• Imamo sve manje stanovnika, a sve više automobila i prometnih gužvi, stručnjaci: prije svega volimo komfor, a i na državnoj razini sve se ulagalo u cestovni promet, dok javni prijevoz slabije (N1)
• Milijarder Baiju Bhatt osnovao je tvrtku Aetherflux koja planira izgraditi konstelaciju satelita koji bi laserima prenosili obnovljivu energiju do površine Zemlje, tu su ideju još 70-ih imali i u NASA-i, ali nisu ništa postigli (Forbes)
• Lucijan Carić: Elon Musk je patološki lažljivac, Teslina vozila nisu tako sigurna koliko žele prikazati (N1)
• SDP: Ne može deset posto ljudi raspolagati s 90 posto nacionalnog bogatstva (Nacional)
• Nakon 18,5 godina napokon će u promet biti puštena cijela autocesta A11 Zagreb – Sisak. Naime, potkraj listopada u promet će biti puštena posljednja dionica te autoceste od Lekenika do Siska u dužini od 11 kilometara, to je najduže građena autocesta u povijesti Hrvatske (Poslovni)
• Hrvatska dobila Škotsku 2:1 u Ligi nacija, VAR spasio Hrvatsku od kiksa u produžecima (Index)

Već smo pisali o ovoj emisiji Otvorenog, ali zgodno je ponoviti riječi Vladimira Paara: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova. Iako globalne temperature dokazano rastu s povećanjem stakleničkih plinova, to nije glavni utjecaj na promjenu klime kojoj danas svjedočimo, kaže Paar. Drugi efekt koji je ključan je astronomski utjecaj na klimu, konkretno gravitacijsko djelovanje Jupitera koje mijenja oblik Zemljine putanje, ali i nagnutost Zemljine osi. To su tzv. Milankovićevi ciklusi. Paar već desetljeće najavljuje novo Ledeno doba, koje samo što nije. Govori se o mogućnosti i da ovo zatopljenje anulira efekte trenutnih klimatskih promjena, što stavlja novo svjetlo na, primjerice, zelene zakone koje gura EU, s nultom razinom emitiranja CO2, zabranu dizelaša i benzinaca itd.

Kao je­dan od uzro­ka mu­ške omla­din­ske ase­k­sual­nos­ti i dra­sti­č­nog opa­da­nja pro­cen­ta te­stos­te­ro­na, ek­spe­rt kog je žu­ta­ra Blic po­zvao da ra­sve­tli stav na­veo je sle­de­će, ci­ti­ram: „Te­le­fo­ni i di­gi­tal­ni sa­dr­ža­ji pos­ta­li su to­li­ko do­mi­nan­t­ni da mla­di­ći vi­še obra­ća­ju pa­žnju na ekra­ne ne­go na de­vo­j­ke oko se­be.“ Di­bi­dus ta­č­no. Ma­da bih ja oti­šao i ko­rak da­lje i na­pi­sao: „Ne sa­mo da ne obra­ća­ju pa­žnju na de­vo­j­ke ne­go ni na svet oko se­be.“ O pi­ta­nju od 1.000.000.000 pi­k­se­la: za­što je to­me ta­ko, pos­to­ji ne­ko­li­ko ško­la mi­šlje­nja, od ko­jih će­mo da­nas obra­ti­ti pa­žnju na tri. Pr­vo na „na­šu a sve­t­sku“, ba­zi­ra­nu na „sr­p­skom sta­no­vi­štu“, či­ji nas pred­stav­ni­ci uve­ra­va­ju da je nam je „ko­le­k­ti­v­ni za­pad“ smi­šlje­no po­tu­rio in­fo­r­ma­ti­č­ke te­h­no­lo­gi­je, te­le­fo­ne, Vi­be­re i Tvi­te­re s ci­ljem da ase­k­sua­li­zu­je sr­p­ske mla­di­će i da im sma­nji ni­vo te­stos­te­ro­na. Svetislav Basara

