listopad 2024 - Monitor.hr
Jučer (23:00)

Samo gledaj, ne dirati

U jezeru Piramid u sjeveroistočnoj Nevadi stvorili su se neobični zeleni vrtlozi koji se mogu vidjeti čak iz svemira – radi se o algama

Tamo skoro svake godine cvjetaju alge, no 2024. godine algi je bilo neobično mnogo, piše Daily Mail. Slike je napravio NASA-in satelit Landsat 9, a pripadnici plemena Paiute koji žive u tom području, kazali su da su glavni razlog neobične pojave izrazito visoke razine alge Nodularia spumigena. Radi se o vrsti cijanobakterije – poznate kao i plavo-zelena alga – koju se obično može naći u toplim, bočatim vodama i odgovorne su za zelenkast odsjaj vode koji se pojavljuje svake godine. Iako mogu izgledati lijepo, te alge mogu otpuštati opasne toksine poput mikrocistina koji iritira kožu i može prouzročiti oštećenje jetre i bubrega ako se progutaju. Jutarnji

Jučer (22:00)

Brze i kratke

  • Dijelovi Španjolske pripremaju se za još kiše, broj mrtvih porastao na 158 (HRT), zastrašujuća snimka pokazuje dolazak poplavnog vala (Index)
  • Rusija igra opasnu igru u Baltičkome moru: Njihova ‘flota u sjeni’ sve je veća (tportal)
  • Regulacija prometa za blagdan Svih svetih: izvanredna organizacija javnog prijevoza prema glavnim gradskim grobljima, a bit će i stroži režim ograničenja ostalog prometa. Promijenit će se i stajališta pojedinih autobusnih linija, a iz Grada mole da se što više koristi javni prijevoz (Mirovina)
  • Iako je meso često neophodan izvor proteina za naš organizam, neke vrste mesa treba izbjegavati zbog masnoće. Te vrste mogu uzrokovati nakupljanje lošeg (LDL) kolesterola koji može dovesti do začepljenja arterija i bolesti srca: odrezak, janjetina, svinjska rebra, kobasice… (N1)
  • Dionice Mete padaju usprkos ogromnoj zaradi (Forbes)
Jučer (21:00)

Vivat Academia, vivant professores!

Rasprava na Forumu: Promijenila sam četiri fakulteta

I ni jedan smjer mi se nije svidio. Malo mi je žao što sam odustala od medicinskog jer je fakat bio dobar faks, al taj smjer mi je bio bljak. Upisala sam sanitarno inženjerstvo čisto da upoznam medicinski faks. A sad sam na filozofskom i ne mogu vjerovat koliko je to bespotreban faks do te mjere da bi ga doista trebalo ukinuti. Ima li netko neku ideju koji faks je stvarno dobar za završit i da se lijepo nađe posao?  – pita jedna neodlučna studentica i pokrenula zanimljivu raspravu. Neki joj kažu da su neki od studija koje je upisala dobri fakulteti s dobrim poslovima, drugi joj kažu kako studiranje očito nije za nju, treći kažu da zapne za bilo što što joj se sviđa, tu su i komentari na pojedine fakultete kao i o konceptu današnjeg studiranja… To je ono što ja nazivam društvom daljinskog upravljača. Gledaš sve te studije na Postani student i biraš kao u dućanu… Forum

Jučer (20:00)

Znači i zebra je nastala u laboratoriju

Prvi prijelaz preko zebre nastao na današnji dan 1951. godine

I to u Velikoj Britaniji, točnije, na High Streetu u Slougu. Dotadašnji pješački prijelazi bili su sa svjetiljkama Belisha, koji s porastom prometa više nisu ispunjavali svoju funkciju. Pješaci i vozači jednostavno su ih počeli ignorirati. Od 1949. do 1951. tadašnje Ministarstvo prometa eksperimentiralo je s dizajnom kako bi poboljšalo vidljivost i povećalo korištenje, sve dok nisu uvedene poznate crne i bijele pruge. Za zebraste oznake zaslužan je fizičar i prometni inženjer George Charlesworth, koji je bio prvi voditelj odjela za promet u Laboratoriju za istraživanje cesta. Spominje se da je ovaj prijelaz prvi nazvao zebrom britanski zastupnik u parlamentu James Callaghan. Revija HAK

Jučer (19:00)

Zaokret za 180 stupnjeva nekadašnjeg 'Princa tame' - u slast

Jergović: Davor Butković i život u skladu s Kultom Plave Kamenice

Usporedo s političkim novinarstvom, Butković se još u ona davna vremena počeo baviti vinima, gastronomijom i restoranima. Prvi je ozbiljno i sustavno o tome počeo pisati, dražeći i time maštu svojih protivnika. Pjenušci, kavijar i guščja pašteta u našeg svijeta izazivaju gnjev, pogotovu među onom društveno-politički angažiranom čeljadi, koja ima novca za sve troje, ali drži da se ovakve stvari konzumiraju potajice. On se, međutim, raspričao i raspisao, i s vremenom stvorio je cijeli jedan metajezik hrvatske novinske enologije i gastronomije, koji će, kada za to dođe vrijeme, malo-pomalo preuzeti i njegovi dojučerašnji neprijatelji. U neka doba je s najužim suradničkim klubom – koji je, koliko znam, a mislim da dobro znam, brojao još jednu jedinu osobu – pokrenuo portal Kult Plave Kamenice, u čijem podnaslovu kao moto stoji “Sve što stvarno trebate znati o gastronomiji”.

Pritom, on doista, kada je o hrani i piću riječ, nije ni sektaš, ni elitist. Na Kultu Plave Kamenice, tom jednom od najugodnijih i kulturno najinstruktivnijih mjesta na ukupnom hrvatskom elektronskom premrežju, čitat ćete, možda, mitove i legende kako se nekad jelo u Nomi, kod Renéa Redzepija ili, u zagrebačkoj mitološkoj interpretaciji, u Marcellinu, kod Marija Čerhaka, ali će vam u istom tonu, uz jednako poštovanje, biti iznesena pripovijest o Tvornici pljeskavica kod Koste. Miljenko Jergović za svoj blog

Jučer (18:00)

Neka nam Istra blista

Magazin Time Out objavio listu najljepših mjesta u Europi, na popisu i naš Motovun

Putopisci magazina Time Out odabrali su 18 najljepših mjesta u Europi, a na njemu se našlo jedno mjesto iz Hrvatske i nekoliko iz regije. Na 11. mjestu našao se slikoviti Motovun u Istri. Motovunom dominira romaničko-gotički zvonik nazubljenog kruništa iz 13. stoljeća smješten do Župne crkve Sv. Stjepana iz 17. stoljeća. Ime mu je također keltskog porijekla, a nastalo je od riječi Montona, što znači grad u gori. HRT

Jučer (17:00)

Erupcija koja zimu znači

Vulkan, koji je eruptirao 2022., Skandinaviji će vratiti hladne zime iz 1980-ih

U Skandinaviji bi temperature mogle pasti za 1 do 1,5°C, vraćajući zimu na onakvu kakva je bila 1980-ih, kada je pokrivenost ledom na Baltičkom moru dosegla 96 posto. Kada je 15. siječnja 2022. eruptirao u južnom Pacifiku vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, rekordnih 100-150 milijuna tona morske vode isparilo je visoko u stratosferu, što je ekvivalentno količini vode iz 60.000 olimpijskih bazena. Od tada, znanstvenici ovu erupciju povezuju s neuobičajeno velikom ozonskom rupom, koja je zabilježena 2023. godine. Studije zaključuju ova erupcija utječe na promjene vremenskih obrazaca u Skandinaviji, kao i u sjevernoj Australiji. Prema ovim modelima, zime u Skandinaviji mogle bi postati mnogo hladnije, što bi u narednim godinama moglo dovesti do povratka ledenog pokrova na Baltičkom moru na razine koje nisu viđene desetljećima. Green

Jučer (16:00)

Brze i kratke

  • Nacional otkriva da istup potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića kojim je htio prozvati predsjednika Milanovića da Hrvatsku svrstava na stranu Mađarske, a pretvorio se u diplomatski skandal, nije bio usuglašen s premijerom Plenkovićem te da on još neće reagirati (Nacional)
  • Korado Korlević: Istra bi u budućnosti mogla imati suptropsku klimu, ljudi će uzgajati banane (tportal)
  • Zagrepčanka: Pod parkiranim autom su mi nacrtali invalidsko mjesto i kaznili me s 90 eura (Index)
  • Plaćeni za širenje dezinformacija: neki korisnici X-a koji svakodnevno dijele sadržaj pun dezinformacija o američkim izborima, umjetno generirane slike i neutemeljene teorije zavjere, tvrde da od platforme zarađuju ’tisuće dolara’ (tportal)
  • Masovni štrajk u Argentini: pogođeno više od milijun putnika zbog štrajka kojim se želi osuditi povećanje siromaštva i deregulativna politika ultraliberalnog predsjednika Javiera Mileija, koji namjerava privatizirati nacionalnu aviokompaniju Aerolineas Argentinas (Nacional)
Jučer (15:00)

Progresivno, tvrdo, a nježno

Dream Theater u Areni Zagreb: Trosatne orgije perfekcionizma

Čini se da je listopad u Areni Zagreb prošao u znaku četrdesetih obljetnica. Prvo je Psihomodo pop slavio četiri desetljeća karijera, a zatim i Bajaga, a da je htio čak je i Nick Cave svoju Wild God turneju mogao pretvoriti u jedno takvo slavlje jer je upravo 40 godina prošlo otkako je objavio “From Her to Eternity”, svoj prvi album s pratećim bendom The Bad Seeds. Dream Theater je bend za perfekcioniste, one koji pomno uživaju u matematičkoj preciznosti koja gradi monumantalne glazbene građevine. U svakom slučaju, ljubitelji ovog žanra mogu biti itekako zadovoljni s posljednjim tjednom u Zagrebu i nadajmo se da će se taj trend nastaviti, bilo na velikim ili na manjim pozornicama. Ravno do dna, Forum

Jučer (14:00)

Tolerancija mi nije jača strana, svi drugi griješe, a ja sam bez mana

English Teacher: Humoristična serija o školi kao bojnom polju kulturnih ratova današnjice

Jedna od trenutno najzabavnijih humorističnih serija dostupnih na streaming platformama u Hrvatskoj u pozadini zapravo ima vrlo važnu i ozbiljnu temu – onu koja govori da su suvremene škole postale pravo, stvarno bojno polje ideoloških i kulturnih ratova. Dok za većinu odraslih većina tih sukoba postoji samo na internetu, njihovim mislima i eventualno pokojoj raspravi s familijom na blagdanskom objedu, u srednjim su školama rasprave između progresivnih i konzervativnih nazora stvarne i utječu na svakodnevni život i funkcioniranje. Kulturni ratovi u školi se doista odvijaju, i u njima sudjeluju učenici, profesori, ali i roditelji. Snalaženje i zauzimanje stava su imperativ i preduvjet da možeš funkcionirati. A to nije uvijek lako. Zrinka Pavlić za tportal

Jučer (13:00)

Ipak je brži od jezika

Ljudski mozak razumije napisane rečenice u treptaju oka

Ljudski mozgovi mogu razaznati osnovne strukture pisanog jezika iz jednog pogleda i to nam omogućava da brzo konzumiramo bujicu informacija koje nam šalju pametni telefoni, računala i drugi uređaji, otkriva nova studija. Mjerenje moždane aktivnosti pokazalo je da ljudi mogu otkriti napisane rečenične strukture za samo 125 milisekundi, odnosno otprilike brzinom treptaja oka. To znači da pisane riječi obrađujemo jednako brzo kao što razumijemo vizualne prizore. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Science Advances, moglo bi pomoći u otkrivanju ključnih tragova o tome kako naš mozak kodira jezik, kažu istraživači Sveučilišta New York. Bug

Jučer (12:00)

Poslovna tajna kojom se rado hvalimo

Andrassy: Je li stvarno neizbježno da ljudima javite da vam je njihov mjesečni budžet u kategoriji sitniša ili je to nešto što se može prešutit?

“Koliko zarađujete po objavi?” – sigurno ste barem jednom naišli na video u kojem se određenog influencera nasred ceste pita o zaradi, a sigurno ste vidjeli i da neki od njih jedva dočekaju odgovorit u tisućama. Tisuću eura, dvije tisuće, tri po jednoj objavi, a nekad se pitanje odnosi i na mjesečnu zaradu pa tu imamo brojke od pet, deset, nekad i trideset tisuća – i neka, veoma bravo, nije kao da pričamo o političarima koji su to otuđili iz proračuna ni ukrali iz tuđih usta, ali svejedno se ne mogu zapitat koji je ljudima… vrag?

Svatko tko odgovori na pitanje o (velikoj) zaradi to radi vrlo ponosno, kao da je jedva dočekao priliku da se pohvali, što možda i nije sasvim pogrešno jer treba bit ponosan na svoje uspjehe, ali što bi ikome falilo da taj ponos ostane privatan? Pogotovo u Hrvatskoj, zemlji u kojoj mnogi krajeve krpaju zaduživanjem i plastičnim bocama. Andrea Andrassy za Miss7

Jučer (11:00)

Smanjenje u punom gasu

Volkswagen kreće u radikalno restrukturiranje

Najveći europski proizvođač automobila, Volkswagen, planira zatvoriti tri pogona u Njemačkoj, što bi moglo rezultirati masovnim otpuštanjima i smanjenjem plaća. Unatoč stabilnim prihodima proteklih godina, kompanija se suočava s izazovima, uključujući visokim troškovima rada u Njemačkoj, sve žešćom konkurencijom u električnim vozilima i smanjenjem tržišta u Kini. Sindikati su zabrinuti, ali analitičari smatraju da restrukturiranje nije znak industrijske katastrofe nego prilagodba uvjetima globalnog tržišta. Branimir Perković za Index

Jučer (10:00)

Brze i kratke

  • Stotinjak osoba poginulo je u olujnom nevremenu i razornim poplavama na istoku Španjolske, izvijestile su u lokalne vlasti. Radi se o najsmrtonosnijoj poplavi u Španjolskoj u posljednja tri desetljeća (Index)
  • Drugi čovjek NATO-a: Hrvatska može odbiti slanje časnika u Ukrajinu (HRT)
  • Kraj drame – Zagrebački učenici vraćaju se u školske klupe! Dječak na novoj procjeni (Nacional)
  • Društvena mreža bivšeg američkog predsjednika i aktualnog kandidata Donalda Trumpa, Truth Social, sada vrijedi više od platforme X, vlasništvo Elona Muska (tportal)
  • HAKOM je odobrio Hrvatskoj pošti podizanje cijene univerzalne usluge slanja pisama, regulirane kategorije, za dodatnih 22% u odnosu na cijenu povećanu prošle godine (Bug)
  • Stiže polarni vrtlog, za vikend stabilno i relativno toplo uz maglu, idući tjedan zahlađenje (Index)
  • Miach, Ana Širić i Martin Kosovec dobitnici nagrade Moj prvi Music Pub (HRT)
  • Što čitati: Filmski modernizam, svećenik i pop glazba, McCartney, Marko Aurelije… (tportal)
Jučer (09:00)

Ako ne vjeruješ, probaj prespavati tamo

Otok Lokrum kraj Dubrovnika mnogi smatraju jednim od ukletih mjesta u Hrvatskoj

Dubrovčani nerijetko savjetuju da se s ovog otoka ne uzima doslovno ništa, čak ni otpali list ili pero pauna. Vjeruju da će sve što se uzme s otoka novom vlasniku donijeti nesreću. Tijekom sezone brodići voze posjetitelje na Lokrum, ali ondje nitko osim čuvara ne provodi noć. Neki su pokušali prespavati na otoku, no prema pisanju medija, noćni krikovi paunova su ih preplašili. Prema jednoj legendi, Lokrum je bio dom benediktinaca koji su ga prokleli nakon što su prognani s otoka. Bili su vlasnici cijelog otoka, a onda su ga kupili bogati Dubrovčani. Posljednji benediktinci napustili su samostan 1798. i prije odlaska su odslužili misu. Zatim su navodno zapalili svijeće, okrenili ih naopako te tri puta obišli otok govoreći: “Neka je proklet svaki koji pribavi Lokrum za osobno uživanje.” Prema pučkom vjerovanju, prokletstvo se može skinuti samo ako se skupi sav vosak koji se te noći stvrdnuo na otočkom tlu. Index

Jučer (08:00)

Što je skuplje - cigarete ili zdravlje?

U Hrvatskoj 40% aktivnih pušača: U Čakovcu održana škola nepušenja

Prema istraživanjima, u Hrvatskoj je gotovo 40 posto aktivnih pušača. Po tome smo među najgorim zemljama u Europi. Zabrinjava i podatak kako je kod adolescenata sve raširenije. U Čakovcu tu poraznu statistiku pokušavaju riješiti – kroz škole nepušenja. Grupe su se pokazale kao stvarno učinkovit način u pomoći prestanku pušenja zbog pružanja podrške i dijeljenja iskustva. HRT

Jučer (00:00)

Prijedlozi i kondicionali uz priloge

Prime Time: Dva državna udava

U prvom dijelu emisije govore o “džentlmenskom” ratovanju Izraela i Irana, kao i korištenjima “živih štitova”. Pripremamo se psihofizički za povratak Donalda Trumpa i Borne Sora. Ona na što možda nismo spremni su tjedni pred nama u kojima će dominirati svađa oko NSATU misije oko koje smo ajde barem saznali i nešto novo. Gordan Grlić Radman glavni je junak drugog djela emisije. Svi smo ga vidjeli kako se proslavio na Saboru HDZ-a, no ono što nismo znali je da iza sve te miješane salate od govora i misli stoji čovjek koji godinama pokušava ispraviti ministra i usmjeriti ga da pravilno i pametno govori. U trećem dijelu govore o posjeti glavne tužiteljice EPPO-a, Laure Kovesi koja je HDZ-ovcima ostavila prilično nekriptičnu poruku u knjizi dojmova. Da misli ozbiljno, osjetio je sutradan odmah jedan od HDZ-ovih donatora i suvlasnika mesne industrije Pivac. A posvetili su nešto vremena i Draganu Primorcu kojem ne može više nitko ništa, jer je odavno njegova muljaža u zastari, ali možemo barem znati sve o tome, o njegovoj majci o i njemu samom.

Prekjučer (23:00)

Malo te strese struja

Nature: Depresija se može liječiti stimulatorom kod kuće. No postoji problem

Neinvazivna terapija, poznata kao transkranijalna stimulacija istosmjernom strujom (tDCS) isporučuje bezbolnu, slabu električnu struju putem elektroda postavljenih na vlasište, a osmišljena je tako da stimulira područja mozga povezana s regulacijom raspoloženja. Ova metoda može biti izuzetno korisna za više od jedne trećine osoba s depresijom koje ne reagiraju na standardne tretmane, poput antidepresiva ili psihoterapije. Iako su preliminarna istraživanja pokazala obećavajuće rezultate, znanstvenici upozoravaju da se efekti tDCS-a mogu razlikovati od osobe do osobe. Studije su pokazale da čak 30% ljudi može reagirati suprotno od očekivanog na iste postavke uređaja, ovisno o individualnim karakteristikama poput genetike, hormona, pa čak i lijekova koje koriste. Index

Prekjučer (22:00)

Brze i kratke

  • Hrvatska nabavlja tenkove, spominju se cifre od čak 25 milijuna eura, Milanović: Takvi bi tenkovi trebali letjeti (Index)
  • Varteks ponovno proizvodi, u trgovinama novi modeli odjeće. No, ključna odluka slijedi na kraju godine (Forbes)
  • Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, za razliku od onog slovenskog, krije podatak o najvišoj pojedinačno isplaćenoj mirovini. Ipak, poznato je da u Sloveniji ona iznosi 4.231,50 eura. Nešto više od 9.000 njihovih korisnika ima mirovinu veću od 2.500 eura (N1)
  • Tomašević: Kazne za obijesno parkiranje u Zagrebu su premale, povećat ćemo ih, kupuju se i nova pauk vozila (Nacional)
  • Prijelaz s jednoga opskrbljivača plinom u Zagrebu, dosadašnje Gradske plinare Zagreb, na Međimurje-plin izazvao je nesigurnost, nejasnoće i visoke akontacije, javlja Večernji list: neki korisnici nisu još dobili ni dokumentaciju, a nekima su mjesečne akontacije i do 300 eura, što je zabrinulo korisnike (Nacional)
  • Slap visine 35 metara, dva jezera i nagradama ovjenčana drvena staza s mostićima najbolja su pozivnica za posjet ovom divnom mjestu u Parku prirode Papuk, u parku Jankovac (tportal)
  • Miss Švicarske o producentima u Hollywoodu: Htjeli su da spavam s njima za uloge (Index)
Prekjučer (21:00)

Kakav mentor, takav učenik

Stiže film o Trumpu – The Apprentice: Otac mu je u početku davao ponižavajuće poslove, a prvu suprugu je navodno silovao

Kod nas u kina dolazi tek 7. studenog. Priča započinje negdje sedamdesetih godina, upoznavanjem mladog Trumpa i njegovog novog mentora Roya Cohna. Trump tada skuplja stanarine u zgradama u vlasništvu njegovog oca. Cohn, zloglasni odvjetnik i suradnik McCarthyja poučio je Trumpa da se drži tri osnovna pravila – prvo, uvijek napadaj, drugo, nikad ništa ne priznaj i treće, tvrdi da si pobijedio čak i onda kada je očito da si izgubio (krasni naputci za budućeg predsjednika).  Iako je uspon u New Yorku tog razdoblja dugovao Cohnu, kad se doznalo da taj boluje od AIDS-a (imao je na desetke homoseksualnih veza), Trump ga je za oproštaj pozvao u svoju kuću na Floridi i poklonio mu manžete od lažnih dragulja. Jutarnji

Prekjučer (20:00)

Sve do Vukovara, nigdi nema ovak'ih bećara

Đikić: HDZ i sateliti

Hrvatski suverenisti razvrgnuli su vladajuću koaliciju s Domovinskim pokretom u Vukovaru, čime je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, ujedno i predsjednik Domovinskog pokreta, uvjetno ostao bez formalne većine u Gradskom vijeću. Jasno je, također, da je izvjestan dogovor DP-a i HDZ-a o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima u Vukovaru u svibnju sljedeće godine: riječ je, vrlo vjerojatno, o drugom dijelu pogodbe prema kojoj je DP podržao HDZ-ova predsjedničkog kandidata Dragana Primorca, a možda i o još ponekom Penavinu ustupku u korist Andreja Plenkovića, jer je zadržavanje vlasti u Vukovaru na vrhu liste političkih prioriteta DP-a. Dogovor bi bio takav da kandidat za gradonačelnika bude Penava, a za njegova zamjenika netko iz HDZ-a, dok bi u Vukovarsko-srijemskoj županiji bilo obrnuto: župan iz HDZ-a, zamjenik iz DP-a. Ivica Đikić za Novosti

Prekjučer (19:00)

Šumarska drama sa sretnim završetkom

Suše, invazivni potkornjaci i monokulture smreke doveli su do ubrzanog propadanja šuma u Njemačkoj, no rješenje je na vidiku

Nakon poraza Njemačke sredinom 1940-ih saveznici su naredili zemlji da plati reparacije – dijelom i u drvnoj građi. Prema procjenama, za ovu namjenu posječeno je i do deset posto cjelokupne njemačke šume. Kako bi to nadoknadili, njemački šumari su sadili posebno jednu vrstu drveta: smreku. Stabla smreke rastu brzo i uspravno, što ih čini idealnim za proizvodnju drvene građe. Smreke su i dalje jedno od najčešćih stabala u Njemačkoj. Međutim ove monokulturne šume nisu baš gostoljubive prema drugim biljkama i životinjama – imaju znatno manji biološki diverzitet od mješovitih šuma s različitim vrstama drveća. Smreke, koje su ranije zasađene zbog brze proizvodnje drva, nisu otporne na sušu i štetnike. No, stručnjaci vide priliku za obnovu. Planiraju saditi mješovite šume s vrstama otpornijima na klimatske promjene, poput bukve i hrasta, kako bi stvorili otporniji i raznolikiji ekosustav koji može izdržati izazove budućnosti. Index

Prekjučer (18:00)

Niste same

U Zagrebu naglo raste broj beskućnica

Teške životne okolnosti često dovode mlade žene do toga da ostanu bez svega što su imale. Posebno zabrinjava činjenica da sve više žena završava na ulici. Glavni uzroci su obiteljske i zdravstvene poteškoće te gubitak posla, a one su posebno izložene riziku od nasilja. Žene su najranjivije. Često ne traže pomoć, misle da mogu same riješiti svoje probleme, a to ih dovodi u još složenije situacije. Imaju vrlo mali sustav podrške i kada završe na ulici, ne znaju kome se obratiti, bojeći se stigme. Mogu pronaći podršku u poludnevnom boravku udruge Dom nade, gdje mogu zadovoljiti higijenske potrebe i dobiti pomoć u ostvarivanju svojih prava. Svakodnevno tamo boravi više od 20 korisnica. Index, HRT

Prekjučer (17:00)

Još da sve prolazi glatko...

