiti vrlo vrijedne sirovine. Ovdje u Strmcu nedaleko od Zagreba prikupljaju se uređaji, koji se zatim odvoze u Viroviticu, gdje se izdvajaju korisne sirovine. Usto, neki bi se elektronički uređaji mogli prije bacanja popraviti. Građani to žele, no popravci su preskupi, zamjenski dijelovi nisu dostupni i sve skupa dugo traje. Na dostupnost popravka obvezuje nas i europska direktiva. HRT