Nije ovaj događaj privukao samo stripaše i ljubitelje stripa, već i brojne stalne posjetitelje kluba Močvara koji je oslikao i za čiji je vizualni identitet već dva desetljeća ponajviše zaslužan upravo Hof. Na samom događaju nije se našlo vremena za standardne govorancije, jer su posjetitelji odmah navalili na štand s kojeg su entuzijastično grabili plakate i knjige, a ponajviše spomenuti novi naslov “Doberman”. Kao i sav dosadašnji Hofbauerov rad, i “Doberman” je teško prepričljiv skup nadrealističkih crteža prožetih autorovim specifičnim smislom za humor i prepun sitnih detalja na koje valja obratiti pozornost, a uživanje u njima iziskuje koncentraciju i predanost koja će vas s lakoćom natjerati da se izgubite u tom urnebesnom i šarenom ludilu dok prebirete po stranicama ove knjige. Ravno do dna

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu je sa sedam oslikanih i jednim željeznim zastorom na razini sa svjetskim kazališnim kućama, a prošloga je tjedna predstavilo novi, osmi po redu svečani zastor čiji je autor akademski slikar Zlatko Kauzlarić Atač. Atačev zastor naziva “Judita” koncipiran je stripovski. U njegovu je središtu Marko Marulić naslikan po uzoru na Meštrovićevu skulpturu u Splitu. Dolje lijevo naslikani su Judita i Holoferno, iznad su Turci kojima su Split i Šibenik u doba kada je ep nastao bili okruženi, te naslovna stranica epa. S desne se strane zastora nalaze motivi rata, ali i neki povijesni dokumenti, kao što je Baščanska ploča. Drava.info

Serija o grčkim bogovima koji siju sreću i nesreću među ljudima, iako se od ljudi ne razlikuju karakterom, nego samo besmrtnošću i čarobnim moćima, dobila je nogu u dupe zato što u prvih nekoliko tjedana nakon izbacivanja nije privukla jednaku ‘milijunažu’ gledatelja kao, na primjer, sasvim osrednji ‘Idealan par’ i potpuno kretenska ‘Emily u Parizu’.

O seriji se doista mnogo pisalo i govorilo, od razine hollywoodskog trača koji je proklamirao vrhunac karijere Jeffa Goldbluma, koji u ‘Kaosu’ glumi Zeusa, nevjerojatno je zabavan, pršti s ekrana i toliko je goldblumovski grozničav da se čini kao jedini moguć izbor za interpreta kapricioznog boga. No na traču nije ostalo, pokrenuta je tu i konverzacija o pripovjedačkoj snazi klasičnih mitova koji leže u samoj duši zapadnjačke kulture, o motivima koji prožimaju pripovjedačke forme od antike do danas, o sukobu nadmoćnih viših sila i apsurda ljudskog postojanja, o bogatstvu koje grčki mitovi nude i kao predložak za priču o današnjem stanju čovječanstva…Zrinka Pavlić za tportal

• Izrael udara iz svog raspoloživog oružja: dobili su i neugodnu packu od UN-a, a koji je u četvrtak objavio kako je istraga pokazala da je Netanyahuova vlada provodila usklađenu politiku uništavanja zdravstvenog sustava u ratu u Gazi, što predstavlja i ratne zločine i istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti
• (Ne)željeni dubrovački gost u bijegu od litija: Vučić u Dubrovniku, uz galantan tretman domaćina, dobiva i solidan medijski prostor za ‘ukazivanje na nužnost poštovanja Povelje Ujedinjenih naroda’ te još jednu turu guslanja o ‘južnoj srpskoj pokrajini’. Razumijemo čovjeka – pogled na dubrovačke zidine daleko je ljepši od pogleda s govornice beogradske skupštine, gdje je ostavio Anu Brnabić da se bakće s oporbenim prijedlogom o zabrani rudarenja u Srbiji.
• Užas u Jablanici i kamenolom smrti: kuće u kojima su nesretni ljudi stradali u Neretvu je pogurnula hrpa kamenja koja se survala iz otvorenog kamenoloma. Tvrtka koja eksploatira kamen na tom području nikad nije dobila koncesiju, a inspektori su uzalud izlazili na teren od 2009. te izdavali hrpu naloga za provođenje mjera
• Miltonov ‘izgubljeni raj’: 16 mrtvih, bezbroj srušenih stabla, dalekovoda i poplavljenih naselja, no uragan koji je pogodio Floridu bio je daleko od očekivane ‘najveće oluje u povijesti’, kako su je bombastično najavljivali… no, operacija čišćenja mogla bi trajati mjesecima. Milton bi samo osiguravatelje mogao koštati do 100 milijardi dolara
• Teško vrijeme za migrante: Priče s hrvatske granice potkrijepljene fotografijama stavljaju hrvatske policajce u nepovoljan položaj. MUP oštro odbacuje optužbe, dok EU traži sankcije
• ‘Bella ciao’ za Orbana: Mađarski premijer se, sasvim sigurno, ne veseli povratku u europske institucije, nakon što su ga sasuli novčanicama i pjevali mu Bella, ciao. U tome su sudjelovali mađarski aktivisti, ali i drugi europarlamentarci, koji se ne slažu s njegovim autokratskim načinom vladavine.
• Nobel za nuklearni mir: U vrijeme u kojem velesile zveckaju oružjem svih vrsta, pa katkad i nuklearnim, nekome će možda utješno djelovati informacija da je Nobela za mir u petak osvojila japanska organizacija preživjelih iz napada atomskim bombama na Hirošimu i Nagasaki. Još kad bi njihove poruke došle do svih od SAD-a, Rusije, Teherana do Pyongyanga, gdje bi im bio bio kraj