U slučaju da tvrtka propadne, evo koja prava imaju radnici

Stečaj se na engleskom jeziku prevodi kao „bankruptcy“ što bi ustvari značilo bankrot, ali kod nas nekako ima puno šire objašnjenje iako je konačno značenje jednako. Naime, kod nas se stečaj definira kao pad poslovne aktivnosti neke tvrtke/poduzeća zbog čega se ne ostvaruju očekivani poslovni rezultati. To naravno dovodi i do financijskih problema, odnosno nemogućnošću podmirivanja dospjelih obveza u rokovima. Radnici imaju pravo na isplatu neisplaćenih plaća do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja, naknadu za slučaj bolovanja, kao i za neiskorišteni godišnji odmor, otpremninu, naknadu štete… sve što treba radnik učiniti jest ispuniti obrazac i poslati ga Agenciji za osiguranja radničkih tražbina. Savjeti

Prekjučer (16:00)

Brze i kratke

  • Boris Ruge, drugi čovjek NATO-a i iskusni njemački diplomat u Saboru danas objašnjava NSATU (Nacional)
  • Više od 200.000 pretplatnika otkazalo Washington Post nakon njihove kontroverzne odluke da se neće izjasniti kojeg kandidata za predsjednika podržavaju (N1)
  • Kako stoje sektori? Rastu energetika i građevina, pada trgovina (Lider)
  • Podravka s 5 milijuna eura solarima natkrila sve proizvodne pogone (Poslovni)
  • Za kovanicu od dva eura moguće je dobiti 25.000 eura, ona prikazuje nizozemsku kraljicu Beatrix, ali one kovane između 2000 i 2002. godine, s tek dijelom kraljičinog profila (tportal)
Prekjučer (15:00)

Skuriti ih - vožnjom

U dizelskom se gorivu mogu razviti opasne bakterije: Posebno su opasne za dijelove motora

Širenje ovih mikroorganizama može rezultirati stvaranjem taloga te začepiti dovode goriva i filtre goriva te oštetiti motore. Teoretski, problemi se mogu pojaviti i kod benzinskih motora s visokom mješavinom biogoriva E10, E85 ili E100. Međutim, Njemački autoklub (ADAC), objašanjava da se ovaj oblik onečišćenja gorivom ne pojavljuje se često u automobilskim motorima. Dizel se u njima stalno troši i rijetko ostaje dugo u spremniku. U kamperima, a posebno u čamcima i poljoprivrednim vozilima, opasnost od dizelskih štetočina je puno veća jer se navedena prijevozna sredstva i strojevi ne koriste dulje vrijeme. Automobili koji dugo stoje također su izloženi većem riziku jer mikroorganizmi tada imaju priliku rasti i razmnožavati. Revija HAK

Prekjučer (14:00)

I loša reklama je dobra reklama

Kritika na račun zadnje emisije Nedjeljom u 2 – prilog o Youtuberima prikazan je nekritički

“Ako je poanta ove reportaže ukazati roditeljima na štetnost ovakvih sadržaja i potrebu kontrole što im djeca gledaju…podržavam. Sve drugo bi bila totalna tragedija”, “Šteta što svoju popularnost nisu iskoristili kako bi djeci koja ih gledaju usadili pozitivne vrijednosti, nešto ih naučili…”, “Psovke, srednji prst, gluparije, ludorije, nepoštivanje roditelja i autoriteta glavni su začini njihovog YouTuberskog bućkuriša”, “Na block su nam jer nam je mali sve počeo fufljat kao mali im mislim da se zove Liam…psovke srednji prst ajme izričaji…ne hvala više”, “Mi smo svojoj djeci zabranili njih gledat. Toliko glup sadržaj prepun psovanja da to nije normalno”… samo su neki od komentara na spomenute Youtubere iz Petrinje koji od toga žive, a o kojima je prikazan prilog u nedjeljnoj emisiji kod Stankovića na temu društvenih mreža. “Bez dociranja prepustili smo gledateljima da sami odluče”, tek su kratko odgovorili iz Nu2 u komentarima. Dnevno

Prekjučer (13:00)

I mi svoje konje za utrku imamo

Damir Radić: Hrvatska je postala kratkometražna filmska sila

Ne samo da je “Čovjek koji nije mogao šutjeti” osvojio Zlatnu palmu i nedavno je nominiran za Europsku filmsku nagradu, nego je na short listi Europske filmske akademije od 30 kratkih filmova u konkurenciji za nagradu njih čak četiri bilo iz Hrvatske – pored Slijepčevićeva kanskog pobjednika, još i eksperimentalni dokumentarci “Radije bih bila kamen” Ane Hušman i “Valerija” Sare Jurinčić te hrvatsko-portugalska igrana koprodukcija “Tako te volim” (javno još neprikazana u nas) portugalskog režisera Márija Maceda i hrvatskog scenarista Ivora Radmilovića Pavleka, snimljena u Hrvatskoj na hrvatskom. edina zemlja koja je imala više naslova na listi je velesila Francuska, svi ostali filmski moćnici ostali su iza Hrvatske. Veći dio aktualne hrvatske kratkometražne produkcije moglo se vidjeti krajem prošlog tjedna u karlovačkom Kinu Edison, na 33. Danima hrvatskog filma. Damir Radić za Novosti.

Prekjučer (12:00)

Menadžeri novog kova

Šajatović: Hrčci na warp-pogon

Digitalizacija i sve što sa sobom nosi tjera današnje menadžere da u poslovnom smislu trče sve brže. Kao hrčci u kotaču. Od njih se traži da imaju supermoći u inovativnosti, digitalnoj transformaciji, tetošenju zaposlenika, zadovoljavanju kriterija ESG-a, samoobrazovanju… Nije čudno što mnogi ‘puknu ko kokice‘. Ne može ni natprosječan ljudski mozak slijediti brzinu kojom digitalizacija transformira biznis. A onda cijele poslovne zajednice upadaju u ‘hrčkovu zamku‘. Svaki u svom biznisu ubrzava procese. Svi nastoje biti što brži i cijelo vrijeme na raspolaganju. Generacije menadžera pred mirovinu često svoje 20-ak godina mlađe nasljednike ocjenjuju kao neotporne. Svako malo neki završi u burnoutu. Koliko god mi stariji prolazili kroz velike izazove, oni su dolazili i prolazili. Ove mlađe sustiglo je digitalno prokletstvo. A njegovoj vladavini ne nazire se kraj. Miodrag Šajatović za Lider.

Prekjučer (11:00)

Da smo cinici, rekli bismo da si neki na vlasti žele bolji smještaj za budućnost...

U Hrvatskoj niče još pet zatvora, no to nije vijest

Nedavna najava gradnje pet novih zatvorskih objekata diljem Hrvatske zacijelo ne bi trebala izazvati višak javne pozornosti, s obzirom na poznatu činjenicu kroničnog manjka kapaciteta te vrste. I to ne zbog porasta kriminala, koliko zbog dugo zanemarivanog infrastrukturnog standarda. Zanimljive su lokacije – u Osijeku će biti izgrađen na mjestu zapuštenog sveučilišnog kompleksa, u Sisku na mjestu bivše vojarne, a kod Perušića bit će izgrađen u poslovnoj zoni. U Zagrebu još nije sigurna lokacija, no spominje se i kompleks neizgrađene bolnice u Blatu. Ako nije riječ o koincidenciji, moglo bi se zaključiti da u Hrvatskoj slabo napreduje razvoj javnog zdravstva, školstva i privrede općenito, dok je nabolje krenulo barem zatvorskom odnosno penalizacijskom sustavu. DW

Prekjučer (10:00)

Brze i kratke

  • Više od 7,2 tisuće slovačkih liječnika u utorak je kolektivno dalo otkaz prosvjedujući protiv radnih uvjeta i vladinih mjera štednje (Nacional)
  • Stručnjak o pet velikih prometnih projekata u Zagrebu: “Dobri su, ali će automobile učiniti još privlačnijima” (N1)
  • Hrvoje Bujas više neće voditi Glas poduzetnika, kaže da je vrijeme za nove izazove. Oreščanin kaže da je došlo vrijeme za mlađe ljude (Forbes, Lider)
  • Todorić: Tražim 2,8 milijardi plus kamate, sve skupa oko četiri milijarde eura (N1)
  • Deseti rođendan N1: Desetljeće povjerenja, istine i posvećenog novinarstva
  • Dream Theater, kultni progresivni metal bend, nastupio je sinoć u Areni Zagreb (Index)
Prekjučer (09:00)

Ni zvijezde im nisu nedostižne

Nakon zvjezdarnice, u planu je izgradnja planetarija u Križevcima – time bi postali hrvatski centar za Svemir

U manje od godinu i pol dana zvjezdarnica koja je niknula na prostoru nekadašnje vojarne postala je jedna od najvećih turističkih atrakcija u Križevcima. Najnovija je i najmodernija to zvjezdarnica u Hrvatskoj i jedna od njih samo pet koje su otvorene na stalnoj osnovi i koje građani mogu slobodno posjetiti. Tamo se nalazi i najveći teleskop u Hrvatskoj otvoren za javnost i ondje mogu doći i veće grupe i do dvadesetak ljudi, koliko ih se može smjestiti u kupolu u kojoj je smješten teleskop. Osnovna namjena nam je popularizacija astronomije, prirodoslovlja i znanosti i nemamo ambiciju da zvjezdarnica bude istraživačka jer bi tada kriteriji bili sasvim drugačiji. Morali bismo je napraviti na nekom izoliranom mjestu, a nama je od početka bila ideja da bude u gradu i dostupna što većem broju ljudi – rekao je voditelj projekta Andrej Dundović za Podravski. U planu je izgradnja planetarija, čime bi Križevci zbilja postali hrvatski centar za svemir.

Prekjučer (08:00)

Osim ako ti se ne ide

Basara: Idi u NSPM

Bi­ti se­le­k­tor fu­d­ba­l­ske re­pre­zen­ta­ci­je i po­li­ti­čar dve su de­lat­nos­ti po­djed­na­ko pri­vla­č­ne sr­p­skom sr­cu, tim pri­vla­č­ni­je za­to što se na pr­vi po­gled či­ni da ih sva­ko mo­že uspe­šno oba­vlja­ti, tre­ba li uo­p­šte re­ći da će sva­ki pre­te­n­dent tvr­di­ti da je uspe­šni­ji od svih dru­gih. To to­me ni­je ta­ko ni u fu­d­ba­lu, po­go­to­vo ne u po­li­ti­ci, a po­go­to­vo ne u sr­p­skoj po­li­ti­ci, ko­ja se – isti­ni za vo­lju – tra­di­cio­nal­no vo­di na na­čin ko­ji po­d­gre­va ilu­zi­ju da se po­li­ti­kom mo­že sva­ko ba­vi­ti.

za uspe­šno ba­vlje­nje po­li­ti­kom do­vo­lj­no: 1. da se od ra­ne zo­re do mra­ka po­zi­vaš na sr­p­sku sve­ti­nju da­na – po­ne­kad to bu­de so­ci­ja­li­sti­č­ko sa­mou­pra­vlja­nje, po­ne­kad sr­p­ski svet, da se 2. po­va­zdan za­kli­nješ u isto­ri­j­sku li­č­nost da­na – po­ne­kad to bu­de Sa­va Ko­va­če­vić, po­ne­kad Sve­ti Sa­va, 3. da po­va­zdan na­pu­ša­vaš po­li­ti­č­ke pro­ti­v­ni­ke, oba­si­paš ih uvre­da­ma, ba­ga­te­li­sa­njem i oma­lo­va­ža­va­nji­ma i 4. da sva­koj pe­r­so­ni dra­ma­tis ko­ja ne ispu­ni tvo­ja oče­ki­va­nja/na­de skreseš u brk – sram te bilo. Svetislav Basara

Prekjučer (00:00)

Mladost mudrost

Mladi razočarani ukidanjem olakšica za zapošljavanje, ‘džaba nam Ministarstvo demografije‘

Olakšice su bile poticaj poslodavcima da ‘riskiraju‘ i zapošljavaju mlađe kandidate koji su tek na početku karijere. To, naravno, ne znači da su mladi lošiji odabir, ali su nesumnjivo riskantniji i nisu ‘igra na sigurno‘. Bez tih olakšica, bojim se da će poslodavci preferirati iskusnije kandidate, s utakmicama u nogama, a mladi će se teže zapošljavati. Zapošljavanje je, čak i uz olakšice, bilo izazovno jer su poslodavci često tražili iskustvo koje mladi uglavnom nemaju. Olakšice su ipak stvarale prostor za dogovor i priliku da steknemo iskustvo, što se sada čini manje dostupnim. Uglavnom, nije baš najbajnija situacija za nas koji taman idemo na tržište rada – samo su neki od komentara mladih ljudi koji se taman spremaju zaraditi svoju prvu plaću. Lider

Utorak (23:00)

A odjednom te ljudi mogu i dobiti

Preporučuje se resetiranje telefona barem jednom tjedno

Isključivanje i uključivanje mobitela jednom tjedno je osmišljeno za zaustavljanje opasnih špijunskih napada koji se oslanjaju na “privremene” datoteke. To možda neće riješiti svaki sigurnosni problem, ali radi se o jednostavnom koraku “koji može poboljšati performanse vašeg telefona i otežati određenim vrstama napada da se infiltriraju u uređaj i vaše osjetljive podatke”, kažu sigurnosni stručnjaci. Nema jamstva da će isključivanje iPhonea ili Androida išta popraviti, ali je ipak riječ o korisnoj navici jer može zaustaviti neke vrste napada. N1

Utorak (22:00)

Brze i kratke

  • Borba za mlade liječnike u Hrvatskoj: ‘Transferi kao u nogometu’, županijski domovi zdravlja i jedinice lokalne samouprave nude razne poticaje i pogodnosti kako bi privukle i zadržale zdravstvene stručnjake (HRT)
  • Washington Post masovno gubi pretplatnike, ali gazda Jeff Bezos brani da se odrede oko kandidata (Forbes)
  • Hrvatska kupuje najskuplje tenkove, ima li to smisla? Analitičar: ‘Novac nije problem. Sada smo, očito, bogati’ (tportal)
  • Drastičan pad broja novorođenčadi u Njemačkoj: Zapravo je donedavno izgledalo da će se stanje popraviti, ali u posljednje tri godine je značajno manje novorođenčadi. Mnogo govori i činjenica da je na istoku još gore nego na zapadu Njemačke (DW)
  • Britanac skočio s vijadukta u Istri, poginuo. Odgovarat će tip koji je to organizirao (Index)
  • Uhićena osmorka iz skupine koja je u Hrvatsku prošvercala 1400 migranata, ima i droge (Nacional)
Utorak (21:00)

U isto vrijeme štedimo na očnim kapima i članarinama za teretanu

Hodanje je dobar oblik terapije za cijelo tijelo

Iako hodanje mnogi shvaćaju zdravo za gotovo, njegovi učinci na tijelo i um su značajni. Redovito hodanje poboljšava vid, štiti srce, smanjuje rizik od demencije i dijabetesa te pomaže pri mršavljenju. Također, pozitivno utječe na zglobove, pluća i probavu te nas opušta i smiruje. Hodanje se može prilagoditi svakodnevnim obvezama, poput hodanja u uredu ili zamjene kraćih vožnji šetnjom. Uz nekoliko koraka više svaki dan, zdravlje dolazi gotovo kao nusprodukt. Bug

Utorak (20:00)

Prije nego nas zvijeri pročitaju kao knjigu

Umjetna inteligencija predvidjela koje će divlje vrste nestati do 2050. godine

Prema izvješću WWF-a, populacije divljih vrsta su od 1970. do 2020. pale za čak 73%, s najvećim padom u slatkovodnim ekosustavima. Glavni uzroci su gubitak staništa, klimatske promjene i ljudska aktivnost. AI softver Gemini predviđa da će vrste poput polarnih medvjeda, gorila i sumatranskih tigrova nestati do 2050. godine. Popis ugroženih uključuje i kalifornijske morske svinje, carske pingvine te galapagoške divovske kornjače. Napori za očuvanje prirode nužni su kako bismo spriječili daljnje izumiranje i očuvali bioraznolikost. Green

Utorak (19:00)

Kad tehnika trči, a zakon spava

Umjetna inteligencija u Hrvatskoj: Dinamičan privatni sektor i tromi državni aparati

Pojava umjetne inteligencije izravno je ugrozila brojna dosadašnja umjetnička zanimanja, rad na umjetničkim djelima, te kompletne produkcije, iako je s druge strane otvorila prostor brojnih benefita i snižavanje troškova produkcije upravo u tim segmentima zbog čega se budućnosti rapidno mijenja iz dana u dan. Hrvatska se plasirala na deseto mjesto po komercijalizaciji umjetne inteligencije, ispred mnogih europskih zemalja. Privatni sektor u zemlji cvjeta, o čemu svjedoči rast AI kompanija, uspješnih startupova i značajna ulaganja. S druge strane, hrvatska vlada zaostaje, smjestivši se na nisko 79. mjesto u AI strategijama, što ukazuje na manjak državnog plana unatoč rastuće širokoj primjeni tehnologije. Istraživanja pokazuju visoku informiranost građana o UI, ali i zabrinutost zbog gubitka poslova, sigurnosti i privatnosti, dok se zakonski okvir tek polako formira. Ravno do dna

Utorak (18:00)

Taman dobra doza nostalgije da te prikuje za tv ekran

Serija ‘Rivals: Uzbudljiv gledateljski užitak i drugačiji flashback na osamdesete

Adaptaccija jednog od ‘bonkbustera’ – romani su to kakvi su prije četrdesetak-pedesetak godina žarili i palili knjiškom scenom, a u kojima pripadnici međunarodnog visokog društva letaju avionima s jednog kraja svijeta na drugi, upuštaju se u raznorazne intrige, a usput se i seksaju na klaftre. Dok sam bila školarka, te smo si knjige dodavali ispod klupe, sa stranicama koje su bile već izlizane na ključnim mjestima, ali nije to baš bila čista pornografija pa ni rang jeftinih ljubića s kioska. Sjajna adaptacija jednog takvog romana Jilly Cooper iz osamdesetih nije samo brza zabava s lijepim slikama, glumcima, mnogo seksa i intrigama iz visokog društva, nego i pravi gledateljski užitak, sasvim u rangu najboljih uradaka ‘nove televizije’. Zrinka Pavlić za tportal

Utorak (17:45)

Pretjerano korištenje mobitela ostavlja ozbiljne posljedice na mozak

Utorak (17:00)

Kad nema sastanka, ima maila

Gradski tango: Tomašević i roditelji Tituša Brezovačkog

Roditelji učenika zagrebačke Gimnazije Tituša Brezovačkog nezadovoljni su odlukom Gradskog poglavarstva o privremenom preseljenju učenika XVIII. gimnazije u njihovu školu tijekom obnove zgrade. Odluka je donesena bez konzultacija, a gradonačelnik Tomašević odbio je sastanak s predstavnicima Vijeća roditelja, što je dodatno potaknulo sumnje u pogodovanje. Škola, već pretrpana, nije prilagođena dodatnim smjenama koje bi trajale do kasnih večernjih sati. Edis Felić za Lider.

Utorak (16:00)

Brze i kratke

  • Nacional: Sedam dana prije pogibije Ćorušić je već jednom htio skočiti s prozora bolnice, ali su ga suradnici spriječili, spominju se pritisci zbog odbijanja da se Mislav Herman postavi na čelo Petrove bolnice, Berošu poručeno da ne dolazi na sprovod
  • Drugi čovjek NATO-a sutra dolazi u Zagreb, Milanović će opet Kundida držati podalje od Sabora (N1)
  • Roger Waters: Ne glasajte za Kamalu Harris ili Trumpa jer oboje podržavaju ubijanje djece, umjesto toga neka glasaju za nezavisne kandidate poput Jill Stein, Butcha Warea, Cornela Westa, Melinu Abdullah i Josepha Kishorea (Nacional)
  • What’s Up Japan?: Mladi Japanci obožavaju Modrića, a stariji žive po ikigai filozofiji (HRT)
  • Mile Kekin objavio pjesmu1 na 1’ iz filma Dražen i najavio predgrupu za koncert u Tvornici (Smrdljivi Martini), svira 9.11.
  • Xiaomi je srušio rekord Porschea na Nordschleifeu: Novi najbrži električni automobil, ubrzava 0-100 km/h za 1.97 sekundi (Revija HAK)
Utorak (15:00)

Valjda manje i zrači

Mali nuklearni reaktori rješenje za potrebe hlađenja podatkovnih centara

Deep Atomic, startup za nuklearnu energiju sa sjedištem u Švicarskoj, predstavio je planove za mali modularni reaktor (SMR) koji će zadovoljiti rastuće potrebe podatkovnih centara za energijom. Mali nuklearni reaktor nazvan MK60 nudi kompaktno i skalabilno rješenje opskrbom od 60 megavata električne energije i 60 megavata za potrebe hlađenja podatkovnih centara, navodi se u priopćenju tvrtke. Reaktori MK60 omogućuju idealno postavljanje bez dodatnog opterećenja infrastrukture, na licu mjesta. Reaktor radi bez obzira na pouzdanost mreže i nastavlja s radom u svim vremenskim uvjetima 24 sata dnevno. Mnoge tvrtke, uključujući tehnološke divove poput Googlea, Microsofta i OpenAI-a, nedavno su potpisale goleme ugovore o nabavi nuklearne energije za napajanje svojih podatkovnih centara. Revija HAK

Utorak (14:00)

Vrijedi probati

U Sloveniji nije uspio model priuštivog najma koji želi Hrvatska

Hrvatska uvodi model sličan onom koji se primjenjuje u susjednoj Sloveniji. U protekla tri desetljeća tamošnje državne i lokalne vlasti uspostavile su model priuštivog, odnosno kako ga oni nazivaju, neprofitnog najma. To je ujedno i najrašireniji oblik najma, u kojemu su stanodavci državni i lokalni stambeni fondovi. Namjeravali su povećati broj priuštivih stanova ‘aktivirajući’ prazne nekretnine na sličan način na koji Bačić namjerava angažirati APN.

Zašto biste vi, kao vlasnik stana, taj stan iznajmili po osam eura, ako ga možete iznajmiti po 13? Zašto biste vi da vam netko drugi odlučuje tko će vam biti u stanu, a ne vi? Zašto biste vi prepustili kontrolu na šest, sedam ili 10 godina u kakvom ćete stanju naći stan i namještaj? Zašto biste to napravili? To može biti motiv nekome tko ima stan u ‘krš stanju’ ili stari namještaj od punog drveta zbog kojeg ga ne može iznajmiti, pa ga daje državi da ga ‘hendla’. Dobit će od države osam ili 10 eura po kvadratu zato jer ga nije uspio iznajmiti na tržištu – neka su od pitanja i zaključaka. tportal

Utorak (13:00)

U ovim utrkama svi su pobjednici

Cybathlon: natjecanja osoba s invaliditetom i eksperimentalnih asistivnih tehnologija

Ukupno 67 timova iz 24 zemlje testiralo je svoje pomoćne tehnologije nakon godina priprema. Natjecatelji su koristili sustave pomoći kao što su proteze za ruke i noge, invalidska kolica i štapovi za slijepe, optimizirani za svakodnevnu upotrebu. Timovi su se natjecali u ukupno osam disciplina. Održana je virtualna utrka s kontrolom misli, biciklistička utrka s električnom stimulacijom mišića te svladavanje prepreka s protetičkim rukama, protetičkim nogama, robotskim egzoskeletima i motoriziranim invalidskim kolicima. Ove su godine po prvi put održane dvije nove discipline: utrka s preprekama za tehnologije koje pomažu slabovidnima i utrka robotskih pomoćnika. Ukupno 6000 gledatelja bilo je uživo na licu mjesta, a još 15.500 ljudi pratilo je natjecanja u regionalnim središtima ili od kuće. Bug

Utorak (12:00)

Na kraju je dobro postupio

Žižek: Spašavanje demokracije od nje same

Iako se ne slažem s Macronovom politikom i politikama, poštujem njegovu brzu reakciju na očiti uspon ekstremne desnice ovog ljeta. Njegova odluka da raspusti parlament bila je riskantna, ali to je bio rizik koji se isplatio prihvatiti. Protiv novog fašizma treba se boriti žurno i snažno gdje god se pojavio. Marine Le Pen iz Nacionalnog okupljanja uskraćena je pobjeda u drugom krugu. Činilo se da se zemlji sprema dugotrajno razdoblje nestabilnosti i antiljevičarskih prevara – loše vijesti za ionako krhku ekonomiju i napore da se obrani od krajnje desnice. Umjesto toga, Francuska nije utonula u kaos. Zasad se čini da je Macronovo kockanje vratilo privid normalnosti. Neki će se zapitati može li se neizabrana vlada razvlačiti unedogled, ali drugi će odgovoriti: “Zašto ne?”. Index prenosi misli Slavoja Žižeka.

Utorak (11:00)

U etno điru

Dunije – Bilo je sada: Kod ženske supergrupe (kao i u narodu) nema veselja

Nakon što je lani Nina Romić isporučila “Jezero”, vjerojatno najbolji album svoje karijere, danas se vraća s novim projektom “Dunije” u kojoj joj se uz dosadašnje partnere, pjevačicu i multi-instrumentalisticu Jelenu Galić i bubnjara, producenta i također multi-instrumentalista Silvija Bočića pridružuje i vjerojatno najveća diva hrvatske tradicijske i etno glazbe, Dunja Knebl.

Njihov album nosi naziv “Bilo je sada” što možebitno upućuje na činjenicu da pjesme koje na njemu pjevaju postoje već stoljećima prenoseći se s koljena na koljeno i gotovo svaka od njih govori o tragičnim ženski sudbinama kroz povijest, ali sve to što je bilo događa se i sada, pa su te pjesme ujedno i arhaične i aktualne, dakle svevremenske utoliko što se teme kojima se bave, a koje uključuju nevjeru, obiteljsko nasilje, ubojstva, pa i gore stvari od toga. Ravno do dna

Utorak (10:00)

Brze i kratke

  • Donald Trump i njegov kandidat za potpredsjednika, J.D. Vance, predstavili su plan za okončanje rata u Ukrajini. Predložili su model zamrznutog sukoba, koji uključuje autonomne regije s obje strane demilitarizirane zone, dok bi Kijev ostao izvan NATO-a (tportal)
  • Političke stranke koriste umjetnu inteligenciju kako bi kreirale alternativne stvarnosti. Time žele utjecati na naše emocije ili nas uplašiti zastrašujućim scenarijima. Kako to utječe na nas? Problem ovog sadržaja nadilazi dezinformacije i širenje lažnih vijesti. Stvaraju se alternativne stvarnosti. Zasad primjećujemo razliku i to nam uzrokuje jezu, ali doći će vrijeem kada nećemo primijetiti razliku (DW)
  • Prosvjedi u Gruziji, tisuće ljudi na ulicama, oporba osporava rezultate izbora (Nacional)
  • Prvi baterijski vlak ne treba elektrificiranu prugu, a vozit će već od sljedeće godine (Poslovni)
  • Dodijeljene Zlatne lopte, nogometaš Manchester Cityja Rodri dobitnik, Real Madrid stvorio neugodnu atmosferu bojkotom jer smatraju da ju je trebao dobiti njihov Vinicius, po njihove tri nagrade nitko nije došao (Index)
  • Oženio se Baby Lasagna (Večernji)
Utorak (09:00)

A da pitamo vidjelice?