tportal

• Pentagon procjenjuje da je Rusija pretrpjela više od 600.000 gubitaka – 115.000 poginulih i 500.000 ranjenih – od početka invazije na Ukrajini, Putin gubi više od tisuću vojnika dnevno (Index)
• Na svaki uloženi dolar u AI kompanije dobivaju povrat od 3,5 dolara (Lider)
• Neki vozači u EU prekrivaju tablice posebnom naljepnicom kojom varaju kamere za nadzor brzine, to je kažnjivo, podsjećaju na Jutarnjem
• HZMO: korisnicima inozemnih mirovina omogućena dostava dokaza o visini mirovine do 30. studenoga (Poslovni)
• Siniša Cmrk nakon dugo godina osvanuo na HRT-u, na Dobro jutro Hrvatska predstavio novi projekt (24 sata)
• Nakon 100 godina pronađeni posmrtni ostaci penjača na Everest (HRT)

Raos kaže da je trenutno na oporavku u Domu za starije i nemoćne na Hvaru, no vrlo je živoga duha. Mene ovdje u staračkom domu nitko ne može smisliti. Jer sam ovdje jedini živ! Ovdje sam otkrio novo radno mjesto, koje se odnosi na sve djelatnike u domu, a to je polugrobar. Mi dolje imamo mrtvačnicu, koju ja zovem otprema. Ja vam isto tako tu mrtvačnicu zovem »Klub živih«, a znate zašto? Zato što jedino ondje možete galamiti, a da nikom ne smetate. Još uvijek sam živahan, stalno pjevam, zajebavam se, a oni to nikako ne mogu smisliti. Po njihovom bih ja trebao biti starac koji mora umirati. Tu svi samo gledaju televiziju i igraju bingo. Odlučio sam se ženiti, ali pod uvjetom da mi žena bude sto godina mlađa od mene.

Upravo sam potpisao ugovor za roman koji se zove »Starac, a more!« To vam je erotski roman staračkog doma i to su naravno fantazije. No, roman je zanimljiv po tome što u njemu imate dva glavna lika, jedan je bezimeni televizijski reporter, a drugi se zove »Oni, oni, ne meren se sitit«. Oba su lika autobiografska, samo je jedan mladi Raos, reporter, a drugi je stari Raos i oni se međusobno ne mogu smisliti. U razgovoru za Novi list.

Tehnologija koja se u njima koristi razlikuje se od natrij-ionskih baterija (koje koriste tekući elektrolit) ili natrij-sumpornih baterija. Idjea je ovu bateriju pripremiti za tržište obnovljive energije i skladištenja energije. Tvrtka tvrdi da su Cerenergy baterije potpuno otporne na vatru i eksploziju te da nisu sklone toplinskom bijegu, što je jedna od najvećih prednosti u odnosu na litij-ionske baterije. Također, baterija može učinkovito raditi između minus 20° Celzijusa do 60 °C te daje visoke performanse i izdržljivost bez obzira na temperaturu okoline. Temperatura jezgre baterije je samoodrživa i ne zahtijeva hlađenje kao litij-ionske baterije. Životni vijek baterije je veći od 15 godina, a pune se od 4-6 sati. Revija HAK