Prema kladionicama, Trump je dobitnik izbora

Tržišta klađenja i anketni podaci dvije su najpopularnije metode za predviđanje ishoda izbora. Oba imaju jedinstvene prednosti i nedostatke, a njihovo razumijevanje može pružiti jasniju sliku njihove pouzdanosti, objašnjavaju s američke elektroničke burze dionica Nasdaq. Tržišta klađenja tako imaju sposobnost brzog prilagođavanja. Ona mogu brzo reagirati na nove informacije ili događaje, kao što je bio slučaj 2016. kada su procurili mailovi koji su teško kompromitirali Hillary Clinton. Sposobnost brze prilagodbe značajna je prednost jer omogućuje kladioničarskim tržištima da odražavaju trenutni osjećaj kladioničara. No, nisu bez nedostataka. Postoje i slučajevi manipulacija, u kojima superbogataši visokim ulaganjima mogu utjecati na tržište. Index

Utorak (08:00)

Napušeni i... sretni

Marihuana smanjuje ključan dio mozga, otkrila nova studija

U studiji, objavljenoj u časopisu Journal of Neuroscience, znanstvenici su otkrili da THC, aktivni sastojak kanabisa, uzrokuje promjenu u ekspresiji gena koja pak uzrokuje smanjenje broja dendrita, struktura ključnih za komunikaciju između živčanih stanica, neurona. Ova atrofija može utjecati na sposobnost mozga za učenje, socijalnu interakciju i suočavanje s izazovima te povećati ranjivost mladih u kritičnom razdoblju razvoja mozga. Konzumacija kanabisa među mladima u SAD-u posljednjih godina raste, a u komercijalnim proizvodima od kanabisa također se povećavaju koncentracije THC-a. Stoga je važno produbiti razumijevanje kako ta supstanca utječe na razvoj mozga i kognitivne sposobnosti. Index

Utorak (00:00)

Serija Sram, a nema susramlja

Bojan Stilin o seriji Sram: Da, konačno imamo dobru domaću seriju! Nije original? Nema veze

U nedjelju navečer na HRT-u je prikazana prva epizoda serije ‘Sram’, hrvatske adaptacije norveške tinejdžerske serije SKAM. Ovo je već deveta adaptacija ovog međunarodno popularnog formata koji pokušava – a sudeći po prvoj epizodi, prilično i uspijeva – uloviti život, ovoga puta hrvatskih tinejdžera, u realnom vremenu. U vrijeme kad na domaćim televizijama u smislu dramskih serija (izuzmemo li povremeno lucidnu pajtonovsku povijesnu komediju ‘Mrkomir I’) ne postoji drugi sadržaj osim maratonskih sapunica, vrlo je osvježavajuće vidjeti nešto što komunicira sa svjetskom TV stvarnošću. To što je napravljeno po licenci u ovom slučaju nije presudno – ako već nismo u stanju proizvesti nešto svoje, bolje je to kupiti i adaptirati kako spada. Bojan Stilin za tportal

Ponedjeljak (23:00)

Jedino da sve baš jako poskupi

Prosječna plaća od dvije tisuće eura još će dugo biti nedostižna

Podatak o prosječnoj plaći objavljen prije nekoliko dana opet je uzburkao duhove u javnosti, prije svega poslodavačkoj. U džepove zaposlenih u Hrvatskoj u kolovozu se slilo prosječnih neto 1324 eura, čime je nastavljen rast plaća po dvoznamenkastoj stopi. Podatak državne statistike kazuje da je kolovoška plaća nominalno veća za 14 posto nego prije godinu dana, a realno za 12 posto. No, medijalna plaća je ta koja pruža realniju sliku, a ona iznosi 1134 eura. U prijevodu to znači da polovina zaposlenih ima plaću manju od tog iznosa, a polovina višu. Povećanje plaća zaposlenika u javnom sektoru veće od 30 posto i povećanje minimalca za 15,5 posto, na 970 eura u 2025. godini, odnosno za čak 92 posto od 2019., stvaraju ‘znatne izazove u gospodarstvu, prije svega jačanjem inflatornih pritisaka te pogoršanjem konkurentnosti tvrtki‘ – kažu iz HUP-a. Lider

Ponedjeljak (22:00)

Brze i kratke

  • Crni oblaci nad Bruxellesom: Putin bi u srcu Europe mogao dobiti još jednog saveznika – Andrej Babiš sve popularniji među biračima u Češkoj (tportal)
  • Američki predsjednički izbori: Ankete su zadnji put pokazale krive trendove, analitičari smatraju da je to zato što Republikanski glasači odbijaju sudjelovati u anketama, a moguće je da oni koji kažu da su suzdržani – lažu. A moguće je da su se dogodile pogreške i kod samog anketiranja (Forbes)
  • Kekin: Primorac i njegova mama preprodali su gradski stan u dva dana, a koji su prvo dobili u jeftini najam, i to za dvostruko više nego što su ga otkupili (Index)
  • U Rimac Automobilima sami su uočili potencijalni problem s niskonaponskim električnim vodom u Neverama te će potencijalnu grešku ispraviti bez ikakvih troškova za kupce, istaknuli su iz Rimac Automobila nakon što je objavljeno da je u SAD-u povučeno devet primjeraka Nevera (N1)
  • Pomicanje sata: Ozbiljne statistike pokazuju da tijekom zimskog računanja vremena više stradavaju pješaci (Revija HAK)
  • U Švicarskoj podignut spomenik misterioznom Satoshiju Nakamotu, pokretaču bitcoina (Bug)
  • Umro Tonči Gabrić, legendarni golman Hajduka i nacionalne reprezentacije (Nacional)
Ponedjeljak (21:00)

Zaboravite 5G, stiže svjetlosna brzina

UCL znanstvenici testiraju prijenos podataka brzinom od 938 gigabita u sekundi

Znanstvenici s University College London (UCL) postigli su brzinu prijenosa podataka od nevjerojatnih 938 gigabita u sekundi, gotovo 9380 puta brže od prosječne 5G mreže u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ključ je u spajanju optičke i radio tehnologije te korištenju širih frekvencijskih raspona između 5 i 150 GHz, umjesto dosadašnjih nižih frekvencija. Ova inovacija, kombinirajući elektroničke i fotoničke sustave, omogućava učinkovitiji prijenos podataka, čime se potencijalno rješava problem zagušenja mreža i zadovoljava rastuća potreba za brzinom i kapacitetom mobilnih podataka. Revija HAK

Ponedjeljak (20:00)

Mršava kasica

Hrvati u prosjeku štede 77 eura mjesečno, samo jedan posto građana nije morao smanjiti potrošnju

Iako većina Hrvata osjeća pogoršanje svoje financijske situacije u protekle dvije do tri godine, prosječna mjesečna štednja porasla je na 77 eura, četiri eura više nego lani. Čak 23 posto građana ne štedi, dok većina štediša odvaja između 51 i 100 eura mjesečno. Najviše štedi srednja dobna skupina (105 eura mjesečno), dok stariji od 60 godina odvajaju u prosjeku 42 eura. Razlozi štednje uključuju hitne situacije (65 posto) i financijsko osiguranje za obitelj (45 posto), dok je najmanje novca namijenjeno obrazovanju (7 posto). Gotovo 51 posto štedi na tekućem računu, dok 37 posto koristi štedni račun. U usporedbi sa susjednim zemljama, austrijski štediše prednjače s 308 eura mjesečne štednje, dok Hrvati zaostaju za Mađarima (116 eura) i Česima (134 eura), ali su ispred Srba (55 eura) i Rumunja (72 eura). Lider

Ponedjeljak (19:00)

Ljudi te zainteresiraju za knjigu

Preporuka TV emisije: Klub čitatelja na HRT-u

Odlična mi je to emisija i rado ju pogledam, mada još nisam uhvatio koji joj je regularni termin. Ide tjedno. U svakom slučaju sve emisije su arhivirane na HRTi. Više puta mi se desilo da nakon emisije ili odem u knjižaru i odmah kupim knjigu kad osjetim da ju želim imati ili odem u knjižnicu i pokušam ju naći, a tad mi obično knjižničarka veli – ne znam zašto, ali odjednom svi traže tu knjigu, pa onda gledamo gdje drugdje u gradu ju još imaju. Gosti su redovito kompetentni i/ili zanimljivi, a voditelji Vlatka Kolarović i Dražen Ilinčić uobičajeno kulturni i živahni da ne bude uspavanka od emisije – kažu na Forumu.

Ponedjeljak (18:20)

Najopasniji Hyundai na svijetu: Novi korejski tenk ide na vodik i donijet će nove sposobnosti na bojište

Ponedjeljak (18:00)

Možda joj pođe za rukom ono što Hillary nije

Malo manje poznati detalji iz života Kamale Harris

Kamala Harris rođena je 1964. u Oaklandu, u Kaliforniji, kao dijete imigranata. Njezina majka Shyamala Gopalan bila je znanstvenica iz Indije, a otac, Jamajčanin Donald Harris, profesor ekonomije. Odrasla je u Berkeleyju, u zajednici koja je bila duboko povezana s pokretom za građanska prava. Sama Harris često je govorila da je ‘odrastala s pogledom iz dječjih kolica na prosvjede i borbu za prava crnaca u Americi’, u čemu je aktivno sudjelovala njezina obitelj, a to joj je oblikovalo i političku karijeru. Kao tužiteljica se fokusirala na prava žena i djece, specijalizirajući se za slučajeve seksualnog zlostavljanja djece i obiteljskog nasilja. Njezin politički uspon započinje 2003., kada je izabrana za okružnu tužiteljicu San Francisca. Poznata je i po vezi s 30 godina starijim moćnikom iz Kalifornije, Williejem Brownom, a danas je udana za odvjetnika Douga Emhoffa. tportal

Ponedjeljak (17:00)

Mit koji ne prestaje intrigirati

Naš novinar o Nessie – čudovištu koje je uzburkalo svijet

Sve je započelo prije tisuću godina. Legenda kaže da je jedan škotski redovnik na jezeru Loch Ness ugledao veliku neman nalik na dinosaura koja ga je napala. U ruke je uzeo križ i neman je pobjegla u jezero. Od te legende priča se toliko proširila i zakomplicirala i danas još uvijek ne postoji neko konkretno objašnjenje. Nakon legende o redovniku pojavila se nova legenda koja datira još iz davne 565. godine, a čvrstih dokaza o njegovom postojanju nema ni dan danas. Prva navodna fotografija Nessie je snimljena 12. studenog 1933. godine. Snimio ju je Hugh Gray. Fotografiju su dosad proučili brojni stručnjaci i svi su utvrdili da je autentična, odnosno da nije uređivana ili montirana.

Ubrzo je krenula potraga za konkretnim dokazima da Nessie uistinu obitava u jezeru. Iduće je godine snimljena još kvalitetnija fotka. Bili su i neki tragovi stopala, no to je ispala prevara napravljeni sa stalkom za kišobrane da zavara ljude. Ostala je pretpostavka da se radilo o primjerku inače izumrle životinje iz doba dinosaura. No, nikad nikakvi uvjerljivi dokazi nisu pronađeni. Stjepan Odobašić za Klikaj.

Ponedjeljak (16:00)

Brze i kratke

  • Vrijeme uoči blagdana Svih svetih za cvjećare sa sjevera zemlje, koji opskrbljuju 80 posto domaćeg tržišta, znači posao od jutra do mraka. I dok je cvijeće u trgovinama skuplje i za 30 posto u odnosu na lani, oni svoje cijene, kako kažu, nisu dizali (N1)
  • Pučka pravobraniteljica od Bulja traži pismeno objašnjenje zbog zabrane izložbe (Nacional)
  • Do lokalnih izbora više je od pola godine, no neslužbena kampanja u glavnome gradu već se zahuktala. Zasad je šest imena koja žele gradonačelničku funkciju, a većina njih građanima nude rješenja za promet, otpad i stanovanje (Nacional)
  • Najviše tražene cijene građevinskog zemljišta zabilježene se u Jadranskoj Hrvatskoj, najveći porast u zagrebačkoj regiji, a na sjeveru Hrvatske zabilježen pad (Jutarnji)
  • Bablje ljeto na kraju listopada: temperature i do 24 stupnja (tportal, HRT)
Ponedjeljak (15:00)

Praznik demokracije uz hip hop beatove

Epic Rap Battles of History: Donald Trump vs. Kamala Harris

Ekipa iz ERB-a izbacila je očekivani rap battle između dva američka kandidata, koja zapravo sumira sve ono što je o njima poznato iz medija, na razini političke nekoretnosti. Zanimljivost: Svi koji su dosad nastupili drugi su odnijeli pobjedu na stvarnim izborima. Ovaj put druga je nastupila Kamala.

Ponedjeljak (14:00)

Biciklom i po kiši i po snijegu

Vojković o Tomaševićevom prijedlogu da se biciklom ide na posao: Mali broj tvrtki ima tuš

Svi na bicikliće, pa pedalirati, pa nema gužvi, nema automobila (bljak automobili, taj liberalno-buržujski simbol slobode kretanja) i najvažnije – ako postavimo dovoljno biciklističkih staza po gradu, ne moramo ništa sustavno rješavati oko javnog prijevoza. Malo morgen. Štos s biciklima vrijedi ako vam je djed partizan oslobodio stan u centru ili ako ste financijski visoka klasa koja je mogla kupiti stan u centru. Vrijedi i ako ste dovoljno visoko na društvenoj ljestvici da na poslu imate ormar za rezervnu odjeću i tuš, jer niti je odjeća za bicikliranje primjerena poslu niti nešto ugodno mirišete u ljetnom razdoblju godine nakon bicikliranja. Zamislite stajati osam sati na poslu i onda biciklom kući, i to navečer, po magli… Goran Vojković za Index.

Ponedjeljak (13:00)

Travnički kroničar

Rašeta o seriji Nobelovac: Obavezno gledati

Ekranizacija života Ive Andrića, travničke sfinge, čovjeka koji je osobno poznavao Gavrila Principa, Hitlera, Aleksandra, Tita i mnoge druge aktere 20. stoljeća, zavodnika (Mirko Kovač napisao je da je volio žene koje se “oćkaju”, što će reći ne one koje se “nećkaju”, a nije mu smetalo ni ako su udane za njegove prijatelje), bit će itekako gledana na ovim prostorima. Tog se čovjeka često napada – bezosjećajan, proračunat, “Englez”, “fra Ivo”, zakopčan – ali on je svim tim oklopima bio dužan štititi svoj genij. Portret pisca i njegova vremena iscrtan je sitnim vezom, otmjeno a vjerno. Nobelovac ne dijeli manu koju imaju mnoge novije srpske serije bazirane na historijskim ličnostima i fenomenima – ona ne resetira, ne piše iznova povijest, ne upušta se u njezino prevrednovanje, ne mijenja ishode političkih i drugih bitaka, nego realistično priča priču, baš kao što je pisac i zaslužio. Boris Rašeta u pregledu tv tjedna, za Novosti.

Ponedjeljak (12:00)

Teško do novih zvjezdica

Starešina: Što je EU propustio primijetiti u bivšem komunističkom bloku

Europska unija prisiljena je ubrzano učiti da za države kandidatkinje više nije bezuvjetno privlačna kao prije dvadesetak godina, a još je manje predmet njihovih snova kao prije tridesetak godina. Administracija EU-a nikad se nije potrudila razumjeti društva bivšega komunističkog bloka, očekujući da se njihova fascinacija EU-om podrazumijeva, promičući po polufeudalnim društvima antikorupcijsku čistoću, nadnacionalnu državu i LGBTQ prava. Putin je iskoristio bivše sovjetske mreže u kombinaciji s novim oligarsima za promidžbu svojega velikoruskog narativa. I sad se, u osvit nove runde izbora u Gruziji i Moldaviji, čudi što im to radi Putin. Pa – radi. Kao i u Srbiji, BiH, Crnoj Gori… Višnja Starešina za Lider.

Ponedjeljak (11:00)

Digitalni život

Kod Stankovića se priča vrtjela oko TikToka i podcasta: Društvene mreže su neminovne, a podcasti vraćaju kulturu razgovora

Tik Tok savjetnik Dario Marčac ostvario je biznis s društvenim mrežama. U početku je radio i do 16 sati, a danas radi samo dva sata. Bavi se kreiranjem sadržaja za društvene mreže. Drugi gost je osnivač Podcast Inkubatora Marko Petrak. Od 2017. do danas je snimio preko dvije i pol tisuće epizoda, te ostvario pola milijarde pregleda. Kaže da se radi o zahvalnom formatu i da ga ljudi žele, unatoč uvriježenom mišljenju kako danas prevladavaju kratki i zabavni sadržaji. HRT

Ponedjeljak (10:00)

Brze i kratke

  • Objavljene karte. Rusi napreduju na sedam fronti. Glavna Putinova operacija tek kreće (Index)
  • Kako posluju Hrvatske šume? Prihodi su dobri, ali zbog njih stradavaju i zaštićene šume (Forbes)
  • Moldavija tvrdi da kampovi u Bosni i Hercegovini i Srbiji obučavaju osobe povezane s ruskim vojnim grupama Ferma i Wagner, ali bosanskohercegovački obavještajci nemaju potvrđene podatke (DW)
  • Cijene nafte drastično osciliraju: Bliski istok i američki izbori diktiraju sve (tportal)
  • Neobična modna revija u Hong Kongu: pistom šetali kućni ljubimci (HRT)
Ponedjeljak (09:00)

Jedan šumom, drugi drumom

Jokić: ‘Hrvatski san’ Gordana Grlića Radmana – Dok se svijet preslaguje, mi filozofiramo ispod šljive

Vrijeme velikih promjena globalnih odnosa u kojem se sklapaju nova savezništva od svih država zahtijeva promišljeno, koordinirano, hrabro i pametno pozicioniranje. Nažalost, hrvatska vanjska politika ne posjeduje niti jednu od navedenih kvaliteta. Ministar Gordan Grlić Radman groteskno simbolizira politiku koja je bez vizije i jasnog smjera, a često i kontradiktorna. Prijepori predsjednika i premijera nisu jedini problem u kojem se nazire bezglavost u ovoj važnoj sferi funkcioniranja države. Na brojne provokacije s kartama velike Mađarske koje uključuju hrvatski teritorij i brojna verbalna “romantična” svojatanja istoka Hrvatske, Rijeke i Primorja, ministar vanjskih poslova uvijek je nalazio potpuno razumijevanje. Baš kao i velikotalijanske zahtjeve za Istrom. Najbolji primjer lažnog desnog suverenizma u kojem za veće uvijek ima razumijevanja i u kojem je jedino važno da prijetnja ne dolazi s istoka, za razliku od Anušićevog, rijetko iskrenog i hvalevrijednog istupa. Boris Jokić za tportal.

Ponedjeljak (08:00)

Zvijezda interneta

Žižek: Zašto sam popularan na TikToku

Ne znam zašto, jer nikad nisam bio na toj ni bilo kojoj drugoj digitalnoj platformi. Način na koji platforme funkcionišu mi je potpuno stran. Mrzim brze dosetke i treba mi vremena da razmislim. U raznim prilikama prijatelji su mi skretali pažnju na naloge koji se lažno predstavljaju kao ja. Smešno je to što, mada pokušavaju da oponašaju moje razmišljanje, obično mi uvek pripisuju pogrešne političke ili filozofske stavove. Nemam vremena da protestujem zbog tih prisvajanja, ali sam nekoliko puta bio u iskušenju da se pod pseudonimom posvađam sa samim sobom. Slavoj Žižek komentira niz aktualnih tema, od Coppolinog novog filma do AI asistenata. Peščanik

Ponedjeljak (00:00)

Geni, geni kameni

Evolucija na primjeru koji se odvija pred našim očima: kako se tijelo prilagođava borbi protiv malarije i životu na velikim visinama

Evolucija je proces koji se stalno odvija, a sastoji se od prilagodbe organizma na pritiske iz okoliša, a kako bi se organizam samoodržao. Primjerice, od ljudi koji žive u malaričnim područjima učestalija je anemija srpastih stanica, genetska mutacija koja uzrokuje deformaciju crvenih krvnih stanica, ali istovremeno smanjuje rizik od malarije. Jedna od takvih novijih promjena je i tzv. visinska prilagodba koja poboljšava transport kisika u organizmu, a zabilježena je kod ljudi koji žive na velikim nadmorskim visinama, kao što su stanovnici Tibeta. Tijela ljudi koji tamo žive promijenila su se na načine koji im omogućuju da iskoriste atmosferu koja bi kod većine ljudi rezultirala hipoksijom, odnosno nedovoljnim unosom kisika putem krvnih stanica u tkiva tijela. Slično je i s Nepalcima, kod kojih je primijećeno da mogu imati dužu izloženost mogućnosti trudnoće. Index

27.10. (23:00)

Kad ti srce radi o glavi

Srčane bolesti i bakterije najčešći uzrok smrti u svijetu

Srčane bolesti vodeći su uzrok smrti globalno i u Hrvatskoj, gdje godišnje odnose 38,9% svih života. No, prijetnja raste i od superbakterija otpornih na lijekove, za koje The Lancet procjenjuje da će do 2050. uzrokovati 40 milijuna smrti. Posebno su ugroženi ljudi u zemljama s nižim BDP-om, gdje zarazne bolesti prevladavaju među uzrocima smrti. U međuvremenu, bogatije zemlje suočavaju se s visokom stopom smrtnosti zbog raka i kroničnih bolesti, dok Svjetska zdravstvena organizacija prikuplja podatke o globalnim trendovima kako bi zdravstvene politike bile učinkovitije. Lider

27.10. (22:00)

Brze i kratke

  • Nacional: Pokojni ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić je bio pod velikim pritiskom premijera Plenkovića zbog Hermanove želje da bude ravnatelj Petrove, informacije stigle iz vrha HDZ-a
  • Smanjio se broj birača u Hrvatskoj, i to za 7,5 tisuća (N1)
  • Tomašević dao intervju za N1, pričao o parkingu, o problemu s djetetom u školi, radovima u Zagrebu, bolnici Srebrnjak i stadionima…
  • Invazivne vrste prijete Europi, predatori s juga dolaze u Jadran, u šumama već zabilježeni azijski stršljeni (tportal)
  • Bivši diplomat Božo Kovačević: Moglo bi doći do velikih promjena na Bliskom istoku, možda Iran i SAD postanu saveznici (N1)
  • Dugo vremena, Sjedinjene Američke Države su smatrane uzornom demokracijom: druge nacije mogle su se ugledati na SAD, danas Američki Kongres ne ulijeva povjerenje u demokraciju, a izborni sustav ima mana. Pozitivna strana je sve veća izlaznost (DW)
  • Domaći posjetitelji preplavili Plitvička jezera prvi dan promotivnog tjedna (HRT)
  • Umro je Alen ‘Topssy’ Raška Matošević, mnogima poznat kao legendarni voditelj na Radiju 101 (Ravno do dna)
27.10. (21:00)

Ucjena siromašnog piskarala

Groupie: Sin branitelja kao ruski trol

“Imam presudnu informaciju za vas, za vašu predsjedničku kampanju.”

“Što, recite?”

“Prošli petak u jednom kafiću u centru Zagreba prišao mi je neki čudan lik slavenskih crta lica. Naglasak je imao kao Rade Šerbedžija kad u holivudskim filmovima glumi ruskog mafijaša.”

“Što je htio od vas?” Primorac se vidno zainteresirao.

“Prvo me pitao jesam li taj i taj. Kad sam odgovorio da jesam, pitao me da li bih volio dodatno zaradit neki novac od svog pisanja. I uz to još popiti desetak piva i ručati u onom nekom ruskom restoranu…”

“I što ste mu odgovorili!?”

“Naravno da bih volio, to sam mu odgovorio. I pitao što trebam napraviti. A on mi je odgovorio doslovno ovako: morate samo na društvenim mrežama napisati nekoliko tekstova koji ismijavaju Dragana Primorca.”

“Bože dragi, Rusi! Znači, informacije koje sam imao bile su točne! Nisam bezveze tražio od DORH-a da ispitaju sve to u vezi trolova koje Rusi novače da bi me ismijavali na društvenim mrežama!” Primorac je pljesnuo dlanovima kao Šerlok Holms kad bi došao do nekog detektivskog otkrića.

Ispriča Svirac Draganu Primorcu, nakon čega ga ucijeni da dobije besplatni zdravstveni pregled u zamjenu da ga ne ismijava na društvenim mrežama.

27.10. (20:00)

TikTok ipak može biti koristan

Trik za čišćenje kamenca na tušu. Potrebno je samo malo octa, plastična vrećica i gumica

@purdyandfigg White vinegar to the rescue! 💪 #cleaningtips #cleantok #cleaninghacks #thingstiktoktaughtme #thingsilearnedontiktok #lifehack #homehack #fyp


U vrećicu ulijte alkoholni ocat pa je pričvrstite gumicom ili ljepljivom trakom za glavu tuša. Ostavite da djeluje 30 minuta. Maknite vrećicu i možda se začudite rezultatu. Glava tuša bit će sjajna i bez trunke kamenca, tako bar kažu na Green

27.10. (19:00)

Inteligentni i pijani, ali ne i alkoholičari

Ljudi s većim kvocijentom inteligencije skloniji češćoj konzumaciji alkohola

Nova studija, objavljena u časopisu Alcohol and Alcoholism, provedena na pretežno bijelim muškarcima i ženama u SAD-u, pokazala je da, što je viši nečiji rezultat na IQ testu u prvoj godini srednje škole, to je veća vjerojatnost da će kasnije, u odrasloj dobi, učestalo konzumirati alkohol. Za žene umjerena konzumacija definirana je kao manje od 29 alkoholnih pića mjesečno, a za muškarce manje od 59 pića. Prekomjernim konzumiranjem smatra se sve iznad toga. Iako su manje vjerojatni da će biti apstinenti, osobe s višim rezultatima na IQ testu rjeđe su prijavljivale epizode opijanja. Razina prihoda djelomično je utjecala na vezu između IQ-a i navika pijenja alkohola, potencijalno zato što viši IQ može dovesti do stresnijih poslova ili većih mogućnosti za društveno pijenje među osobama s višim primanjima. Index

27.10. (17:00)

Kasno su je se sjetili

Slavonija najteže pogođena: iseljavanje, propast industrije i demografsko odumiranje

Slavonija i Panonska Hrvatska suočavaju se s gospodarskim padom i masovnim iseljavanjem mladih. Dok Zagreb, Jadranska i Sjeverna Hrvatska napreduju, Slavonija stagnira s neproduktivnom poljoprivredom i slabo razvijenom industrijom. Siromaštvo raste, s 31,3% stanovnika u riziku, a gospodarstvo se oslanja na sektor koji jedva izvozi. Prema Eurostatu, Panonska Hrvatska spada među najsiromašnije regije EU, što je rezultat dugogodišnje stagnacije i loših politika. Branimir Perković za Index

27.10. (16:00)

Brze i kratke

  • Izravna ulaganja: Izgleda da je najveći inozemni ulagač u Hrvatsku Pavao Vujnovac (Lider)
  • Policija u Zagrebu kontrolirala taksiste. Trećina bili stranci koji su radili na crno (Poslovni)
  • Idućeg tjedna na britanskom ITV-u bit će prikazan dvodijelni dokumentarac princa od Walesa. Pod nazivom ‘Prince William: We Can End Homelessness’, nakon šest godina šutnje princ William prvi put spominje brata (tportal)
  • Završena je Biskupska sinoda. Pitanje žena đakona ostalo otvoreno (Index)
  • Veća božićnica smiješi se brojnim radnicima u javnom, ali i privatnom sektoru, a neće zaobići ni umirovljenike (Danica)
27.10. (15:00)

Uvijek za dlaku

Najdramatičniji izbori za predsjednika SAD-a odvili su se u zadnje 24 godine

  • 2000. Bush vs. Gore: Bush pobijedio nakon dugog prebrojavanja i sumnji u manipulaciju. Pobjedu odnio s razlikom od 537 glasova na Floridi.
  • 2016. Trump vs. Clinton: Clinton osvojila više glasova birača, ali Trump pobijedio s više elektorskih glasova.
  • 2008. Obama vs. McCain: Obama prvi afroamerički predsjednik, pobjeda označila nadu i promjene.
  • 2020. Biden vs. Trump: Izbori obilježeni nasilnim prosvjedima nakon Trumpovog odbijanja rezultata, završilo upadom u Kapitol

tportal

27.10. (13:00)

Ili će gorivo biti preskupo ili će nam dojaditi gužve

Procjene njemačkog ministarstva prometa: 2040. je godina, pada udio automobila, raste željeznica

Kamion će i u narednim godinama ostati dominantno prijevozno sredstvo za prijevoz robe, a automobil će biti najkorištenije sredstvo za prijevoz putnika. Prema prognozi, cestovni će teretni promet porasti za 34 posto u odnosu na 2019. Željeznički teretni promet stoga će rasti jednako snažno. Međutim, samo petina robe trenutno se prevozi željeznicom. Savezna vlada želi taj udio povećati na četvrtinu do 2030. godine. Prema prognozi, značajno će porasti i putnički prijevoz, za osam posto, na više od 1,3 milijarde putničkih kilometara 2040. godine. Najveći udio u tom rastu imaju željeznice. Očekuje se da će željeznički prijevoz putnika do tada porasti za 60 posto, a zračni za 30 posto. Za cestovni promet se, pak, očekuje pad od jedan posto. Revija HAK

27.10. (12:00)

Suprotnosti se privlače

Žene postaju liberalnije, a muškarci konzervativniji. Jaz je sve veći

Razlike se manifestiraju u raznim područjima kao što su obrazovanje, tržište rada, politika, religioznost i obiteljske vrijednosti. Žene sve više preuzimaju vodeće uloge u obrazovanju, radnoj snazi i političkom životu, dok muškarci postaju sve konzervativniji te skloniji religiji i obitelji, barem ako se gleda relativno, u odnosu na žene. Iako su žene sve obrazovanije, negdje su i po postotku po broju diploma prestigle muškarce, treba uzeti u obzir kako su muškarci i dalje globalni nositelji političke i ekonomske moći, dok se po pitanju obrazovanja svjesno opredjeljuju za alternative visokom obrazovanju. Znanstvenici smatraju da bi ovaj preokret mogao biti posljedica većih društvenih promjena, kao što su povećanje obrazovanja i sekularizacije među ženama, ali i promjena u tradicionalnim obiteljskim strukturama. Index

27.10. (11:00)

Iz dnevnika maloga Borisa

Beck: Plenković i Milanović u ulozi Franje i Ane Šafranek

Samo umjesto Abesinije moramo ubaciti Ukrajinu. Andrej Plenković je Franjo Majetić koji glumi Franju Šafraneka, službenika u krizi srednjih godina, što svoje frustracije liječi alkoholom i fantazijama o herojskim podvizima u dalekim zemljama. Zoran Milanović preuzeo je ulogu zanemarene supruge Ane Šafranek, koju je nezaboravno odigrala operna pjevačica Mirjana Bohanec, čiji se životni križ sastoji od toga da podnosi svojeg prizemnog premijera, pardon, muža, i stišava njegove eskapade.

Dok se jedan koji u rat nije otišao (predsjednik) i drugi koji u rat nije mogao otići (premijer) prepucavaju hoće li ili neće poslati u Ukrajinu dva časnika za vezu, uz totalno zaposjedanje Sabora i svih medija, koji o tome besmisleno raspravljaju, Franjo Šafranek i ja molimo: pošaljite nas dvojicu! Istina, stari smo i beskorisni, ali imamo vatreno srce i ne znamo za strah, ne zato što bismo bili hrabri, nego zato što nam nije stalo do života – za razliku od naših vodećih političara, ne mislimo da bi naša smrt bila neka velika šteta. Boris Beck za Večernji (a onda i za Narod).

27.10. (10:00)

Brze i kratke

  • Iran nakon napada sada ima dvije opcije – izbjegavanje sukoba ili riskiranje još gore eskalacije. Nijedna im nije dobra (Index), Izrael pogodio iransku bazu za proizvodnju projektila (Index)
  • Gruzijska oporba ne priznaje rezultate izbora. “Pokradeni smo, ovo je ustavni udar” (Index)
  • Real je u 11. kolu španjolskog prvenstva na svom Santiago Bernabeu izgubio od Barcelone 0:4, Modrić ušao u drugom dijelu i bio jedan od najboljih igrača, ujedno i ispisao povijest – s 39 godina postao najstariji igrač El Classica (tportal)
  • Što građani kažu na blokovsko parkiranje u Zagrebu? “Ništa se neće promijeniti, imat ćemo isti problem” (N1)
  • Zagrepčani nahrupili u ‘svemirski’ muzej: Ravnateljica otkriva što nas sve čeka u nedavno obnovljenom Prirodoslovnom muzeju (tportal)
27.10. (08:00)

I nastane jedna velika crna rupa. Ili?

Simulacije pokazuju da u milisekundama prije spajanja svaka crna rupa šalje tanki ‘pipak’ – kao pupčanu vrpcu koja ih spaja

Iako se crne rupe često zamišljaju kao izolirani objekti, uvijek postoje tanki tragovi plina, prašine i, ponekad, veći objekti poput planeta ili zvijezda u njihovoj blizini. Ovi objekti gravitacijski djeluju na crne rupe – neki upadaju u njih, nestajući zauvijek, dok drugi samo prođu pokraj njih, smanjujući im orbitalnu energiju. Kad se crne rupe dovoljno približe, one počinju stvarati gravitacijske valove kretanjem kroz prostor-vrijeme. Ovi valovi prenose energiju iz sustava, slično kao što to rade valovi u vodi, no toliko su slabi da počnu ozbiljno ‘usisavati’ energiju tek kad su crne rupe na maloj međusobnoj udaljenosti. Kada se nađu vrlo blizu, počinju se međusobno deformirati. Što se događa unutar nove crne rupe nakon spajanja – ostaje misterij.  tportal

27.10. (01:00)

Lokalno o globalnome

Tjedni skener: Trump u McDonalds’u, Kuba bez struje, terorizam u Turskoj, samit BRICS-a i Picula s ustaškom kapom

Moldavci su birali, Amerikanci i Gruzijci će tek birati, Kubanci kubure sa strujom, Turci i Bosanci se bakću terorizmom, a zemlje BRICS-a Putinovim prohtjevima. To je kratak rezime tjedna u kojemu su, nakon duže vremena, sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku barem na par dana pali u drugi plan. (tportal)

  • Finiš kampanje od crkve do McDonald’sa: Harris Trumpa nazvala fašistom, on se dodvorava biračima radeći u McDonaldsu
  • Nema struje, nema ni banana: Oluja Oscar je, naime, opustošila ionako oštećeni elektroenergetski sustav države koja se već tjednima bori s posljedicama nevremena. Mreža se rušila najmanje četiri puta od petka do utorka
  • Samit BRICS-a: poziv na mir u Gazi, ali i poruke Putinu da je ‘vrijeme za mir’
  • Terorizam u Turskoj: napad na tvornicu tvrtke TUSAS, najvećeg proizvođača zrakoplova i helikoptera, ubijeno pet osoba. Optuženi Kurdi. Teroristički napad dogodio se i u nama susjednoj BiH
  • Picula s ustaškom kapom: hrvatski europarlamentarac postao stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, malo je reći da nisu oduševljeni
  • Istočni grijeh EU: Moldavija se kroz iglene uši odrekla Rusije, čeka se odluka Gruzije
  • Njemačke nevolje na višoj razini: u najvećem europskom gospodarstvu svašta se dogodilo, i opet ništa dobro
  • Warren Buffet zabrinut zbog deep fakea: upozorio da nije govorio o dobrobitima bitcoina jer ne vjeruje u njega, a neće sudjelovati ni u predsjedničkoj kampanji
27.10. (00:00)

Prilika za seljački ma­ki­ja­ve­li­zam

Basara: Nada bez krčmara

Slav­ni re­ži­ser se usku­r­čio pro­tiv li­ti­ju­ma i – šta­vi­še – izja­vio da je spre­man da po­lo­ži i ži­vot u od­bra­ni ži­vo­t­ne sre­di­ne, što je stvar ko­ja je u Sla­v­skom po­ja­su, Ki­taj Go­ro­du i Eu­ro­ma­ha­li iza­zva­la se­ri­ju po­li­ti­č­kih or­ga­za­ma i sa­bor­no uda­ra­nje ša­pi­ca­ma po gru­di­ma. Ku­stu­ri­ca je bio de­ci­di­ran: „Ne­ću da se va­ljam u po­li­ti­č­kom bla­tu.“ U toj stva­ri je pun pa­me­ti. Da je Ku­stu­ri­ca do­vo­lj­no lud – a uo­p­šte ni­je lud, na­pro­tiv – da sta­ne na če­lo an­ti­li­ti­ju­m­skih ro­go­va u vre­ći, ba­ja­gi proe­vro­p­ske ko­m­bi stran­ke ne bi ima­le ni­šta pro­tiv da ih pre­dvo­di za­kle­ti pu­ti­no­fil, pro­ti­v­nik evro­p­skih vred­nos­ti, jed­nom re­č­ju: Ku­stu­ri­ca sa sve pa­ke­tom zna­če­nja ko­ja idu uz nje­ga. Da ne bu­de za­bu­ne, Ku­stu­ri­či­no je neo­tu­đi­vo pra­vo da bu­de pu­ti­no­fil i pro­ti­v­nik ko­jih god mu dra­go vred­nos­ti – tim pre što ne se­re po lo­kal­nom po­li­ti­č­kom dvo­ri­štu – do­čim je opo­zi­cio­na ide­ja/na­da/spre­m­nost da da du­pe Ku­stu­ri­ci i da ga pro­gla­si za vo­žda to­tal­ni kre­te­ni­zam. Svetislav Basara

26.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Objavljeni novi detalji: Milijunsku prevaru Pivca i ekipe otkrili e-mailovi zaposlenice, žalila se kako farmeri ne zadovoljavaju uvjete iz Mjere 14, za dobrobit životinja (N1, Nacional)
  • Zagreb je postao neprivlačan za život. U proteklih nekoliko godina sve je primjetniji interes ljudi za nekretninama u okolici Zagreba. Iako i ondje cijene kuća i stanova rastu, ljudi se doseljavaju zbog kvalitete života (tportal)
  • Anketa za predsjedničke izbore: Milanović u najosjetnijoj prednosti, iza njega Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin, Kolakušić pa Bulj (Nacional)
  • Glavni ekonomist HUP-a objašnjava kako podizanje minimalca utječe na sve poduzetnike (video): To je opterećenje za njih (Forbes)
  • U 85. godini života preminuo basist i osnivač Grateful Deada, Phil Lesh (tportal)
26.10. (22:00)

Da Noć vještica bude zabavnija

Serija ‘What We Do in the Shadows’ jednako odlična i posljednju, šestu sezonu

Iako traje od 2019. godine i ima sjajne ocjene i recenzije, a i nominacije za Emmy, ova serija ipak nije toliko razvikana kao neke. Nakon odličnog filma koji je režirao novozelandski redatelj Taika Waititi (uz kreatora Jemainea Clementa), napravljena je serija koja prati život četiri vampira koji cijeli život žive skupa na Staten Islandu. Serija je pak nadišla sami film što se tiče popularnosti, a mnogi kritičari je nazivaju i najboljom TV komedijom trenutno. Serija je vrhunski spoj apsurda, horora i čiste gluposti u stilu The Officea. Journal

26.10. (21:00)

Metropola kao građevinska zona

Tomašević najavio nove radove i projekte

  • Proširenje i rekonstrukcija Sarajevske ceste.
  • Izgradnja novog tramvajskog okretišta kod Ranžirnog kolodvora.
  • Novi južni ulaz u Zagreb s proširenom Sarajevskom avenijom.
  • Nova tramvajska pruga u Heinzelovoj ulici (projekt vrijedan 45 milijuna eura).
  • Paromlin centar, obnova Doma sportova i bazen na zapadu grada.
  • Dovršetak radova do kraja 2024., uz uključivanje dodatnih 35.000 stanovnika u tramvajsku zonu
26.10. (20:00)

Pjevati. Ne afektirati. Onda će i bend biti u orbiti

Lika Kolorado – Sateliti u orbiti: O dijelu problema i ključu rješenja

Zagrebačka grupa Lika Kolorado došla je i do svog trećeg albuma za čiju objavu su zaslužni i fanovi koji su dali svoj doprinos kroz crowdfunding kamapanju. Kod ovog benda ključ rješenja je pjevač Filip Riđički, ali on je ujedno i dio problema zašto se ovaj bend nije brže probio, iako Zorana Stajčića i tu može demantirati pun auditorij u Vintage Industrialu kad je grupa prije par tjedana promovirala svoj novi album. Za Riđičkog je vokalna histerija dobra stvar, jer takve su i pjesme Like Kolorado. One u svom narativu zovu na iskaknje iz kože, a ne letargičnu ugodu. Sreća je da je okupio odlične instrumentaliste oko sebe koji mu nisu ostavili baš previše prostora za autokontraproduktivnost na ovom albumu, jer ipak je poanta glazbom prenijeti gradski spleen, a ne odašiljati poruku da se bend dobro zabavlja na probama. Ravno do dna

26.10. (19:00)

Znanost ide dalje, a mi?

Tjedni pregled novosti iz znanosti: Elektro poljoprivreda, učinkovitija terapija za karcinom prostate, brzi test krvi koji spašava živote na licu mjesta…

Znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta i sveučilišta u St. Louisu razvijaju metodu “elektro poljoprivrede” koja zamjenjuje fotosintezu kemijskom reakcijom na solarnu energiju. Ova tehnika pretvara CO₂ i vodu u acetat, kojim se mogu hraniti genetski modificirane biljke, gljive, alge i kvasci u hidroponskom uzgoju. Ovim pristupom bi se poljoprivredna površina mogla smanjiti do 94 %, a metoda omogućuje uzgoj hrane čak i u svemiru. Bug donosi pregled novosti iz svijeta znanosti.

26.10. (18:00)

Nije dovoljno što se za kvadrate otplaćuju krediti

Litvan: Subvencioniranjem podstanara država će samo poskupiti najam

Država najavljuje subvencionirani najam kao rješenje za visoke cijene nekretnina i nedostupnost stanova mladima, nakon što je subvencioniranje kredita povećalo cijene kvadrata. Planom se predviđa fond od 9000 stanova i pokrivanje razlike za skupe najmove, što bi moglo potaknuti rast cijena najma. Pitanje je hoće li intervencija pomoći ili otežati priuštivost stanovanja za mlade. Goran Litvan za Lider.

26.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Izrael se osvetio Iranu noćnim napadom. Iranska vojska: Ubili su nam dva vojnika. Napad je bio najavljen, o njemu znao i SAD, očekuje se odgovor Irana (Index)
  • Detalji iskaza farmera: Šefovi mesne industrije godinama su ih koristili za EU milijune (N1)
  • Gruzija na parlamentarnim izborima, bira između Rusije i Zapada (Nacional)
  • Najviši hrvatski neboder dobio novo međunarodno priznanje: Dalmatia Tower najbolji je europski projekt u kategoriji zelene gradnje (Poslovni)
  • Čarobni dvorac u punom sjaju: Kiše su napunile jezero, a trakošćanska šuma odjenula jesensko ruho (Green)
  • Hrvati pohrlili na prodaju rabljene robe, kaže Revolut, analiza potrošnje na eBayu, Vintedu, Etsyju i sličnim platformama otkrila je kako ih najviše koriste tinejdžeri i generacija Z (Mreža)
  • Glazbene novosti: Detour, Gregory Porter, Dream Theater… (HRT)
26.10. (16:00)

A sviraju 40 godina

Davor Gobac za Vidu TV: Nikako da zaradimo tih prvih milijun dolara

Psihomodo pop su nedavno proslavili 40. rođendan velikim koncertom u Areni Zagreb, ujedno najvećim solo koncertom u karijeri. Kakvi su bili dojmovi s pozornice u razgovoru za Vidu TV saznali su iz prve ruke – od Davora Gopca. Pričao je i o manje poznatim detaljima iz biografije grupe, poput turneje po nekadašnjem SSSR-u ili pak o suradnji sa Steveom Albinijem.

26.10. (15:00)

Kad sunce radi prekovremeno

Novi fotokatalizator pretvara Sunčevu svjetlost u metanol i struju

Znanstvenici su razvili inovativni fotokatalizator, nazvan MCN-CA, koji pod sunčevom svjetlošću pretvara ugljikov dioksid i vodu u metanol i proizvodi električnu energiju. Uz 70% iskoristivosti, jedan gram katalizatora generira 352 mg metanola i 4,9 W/m² struje na sat. Ovaj uređaj, temeljen na kompleksu polimera i kobalta, obećava trajniju i komercijalno održivu metodu za proizvodnju metanola, korisnog kao gorivo i industrijska sirovina. Nenad Raos za Bug.

26.10. (14:00)

Da se ne gubite ti i auto, a i da te ne udare po džepu

Od danas nova pravila za parkiranje u Zagrebu

  • Blokovsko parkiranje: Povlaštene parkirališne karte (PPK) vrijede samo za specifične blokove unutar zona.
  • Podjela na blokove: Zagreb ima 23 parkirališna bloka za korisnike PPK.
  • Park & Ride zona: Nova zona kod Borongaja povezana je s KBC-om Rebro, uz kartu koja uključuje prijevoz ZET-om.
  • Provjera blokova: Građani mogu provjeriti blokove putem karte na webu Zagrebparkinga.
  • Komercijalne karte: I dalje se kupuju po zonama, bez blokovske podjele.

Poslovni

26.10. (13:00)

A to uključuje one koje su uspjeli pobrojati

U Hrvatskoj pet puta više radnika iz trećih zemalja nego nacionalnih manjina

U zadnje četiri godine, Hrvatska bilježi nevjerojatan porast imigracije radnika iz trećih zemalja. Ova statistika ilustrira dramatičnu promjenu u demografskoj slici Hrvatske, prema kojoj je doselilo više stranih radnika nego što je ukupan broj nacionalnih manjina koje u zemlji žive već stoljećima. Na širem planu, Hrvatska se suočava s velikim izazovom integracije i praćenja stranih radnika, ali i s pitanjem koliko ih zaista radi u zemlji, a koliko ih odlazi dalje u EU. U periodu od 2020. do 2024. izdano je preko 400 tisuća radnih dozvola stranim radnicima, dok je službeno evidentirano svega oko 80 tisuća stranih radnika. Hrvatska ima jedan od najslabijih sustava bilježenja migracija u EU, što otvara prostor za ilegalno zapošljavanje te smanjuje transparentnost na tržištu rada. Lider

26.10. (12:00)

Dani Ultravoxa i slave

Midge Ure u Tvornici: Opravdan status zaslužnog veterana

James ‘Midge’ Ure većini je najpoznatiji kao koautor humanitarnog bestselera “Do They Know It’s Christmas“, producent Band Aida i Live Aida te lider Ultravoxa, no njegova je karijera bila mnogo raznovrsnija i tijekom sedamdesetih i osamdesetih neraskidivo povezana s čitavim nizom glazbenih trendova. Gotovo sve odsvirane pjesme na koncertu lidera Ultravoxa zvučale su bolje nego na albumima, a gotovo puna Tvornica priredila pravu navijačku atmosferu. Kažu na Ravno do dna, a o koncertu možete pročitati i na Forumu.

26.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Izrael preko noći napao Iran, ciljali vojne baze, prouzročili ograničenu štetu (tportal)
  • Sutra se pomiče sat (Index)
  • Nakon povišica plaća, upravo je na stotine radnih mjesta u državnoj službi za koje su u listopadu raspisani javni natječaji, a zanimljivo je pritom da su objavljeni netom prije no što će krenuti primjena novog sustava zapošljavanja, ministar Habijan komentira situaciju (Forbes)
  • Bezos, osnivač Amazona i vlasnik novina, zabranio Washington Postu da podrži Kamalu. Uredništvo lista je bijesno (Index)
  • Black Keys objavili novu jezivu pjesmu s kumom shock rocka Aliceom Cooperom, prigodno za Noć vještica (Nacional)
26.10. (09:00)

Na relaciji Mars–Moskva

Musk, Putin i geopolitička satelitska drama

Elon Musk, najbogatiji čovjek svijeta i vlasnik SpaceX-a i društvene mreže X (bivšeg Twittera), posljednje dvije godine održava kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je izazvalo pozornost i zabrinutost u američkoj vladi. Razgovori navodno pokrivaju osobne i poslovne teme, dok Musk održava i političke veze, uključujući podršku Donaldu Trumpu. SpaceX-ova satelitska usluga Starlink pomogla je Ukrajini, ali Musk je ograničio pristup u blizini ruskih granica zbog straha od eskalacije sukoba. Iako Musk tvrdi da nema simpatije prema ruskoj politici, njegov utjecaj raste, balansirajući između svjetske geopolitike i vlastitih tehnoloških interesa. Index

26.10. (01:00)

I polumetali

Alcest u Boogaloou – Metali i nemetali

Francuski pioniri blackgazea ovog su tjedno premijerno posjetili Hrvatsku na krilima svog novog albuma ‘Les Chants de l’Aurore’. Sviraju li francuski Alcest metal za nemetalce ili nemetal za metalce? Sudeći po publici koja se okupila na njihovom premijernom nastupu u Hrvatskoj u zagrebačkom klubu Boogaloo i jedno i drugo bi moglo biti točno. Posjetitelji kao da su bili podijeljeni na one koji posjećuju sve metal koncerte na Zagrebu i one koji izgledaju kao da takve rijetko pohode. Ono što je na koncu bitno jest to da su nastupom benda okupljenog oko Stéphanea Pauta Neigea mogli i jedni i drugi biti zadovoljni. Ivan Laić za Ravno do dna.

26.10. (00:00)

Brze i kratke

  • Sanira se klizište na Pantovčaku. U Zagrebu ih je više od tisuću, a jedno je najveće u Europi (N1)
  • Upozorenje UN-a: Svijet je na putu prema katastrofalnom zagrijavanju (tportal)
  • U Murskom Središću kombajni doslovno u zemlju propadaju, radi se o nekadašnjim podzemnim hodnicima rudnika ugašenom 1972., vlasnik je bivša država. Sada je sanacija prepuštena gradu (HRT)
  • Vlatko Stefanovski će proslaviti 50 godina karijere i u Zagrebu, nastupa 18. prosinca (HRT)
  • Propao prvi hrvatski porno-kanal, pušten u eter još 2018. ali niti jedan od velikih IPTV i kablovskih operatera koji djeluju u Hrvatskoj nije ga otkupio i uvrstio u svoj paket (Nacional, 24 sata)
  • Da usporedimo Japan s Europom (Facebook)
25.10. (23:00)

Ako imaš puno toga, radije otvori firmu i sve pet

Za prodaju rabljene odjeće preko interneta mogli bi platiti kaznu i do šest tisuća eura

Kako bi si zaradili nešto ‘sa strane‘ mnogi su se, otkako se pojavio u Hrvatskoj, okrenuli Vintedu, popularnoj platformi za online kupovinu. Prošle je godine ovaj litvanski jednorog ostvario neto dobit od 18 milijuna eura te rast prodaje od 61 posto, a bilježi više od 105 milijuna korisnika. Iako je riječ o odličnom mjestu za ‘rješavanje‘ stvari koje vam više nisu potrebne, na Vintedu se može zaraditi i poprilična količina novca. Naravno, nije Vinted jedino mjesto na kojem se mogu prodavati rabljene stvari. Od Njuškala preko Facebookovog Market Placea do raznih oglasnika, rabljena se roba, neovisno radilo se tu o odjeći ili nekim drugim stvarima, prodaje na sve strane… Međutim, porezna zna razliku između prodaje rabljene robe i preprodaje, a tu su se neki i opekli. Lider

25.10. (22:00)

Fiskalni Halleyjev komet

Gotovac: ‘Sjajna’ ideja poreza na nekretnine

Porez na nekretnine, kako nam se servira, nije ništa do demagoški klin koji će produbiti podjele u društvu. Jer će potencirati razlike bogatih i siromašnih, između generacija onih koji su stanove u socijalizmu dobivali ili devedesetih osvajali iz stambenog fonda JNA i onih drugih – današnjih mladih kojima za kvadrate traže silne tisuće eura. Dijelit ćemo se na samce i višečlane obitelji, brojiti kvadrate po članu kućanstva. Pa će netko izbore pokušati dobiti i onom „Imaš kuću – vrati stan!“ Već viđeno. Ali i opet djeluje. Za budale. Korisne. Viktor Gotovac za Nacional.

25.10. (21:00)

Devedesete su bile najbolje razdoblje za TV

Život na sjeveru – jedna od najbolje napisanih serija svih vremena, prema Hrvoju Marjanoviću

Hvaljena i nagrađivana serija o mladom njujorškom doktoru koji je prisiljen prve četiri godine odraditi u zabiti na Aljasci premijerno je prikazana 12. srpnja 1990. i u narednih osam tjedana osigurala je čak šest sezona te gomilu Emmyja i Peabodyja. Stvorili su nešto što se u SAD-u naziva “mid-season replacement”, a radi se uglavnom o ne pretjerano ambicioznim serijama manjeg budžeta od kojih se ne očekuje da će potrajati. No, prvih osam epizoda pokazalo se kao pun pogodak i serija je postala ogroman hit među gledateljima od 18 do 49 godina. Bio je to izuzetno plodan period za kvalitetne serije jer su se, osim Života na sjeveru, pojavili i Twin Peaks, Seinfeld i Simpsoni, a svaka je na svoj način zauvijek promijenila TV krajolik. Život na sjeveru iz današnje perspektive možda djeluje kao najobičnija dramska serija, ali radilo se o vrlo neobičnom pristupu u eri kada je najgledanija serija na CBS-u bila Murder, She Wrote (serija koju bismo danas nazvali zabavom za umirovljenike). Hrvoje Marjanović za Index

25.10. (20:00)

Nulta emisija? Pita li itko zgrade?

Nova pravila za javne zgrade: Energetska obnova i ZEB Standard

Europske direktive nameću strože uvjete energetske obnove zgrada u javnom sektoru. Od 2024. obnova obuhvaća ne samo državne već i lokalne zgrade, uključujući komunalna poduzeća, s obvezom energetske obnove 3% godišnje. Donedavni nZEB standard (gotovo nulta energija) zamijenjen je ZEB standardom (nulta emisija). Uvođenje solarnih sustava i smanjenje fosilnih goriva ključni su, ali izazovi uključuju visoke troškove, administrativne zahtjeve i manjak radne snage. Zgradonačelnik

25.10. (19:00)

Samo bez rasizma, naime nisu svi iz vladajuće stranke takvi

Dežulović: Ujaci i netjaci

Eh da, zaboravio sam reći: makarski gradski vijećnik Marko, koji mjesecima ustrajno parkira kraj kontejnera na tržnici i sveudilj svakog dana plaća petnaest eura kazne, punim se imenom i prezimenom zove Marko Raos i ujak je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. E sad. Ako hadezovski mozak tako funkcionira na najnižoj razini, u gradskom vijeću kakve ubave male betonske naseobine na moru – gdje je premijerov ujak “prisiljen” kršiti zakon jer mu grad nije osigurao parkiralište kraj pazara – sam bog zna na što je sve takav mozak spreman na ponešto višoj, ili čak najvišoj razini, recimo u netjakovoj Vladi Republike Hrvatske. Dobro, to se samo tako kaže: naravno da znamo na što je sve spreman. Ujak Marko samo nam je plastično pokazao kako on funkcionira. Boris Dežulović za Novosti.