Ukupna vrijednost prodanih industrijskih proizvoda Made in Croatia u prošloj je godini iznosila 27,8 milijardi eura, od čega je 40 posto ostvareno na stranim tržištima – podaci su koje donosi ovogodišnje istraživanje o proizvodnji i prodaji industrijskih proizvoda u 2023. Državnog zavoda za statistiku.  najvrjedniji industrijski resurs u Hrvatskoj proizvodnja je električne energije, čija je prošlogodišnja prodajna vrijednost iz domaćih izvora iznosila 7,3 milijarde eura. Iznad svih ostalih odskače plasirana vrijednost prehrambenih proizvoda, koja je pri izlasku robe iz pogona iznosila 4,1 milijardu eura, oko 200 milijuna eura više nego godinu prije. Količinski manja, ali s višim cijenama, najviše hrane. Lider

Unatoč senzacionalnim tvrdnjama o brodu na fosilna goriva koji ne emitira ugljikov dioksid, stvarnost je daleko složenija. Sustav koristi kalcijev oksid za vezanje CO2 iz dimnih plinova, no njegova proizvodnja zahtijeva energiju i ispušta onoliko CO2 koliko se kasnije hvata. Tehnološki proces zatvaranja kružnog toka nije postignut, a energijski trošak dovodi do povećane potrošnje energije. Inovativniji, ali skuplji sustavi poput kaliksarena pokazuju potencijal u hvatanju CO2, ali primjena na velikoj skali tek treba biti procijenjena. Nenad Raos za Bug

Da li se službena hrvatska vanjska politika naziva vanjskom zato što se vodi iz Hrvatske prema vani ili pak zbog toga što je dirigirana iz vani prema Hrvatskoj? Je li ona dakle tek vanjska ili je iz-vanjska? Što kada se destruktivac s Pantovčaka usudi izjednačiti zločine Putina i Netanyahua, premda za to nije dobio dopuštenje od gospodina Bidena? Iako je odgovor poznat svakom punoljetnom građaninu, ponovimo ga još jednom, radi utvrđivanja gradiva. Hrvatska dakle potpuno samostalno i neovisno donosi odluke koje joj se serviraju iz Washingtona i Bruxellesa. One su uvijek u najboljem nacionalnom interesu, jer je jedino hadezeovska vlast, na čelu s poglavicom, pozvana da presudi što je to nacionalni interes. Pokuša li se tkogod drugi umiješati u taj odgovoran posao – podriva nacionalne interese. Viktor Ivančić za Novosti

• Potres magnitude 4,4 u pokrajini u Iranu, vjeruje se da se radi o nuklearnom testu, prvom u povijesti Irana (Jutarnji)
• Kako će se razminirati najveće minsko polje na svijetu, veliko kao cijela Grčka: Svaka pomoć, pa i hrvatska, Ukrajini je pri razminiranju dobrodošla jer je to trenutno zemlja s najviše nagaznih mina na svijetu. A na osnovi sadašnjeg stanja, za razminiranje njezina teritorija bit će potrebno i do 30 godina (tportal)
• Porastao broj hrvatskih građana koji koriste umjetnu inteligenciju (HRT)
• U Zagrebu uhićen kum najtraženijeg srpskog kriminalca Radoja Zvicera, visokopozicionirani pripadnik Kavačkog klana Milovan Zdravković (N1)
• Josipović za N1: Neustavno je u Saboru odlučivati o slanju hrvatskih vojnika u neborbenu misiju (N1)
• Hrvatska brani naslov svjetskog prvaka u branju maslina (HRT)

Skupina urednika, koji pišu i uređuju članke za Wikipediju, objavila je “rat” lošem sadržaju nastalome uz pomoć jezičnih alata na toj internetskoj enciklopediji. Njihov nedavno pokrenuti WikiProject AI Cleanup kolaboracija je s ciljem čišćenja enciklopedijske građe od objektivno lošeg sadržaja, bez navedenih izvora i upitne korisnosti. Jezični modeli u pravilu ne stvaraju kvalitetan sadržaj, kakav bismo očekivali na enciklopediji, ne paze na točnost i provjerene izvore, skloni su halucinacijama i pisanju netočnih informacija uz visoku dozu samopouzdanja. Tome nije mjesto na Wikipediji, kažu pokretači ovog projekta, a naveli su i svoje ciljeve. Bug

Prigodna tema za prošli tjedan. Vrijeme prijava je prošlo, sad se glasuje za najbolju fotku. Forum