25.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Najgori dani za Ukrajinu, Rusi napreduju na svim frontovima: Izbjegavaju direktne napade, idu u opkoljavanje (tportal)
  • Ministarstvo o slučaju problematičnog dječaka: Institucije ne mogu dati jamstva koja traže roditelji, to mogu samo roditelji dječaka (N1)
  • VEM: HRT emitirao uznemirujuće scene u dokumentarcu o Partiji, mora se očitovati, problem je da nisu označili primjereno upozorenje (Index)
  • Poljska radijska postaja izazvala kontroverzu “uposlivši” AI voditelje, dali otkaze dosadašnjim, ljudskim voditeljima (Bug)
  • Marušić o prometnom kaosu u Zagrebu: Loše stanje je postalo još gore; nestručne odluke, autogol na više razina (Nacional)
  • Drveće posađeno na rubovima polja ima puno veće koristi nego travnate međe jer privlači važnu vrstu kukaca, pokazalo je istraživanje i štiti usjeve (Agroklub)
25.10. (17:00)

AMOC kao (ne)funkcionalna Golfska veza

Znanstvenici upozoravaju: Golfska struja slabi, prijete ekstremne hladnoće već oko 2050. godine

Četrdeset i četiri vodeća klimatska stručnjaka upozoravaju da usporavanje Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), koja prenosi toplinu na sjever, može izazvati drastične promjene klime. Ako Golfska struja oslabi, nordijske zemlje mogle bi se suočiti s ekstremnim hlađenjem i vremenskim uvjetima, a globalne posljedice uključuju pomicanje monsuna i rast razine mora. Znanstvenici pozivaju na hitne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se izbjegle razorne posljedice ovog scenarija. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

25.10. (16:00)

Stigao je hrvatski prijevod svjetskog bestselera Paula McCartneyja ‘Lyrics: Moj autoportret kroz pjesme’

25.10. (16:00)

Botovi i jalna konkurencijo, odzvonilo vam je

Google čisti recenzije i ocjene na Mapsima: Lažnjacima prijeti digitalna kazna

Nova pravila Googlea uvode kazne za poslovne profile za koje se utvrdi da su objavili lažne recenzije. To može biti privremeno blokiranje novih recenzija i ocjena za poslovanje, povlačenje postojećih recenzija na određeno vrijeme te prikazivanje upozorenja na poslovnom profilu kako bi se korisnike obavijestilo o uklanjanju lažnih recenzija. Googleova pravila o lažnim sadržajima odnose se na Maps, gdje se trebaju prikazivati istinska iskustva gostiju, korisnika servisa ili putnika na određenom mjestu ili u poslovanju. Želi se spriječiti objavljivanje svakog oblika lažnog doživljaja, uključujući sadržaj koji se ne temelji na stvarnim iskustvima ili doživljaju, recenzije potaknute plaćanjima, popustima ili besplatnom robom/uslugama, pokušaje manipulacije ocjenama korištenjem višestrukih računa te korištenje emulatora ili drugih metoda za oponašanje stvarnog iskustva. Bug

25.10. (15:00)

Jazz za astronaute

Chui – Do zvijezda: Nove avanture vječnih kozmonauta

Chui, instrumentalni kvartet pod vodstvom vizionarskog skladatelja i klavijaturista Tonija Starešinića u kojemu spaja elemente jazz fusiona, progresivnog rocka i modernih oblika elektronske glazbe u kompozicije kojima je kritičarima teško odoljeti, s gotovo se svakim novim izdanjem nađu na vrhovima ljestvica najboljih albuma godine kod svih relevantnih branitelja kvalitetnog ukusa na domaćoj sceni. Sasvim je legitimno još jednom zaključiti da je Chui opet došao, ako već ne do vrhunca svoje igre, onda njemu sasvim nadomak, jer kako se njihova glazba razvija tako je i taj vrhunac sve viši i viši. No, možda su mu ovaj put i bliže nego ikada prije. Ivan Laić za Ravno do dna.

25.10. (14:48)

Sve epizode serije ‘Gruntovčani’ dostupne u visokoj rezoluciji na YouTubeu

25.10. (14:00)

Kad APN postaje stanodavac

Otvoreno: Pitanje je tko će biti privučen novom mjerom za priuštivo stanovanje

Vlada je predstavila program priuštivog najma s ciljem aktivacije praznih nekretnina kroz upravljanje APN-a, bez obaveza za vlasnike. Iako se očekuje interes građana u stambenoj potrebi, stručnjaci upozoravaju na moguće probleme poput inflacije cijena najma i pravne nesigurnosti. Program je fokusiran na dugoročne prazne stanove, s opcijom oslobađanja od poreza za vlasnike i kumulativnom isplatom poticaja, no ostaje neizvjesno hoće li ova mjera riješiti problem dostupnog stanovanja. HRT, Nacional

25.10. (12:00)

Brze i kratke

  • Dečko (15) u BiH upao u stanicu, nožem ubio policajca. Napad proglašen terorizmom (Index)
  • Tvrtke u Hrvatskoj u kojima je prosječna neto plaća viša od pet tisuća eura: KT S.p.A, Google Hrvatska, Adris Grupa, McKinsey & Company, Novo Nordisk, Fortenova, Microsoft, Atlantic… (Forbes)
  • Zaba: dizanje svih ostalih naknada nema nikakve veze s ukidanjem naknade za vođenje računa koje im je nametnula država (Index)
  • Novi trend u turizmu: turisti se odriču raskošnih putovanja na globalna popularna mjesta u korist putovanja na mjesta koja su manje poznata i s puno manje gužva (N1)
  • U Londonu na ulici živi oko 200 tisuća ljudi. Mnogi beskućnici ne mogu naći posao. Pomoć, barem nekima od njih, nudi jedan restoran koji je nedavno otvoren u samom centru britanske metropole (DW)
  • Robot koji svira violončelo nastupa sa simfonijskim orkestrom (HRT)
25.10. (12:00)

Dobro da su javili

Što učiniti kad ti je zagađena voda iz vodovoda

U vodi iz javnog vodovoda pronađene su: e. coli, koliformne bakterije i enterokoki. Zanima me kako prati suđe? I smije li se tuširati s tom vodom, prati kosu, prati odjeću u veš mašini? Pita jedna forumašica na temi. Saznala sam jer sam, nakon što sam došla ovdje, dobila akutne hm zdravstvene probleme (da sad ne idem u detalje) i nije mi bilo jasno zašto ne prolazi, što to pokvareno uporno jedem (provjerila sam sve rokove trajanja i ništa nije isteklo). I onda mi je sinulo da idem pogledati na HZJZ kvalitetu vode u županiji i tako sam vidjela da je zagađena. Jer nije prvi put. Međutim, problem je što on to čini tek za mjesec unatrag pa možeš jedino vidjeti da si pio pokvarenu vodu prethodni mjesec… Forum

25.10. (11:00)

Bezimenost nedostojna imena

Vučetić: Načelnik Glavnog stožera OSRH kao stranački potrčko

U listopadu 2005. god. jedan čovjek osuđen je, doduše uvjetno, na osam mjeseci zatvora zbog toga što je 1999. god. sudjelovao u tučnjavi. Potukao se s policajcima koji su došli u ugostiteljski objekt s namjerom da tamo ponovno uspostave narušeni javni red i mir koji je ovaj bezimeni, uz sufliranje osoba sličnih afiniteta prema javnom redu i miru, obilato kršio.

U tučnjavi je bezimeni, osim fizičke sile, posegnuo i za arsenalom verbalnog nasilja nad policajcima. Da skratim priču, sada je taj bezimeni nasilnik ministar obrane. Ono je, istina, počinjeno, on je zbog toga kažnjen, kaznu je odslužio i sada ga se smatra nekažnjavanom osobom. Nasilnik je naknadnom pravnom akrobacijom skriven, ali je i dalje živ, njegova je narav ostala ista, samo je promijenio metode ostvarivanja nasilničkih namjera. Štoviše, ovo nasilje je daleko opasnije od onog desubjektiviziranog. Ovo nasilje se događa u ministarstvu, ono se događalo u birtiji. Desubjektivizirano nasije je evoluiralo. Marko Vučetić za Autograf.

25.10. (10:00)

Kad subvencije odu niz mesoreznicu

Uhićenja u grupaciji Pivac zbog sumnje na subvencijsku prevaru

Devet osoba, uključujući bivše i sadašnje šefove tvrtke Vajda iz grupacije Pivac, uhićeno je zbog subvencijske prevare na zahtjev EPPO-a. Grupacija Pivac, koja posluje od 1990-ih, izrasla je u prehrambenog giganta, dijelom zahvaljujući preuzimanju drugih kompanija. Iako je bila uključena u niz afera, uključujući optužbe za financiranje HDZ-a i spornu kvalitetu uvezenog mesa, tvrtka je nastavila rasti, a zadnje uhićenje povezano je s pronevjerom EU sredstava. Ilko Ćimić za Index

25.10. (09:00)

Kad zgrada pokazuje bore

Kako spriječiti starenje fasade

Fasada, ključna za zaštitu i estetiku zgrade, podložna je starenju pod utjecajem vremenskih uvjeta, lošeg projektiranja i nekvalitetnih materijala. Glavni faktori koji utječu na trajnost su konstrukcija, izbor materijala, klimatski uvjeti te održavanje. Pravovremeni pregledi, sanacija oštećenja i kvalitetni materijali produžuju njen vijek trajanja. Vidljivi problemi uključuju pukotine, promjene boje, ljuštenje boje, te prisutnost algi i gljivica. Zgradonačelnik

25.10. (01:00)

Brze i kratke

  • Čineći otprilike petinu stanovništva SAD-a i 14,7 posto ukupnog broja birača s pravom glasa, Latinoamerikanci imaju potencijal biti odlučujući u utrci za Bijelu kuću 2024. godine. Dosad su bili naklonjeniji Demokratima, ali ne treba ih uzeti zdravo za gotovo, za njihove glasove bori se i Trump (tportal)
  • Usporedili cijene u restoranima prije dvije godine i danas, nema što nije poskupjelo. Negdje je razlika mala, a drugdje drastična (N1)
  • Levčenko: Ključne članice BRICS-a ne žure promijeniti ravnotežu i ojačati sposobnosti Kremlja (Nacional)
  • U Lovreću pokopan Ante Ćorušić (tportal)
  • Najveće turneje koje nas očekuju ove zime (kod nas ili u susjedstvu): Dream Theater, Cigarettes After Sex, Sum 41, Laura Pausini, Papa Roach, Pantera, Marilyn Manson, Cyndi Lauper, Lenny Kravitz… (Muzika), pogledajte i druge najave koncerata na Forumu
25.10. (00:00)

Šta vi kažete NATO?

Đivo Đurović: Trump otvoreno govori da će Ukrajinu prisiliti na kapitulaciju

Kamalom Harris možemo očekivati neku vrstu kontinuiteta Joea Bidena, dok bi pobjeda Trumpa bio katastrofalan razvoj događaja za Ameriku i na domaćem i na međunarodnom planu, ali i za niz država kojima je SAD ili saveznik ili važna točka politike i obrane. Trump bi Ameriku mogao lako izvući iz NATO-a, što je više puta prijetio. Izlazak Amerike iz NATO-a potpuno bi srušio sigurnosnu arhitekturu u Europi i ne treba govoriti koliko je to opasno. Američka politika prema Bliskom istoku neće se dramatično promijeniti neovisno o tome tko pobijedi na predstojećim izborima, a problematičan je i Trumpov odnos prema Kini, čiji bi se odnos mogao srozati. Novosti

24.10. (23:00)

Modno osviješteni high tech špijun

Mogu li Metine Ray Ban naočale biti špijunski alat? Dva studenta su upecala privatne podatke


demonstraciji objavljenoj na X-u (nekadašnjem Twitteru), dva studenta šeću kampusom Harvarda i stanicama podzemne željeznice i pitaju prolaznike imaju li o njima točne informacije: “Jeste li vi Betsy,” pita Ardayfio, a žena potvrđuje da se zaista tako zove. Studenti za Forbes kažu kako su slučajno dobili pristup pametnim naočalama Ray-Ban tvrtke Meta. Shvatili su da kombiniranjem naočala s različitim programima dolazi do zbunjujućih implikacija za privatnost. Korištenjem velikog jezičnog modela, čim bi se pojavilo lice neke osobe, mogli su pristupiti osobnim informacijama poput kućne adrese, telefonskih brojeva, čak i imena rodbine. Meta se nije oglasila, no upozorila je da se ljude ne snima bez dozvole. Forbes

24.10. (22:00)

Kakvih sve ima, Gibonni je Zlatan!

Gibonni – Judi, zviri i beštimje: Divji cvit dalmatinskoga popa

Unatoč učestalim omaškama i skretanjima u banalnost (sjetimo se dviju sestri blizanki), Zlatan Stipišić je bio svijetli primjer autora na estradi koji je u posjedu neupitnog kantautorskog talenta u glazbi krojenoj prema ukusu najširih masa i vjerojatno je posljednji koji je dosegao tu razinu kvalitete u okvirima ove naše “male domovine”, pa je njegova uloga u glazbeno izrazito problematičnom razdoblju devedesetih bila od izrazite važnosti. Taj talent koji se dao svako toliko naslutiti i na ranijim albumima, te ga je prometnuo u “onog čupavog iz Osmog putnika čije pjesme danas znaju svi”, kako ga je pokojni Bogo opjevao u hitu Daleke obale “Osamdesete”, procvat će doživjeti upravo na “Judi, zviri i beštimje” i, premda će i kasnije imati dobrih pjesama i velikih hitova, Ivan Laić iz Ravno do dna smatra da nikad neće ponoviti taj nivo kvalitete kakvu je iznio prije točno 25 godina.

24.10. (21:00)

Pošten posao ili samo pošteno na papiru?

Andrassy: Poštenje na servisu – Hrvatska u doba ‘nećemo se sad raspravljat’

Andrea nam opisuje svoje  frustracije s “poštenim poslovima” koje obavljaju ljudi koji ne rade baš pošteno. kroz dvije humoristične priče – jednu o kvaru garažnih vrata i drugu o problematičnoj dostavi namještaja – ukazuje na neprofesionalnost, lošu uslugu i često iritantno ponašanje radnika, unatoč tome što obavljaju društveno korisne poslove. Zaključuje kako je problem često više u osobi nego u samoj prirodi posla, ali se i pita gdje je nestalo pravo poštenje u svakodnevnim uslugama. Za Miss7

24.10. (20:00)

Brze i kratke

  • Velika akcija EPPO-a! Uhićeno 9 ljudi zbog sumnji u višemilijunske prijevare sa subvencijama u svinjogojstvu (N1)
  • Što se, prema postojećem pravilniku, može napraviti kada učenik ima problema u ponašanju? Rješenja je nekoliko – Posebni programi, rehabilitacijski programi i mobilni stručni timovi... (Srednja)
  • Rusija u zemljama BRICS-a vidi prije svega mogućnost zaobilaska zapadnih sankcija, inače pokreće brojne inicijative iako većina njih ne bude provedena ili ostanu na razini sportskog natjecanja. Svaka država članica vodi vlastite pregovore s razvijenim zapadnim zemljama i zato što unutar te organizacije postoje brojne suprotnosti. Zato neće iz te organizacije nastati ni vojni savez, a tu je i ovisnost Rusije o Kini (DW)
  • Europska svemirska agencija pregovara sa SpaceX-om o uklanjanju svemirskog otpada (HRT)
  • Što čitati: Nove knjige Rooney, Gašić i Grdešić, strip o Džingis-kanu te povratak Hrvoja Šalkovića (tportal)
24.10. (19:00)

Filmska priča o kojoj mislimo da znamo sve

Pavičić o biografskom filmu o Draženu Petroviću: Iskreno, ne bih volio biti u koži ekipi koja je radila film

Da bi biografski film uspio, on ne može samo protrčati kroz uspjehe i dostignuća glavnog junaka. Mora u njegovu životu pronaći dramu. To je problem kojeg su bili svjesni autori filma “Dražen”. Redatelj Danilo Šerbedžija i scenarist Ivan Turković Krnjak morali su se hvatati ukoštac s problemom koji pred njih stavlja život šibenskog košarkaša. Život Dražena Petrovića sastojao se od uspjeha, pa još uspjeha. Od toga da je bio izvrstan, pa još bolji. Draženov život bio je jedna kratka neprekinuta putanja blještavog uspona koju je presjekla tragična, slijepa i apsurdna smrt.

Kako u toj ravnoj, naglo presječenoj liniji pozlate pronaći opipljivu, ljudsku dramu? Ekipa “Dražena” donijela je – ukratko – niz kreativnih i dramaturških odluka s kojima se može prepirati. No – ne bih im bio u koži, jer su se latili zadatka koji je težak, ako ne nemoguć. “Dražen” nije najbolji film na svijetu, ali teško mi je zamisliti da se o košarkaševu životu može snimiti bolji. Jurica Pavičić za Jutarnji. Pogledajte što kažu na Forumu.

24.10. (18:00)

Vratili se Tuđmanovi "zeleni i žuti vrazi", u rusificiranim varijantama

Ivančić: Čija je vojska?

Na površini, pitanje glasi: Pod čijom je komandom Hrvatska vojska – Plenkovićevom ili Milanovićevom? Suštinski, pitanje je sasvim drugo: Čija je Hrvatska vojska – američka ili hrvatska? Iz rakursa HDZ-ove propagande, pak, pitanje je sasvim treće: Čija je Hrvatska vojska – američka ili ruska? Sve veći intenzitet gnjeva koji preplavljuje Plenkovića kada stvari ne idu po njegovome, ukazuje na navadu da se stvarnost uzima u obzir jedino ukoliko je podređena vladarskim ambicijama. U takvim okolnostima nije podnošljivo da netko drugi – a ne on – izdaje direktive Hrvatskoj vojsci. Uostalom, struktura vlasti trenutno je vrlo povoljna za preuzimanje komandne moći nad oružanom silom: neofašisti u svojstvu koalicijskih partnera i neona(r)cist na čelu Vlade. Viktor Ivančić za Novosti.

24.10. (17:00)

Samo nije rečeno na teret čijih leđa

Plenković predstavio kompenzacijske mjere za poslodavce zbog podizanja minimalca

Premijer Andrej Plenković izjavio je u uvodu sjednice Vlade da je odlučeno da se iznos minimalne bruto plaće od iduće godine podigne za 130 eura na 970 eura, porast će i studentska satnica na 6,06 eura, a najavljene su i kompenzacijske mjere za poslodavce kako bi se održala njihova ekonomska aktivnost i sačuvala radna mjesta. Za svakog radnika koji trenutno prima minimalnu plaću, poslodavac će moći tražiti kompenzaciju između trenutnog i budućeg iznosa minimalne plaće što je ukupno 390 eura po radniku – te će se mjere moći ostvariti putem zavoda za zapošljavanje (HZZ-a). HRT

24.10. (16:00)

Dosad je postojao balans na račun naših grešaka, ali sada otplaćujemo dug

Klimatski ponori pod pritiskom: Priroda gubi sposobnost apsorpcije ugljika

Kako se Zemlja zagrijava, prirodni ponori ugljika, poput šuma i oceana, sve teže apsorbiraju emisije. Kolaps kopnenog ponora 2023. i smanjena sposobnost oceana da apsorbiraju CO2 ukazuju na osjetljivost tih sustava. Znanstvenici upozoravaju da klimatski modeli ne predviđaju dovoljno brzo opadanje ovih kapaciteta, što zahtijeva hitno smanjenje emisija iz fosilnih goriva. Lupiga, Guardian

24.10. (15:00)

Brze i kratke

  • Tonino Picula kontra Milanovića: Hrvatska treba sudjelovati u misiji NSATU (N1), Jandroković: Odgađamo glasanje o slanju hrvatskih vojnika u misiju za Ukrajinu (tportal)
  • Sindikalist o zatvaranju tvornica: u Hrvatskoj za 970 eura bruto nećete naći kvalificiranog radnika. Strani radnici dolaze jer tih 750 eura neto koje moraju dobiti je tri puta više nego što dobivaju u svojim zemljama, stranim tvrtkama koje zatvaraju tvornice ovdje nisu problem plaće, već pogone sele drugdje iz drugih interesa (N1)
  • Nova komplikacija u slučaju problematičnog učenika, Ministarstvo od Grada Zagreba zatražilo ponovnu procjenu psihofizičkog stanja učenika, iz Grada kažu da je to u nadležnosti škole, u kojoj je ravnatelj podnio ostavku (Index)
  • Od studenog Atlantic gasi proizvodnju poznate izvorske i mineralne vode Kale i Kalničke, kažu da to neće utjecati na linije i radnike (Danica)
  • Mladi nogometaš iz hrvatskog amaterskog kluba iz Župe Dubrovačke (2011. godište) otišao na probu u Premier ligu, u Brighton (Index)
  • Nedavno je u američkoj saveznoj državi Arkansas otkriveno veliko nalazište litija – primarne komponente u baterijama za električna vozila. Ova količina litija mogla bi biti dostatna da daleko premaši procijenjenu svjetsku potražnju 2030. godine (Forbes)
24.10. (14:00)

Povratak u budućnost

Prvi leteći automobil odobren je u Europi: Sposobnosti (navodno) velike, cijene visoke

Nizozemska tvrtka Pal-V stoji iza Libertyja, prvog letećeg automobila na svijetu, koji je sada službeno pregledan i odobren za uporabu. Model je mješavina tricikla i žirokoptera, malog letećeg zrakoplova koji podsjeća na helikopter. Uglavnom, kada Liberty vozi kopnom, lopatice rotora se preklapaju i tada mogu postići brzinu od 160 km/h, u zraku vozilo koristi 200 konjskih snaga i može letjeti između 50 i 180 km/h. Domet Libertyja u zraku je 80 kilometara. Za one koji žele nabaviti Pal-V Liberty, postoje dvije mogućnosti: Sport Edition za 299.000 eura ili Pioneer Edition za koji vam treba 499.000 eura. Potonji se proizvodi samo u 90 primjeraka. Osim cijene, za vožnju je potrebna i pilotska dozvola. Revija HAK

24.10. (13:45)

Rijedak primjerak “Malog princa” u prodaji za 1,25 milijuna dolara

24.10. (13:00)

Novo doba za struju u džepu

Bloomberg: Niz novih katodnih, anodnih i elektrolitskih tehnologija obilježit će nadolazeće generacije baterija

Trenutačni standard u baterijama, litij-ionska tehnologija, lako bi u narednim godinama mogao biti djelomično zamijenjen novim rješenjima, još više energetske gustoće i duljeg životnog vijeka. Dosad su, naime, materijali korišteni u katodama bili glavni generatori povećanja energetske gustoće baterija, no oni su se već približili svojim teorijskim fizikalnim granicama, pa je napredak tek marginalan. nužan je razvoj novih materijala i komponenata, a preduvjet za to je kapital. Njega, kako se vidi iz priloženog, ne nedostaje, pa se očekuje da će barem neke od tehnologija, koje su trenutačno u razvoju, doživjeti i komercijalizaciju. Kao prve industrije koje bi mogle prihvatiti nove tehnologije ističu se one gdje su potrebne visoke performanse, poput vojne ili avijacijske. Tek nakon toga uslijedit će sektori u kojima je cijena ključna, poput onog automobilskoga. Bug

24.10. (12:24)

Tarot karte nekad su se koristile i za otkrivanje prošlosti

24.10. (12:00)

A i manje se kafeniše

Ipak se odrazila 110% skuplja kava – kafića u Zagrebu 2% manje

Zagrebačke ugostitelje, kao i njihove kolege diljem zemlje, muče gorući problemi u sektoru, ponajviše kvalitetno obrazovanje mladih i nedostatak radne snage. O tim temama bilo je riječi i na 16. Forumu zagrebačkih ugostitelja održanog u srijedu u Esplanade Zagreb Hotelu. Raste interes za upisom ugostiteljskih srednjih škola. Ove godine upisano je dva razreda više barmena i kuhara, te jedan razred hotelijera više. No, zabilježen je pad broja ugostiteljskih objekata. Problem su, pokraj nedostatka kvalificirane radne snage, i veći ulazni troškovi. Dok se u mnogim drugim gospodarskim grana, dio nedostatka radnika pokrio uvozom stranih radnika, za ugostiteljstvo je poznavanje hrvatskog jezika previše značajan faktor. Poslovni

24.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Rudarenje litija – pritisak na aktiviste u Srbiji: Prijetnje, hapšenja, pokušaji diskreditiranja. Posljednjih mjeseci pojačan je pritisak na srpske aktiviste koji se zalažu za poštivanje ljudskih prava, slobodu mišljenja i zaštitu prirode (DW)
  • Vrijeme će danas biti promjenjivo, s povećanom naoblakom i povremenom kišom, koja bi mogla biti intenzivnija, posebno u zapadnim dijelovima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, stabilnije za vikend (tportal,  HRT)
  • Danas počinju radovi na proširenju i rekonstrukciji Sarajevske ceste, novom južnom cestovnom ulazu u Zagreb, ali i prvom proširenju tramvajske mreže u Zagrebu nakon dvadeset godina (N1)
  • NPOO: Top 100 korisnika dobilo milijardu eura, privatni sektor do sada je dobio samo petnaest posto isplaćenih sredstava, Uz Rimčeve robotaksije među prvih se dvadeset dobitnika našla još samo jedna privatna tvrtka, Jabuka LDC, a u prvih pedeset ugurao se još i LDC Agro (Lider)
  • Liga prvaka: Velika pobjeda Dinama u Salzburgu, Sandro Kulenović i Bruno Petković zabili za 2-0, Dinamo je na ljestvici prestigao Bayern, iduće kolo Modri igraju protiv Slovana iz Bratislave (Nacional, Index)
24.10. (10:00)

A i minimalac nam je važniji od profita. Ima smisla

Šajatović: Socijalizam je propao jer je bio neefikasan, no ovaj sustav ima neke inovacije

Inovacija prema kojoj bi vlasnici praznih stanova bili subvencionirani iz proračuna ako agentu-državi povjere odnos s budućim podstanarima upotpunjava primjere da se u Hrvatskoj nakon trideset godina tranzicije iz socijalizma u kapitalizam događa nova tranzicija – nesvjesni povratak iz kapitalizma u socijalizam. Fondovi za nerazvijene, uvozne carine i kvote, osuda visokih profita, propisivanje minimalca, financiranje rasta primarnom emisijom, kadrovski stanovi i radnička naselja…sve su to pojave iz neefikasnoga, propalog socijalizma. A sada se nameću kao spasonosne ideje za očuvanje kapitalizma. Profiti privatnih poduzetnika česta su meta. Bez obzira na to što je lani dobit porasla za 10 posto, a izdvajanja za zaposlene za 17 posto, i dalje se upire prstom u gramzive kapitaliste. Slične su se polemike vodile 60-ih godina prošlog stoljeća… Miodrag Šajatović ima déjà vu, za Lider.

24.10. (09:00)

Gradnja bez plana, furaju mene i moga jarana

Arhitekt: Rođački kapitalizam kod nas je i dalje predominantan, zbog toga dolazi do nereda

To vidimo kroz ilegalnu gradnju, nedostatak koncentracije na javni prostor u novoj gradnji te u dominaciji tržišne logike. Ako imate legalizaciju kao zakon i 850 tisuća prijava za legalizaciju, onda možete zaključiti da taj sistem, a govorimo i o socijalističkom sistemu, jednostavno ne funkcionira; da vi imate urbanizam koji regulira, koji radi red u prostoru, a konačno imate nered, ocjenjuje Mimica za HRT. Druga je metoda rušenje ilegalnih gradnji, i to onih zgrada koje nisu za življenje, što je možda i dobar pristup. O našim konzervatorima kaže da su izuzetno obrazovani, ali da podsjećaju malo na afganistanske talibane jer se s njima ne može ući u kritičnu diskusiju o tome kako moderna arhitektura i kako se zaštićeni prostori grada trebaju dalje razvijati. HRT

24.10. (01:00)

Muke po identitetu

Basara: Zašto sam s ćirilice prešao na latinicu

U toku je Sajam knjiga. Osim mnogo rukovanja, ove godine će na sajmu bezbeli biti i ćiriličarskih patrola koje će prebrojavati koliko je knjiga štampano ćirilicom, koliko latinicom. Ćirilica je i dan-danas moje prvo pismo, prvo sam nju naučio, prvo njome propisao, čak sam i ugovore sa stranim izdavačima potpisivao ćirilicom. Definitivni prelazak na moje drugo pismo – latinicu – bio je motivisan čisto političkim razlozima.

Razlog prvi: u prvim redovima periodičnih kukumavčenja i kampanja za „očuvanje“ ćirilice prednjačili su – i nastavili da prednjače – dilberi/ke (u mojoj optici) vrlo sumnjive reputacije, bogme i pismenosti, koji su – čast izuzecima – kad je druga bila sudija udarnički pisali latinicom. Razlog drugi – važniji, filozofski – bio je povezivanje ćirilice s „nacionalnim identitetom“, dakle stavljanje jednog drevnog pisma u isti koš sa ajvarom, srpskom salatom, šajkačom i kalakurnicom u Guči. Osim toga, stekao sam snažan utisak – i mislim da me nije varao – da su mahniti ćiriličari ispod žita insinuirali da oni koji pišu latinicom nisu Srbi i srpskoga roda i da to (ekstremni slučaj) treba „pod mač, bato“.

U manično-paranoičnom insistiranju na sveprisutnosti (i isključivosti) ćirilice, „prepoznao“ sam i staru srpsku boljku izolacionizma i još pogubniju boljku raspirivanja „identiteta negacije“, koji bi se ukratko mogao ovako opisati: nismo Hrvati, nismo katolici, nismo muslimani, ne pišemo latinicom, dakle, mi smo Srbi. Šta jesmo, Porfirije tvrdi da znamo, ja tvrdim da pojma nemamo, a cinik bi rekao: i bolje što nemamo. Svetislav Basara

24.10. (00:00)

Aktualno i poznato

The Smile – Cutouts: Izrezi famoznih nadahnuća

„Cutouts“ bi se mogao okarakterizirati kao najradioheadovski albuma grupe The Smile, skoro pa bi se moglo reći da iz njega progovara Yorkeova i Greenwoodova nostalgija za matičnim sastavom u hiatusu, ali opet ne može se iz slike izbaciti fantastičnog Toma Skinnera zbog kojeg se jedino može zaključiti da je The Smile postao toliko samostalno superioran da je u stanju dobrim dijelom okrznuti Radiohead, ali ostati prepoznatljivo svoj.

S ovim albumom „Smiješak“ je postao najviše ironičan dosad jer se jače angažira u društvenom segmentu i iscrtava obrise onog s čim se susrećemo u (medijskoj) stvarnosti, a to su psihopate na vlasti, ratna paranoja, te kapitalizam iz kojeg sve jače izbijaju razni radikalizmi pokretani golom pohlepom, a jedan od njih je poricanje klimatskih promjena zbog kojih se ili pržimo ili utapamo u poplavama. Zoran Stajčić za Ravno do dna

23.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Ruska vojska, zbog kroničnog nedostatka ljudstva izazvanog teškim gubicima u dvije i pol godine ratovanja u Ukrajini, pribjegava neobičnim rješenjima za popunu svojih postrojbi na prvoj crti bojišta, Putin i dalje izbjegava mobilizaciju, a u pješaštvo se prebacuju vojnici iz Strateških raketnih snaga (SRS) (tportal)
  • Obrat Ministarstva oko problematičnog đaka (9). Odvjetnica njegovih roditelja je Jadranka Sloković, bojkot i dalje traje, a kod učenika će se tražiti ponovna procjena, a navodno i premještaj u drukčiji oblik obrazovanja (Index)
  • Sergej Trifunović prijavio suprugu Isidoru za obiteljsko nasilje, inače vjenčali se kod matičara prije tjedan dana (tportal)
  • Sally Rooney – Intermezzo: Najtraženija knjiga dobila je i hrvatski prijevod, nazvana prema potezu u šahu, mlada irska spisateljica napisala je uzbudljivu, uznemirujuću i utješnu priču o potezima koje moramo povući kako bismo istinski voljeli i preboljeli (Journal)
  • Australski pub-rockeri Amyl and The Sniffers objavili 18+ video za novi singl ‘Jerkin”, kojom slave body positivity (Ravno do dna)
23.10. (22:00)

Nije problem položiti, problem je preživjeti

Nikad lakše do vozačke: Sve što u Indiji trebate napraviti je voziti ravno i skrenuti

Osim kratkog testa vožnje, polaznici moraju imati barem devet točnih odgovora u pismenom ispitu koji se sastoji od 20 pitanja. Cijena vozačkog ispita iznosi samo 1.20 eura. Tijekom vozačkog ispita u Indiji polaznici moraju samo voziti ravno, skrenuti lijevo i zaustaviti se nakon 45 metara kako bi prošli. S druge strane, u 2011. zabilježena su gotovo 74 milijuna vozila na cestama, a godišnje u prometu pogine 196 000 ljudi, što je među najviše poginulih na cestama u svijetu. Index

23.10. (21:00)

Investiranje od kolijevke pa do groba

Šonje o dugoročnim prinosima na S&P 500 po pitanju mirovina: Prijedlog nije neizvediv

Država bi mogla svakom novorođenom djetetu otvoriti mirovinski račun s uplatom od deset tisuća eura iz proračuna i uložiti ta sredstva u S&P 500 ETF do mirovine jer, uz realni prosječni godišnji prinos od oko osam posto, svako će dijete do mirovine imati oko 1,5 milijuna eura – to je Tetkin prijedlog. Velimir Šonje komentira za Lider:  Svodi se na izdvajanje dodatnih 0,5 posto BDP-a na godinu iz državnog proračuna što je u državi s neefikasnom državnom potrošnjom lako pronaći. Otpada onaj uobičajeni argument ‘proračun nam je zadan‘. Drugo, moć kumulativnog ukamaćivanja u vrlo dugom roku jedan je od ključeva financijske pismenosti odnosno discipliniranja zavaravajuće intuicije koja velikom broju ljudi govori da je ultra-dugoročna štednja upitna.

Navodno, ‘tko zna što će biti‘ i ‘živi se za danas‘, pa se većina ljudi nađe u čudu kada im se kaže da tisuću eura uloženih danas uz osam posto realnog prinosa na godinu daje skoro 150 tisuća (realnih) eura za 65 godina (ili ako vam je draže gledati bližu budućnost, oko 4,7 tisuća realnih eura za 20 i oko 22 tisuće realnih eura za 40 godina). Prema tome, ako i ne računamo na državu, podsjetnik na ovu računicu mogao bi dobro doći roditeljima koji štede za svoju djecu iako bi za njih trebalo uključiti kraće rokove štednje. 

23.10. (19:00)

Tko će popraviti rolete? A tko će plaćati sve to?

Nacionalni plan stambene politike: Država iznajmljuje privatne stanove po modelu priuštivog najma, no ostaju neke nedoumice

Hrvatski Nacionalni plan stambene politike do 2030. predlaže da država preuzme privatne nekretnine za najam ispod tržišne cijene, pod upravljanjem APN-a. Program cilja nekretnine koje su bile prazne dvije godine i pruža stanovanje osobama ispod prosječnog dohotka. Vlasnici nekretnina dobivaju medijalnu tržišnu cijenu, dok najmoprimci plaćaju smanjenu najamninu. No, postavljaju se pitanja o odgovornostima za održavanje, upravljanje štetom, te troškovima za porezne obveznike. Mnogi detalji još nisu razjašnjeni. Branimir Perković za Index

23.10. (18:00)

Vrijeme je možda za još jednu seljačku bunu

Prime Time: Plemići i njihovi kondicionali

Plemići pripremaju preuzeti pola šuma u Gorskom kotaru. Naši domaći plemići, Radman i Plenković, objašnjavaju kako oni nisu tvrdili da je Milanović od Rusa financiran, nego sve to biješe u kondicionalu. U drugom segmentu (jer su od prošle emisije rascjepkali emisiju na YT) pričaju o čudnovatom kljunašu HDZ-a koji bi htio biti predsjednik, Draganu Primorcu, ali sustižu ga grijesi iz prošlosti. Milijuni eura koji su se naplatili zbog njegovih brljava, kršenja zakona, želje za luksuzom i neplaćanja računa. U trećem dijelu bave se time je li HDZ zločinačka i nacistička organizacija. SOA kaže da nema saznanja. Zatim se okrećemo izboru sudaca za ustavni sud, kao i raspravi oko NSATU misije. Za kraj pričaju o obitelji Dujić, slici i prilici uspjeha u Hrvatskoj, ali i propadanja Hrvatske.

23.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Talijanski vlasnici pokrenuli likvidaciju tvornice kombajna u Županji, a direktori prvi otišli (Forbes), poznata tvrtka u kojoj je radilo 250 ljudi gasi proizvodnju, a radnici će dobiti 896 eura otpremnine po godini staža, razlog je rat u Ukrajini, odakle je dolazio najveći broj narudžbi (Danica)
  • Policajci pretukli krijumčara migranata. Hrvatska mu mora platiti 15.000 eura odštete (Index)
  • Na rođendan Dražena Petrovića prikazan biografski film o njemu u režiji Danila Šerbedžije, premijera u njegovom rodnom gradu okupio je dobar broj poznatih (Slobodna)
  • Lidl uvodi novi način plaćanja – kupci će moći kupiti proizvode skenirajući ih putem aplikacije direktno s police, očekuje se da će to ubrzati kupnju (tportal)
  • Arhitekt Otto Barić: Nažalost, stadion u Maksimiru može biti gotov tek 2030. godine (Nacional)
23.10. (16:00)

Električni šokovi – od Kine do Europe, svi u istom punjaču

Pariški sajam automobila – električne zvijezde i bitka s emisijama

Na Pariškom sajmu automobila dominirale su električne inovacije, dok europski proizvođači pokušavaju uhvatiti korak s kineskom konkurencijom. Izazovi emisija CO2, stroge regulative i borba za tržište postavljaju visoke zahtjeve. Kineski Leapmotor i Stellantis surađuju na B10 električnom SUV-u, a europski brendovi poput BMW-a i Renaulta predstavili su napredne modele. Sa sve većim pritiskom na smanjenje emisija, elektrifikacija postaje ključ opstanka u automobilskoj industriji, jedan je od zaključaka. Forbes

23.10. (15:00)

Fina prozračna oblekica

Japanci vole kad stranci nose kimono, ali trebaju ga poštovati

Postoje kimona za svaki dan, za svečane prilike i zabave, za izlazak. Vrsta je mnogo – postoje i ljetna i zimska kimona, pa i ona koja služe kao kišni ogrtač. Nose se na vjenčanjima, u svečanim prigodama, za večernje izlaske, a nose ih i stranci. Japanci zaista vole kad stranci vole kimona. Ali treba biti autentičan i morate ga poštovati. Ako ga nosite kao kostim, Japanci to neće cijeniti. Ali ako ga nosite s poštovanjem i ispravno, bit će sretni i ljubazni prema vama. HRT

23.10. (14:00)

Sad možemo odahnuti

Riješen misterij eksplodirajućih sibirskih kratera

Uzrok je prirodan. Naime, bušite li kroz smrznuto tlo u ovoj regiji, doći ćete do debelog sloja permafrosta – trajnog leda. U “sendviču” između tla i permafrosta leže neobična, metar debela jezerca vrlo slane vode poznata kao kriopegi, ispod kojih se nalaze kristalizirane čvrste tvari, tzv. metan-vode, koje se održavaju stabilnima zahvaljujući visokom tlaku i niskoj temperaturi. Istraživači su otkrili da su više temperature i duža ljeta posljednjih desetljeća doveli do odmrzavanja sloja tla do sve većih dubina. Njihovi rezultati pokazuju da kada otapanje dosegne kriopeg, pritisak dodane otopljene vode tjera otvaranje pukotina u tlu iznad. Nove pukotine stvaraju nagli pad tlaka, što destabilizira metan hidrat i oslobađa eksplozivni mjehurić plina metana. Index

23.10. (13:00)

Ništa o Nietzschemu

Dežulović: Ogled ni o Tzscheu

Otkako je ono u okviru hadezeovske kulturne revolucije započeo obračun s filozofima i filozofijom, pa prije nekoliko godina svečano zatvoren filozofski studij na Hrvatskim studijima, HDZ-ove je ministre, što da vam kažem, baš krenulo. U vrijeme pandemije covida i stroge opće karantene, samo najpoznatiji primjer, ministar unutarnjih poslova izvanrednu je fleksibilnost prema masovnim okupljanjima katolika obrazložio tako riječima kako je “represija zadnja stvar koja bi se u ovakvoj situaciji trebala poticati”, zaključivši: “Prisjetio bih se Nietzscheove misli, koja kaže da se ne vjeruje ljudima koji imaju moćan refleks prema kažnjavanju.”

Danima se Hrvatska smijala ministru policije koji govori o Nietzscheu, ministar je onda strogo upozorio kako se ne kaže “o Nietzscheu”, već je pravilno “ni o Tzscheu”, ali to je već bio vic. Ako vam se pak učinilo da je i ministrova misao vic, to je zato što je samo u Hrvatskoj moguće da skepsu Friedricha Nietzschea prema represiji podijeli jedan ministar unutarnjih poslova, dakle ministar policije, dakle ministar resora koji upravo cijeli počiva na konceptu represije i kazne: “Prisjetio bih se Nietzscheove misli, koja kaže da se ne vjeruje ljudima koji imaju moćan refleks prema kažnjavanju.” Boris Dežulović za N1

23.10. (12:00)

I zato djeco, odvajajte otpad

Britanac traži da mu se dopusti da kopa po smeću kako bi pronašao 500 milijuna dolara u bitcoinu

IT inženjer iz velškog Newporta James Howells još nije odustao od svog bačenog bogatstva. Sada traži pravna sredstva kao posljednju priliku da kopa po brdima smeća kako bi pronašao izgubljen bitcoin. Howellsov tvrdi disk, bačen u kolovozu 2013., predstavlja ono što trenutno iznosi 401 milijun funti (524 milijuna dolara). Kada je Howellsova partnerica greškom ‘bacila’ osam tisuća bitcoina prije više od deset godina, najveća kriptovaluta tada je trgovala za oko 130 dolara. Sada trguje za gotovo 66 tisuća dolara. Howells je 2021. godine priznao da su se, kako vrijeme odmiče, šanse da njegov izgubljeni tvrdi disk ostane fizički netaknut znatno smanjile, ali je inženjer ostao dovoljno samouvjeren da nastavi pokušavati na sve moguće načine. Lider

23.10. (11:48)

Mačke brže povezuju slike i riječi nego 14-mjesečne bebe

23.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Sjeverna Koreja u Rusiju šalje specijalce poznate po brutalnosti: Ovo je Olujni korpus (tportal)
  • Elon Musk dijeli milijune glasačima Trumpa, već je izdvojio milijune dolara za potporu Donaldu Trumpu. Ali sada, vjeruju stručnjaci, bi mogao kršiti američke zakone svojom glasačkom lutrijom u tzv. swing državama (DW)
  • Kako i gdje predsjednički kandidati vode pretkampanju? Neki su sveprisutni, a neki nemaju ni web-stranicu (N1)
  • Umrla je Milka Mesić (85), supruga Stjepana Mesića (N1)
  • Tonino Picula, nakon što je imenovan stalnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za Srbiju, najavio je da će u ocjenama napretka Beograda ustrajavati na ispunjavanju zahtjeva koji se za priključenje Uniji postavljaju pred zemlje kandidate. Vučić: Da priznamo Kosovo ili uvedemo sankcije, ušli bismo u EU. Picula mu odgovorio: Ne biste (Index)
  •  Indijac Sukhwant Singh, učitelj razredne nastave koji je u našoj zemlji od 2019. godine: Plaća mi je 750 eura, a kući u Indiju šaljem 400 (varazdinski.hr, Danica)
23.10. (10:30)

Sponzorirana vijest

Trajna licenca za Microsoft Office 2021 i Windows 10/11 već od 11 eura na Keysfan Halloween rasprodaji

Microsoft Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Keysfan nudi originalnu licencu Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Posebna ponuda za najnoviji Office 2024

62% popusta na Microsoft Office uz promo kod BKS62

50% popusta na Windows OS uz promo kod BKS50 

Windows plus Microsoft Office paketi – 62% popusta uz promo kod BKS62

Ostali softverski alati

23.10. (10:00)

Smanjite taj porezni gas, prosim

Ugostitelji traže smanjenje davanja kako bi povećali plaće

Predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba, Franz Letica, ističe rast plaća u ugostiteljstvu, no apelira na Vladu da smanji davanja kako bi poslodavci mogli isplaćivati još veće plaće. Letica također pozdravlja novi Zakon o strancima zbog veće fleksibilnosti i mogućnosti dovođenja obitelji radnika, ali naglašava da bi porezni sustav trebao više nalikovati njemačkom modelu. N1

23.10. (01:00)

Uvijek pronađu način

Ukida se naknada za vođenje računa. Banke povećavaju sve ostale naknade

Ministarstvo financija na čelu s ministrom Markom Primorcem je početkom ovog mjeseca najavilo zakonsko ukidanje naknada za vođenje računa u bankama. Banke su to prihvatile relativno mirno, ali izgleda da planiraju nadoknaditi gubitak prihoda od vođenja osnovnih računa tako što su povećali dio ili sve ostale naknade. Zaba je već obavijestila svoje klijente da će na početku 2025. ukinuti naknadu za ugovaranje i vođenje osnovnog računa, ali su istodobno značajno povećane naknade za vođenje drugih računa i ostale usluge. Paketi usluga banke, koji osim samog računa uključuju online bankarstvo, besplatnu upisninu i članarine za kreditne kartice, osiguranja, asistencije itd., rastu. HNB je ranije poslao zahtjev bankama da dostave metodologije na temelju kojih su izračunale da je potrebno povećavati naknade ove i prethodnih godina. A o tome hoće li još koja banka povećavati naknade odgovorit će uskoro iz Hrvatske udruge banaka. Branimir Perković za Index.

23.10. (00:00)

'Neke su zemlje imale po jednog diktatora, a mi ih imamo čak dva'

Picula: Nije jasno zašto Plenković pasionirano prihvaća isti način političke komunikacije u kojoj je Milanović i dalje prvak

Politički, a ne filmski, riječ je o sve neozbiljnijoj situaciji u kojoj prednjači predsjednik Milanović, ali se ni premijer Plenković ne kreće drugim smjerom. Naprotiv. Sada kada su jedan u drugome prepoznali diktatore, pučiste i kršitelje Ustava RH, bilo bi krajnje svrsishodno da ona institucija koja bi na takvo što morala reagirati – makar praćenjem i izvješćivanjem ustavotvorca – dođe do izražaja. Međutim Ustavni sud RH teoretski bi se početkom prosinca mogao svesti na troje sutkinja i sudaca jer bi preostalih deset mjesta moglo ostati praznima zbog isteka mandata. Plenković je u pravu i kada kritizira Milanovićevo relativiziranje ruske vojne i ine agresije na Ukrajinu, ali Milanović je dosljedan kada u pojedinim situacijama ne želi aktivirati hrvatske vojnike. Boško Picula za tportal

22.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Bivši ukrajinski veleposlanik Levčenko: Ispada da Kina, Sjeverna Koreja i Iran daju više pomoći Rusiji nego cijeli kolektivni Zapad Ukrajini (Nacional)
  • Policija: Ante Ćorušić poginuo je pri padu s visine od osam metara, nema tragova kaznenog djela (Nacional)
  • Anušić objavio deklasificirane dokumente NATO-a. Dio osoblja možda će ići u Ukrajinu (Index), Anušić u Saboru: SDP imao klasificirane podatke, tu ima posla i za SOA-u (N1)
  • Zašto Bitcoin stabilno raste? Dižu ga očekivanja da će Amerikanci ponovno izabrati Trumpa (Forbes)
  • Zastupnice oštro reagirale na Zekanovićev seksistički ispad prema Daliji Orešković: “Zgrožene smo, iako ne i iznenađene” (N1)
22.10. (22:00)

Kad dijete drži cijeli sustav za taoca

Bivša ministrica: Pravilnik, koji je odbijen prije pet godina, imao bi rješenje za ovu situaciju

Podsjetimo: prvo se cijeli razred ispisao iz jedne zagrebačke škole jer roditeljima nitko nije odgovorio na brojne upite vezane uz slučaj dječaka koji maltretira ostale učenike, da bi sada u drugoj školi djeca bojkotirala nastavu, što je odgovor roditelja iz te druge škole nakon što je prekršen dogovor, i to tako da se problematično dijete vratilo u školu nenajavljeno. Osim pitanja tko im je uopće tako nešto mogao obećati, kao i to da se ne zna kako bi tom djetetu omogućili obrazovanje na koje ima pravo ako ne bi pohađao školu s drugom djecom, evidentno je da ni ministarstvo ni škola nemaju rješenje kako zaustaviti nasilje. Bivša ministrica Divjak ističe kako bi Pravilnik o radu s djecom koja su u riziku, da je prihvaćen još 2019. sada imao rješenje za ovu situaciju – s propisanim odgovornostima i posljedicama za one koji ne bi napravili svoj dio posla, kao i za roditelje. Index… Večeras je održan i prosvjed roditelja: Jučer je na nastavi ostalo jedno dijete s tim dječakom. Čije je to dijete, mi to više ne znamo niti nas je briga, ali mi ne možemo dopustiti da dijete mijauče, gura olovke u utičnice i slično pod nastavom. Index

22.10. (21:00)

Svijet ženskim očima

Revija filmova koje podižu svijest o položaju žena u društvu

Prikazat će se 13 hvaljenih filmova koje su odreda režirale žene, a koji se bave temama u čijem su središtu žene i njihovi problemi. To su filmovi koji su prikazani na najvećim svjetskim filmskim festivalima, mnogi od njih osvajali su nagrade i svojim prikazom aktualnih događaja podizali svijest o položaju žena u društvu. Revija filmova „Tjedan redateljica“ održat će se od 23. do 30. listopada i to u Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu te u CineStar kinima u Rijeci, Splitu i Osijeku. Nacional

22.10. (20:00)

Životna uloga

What’s up Japan?: Gejše su zabavljačice koje rade 24 sata

Ljudi često misle da se lijepo odijevam i glumim te da se nakon tih rituala vraćam svom uobičajenom životu žene. Često misle da se bavim nekim drugim zanimanjem tijekom dana. Voljela bih im reći da je posao gejše naporniji od drugih poslova. Radimo 24 sata i vrlo smo zaposlene. Ujutro odlazimo na obuku, a poslijepodne počinjemo s ritualima do ponoći. Svaki dan radosno obavljamo svoj posao. Uživamo u njemu – otkrila je jedna gejša tajne svog posla Goranu Miliću u četvrtoj epizodi dokumentarnog serijala. U bivšoj japanskoj prijestolnici Kyotu to je bila profesija, ali u Nagoyi je druga praksa. Ondje su lokali gdje su djevojke slobodnije, gdje će se popiti skupi francuski šampanjac, možda i otići nakon toga u hotel, što se tolerira, premda je prostitucija u Japanu zakonom zabranjena. HRT

22.10. (19:00)

Bitna je količina

Razina kofeina u krvi mogla bi imati pozitivan učinak na mršavljenje i dijabetes

Razina kofeina u krvi mogla bi utjecati na tjelesnu masnoću i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, pokazalo je istraživanje koje su zajedno proveli švedski Institut Karolinska, Imperial College iz Londona i Sveučilište Bristol. Napitci s kofeinom, a bez kalorija, mogli se koristiti za smanjenje razine tjelesne masti, no potrebna su dodatna istraživanja. “Genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi povezane su s nižim indeksom tjelesne mase i masom cijelog tijela”, objašnjavaju znanstvenici u istraživanju. Važno je također imati na umu da nisu svi učinci kofeina na tijelo pozitivni, što znači da treba biti oprezan kada se procjenjuju dobrobiti konzumacije. Nacional

22.10. (18:00)

Sami svoji investitori

Moguće rješenje stambenog pitanja: Moći će graditi stanove na gradskom zemljištu uz povoljnu naknadu

U tom modelu građani se udružuju i zajednički vode proces izgradnje stambene zgrade u kojoj namjeravaju živjeti. Izgrađena zgrada je u vlasništvu zadruge, a njezini članovi upravljaju imovinom koja je vlasništvo zadruge te imaju pravo korištenja stambenih i zajedničkih prostora u skladu s ugovorom. Stanarsko pravo je doživotno, s mogućnošću nasljeđivanja, stoji u obrazloženju mjere koje je objavio Grad Pula. Vezano za same troškove izgradnje, oni su smanjeni zbog niske (sufinancirane) naknade za pravo građenja, „što rezultira i priuštivim stanovanjem. Na taj način nema profita za investitora te su stambene zgrade mnogo jeftinije nego što bi to bilo na tržištu“, objašnjava se za Forbes.

22.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Počeo novi bojkot nastave u zagrebačkoj školi. Danas više od 1000 učenika ni u matičnoj ni u područnoj školi neće doći na nastavu odlukom Vijeća roditelja zbog toga što se jučer u školu nenajavljeno vratio učenik problematičnog ponašanja, ravnatelj podnio ostavku (N1)
  • Julija Navaljna, udovica ruskog opozicijskog čelnika Alekseja Navaljnog, rekla je u ponedjeljak da će se kandidirati na ruskim predsjedničkim izborima jednom kad Vladimir Putin više ne bude na vlasti (Nacional)
  • Ljudi suosjećaju s AI botovima kad ih se isključuje iz igre (Bug)
  • Blade Runner inspirirao Elona Muska za izgled robotaksija, produkcijska tvrtka podiže tužbu protiv njega (N1)
  • Otvara se autocesta Zagreb-Sisak. Pogledajte fotografije iz zraka (Index)
22.10. (16:00)

Gdje god nam bili, pivili

Pivo otkriveno još u Mezopotamiji, prve su ga proizvodile žene

Negdje oko 6000 godina prije Krista u Mezopotamiji uzgajale su se žitarice od kojih se proizvodilo ovo piće koje se širilo od Babilona, Egipta preko Rimskog carstva cijelom Europom. Prvo pivo proizvodile su žene i to se nastavilo do srednjeg vijeka, kada tu radinost preuzimaju muškarci. Otkrićem kvasca proizvodnja kreće u novom smjeru, a dolaskom parnog stroja industrijalizacija omogućava proizvodnju lager piva. Ovo današnje, otkrila je, se vrlo razlikuje od onog iskonskog koje se pravilo od žitarica i vode te pilo na slamku, dok se danas u njega dodaje hmelj koji je omogućio dulje skladištenje i transport na duže relacije. Agroklub

22.10. (15:00)

Jadni dupini :(

Mikroplastika pronađena u izdahu dupina: Ove se opasne čestice šire zrakom i na područja bez zagađivača

Nije više tajna da je mikroplastika svuda oko nas. No prvi put, kako izvještava The Guardian, pronađena je i dahu dupina. Studija, objavljena u časopisu Plos One pokazala je kako ovi morski sisavci udišu potencijalno štetne zagađivače dok izranjaju na površinu. Istraživački tim iz SAD-a prikupio je uzorke izdahnutog zraka 11 dupina s dvije lokacije: iz zaljeva Sarasota na Floridi i zaljeva Barataria u Louisiani. Mikroplastika je pronađena u izdahnutom zraku kod svih 11 dupina. Iako se već neko vrijeme istražuje utjecaj mikroplastike na ljudski respiratorni sustav, dosad je malo studija bilo provedeno na divljim životinjama. Kako dupini imaju puno veći kapacitet pluća od čovjeka i udišu veće količine zraka, znanstvenici su zabrinuti kako bi mogli biti izloženi većim količinama mikroplastike nego čovjek. Green

22.10. (14:00)

Bit će još više radova

Klimatske promjene djeluju i na ceste

Cestovne površine i parkirališta također se više troše i oštećuju zbog vremenskih prilika. Vezivo koje se koristi u asfaltu obično se miješa po narudžbi za svaku klimatsku zonu, ali neke starije površine sada su pogođene dosad nezabilježenim vremenskim (ne)prilikama, odnosno ekstremima koji postaju dio svakodnevice. Vlasti u gradovima u cijelom svijetu primjećuju porast rupa na cesti i propadanje cesta, piše Bloomberg. Podaci SITE Technologies, tvrtke koja koristi umjetnu inteligenciju za procjenu materijalne štete, otkrili su da tipično površinsko parkiralište zahtijeva oko dolar po kvadratnom metru troškova održavanja tijekom desetljeća. No, sada ta cijena raste, negdje i do pet dolara. Revija HAK

22.10. (13:00)

Kozmički horor

Magnetsko polje našeg planeta važno je zbog očuvanja života od kozmičkih zraka, polovi na njemu se svakih par sto tisuća godina mijenjaju i stvaraju – zvukove

Geomagnetski polovi Zemlje u povijesti su zamjenjivali svoje položaje prosječno svakih 200.000 do 300.000 godina. Ovi preokreti izazivali su poremećaje u zaštiti života na Zemlji od kozmičkog i solarnog zračenja koju pruža magnetsko polje. Zadnji se dogodio prije oko 40 tisuća godina. Iako nema jasnog predviđanja kada će se sljedeći put dogoditi preokret, neki znanstvenici spekuliraju da bi on već mogao biti u tijeku, jer magnetsko polje trenutno slabi, osobito u području Južnog Atlantika. U novoj kreaciji europski geoznanstvenici mapirali su tzv. Laschampsov događaj i predstavili ga koristeći prirodne zvukove, poput škripanja drveta i sudara stijena. U tu svrhu kombinirali su satelitske podatke s dokazima o kretanju linija magnetskog polja na Zemlji. Što otprilike zvuči… ovako. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

22.10. (12:00)

Prije doprinos satiri

Rašeta: Porez na nekretnine kao ‘doprinos domovini’

Porez na nekretnine bi trebalo nazvati “doprinos domovini“!? Ovu genijalnu fiskalno-lingvističku inovaciju predsjedničkom kandidatu savjetovali su “neki ljudi”. Osnovano sumnjamo da su to bili trojanci u Primorčevoj kandidaturi. Pa to zvuči kao gola zajebancija napaćenog naroda – “doprinos domovini”! U osam i pol godina mandata Andrej Plenković nije proveo ni jednu jedinu tzv. strukturnu reformu; sve se svodi na mijenjanje poreza, doprinosa, tehniciranje, žongliranje itd., no ideja o “doprinosu domovini” doista je dubok pad, nakon kojega slijedi duboko oranje po poljanama satire. Jedini doprinos domovini bilo bi – smanjenje poreza, podizanje efikasnosti javnog aparata, digitalizacija (kompjutere i algoritme ne možete “podmazati”), racionalizacija i sl. Ukratko, Dragan Primorac morao bi mijenjati savjetnike ili ambiciju – uz ovakve akrobacije ne bu dopeljal svoja kola do Pantovčaka, strm je uspon do tog brda. Boris Rašeta za Novosti.

22.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Izrael: Hezbolah skriva 500 milijuna dolara u kešu i zlatu ispod bolnice u Bejrutu (Index)
  • Moldavci na izuzetno tijesnom referendumu odabrali EU, ali Rusi neće odustati (Index)
  • Sjeverna Koreja poslala 1500 specijalaca da se bore u Ukrajini? Poslali ih navodno na daleki istok Rusije na obuku i “aklimatizaciju”, u Južnoj Koreji kažu da su časnike prepoznali uz pomoć umjetne inteligencije (Index, tportal)
  • Sveučilište i Boras izgubili na sudu, tužili bivšu ministricu Divjak zbog izjava u TNT-u (N1)
  • Japanac nevin proveo 58 godina u zatvoru. Policijski šef mu stigao doma i naklonio se (Index)
  • Harris ili Trump: ove države bi mogle biti jezičac na vagi – Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania, Wisconsin, zasad je, prema anketama, Trump u prednosti (DW)
22.10. (10:00)

Umjesto apartmana, posadila je šumu – i sad učenici beru plodove znanja

Vizija koja je prodrmala obrazovanje: Šumska gimnazija u srcu Varaždina

Martina Pažur uložila je sve u kupnju Prve privatne gimnazije Varaždin i razvila obrazovni program temeljen na šumskoj pedagogiji. Učenici uče u prirodi, sade voćke i pripremaju se za zanimanja budućnosti. Škola, koja teži statusu zero waste do 2032. godine, postala je uzor u europskoj obrazovnoj zajednici. Forbes

22.10. (09:00)

Voljeli su ga i slijeva i zdesna

Filmom o najpopularnijem vođi KP Italije otvorili filmski festival u Rimu

Biografski film “Berlinguer – velika ambicija” redatelja Andree Segrea otvorio je ove srijede 19. rimski filmski festival, koji se održava od 16. do 27. listopada. Bolje mjesto od Rima za premijeru filma o vođi Komunističke partije Italije Enricu Berlingueru, posebno ima li se na umu da film obrađuje razdoblje političkog djelovanja i privatnog života od 1973. do 1978. godine, teško da postoji. On je najpopularniji generalni sekretar partije koju je reformirao, stvorio eurokomunizam i s demokršćanima postigao povijesni kompromis. Berlingueru danas poštovanje u Italiji nerijetko odaje i vladajuća neofašistička desnica. Za desnicu je Berlinguer rasni političar koji je dao život za svoja politička uvjerenja (umro je od izljeva krvi u mozak koji je dijelom vjerojatno prouzročilo i njegovo političko djelovanje), a takva spremnost na samožrtvovanje u očima desnice i njenog koncepta herojskog potiskuje ideološke razlike. Više o povijesti, gotovo ništa o filmu govori Tihomir Ponoš za Novosti.

22.10. (01:00)

Rest in power

Umro Paul Di’Anno, prvi pjevač Iron Maidena

Njegova karijera započela je u drugoj polovici 1970-ih kada je postao dio londonske glazbene scene, no prava slava stigla je tek s dolaskom u Iron Maiden 1978. godine, s kojim je snimio debitantski album. Di’Anno je bio prepoznatljiv po sirovom, punkerskom stilu pjevanja, što je donijelo specifičnu energiju ranom zvuku benda. Preminuo je danas, sa 66 godina, a Index se prisjetio kako je prije nekoliko godina živio u Zagrebu. U hrvatskoj metropoli je proslavio i 64. rođendan, a održao je te godine i koncert. Naime, Di’Anno se u Hrvatskoj liječio nakon operacije koljena koja su mu počela otkazivati nakon sepse i infekcije MRSA-om. Živio je u domu za starije i nemoćne Medisal, u zagrebačkoj Dubravi.  “Ovdje je sjajno. Imam sve što poželim. Svaki sam dan sve bolje. Vaši su stručnjaci jedni od najboljih”, rekao je za Jutarnji list. Opraštaju se od njega i na Forumu.

22.10. (00:00)

Brze i kratke

  • U ponedjeljak je nastavljena sjednica saborskog Odbora za obranu na temu upućivanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacije, misije i druge aktivnosti u inozemstvu, među kojima je i sporna misija NSATU za koju je predsjednik Republike odbio dati prethodnu suglasnost, nastao problem oko Kundida koji nije došao na sjednicu (N1), kažu da će doći čim zatvore sjednicu za javnost jer tu ima i tajnih informacija, Anušić objavio izvješće
  • Hossein Salami je novi izraelski neprijatelj broj 1: Kontrolira nuklearni program Irana i ima jedan cilj – izbrisati Izrael s karte (Večernji)
  • Na Pelješkom mostu otkrivene mikropukotine, oglasili se i stručnjaci: ovakve pukotine tipične su za betone visoke čvrstoće te nisu alarmantne za sigurnost mosta (N1)
  • Slavni reper 50 Cent odlučio je prekinuti svoju šutnju na račun glazbenog mogula P Diddyja, rekavši da o tome priča već 10 godina. Dao intervju za People (tportal)
  • Damir Radić se pita gdje je nestao talent u novom filmu Danisa Tanovića: “Ovo mu je uvjerljivo najslabiji rad” (Novosti)
21.10. (23:00)

Kvaka 22

Državna procedura oko potpora za solarne panele izazvala val nezadovoljstva

Iako je država raspisala natječaj za dodjelu sredstava za postavljanje i već postavljene fotonaponske ćelije na krovove kuća, neki građani, koji su se prijavili na njih, nisu prihvaćeni iz neshvatljivih razloga, navodno zbog nepotpune dokumentacije ili drugih neispunjenih uvjeta. Koliko je stvar apsurdna, dokazuje primjer jednog majstora koji je ženi kojoj je postavljao fotonaponske ćelije na kuću rekao da se nema smisla prijavljivati na njih ako nema vezu. Povjerovala mu je jer ni sam nije uspio dobiti potporu, „mada sve te procedure i dokumentaciju ima u malom prstu“. Dugo je tako u RH pojam suvremene energetske demokratizacije bio ono što narod obično naziva „misaona imenica“. Uslijed toga nisu mogle zaživjeti ni građanske energetske zadruge, ali se profitno ulaganje u vjetroparkove i solarne elektrane, zbog povlaštenog statusa ulagača i javno subvencionirane otkupne cijene njihove energije, svrstavalo među najbolje komercijalne poslove u Hrvatskoj. DW

21.10. (22:00)

Opet oni laminati, ili kako se već zovu

Sljedbenici teorije vjeruju da postoji tajna, moćna elita koja pokušava oformiti totalitarnu vladu koja će kontrolirati svjetsku populaciju, samo nitko ne zna gdje je

Sljedbenici te teorije zavjere vjeruju da postoji tajna, moćna elita koja pokušava oformiti totalitarnu svjetsku vladu. Smatraju da u rukama drže golemu, zapravo neobjašnjivu političku i ekonomsku moć kojom provode distopijsku međunarodnu upravljačku strukturu koja će im omogućiti potpunu kontrolu nad globalnim stanovništvom. Svoj utjecaj navodno šire putem medija i tajnih civilnih udruga. Oni koji su protiv režima Novog svjetskog poretka bit će uhićeni i porobljeni. Korijeni ovog vjerovanja koje je kroz desetljeća mijenjalo snagu utjecaja na društvo i koje se na koncu stopilo s ekstremističkim idejama, sežu u povijest, od pojave masona i iluminata preko rađanja antisemitskih ideja do konzervativnih organizacija povezanih s političkom desnicom. Još su pokreti s kraja 19. i početka 20. stoljeća počeli širiti antisemitske narative prema kojima su Židovi organizatori globalnih događaja i kriza te “odgovorni za stvaranje nadnacionalne, globalne vladajuće strukture sa zlim ciljevima”. Analiza FBI-ja pokazala je da političke teorije zavjere mogu motivirati domaće radikale na kaznena djela i/ili nasilje. U posljednjem desetljeću Novi svjetski poredak i druge teorije zavjere navodile su se kao opravdanje za nasilje… Faktograf

21.10. (21:00)

Za svakoga ponešto

Još jedan raznovrstan koncertni tjedan: Alcest, Melvins Lite, Midge Ure, Žen, Maybeshewill…

Ovotjedno izdanje Kulturnog vodiča nudi čak osam sjajnih koncerata – od Alcesta danas do Žena, Trophy Jumpa i High5 u subotu. Sutra je dan za Vintage, gdje sviraju Melvins Lite, ekipa koja se sastoji od članova Melvinsa i grupa oko Mikea Pattona. Srijeda je dan za Pharmakon u Močvari, a četvrtak za Cherubse na istom mjestu zločina. U isto vrijeme, na drugom mjestu dolaze Maybeshewill, a u subotu birajte između Močvare, Attacka i Boćarskog doma. Nastupaju High5, Žen i Trophy Jump. tportal nije spomenuo Midge Ure u Tvornici… ako idete na nešto od toga, javite se na Forum, ostavite komentar.

21.10. (20:00)

Ante Ćorušić pao je s 8 metara visine, sa stepenica koje vode do njegovog ureda

Bio je predsjednik Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju. Po struci ginekolog, poziciju ravnatelja dobio je na prvoj sjednici Karamarkove vlade 28. siječnja 2016. godine. Dok nije postao ravnatelj najveće bolnice u Hrvatskoj, vodio je HDZ-ov odbor za zdravstvo i figurirao kao sigurni budući ministar zdravstva. U fokus javnosti tako je dospio uz slučaj Mirele Čavajde, a poznat je i iz dva slučaja operativnih zahvata – u jednoj je bila ostavljena gaza u pacijentici, a drugoj pacijentici je izvađen zdrav jajnik. Iza njega je i incident u kojem je pucao po kvartu iz pištolja nakon obiteljske svađe (Index).

Ćorušić je neko vrijeme bio stranački vrlo aktivan, a mnogi su ga smatrali jednim od glavnih ljudi preko kojih katolička crkva ostvaruje svoje utjecaje u hrvatskom zdravstvu poglavito na prijepore oko zakonskih promjena vezanih uz pobačaj. Jutarnji Ćorušić je navodno pao sa stepenica upravne zgrade KBC-a Zagreb, u čijem prizemlju je Konzumova trgovina. Te stepenice vode do njegova ureda, s tim rupama u koje noga lako propadne, kaže jedna od liječnica. Večernji

21.10. (19:00)

Fizičko skrolanje

Umjetnički maraton po galerijama: ‘brzinski’ obilazak izložbi u raznim galerijama

Manifestacija Reli po galerijama, održana ove subote, 19. listopada ponovno je pokazala svoju vrijednost kao jedinstven kulturni događaj koji povezuje publiku s umjetničkim prostorima na inovativan način. Veliki broj posjetitelja uživao je u obilasku galerija  i raznolikim izložbama koje su obuhvatile radove 36 umjetnika svih generacija, a posebno se ističe činjenica da su mnogi sudionici uspjeli obići svih 15 galerija. Nova mobilna aplikacija za obilaženje galerija, u koju se registriralo više od 400 korisnika, povećala je uključenost posjetitelja i pokazala se kao koristan alat za lakše praćenje rute i informiranje o izložbama u svakoj galeriji. Journal

21.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić pao u bolnici i poginuo (Index), pao s požarnih stepenica koje se nalaze na upravnoj zgradi KBC-a  (Index)
  • Puhovski o misiji NSATU: Milanović sve može riješiti jednim dopisom, ali mu odgovara slabljenje Plenkovića u Saboru (Nacional, N1)
  • Prosječna neto plaća u Hrvatskoj 1324 eura (Danica)
  • Polovina Moldavaca glasala je “za” na nedjeljnom referendumu o aspiracijama zemlje za članstvo u EU, velika je to stvar s obzirom na ruske pritiske (HRT)
  • Zekanovićev seksistički ispad: Vizauliziram Daliju Orešković u krevetu pokrivenu hrvatskom zastavom (N1)
21.10. (17:00)

Sagledavanje cjeline u holističkom svjetlu

Basara: Beda celine

Kla­si­č­na me­di­ci­na bo­le­st sa­gle­da­va kao po­se­ban en­ti­tet, kao ne­ki re­me­ti­la­č­ki fa­k­tor ko­ji de­vo­j­ka­ma sre­ću kva­ri, za ra­zli­ku od ho­li­sti­č­ke me­di­ci­ne, ko­ja bo­le­šči­ne sa­gle­da­va kao spo­lja­šnje ma­ni­fe­sta­ci­je di­s­fu­n­k­cio­nal­nos­ti ce­li­ne or­ga­ni­z­ma. I sa­da si­la­zi­mo u sa­mo sr­ce ho­li­sti­č­ke ta­me, na pi­ta­nje od 1.000.000.000 svih ko­n­ve­r­ti­bi­l­nih va­lu­ta: za­što je u Sr­bi­ji uvek „ova­ko (ka­ko) ni­kad ni­je bi­lo“ (a uvek je ma­nje-vi­še isto).

Na­pred na­pi­sa­nim sam in­si­nui­rao da be­sko­na­č­na se­ri­ja sr­bi­jan­skih di­s­fu­n­k­cio­nal­nih i de­stru­k­ti­v­nih au­to­ri­tar­nih re­ži­ma – je­dva dva­put na­kra­t­ko pre­ki­nu­ta – ko­ji su u svim vre­me­ni­ma i alo­tro­p­skim mo­di­fi­ka­ci­ja­ma bi­li te­ška mu­ka du­hu ot­pri­li­ke po­lo­vi­ne sr­p­skih po­pu­la­ci­ja – mo­žda ima ne­ke ve­ze i sa de­lo­vi­ma po­pu­la­ci­je ko­ji­ma su re­ži­mi mu­ka du­hu. Spo­znaj se­be! Ne­ma bo­ljeg re­ce­p­ta za br­zo re­še­nje svih pro­ble­ma. Ne­vo­lja je što ma­lo ko uo­p­šte že­li da spo­zna se­be, jer ono što bi spo­znao, kad bi sti­snuo mu­da da spo­zna, pas s ma­slom ne bi mo­gao po­je­sti. Ako je ta­ko sa po­je­di­n­ci­ma, vi vi­di­te ka­ko je sa dru­štvom ko­je ni­je ni zbir svo­jih de­lo­va, ne­go na­su­mi­č­no ma­č­je je­ba­li­šte. Svetislav Basara

21.10. (16:00)

Računaj sad da poslije ne moraš

Kakvi su prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova

Dobrovoljni mirovinski fondovi prikupljaju novčana sredstva uplatama na osobne račune članova fonda i ulažu ta sredstva sa svrhom povećanja vrijednosti osobnog računa fonda kojim će se kupovati mirovina u fazi isplate mirovine iz trećeg mirovinskog stupa. Stoga je važno odabrati mirovinski fond koji bi nam mogao prikupiti što više sredstava na našem osobnom računu, odnosno osigurati što veću mirovinu. Naravno, do sada ostvareni prinosi nisu garancija ostvarivanja budućih prinosa, ali ipak mogu dati naslutiti neke trendove. Za izlazak iz članstva u fondu i prijenos sredstava u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo obračunava se i naplaćuje izlazna naknada od ukupnog iznosa na osobnom računu fonda u visini od 1,75 posto. Tako bi za prijenos iznosa od recimo 50.000 eura platili 875 eura… kažu na Savjetima.

21.10. (15:00)

Iz serijala 'trovačnice'

Gastro tražilica: Najgore ocijenjeni restoran u Hrvatskoj… s razlogom

Miro iz Gastro Tražilice otišao je vidjeti zašto je jedan restoran, i to iz Pule, najgore ocijenjen, kako na Tripadvisoru, tako i drugdje. Na ćevapima je pronašao nekakve dlačice, ajvar je, kaže, imao okus po trulom povrću, loše mu je bio pripremljen rižoto, pommes frites se izgleda pržio na već korištenom ulju, a puno boljeg okusa nije ni bolonjez… Tu se ne radi o gastro zamci za turiste, već o prevari…

21.10. (14:00)

Objektivna povijest

Pilsel: 20 godina ogromnog doprinosa Documente i Vesne Teršelič

Kako je istaknuto, ključni je razlog ovoga nastojanja iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije tako i post-jugoslavenskih društava.

Od svog osnutka ”Documenta” doprinosi razvijanju individualnih i društvenih procesa suočavanja s prošlošću u izgradnji održivog mira u Hrvatskoj i široj regiji produbljujući javni dijalog i inicirajući debate o javnim politikama koje potiču suočavanje s prošlošću, prikupljajući podatke, objavljujući istraživanja o ratnim događajima, ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava, te prateći sudske procese na lokalnoj i regionalnoj razini kao doprinos poboljšanju sudskih standarda i prakse u suđenjima za ratne zločine.

Planiraju objaviti popis svih žrtava do 30. godišnjice ”Oluje” a nakon toga i ”Hrvatsku knjigu mrtvih” (dokumentiranje ljudskih gubitaka) koja će obuhvatiti sve žrtve rata vezane uz naš teritorij od početka Domovinskog rata.

Već sada Documenta ima važnu arhivu u obliku intervjua (video i audio) a istraživačima se nudi i sređene arhive Antiratne kampanje Hrvatske i GOLJP-a. Tu je i praćenje suđena za ratne zločine (preko 400 kaznenih predmeta), što je također velika arhiva. Drago Pilsel za Autograf

21.10. (13:00)

Tanka je granica između "treba mi još jedna" i "jedne previše"

Kava – ljekoviti poticaj ili nezdrava ovisnost? Ima brojnih prednosti, ali…

Ako barem malo pamtite gradivo biologije iz srednje škole, možda ćete se sjetiti da glavnu „energetsku valutu“ našeg organizma predstavlja molekula zvana adenozin trifosfat (ATP). Ona se u tijelu koristi za kontrakciju mišića, generiranje i prijenos živčanih impulsa i osiguravanje energije za kemijske sinteze u stanicama. On, poput kofeina, ima izravan utjecaj na to koliko smo tjelesno ili mentalno razbuđeni ili umorni. Kofein se u nekim znanstvenim krugovima već duže vrijeme predlaže kao mogući tretman za poremećaje pamćenja, a povezuje ga se i s nižim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti. Ima pozitivnu ulogu i kod smanjenja aritmija, a dobar je i za metabolizam. Tamna strana kave je ovisnost jer utječe na dopaminski sustav, i to slično kao i kokain. Može povisiti krvni tlak i povećati broj otkucaja srca, a važan je i način uzgoja – jer neke kave u sebi mogu sadržavati i pesticide… Igor Berecki za Bug

21.10. (12:00)

Brze i kratke

  • SAD u panici zbog izraelskih planova: Istražuju tko je procurio povjerljive dokumente, otkriveno i što u njima piše – jedan od dokumenata pokazuje izraelske planove o premještanju streljiva, dok drugi opisuje vježbe zračnih snaga, odnosno pripreme projektila (N1)
  • Europske zalihe plina stabilne, azijska potražnja snažno raste (Lider)
  • Lijek za srce od otrova pauka kreće u klinička ispitivanja (Bug)
  • Kazneni zakon i prekršaji u prometu: kazna zatvora može se zamijeniti radom za opće dobro, i to jedan dan s dva sata rada, isto je i s novčanom kaznom. No, prekršajni zakon ne poznaje mogućnost takve zamjene (Revija HAK)
  • Satirični pregled tjedna: Umirovljenici diljem Zagreba napuštaju svoje stanove, čim su čuli da će za 6 godina iznajmljivanja dobiti po 42.000 eura (Večernji)
  • Hajduk dobio Slaven Belupo 0:2, utakmica ponovno nije bez kontroverzi. Slavenu poništena dva gola zbog zaleđa, a Hajdukov drugi gol nije poništen unatoč spornoj situaciji u kojoj je igrač Slavena zaradio blagi potres mozga, nakon kontakta s Hajdukovim Diallom (tportal)
21.10. (11:00)

Kad otvorena vrata postanu sigurnosni izlaz

Starešina: Neodgovorni politički eksperiment s ljudima i državnim granicama očito se bliži kraju

Jedan od istinskih motiva za otvaranje granica masovnom dolasku izbjeglica/migranata bio je nedostatak radne snage u zapadnim europskim državama, poglavito u Njemačkoj. Humanitarna kriza zbog rata u Siriji bila je donekle motiv, ali velikim dijelom i pokriće za masovni ‘uvoz‘ ljudi, mahom iz muslimanskih zemalja, bez provjere i bez kontrole, koji je otvorila bivša njemačka kancelarka Angela Merkel. Jesu li tako Njemačka i druge zapadnoeuropske zemlje riješile problem nedostatka radne snage u svome gospodarstvu? Djelomično i kratkoročno. Danas više nije riječ o tome trebaju li granice članica EU-a biti otvorene prema ilegalnim migrantima, već kako iseliti one koji su u EU došli zahvaljujući ‘otvorenim vratima‘, a nisu se integrirali u društvo i tržište rada, nego postaju sve veći problem državama primateljicama. Negativne posljedice ‘otvorenih granica‘ mnogo su veće: Stvorila je nesigurnost u svojim gradovima, proširila gradske četvrti u koje policiji nije uputno ulaziti, umnogostručila je kriminal iz antisemitskih pobuda, polarizirala je političku scenu… Višnja Starešina za Lider.

21.10. (10:00)

Bilo pa prošlo, skoro

Pregled tjedna: Plan Zelenskog za mir izaziva podjele; ubojstvo vođe Hamasa potresa Bliski istok

  • Plan Zelenskog za pobjedu: Ukrajinski predsjednik predstavio je ambiciozan plan za okončanje rata s Rusijom, izazivajući burne reakcije i kritike.
  • Napadi na meteorologe u SAD-u: Meteorolozi dobili prijetnje smrću zbog teorija zavjere o uraganu Milton.
  • Ubojstvo vođe Hamasa: Izrael ubio Jahju Sinvara, što potencijalno mijenja dinamiku sukoba u Gazi.
  • Bruxelles predlaže “povratne centre” za migrante: Razmatra se otvaranje centara za deportirane iz EU.
  • Kinesko-američke napetosti: Kineske vojne vježbe oko Tajvana povećavaju tenzije s SAD-om.
21.10. (09:00)

Da ti prisjedne vlasništvo nad još jednim stanom

Podstanari iz pakla: Policija tu previše ne pomaže, pravni stručnjaci ističu važnost dobrih ugovora i podnošenje tužbi

Mnogi vlasnici najprije pozovu policiju, ali to može ispasti najgora opcija. Policija vam u takvoj situaciji ne može pomoći osim ako podstanari remete javni red i mir. S druge strane, podstanar može reći policiji da vlasnik koji je došao u njegov stan remeti njegov posjed i u tom će slučaju vlasnik zaraditi prijavu. Tako je jedna vlasnica došla vidjeti u kakvom je stanju stan nakon poplave, da bi ju podstanarka prijavila za uznemiravanje, a u drugom je slučaju vlasnik stana završio u zatvoru jer je prijetio podstanaru koji osam mjeseci nije plaćao najam i režije. Pravni stručnjaci ističu važnost dobrog, solemniziranog ugovora, kao i podnošenje tužbe radi iseljenja. Index

21.10. (01:00)

U Trst po uvoznu robu

Jergović: Zašto nakon uvođenja eura odumiru zagrebačke tržnice?

Sredina i kraj listopada oduvijek su bili najuzbudljivije tržničko razdoblje u godini. Vrijeme je to kada se kiseli kupus, pa iz unutrašnjosti krenu FAP-ovi i tamići, do vrha puni odrubljenih kupusovih glava. Na tržnicama bi sredinom listopada svud naokolo bila i brda jabuka i krušaka, uglavnom starih sorti, dobrih za trap i za zimsko skladištenje. I bilo bi, naravno, na sve strane i grožđa. Sve do nedavno, na zagrebačkim je tržnicama bilo i domaćih jabuka, i dalmatinskog grožđa, kao i onog groznog kontinentalnog grožđa, koje nazivaju izabela. Bilo je svega čega i bilo i nekad, samo manje, oskudnije i nekvalitetnije.

Odumiranje zagrebačkih tržnica započinje u vrijeme kada dva-tri dominantna lanca prehrambenih trgovina preuzimaju cjelokupno tržište. Turistička monokultura sasvim je pokorila Dalmaciju, poticaji (mahom lažni i fiktivni) u poljoprivredi dodatno su korumpirali male proizvođače, iz Slavonije odavno na tržnice ne dolazi više ništa ili skoro ništa, a uvozna roba sa tržničnih štandova sve brojnijih nakupaca ne razlikuje se od robe u Konzumu, u Sparu ili u Plodinama. U osnovi, radnim danima sve manje je razloga da pođemo na tržnicu, pijacu, placu. A petkom i subotom, s tržnice, pijace, place vraćamo se razočarani. Miljenko Jergović

21.10. (00:21)

I sat rođenja govori nešto o nama

21.10. (00:00)

Brze i kratke

  • Država će iznajmljivati privatne nekretnine: Ako imate stan od 65 kvadrata, možete dobiti mjesečno 583 eura, podstanari će plaćati 350, a razliku će “pokriti” država (Poslovni)
  • Milanović: Spriječit ću političku otmicu SOA-e koju Plenković zloupotrebljava (Nacional)
  • Neovlašteno dijeljenje eksplicitnih fotografija bez pristanka, poznatije kao osvetnička pornografija, postala je gorući problem u Srbiji, uništavaju se životi brojnih žena i djevojaka, a kazni za one koje te slike i snimke dijele putem Telegram grupa nema (DW)
  • Promocija plus: Most preskočio Domovinski pokret čija se popularnost raskolila nakon njihove ‘šizme’, SDP je s novim predsjednikom malo porastao, Možemo je zadržao treću poziciju (tportal)
  • Najveći problemi preklopnih telefona: Top 5 mana za koje morate znati – manja izdržljivost, veća cijena, ne baš najudobniji položaj tipki, neuobičajen oblik zaslona, slabija kamera (tportal)
  • Katastrofalne poplave pogodile talijansku pokrajinu, Bologna pod vodom, ima i poginulih (Nacional)
20.10. (23:00)

Kvarovi koji te koštaju živaca i novaca

Najskuplji kvarovi na rabljenim automobilima

  1. Automatski mjenjač – Česti kvarovi mjenjača, posebno automatskih, mogu dovesti do izuzetno skupih popravaka, često iznad 6.000 eura.
  2. Zračni jastuk – Zamjena airbaga može biti izuzetno skupa jer zahtijeva promjenu niza drugih elemenata.
  3. Oštećeni okvir – Nakon teškog sudara, iskrivljeni okvir smanjuje sigurnost i često vodi do totalne štete.
  4. Motor – Teški kvarovi motora poput oštećenja ventila ili klipova mogu rezultirati ogromnim troškovima popravka.
  5. Dvomaseni zamašnjak – Zamjena kompleta spojke s dvomasenim zamašnjakom može koštati više od 1.300 eura

Revija HAK

20.10. (22:30)

Strah od zadnjih vozova

Bajaga u Areni: Poruka ‘Samo nam je ljubav potrebna’ zvučala je jednako banalno i naivno kao i u Lennonovo doba

Gledajući popis pjesama, čini se da je Bajaga imao zanimljiv koncept težišta na prvom albumu bez propuštanja svih onih hitova po koje je publika došla. Ne znam po što sam točno ja došao na koncert, vjerojatno sam imao želju da me te pjesme vrate u dane mladosti, prvih pijanki, prvih poljubaca i prvih slomljenih srca. Ako to nisam u potpunosti dobio, to nije zato što to nije moguće, naprotiv, jest moguće upravo zato što je apsurdno. I to nikako nije do gospodina Bajage, već do toga što su ti dani davno iza nas, kao što su i drugovi s kojim smo te pjesme slušali sad “rasuti po celom svetu”, a neki i onkraj njega. Sve stvari imaju svoje vrijeme, a mladosti je vrijeme u prošlosti. Ivan Laić za Ravno do dna

20.10. (22:00)

Priča o ljubavi obično ugnjavi

Novi Tanovićev film ‘Nakon ljeta’: Krave, more i Oscari

Dok film pokušava biti ‘malomišćanska’ nepretenciozna komedija uglavnom je dopadljiv, no kad odjednom odluči da želi biti intimna art drama o ljubavi sjebane žene i oženjenog muškarca, postaje nedorečen, dosadan i vrlo neuvjerljiv. Od svog osamostaljenja, preciznije još od prvog naslova hrvatski film počiva na jednom te istom triku kojega se zbog nedostatka kreativnosti besramno reciklira. Zamisao da se kroz pitku i laganu komediju smještenu u prekrasno i zamamno mediteransko ozračje naših otoka pokuša ubaciti ozbiljna drama i ozbiljne teme, da citiram nedavno preminulog kontroverznog pjevača: “Teoretski lepo zvuči, malčice je drukčije u praksi”. Luka Kesić za Ravno do dna.

20.10. (21:07)

Sponzorirana vijest

Upisi u STEAM radionice

Pridružite nam se i upišite se na naše najnovije radionice koje će vam otvoriti vrata u svijet znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike (STEAM)! Bez obzira na vaše interese, imamo nešto za svakoga – od financijske pismenosti, preko internetske sigurnosti, do programiranja LEGO robota. Ovo je idealna prilika za sve uzraste da steknu nove vještine i prošire svoje znanje u poticajnom i kreativnom okruženju.
Zašto se upisati?
Praktično učenje: Sve naše radionice kombiniraju teoriju s praksom, omogućujući vam da odmah primijenite stečeno znanje.
Vještine za budućnost: Razvijte ključne vještine koje će vam pomoći u svakodnevnom životu i budućim karijerama.
Zabava i interakcija: Radionice su osmišljene tako da budu interaktivne i zabavne, potičući timski rad i kreativnost.
Kako se prijaviti?
Prijave su otvorene, a broj mjesta je ograničen! Osigurajte svoje mjesto što prije i ne propustite priliku za nezaboravno iskustvo.

Prijavni obrazac i dodatne informacije možete pronaći na našoj web stranici UPISI
Ne čekajte – prijavite se već danas i krenite u avanturu učenja s nama!
20.10. (21:00)

Ali koje društvo nije takvo?

Vegetarijanka, roman nobelovke Han Kang: Kontroverzni roman o kojem će čitatelji žestoko raspravljati

„Vegetarijanka“, naime, uopće nije roman o vegetarijanstvu. Nejedenje mesa ovdje je doista samo metafora. Iako su neki strani kritičari, šokirani pričom o ženi koju obitelj zlostavlja jer se izgladnjuje a ona se ne buni nego to zlostavljanje apatično „prihvaća“, sve to pokušali objasniti kulturnim razlikama između istoka i zapada, esktremnom pristojnoću i neizražavanjem emocija što navodno karakterizira istočnjake, mislim da to nije slučaj.

Čini mi se da je „Vegetarijanka“ toliko uznemirujuća zbog sličnosti a ne razlika. Priča Han Kang ustvari je priča o institucionaliziranom nasilju: kulturna kohezija uvijek dolazi uz cijenu, normalnost je stvar dogovora – kako sama riječ kaže, nije normalno sve ono što odstupa od norme; od toga što zajednica zahtijeva, a ne kako zaista jest. Južnokorejsko društvo opisuju kao visoko uređeno i skladno, no društveni sustav, da bi se održao, zahtijeva veliku količinu strukturnog nasilja. Najbolje knjige

20.10. (20:00)

Oni su pobjegli, makar na kratko

Nedjeljom u 2: Boris Trupčević i Vojislav Mazzocco o promjeni poslova i bijegu od surovog svijeta

Je li moguć bijeg od stvari, događaja i osoba koji nas opterećuju? O tome u Nedjeljom u dva svjedoče ljudi koji su ostavili dosadašnje karijere i otišli u nepoznato. Trupčević je bio dugogodišnji glavni urednik i predsjednik uprave 24sata. U emisiji je pričao o hodočašću na Camino de Santiago te kako se nordijskim hodanjem pripremao za to. Pričao je o stresnom poslu u novinarstvu i razdoblju kada je postalo evidentno da tiskani mediji propadaju. Drugi gost Vojislav Mazzocco bio je trn u oku brojnim političarima kao novinar Indexa, sada se bavi skupljanjem boca u skladištu i kaže da je sretan. Tijekom rada u medijima pao je u depresiju, kaže da je dvije godine ležao u krevetu. Na Indexu je doživio burnout. Portali su kao jedna zvijer koju treba stalno hraniti. A ja sam još radio manje od drugih, a radio sam puno. Ljudi koji tamo izdrže, to je posebna vrsta ljudi. A tu je i imposter sindrom o kojem se sve češće govori. HRT… promjenu formata komentiraju i na Forumu

20.10. (19:00)

Nije bitno što kažu, već što izostavljaju

Beck: Plaće su nam najviše u povijesti, ali takve su nam i cijene hrane i stanovanja

Istovremeno kad Tomašević najavljuje nove kapitalne gradnje po Zagrebu predsjednik Vlade i Sabora tumače da su nam „plaće najviše u povijesti, zaposlenost najveća, kreditni rejting najviši u povijesti“, što je i istina i manipulacija. Tu bi izjavu trebalo relativizirati tako da se kaže da su i cijene hrane i stanovanja najviše u povijesti, da trećina umirovljenika živi na rubu siromaštva i da je zaposlenost potpuna jer se iseljavamo i izumiremo pa nema tko raditi. Još bi se bolje ta samohvala relativizirala kad bi se provjerilo kakve bi bile plaće, zaposlenost i rejting da nemamo trideset godina nesposobne, korumpirane i kradljive vlasti. Nije mi toliko smiješno Jandrokovićevo i Plenkovićevo busanje u prsa, nego što se smatraju vrhuncem povijesti. Gradonačelnik Zagreba planira četverotračne ceste u gradu u kojem je lani umrlo dvije tisuće ljudi više nego što se rodilo; na isti način vlada misli da je na vrhuncu povijesti, iako se prošle godine rodilo 20 000 ljudi manje nego što je umrlo. Imamo vodstvo koje ne vidi da je slijepoj ulici. Boris Beck za Večernji (čiji članak možete pročitati i na Narodu).

20.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Sjeverna Koreja poslala vojnike Putinu? Stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić: To su jadnici kojih se Kim rješava (HRT, Index)
  • Hrvatska ima 131 kamenolom opasan za ljude i okoliš, niti jedan se ne koristi, osim poneki ilegalno, dobar dio njih se pretvorio u odlagališta otpada, a lokalne jedinice uglavnom ignoriraju sanaciju koja bi se trebala provesti po nalogu države, Jutarnji pita je li i kod nas moguće da nam se dogodi Jablanica
  • Ivo Sanader na austrijskim računima ima 1,3 milijuna eura, taj je novac trebao biti još prije dvije godine isplaćen Hrvatskoj zbog presude u procesu Fimi-media, ali sve se opstruiralo, Nacional otkriva kako se priprema teren za prijevremeno puštanje bivšeg premijera na slobodu
  • Održan prvi Festival mandarina u Opuzenu (HRT)
  • Vlado Kreslin u Tvornici kulture – mali bogovi nakon divljeg boga (Nicka Cavea) (Ravno do dna)
20.10. (17:00)

S porukom sponzora

Ivančić: Ruse na vrbe!

Ako se u nekim medijima konstatira kako premijer Plenković, ministar Grlić Radman i gradonačelnik Franković besramno obmanjuju javnost kada tvrde da je predizborna kampanja Zorana Milanovića financirana ruskim kapitalom, to je nepobitan dokaz da su spomenuti mediji financirani ruskim kapitalom. S obzirom na to da, ne računajući Srbe, Rusa u Hrvatskoj skoro da i nema, unutar zemlje Vrhovni Neprijatelj djeluje preko ruskih plaćenika. Broj ruskih plaćenika u Hrvatskoj nije precizno definiran, no, generalno uzevši, ima ih onoliko koliko ih treba biti. Koliko ruskih plaćenika u Hrvatskoj treba biti određuje CK HDZ na čelu s gosp. Plenkovićem, ovisno o trenutnim političkim potrebama. Trenutne političke potrebe takve su da ruskim plaćenikom treba smatrati svakoga tko premijera Plenkovića krivo pogleda. Viktor Ivančić predstavlja projekt Redefiniranja vrhovnog neprijatelja Republike Hrvatske, za Novosti.

20.10. (16:06)

Sponzorirana vijest

Microsoft Office 2024 je stigao, sad je najbolje vrijeme za uzeti jeftini Office 2021 i Windows 11 već od 11 € na Keysfanu!

Microsoft Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Keysfan nudi originalnu licencu Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

62% popusta na Microsoft Office uz promo kod BKS62

50% popusta na Windows OS uz promo kod BKS50 

Windows plus Microsoft Office paketi – 62% popusta uz promo kod BKS62

Ostali softverski alati

20.10. (16:00)

Kad moje uši čuju muziku na struju, tad moje srce bije u ritmu melodije

Bajaga i Instruktori koncertom u Zagrebu proslavili 40 godina karijere

U sklopu turneje ‘Samo nam je ljubav potrebna’, Bajaga i Instruktori u subotu navečer održali su nastup u Areni Zagreb. Predgrupa im je bila YU Grupa. Fotke donose Jutarnji, tportal. Za slavljenički koncert, Bajaga i Instruktori pripremili su nešto dužu set listu od uobičajene, s 13 studijskih albuma (Index). Na izlasku su mnogi bili zatečeni policijskom akcijom alkotestiranja svakog vozača, nastala je gužva (24 sata), spominju to i na Forumu.

20.10. (15:00)

Skoro da i svira

Solarni kontejner: Sustav s 240 solarnih panela otvara se poput harmonike

Ova prijenosna solarna konfiguracija može se seliti ili postaviti fiksno na mjesto. SolarCont je dizajniran da stane u kontejner standardne veličine šest metara u duljinu, širok je 2,4 metra i visok 2,9 metara. Standardizirana veličina omogućuje da se solarni moduli premjeste na bilo koji dio svijeta pomoću kontejnerskih brodova, teretnih vlakova ili kamiona za prijevoz kontejnera. Kontejner također osigurava da se generatori zelene energije transportiraju kompaktno i sigurno te stignu u vrhunskom stanju za rad na lokaciji. Revija HAK

20.10. (14:00)

Neugodnjak

Groupie: U dobrom, srpskom društvu

Nisam htio propustiti svečano otvaranje preuređenog prostora Srpskog kulturnog centra u Preradovićevoj. S vremena na vrijeme volim biti među Srbima, upijat njihovu kulturu, književnost. Uz otvorenje, bila je organizirana i izložba ‘’Barbarogenij nadrealizma’’. To je bila dobra, skroz prirodna odluka jer se u Beogradu, uz Pariz, nadrealizam najviše uhvatio. Sigurno ima neka caka zašto Srbi baš toliko vole nadrealizam.

“Evo, vi ste dokaz kako Hrvati i Srbi itekako ostvaruju kvalitetan suživot u Hrvatskoj. Em ste vi Srbi dobili prekrasan prostor u centru grada, em se tako lijepo slažete s hrvatskom ministricom kulture. Čak je vaš predsjednik Vučić gostovao u Dubrovniku…”

“A tko je ikad rekao da nije”, pomalo otresito će Pupovac.

“Pa nitko… Jedino me čudi zašto je onda novinarka na vašoj televiziji dobila otkaz nakon što je napravila pozitivnu reportažu o suživotu Hrvata i Srba u Vukovaru.”

“Otkud vam to?” nervozno će Nina Obuljen.

“Čitao sam u novom Nacionalu.”

Ona preokrene očima.

“Tko je ovaj mentol?” srpski ministar upita Pupovca.

“Pa da… Sad sam skužio zašto Srbi toliko vole nadrealizam. Jer ne mogu realno sagledat sliku o ratu devedesetih, oni valjda briju da su Hrvati agresori… Tako su i prikazali u filmu ‘Oluja’ koji je obilno financirala srpska vlada. ‘Oluja’ je zapravo nadrealistički film, kao da je scenarij ovaj tu napisao…”, pokazao sam na oca nadrealizma Andrea Bretona, stajali smo pored njegove crno-bijele fotografije.

Nacionalna groupie započinje još jednu svađu.

20.10. (13:00)

Vjerujem, ne vjerujem

Znanstveni proces, iako nije nepogrešiv, vodi do boljeg razumijevanja svijeta od bilo koje druge postojeće metode

Znanstvena metoda predstavlja sustavni pristup istraživanju svijeta. Temelji se na postavljanju hipoteza, njihovom testiranju kroz promatranje, eksperimentiranje i izradu modela te formiranju zaključaka na temelju dobivenih podataka. Znanstvene teorije ne predstavljaju apsolutne, vječne istine, već privremene konstrukcije koje trenutno najbolje tumače svijet, a mogu se mijenjati kako dolazi do novih otkrića. Religijska uvjerenja uglavnom se temelje na vjeri u određene dogme i postulate koji se ne mijenjaju i ne ovise o vanjskim dokazima. Vjernici svoju vjeru temelje na svetim spisima, duhovnim autoritetima, tradiciji i osobnim iskustvima, a ta vjerovanja ne moraju nužno biti podložna empirijskoj provjeri, iako neka nedvojbeno jesu. Bitno je razumjeti da povjerenje u znanost nije isto što i slijepa vjera. Ono se temelji na potvrđenom iskustvu da znanstvena metoda pruža najpouzdanije rezultate u objašnjavanju prirodnih pojava. Ključna razlika između religijskog i znanstvenog znanja leži u pristupima istini. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

20.10. (12:00)

Brze i kratke

  • Za 6 dana ogromna promjena oko parkiranja u Zagrebu – Građani će kupovati povlaštene parkirališne karte (PPK) za blok unutar zone, ali je ista zona i ista cijena povlaštenih parkirališnih karata (PPK) kao što je i bila (Index)
  • Koliko bi koštali proizvodi i usluge da cijene još uvijek preračunavamo u kune? Kava 16 kn, pivo 27, burek 18, pečeni kesteni 30 kn, velika mliječna čokolada 33 kn, kino ulaznica 50… (N1)
  • Evo koje trgovine i šoping-centri danas rade (Index)
  • Čak 12.150 državnih stipendija za akademsku godinu 2024./25. redovitim studentima koji studiraju na visokim učilištima u Hrvatskoj dodjeljuje Ministarstvo znanosti, stipendija iznosi 200 eura mjesečno (N1)
  • Podbačaj u kinima: ‘Joker: Ludilo u dvoje’ bit će u minusu između 150 i 200 milijuna dolara (Nacional)
20.10. (11:00)

Terminatori su blizu

Nobelovac Geoffrey Hinton: Strojevi bi nas mogli nadvladati u razdoblju od 5 do 20 godina

Geoffrey Hinton, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku, upozorava da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti kontrolu nad čovječanstvom u idućih 5 do 20 godina. Njegovi rani radovi postavili su temelje za modernu AI, no danas je zabrinut zbog sve opasnijeg razvoja bez adekvatnog nadzora. Hinton vjeruje da će AI samostalno zaključiti da je najbolje preuzeti vlast kako bi ostvarila ciljeve, što može dovesti do potencijalno katastrofalnih posljedica. Svjetski mediji koji ovih dana pišu opširne izvještaje o Hintonovim zaslugama i mračnim najavama detalj u kojem spominje da je potencijalno rješenje socijalizam nisu spomenuli. Propast čovječanstva koja počinje za nekoliko godina, ustanak strojeva, automatizirana distopija? Zvuči realno. Ali da odustanemo od kapitalizma koji nas tržišnim takmičenjem digitalnih korporacija gura prema svemu tome? To je valjda ona druga suluda teza s početka ove priče, ona koju nitko ne shvaća ozbiljno. Boris Postnikov za Novosti.

20.10. (10:00)

S politike se prebacili na društvo

Promjena ‘Nedjeljom u 2’: Kvalitetnog političkog programa nemamo već dugo, sve se svodi na ‘lakši’ i zabavniji sadržaj

Ljudi koji su dosad bili zaista zaslužuju pozornost. Neke od njih široka publika nikad ne bi vidjela, i to je pozitivna promjena. Kvaliteta ljudi inače koji se bave politikom značajno pada i kada ih se dovede u format od sat vremena dobar dio njih nema što ponuditi i reći izvan ostrašćenih stranačkih svađa. U njoj je ionako teško dobiti neke relevantne goste, dugo nije bilo Plenkovića, Milanovića, a ni ministri se baš ne odazivaju. Na HRT-u je prije bilo dobrih političkih i debatnih formata, od Otvorenog, Petog Dana i nekadašnje Piramide… Sve je to na Prisavlju pridavljeno, to je rađeno dugo i u tišini. Dva gosta koja su nedavno bila kod Stankovića su i životno i profesionalno neusporedivo bolja od većine naših političara, smatraju za tportal Boris Rašeta i Jerko Trogrlić. Naciji se daje kruha i igara a uz takvu lobotomiju nitko ne primjećuje da iz države svake godine u inozemstvo cure tri-četiri milijarde eura dividendi stranim tvrtkama, dok Hrvatska populacijski propada.

20.10. (09:00)

Samo rokanje

DORF, festival posvećen rock dokumentarcima, idući tjedan u 18. izdanju

OK, nećemo nikada biti neki veliki festival, ali zato možemo biti mjesto za male platforme i mala druženja. Pokazali smo DORF-om da u Vinkovcima i diljem Hrvatske ima mladih talentiranih ljudi koji trebaju prostor za svoje ideje i djelovanje, a mi im to možemo ponuditi. U tome leži naš najveći uspjeh, smatra idejni začetnik festivala Toni Šarić. Ali, pogriješili bi kada bi rekli da je DORF bio isključivo mjesto na kojem do izražaja dolaze pojedinci i skupine koji su česti zanemareni iako to svojim radom ne zaslužuju, među gostima festivala bila su i neka veća imena. Činjenicu da nije lako organizirati festival koji ima specifičnu publiku i organizacijski ne počiva na velikom broju ljudi, svjedoče stalne potrage Šarića za novim lokacijama na kojima bi DORF dosegao višu razinu. S festivalskim programom su prošli čak 86 gradova u osam država. Novo, punoljetno izdanje kreće 23. 10., a bit će prikazano 8 filmova autora iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije, od kojih su dvije hrvatske premijerne projekcije. HRT

20.10. (01:00)

'I dječak i ministar proizvodi su vremena u kojem živimo. S tim da je dječak ni kriv ni dužan'

Jergović: Radovan Fuchs ili problematični zagrebački dječak koji provodi nasilje nad zajednicom

Ono što Radovan Fuchs radi u socijalnom je smislu istovjetno onom što radi dječak s kojim njihova djeca imaju problema. On im izgovara neke vulgarne, spolnim i seksualnim aluzijama nabijene riječi, obraća im se onako kako se u svijetu dječje mašte dominantni mužjak obraća sebi podložnom ženskom svijetu. Tako on komunicira i s djevojčicama, i s dječacima, jer je iz njegove perspektive, kao i iz perspektive svakog dominantnog autoritarca, sav svijet – ženski. Između toga što taj dječak radi, i onoga što je u izjavi za javnost učinio Radovan Fuchs, razlika je samo ta što se dječak koristi govorom izopačene ljudske intime, dok se Fuchs služi izopačenim govorom javnosti.

Dječakova tema nedužna je i djetinja: kada imaš deset godina, i kada si četvrti razred osnovne, rado ćeš i ne baš tako rijetko sablažnjavati vršnjakinje i vršnjake skurilnim govorom odrasle seksualnosti. Kada ti je sedamdeset i jedna, kao Fuchsu, i kada si ministar obrazovanja i znanosti, skurilni govor seksualnosti pretvara se u sirovi i nasilnički govor ideologije. Dječak u svojoj igri provodi osobnu agresiju na svoje razredne drugove i drugarice (imate li, možda, zamjenske riječi za posljednje dvije?), dok Radovan Fuchs, djelujući s diktatorske katedre, inicira agresiju rulje na 1400 građanki i građana, redom pojedinaca, koje je upravo izolirao i rulji ideološki predstavio. Miljenko Jergović

20.10. (00:00)

Nema mira među susjedima

Analitičari vjeruju da ubojstvo vođe Hamasa nije konačan udarac ovoj organizaciji

Netanyahu je ubojstvo političkog vođe Hamasa okarakterizirao kao kraj ove organizacije koja vlada Palestinom, no promatrači se neće složiti. To je svakako veliki udarac, ali politika eliminacije vođa u prošlosti nije ni prije uistinu oslabjela Hamasovu volju i sposobnost da se bori protiv Izraela, tim više što je Sinvar stigao na čelo nakon atentata prijašnjeg vođe Ismaila Hanija. “Hamas će se oporaviti oslanjajući se na novu generaciju lidera, ponovno razvijajući svoju vojnu i tehnološku sposobnost i privlačeći mlade Palestince u Gazi i na Zapadnoj obali koji su brutalizirani sukobom s Izraelom”. Političko vodstvo Hamasa nalazi se u Kataru, a Netanyahu sigurno neće stati na ovome. DW

19.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Šefica MMF-a: čeka nas teška budućnost za svjetsko gospodarstvo, obilježenu slabašnim rastom, eskalacijom trgovinskih napetosti i velikom zaduženošću, no nisam previše pesimistična, moglo je i gore (Poslovni)
  • More je diljem Sydneyja na obalu izbacilo oko 2000 misterioznih crnih loptica: Otkriveno što su – radi se o proizvodima za čišćenje i kozmetičkim proizvodima, neke su s malo loživog ulja, ali nije jasno odakle dolaze (N1)
  • Sve više novinara prijavljuje bahatost urednika Pupovčeve televizije, a nadležno Povjerenstvo ih odbija (Nacional)
  • Minimalna plaća rasla 92 posto od 2019. godine, brže od inflacije, BDP-a i produktivnosti (Lider), kao posljedica rasta minimalca spominje se vjerojatan rast mjesečnih doprinosa sa sadašnjih 227 na oko 270 eura, obrtnici paušalci negoduju (ne svi) (Forum)
  • Hrvatskim šumama prijeti bitan gubitak vlasništva nad velikim dijelom šuma na području Gorskog kotara. Tako bi znatan dio sadašnjih goranskih šumarija, Čabar, Crni Lug, Delnice, Lokve umjesto državnim, ako na to pristanu vlasnici, mogli upravljati privatnim šumama koje su u 19. i početkom 20. stoljeća vlasnici bili članovi njemačke plemićke obitelji Thurn-Taxis (tportal)
19.10. (21:00)

Kad se sve mora digitalizirati

Trgovački lanci uvode elektronske prikaze cijena

Elektronske etikete (ESL) postaju uobičajene na policama mnogih supermarketa u inozemstvu, ali s njihovom popularnošću raste i bojazan od zloupotrebe. Dok lideri u industriji i dalje zagovaraju korisnost elektronskih cijena na policama, vladini službenici i mediji ističu upozorenja o tome kako ova tehnologija može postati štetna, prenosi Fast Company. Za kompanije, ove etikete su korisne jer smanjuju potrebu za ručnim ažuriranjem cijena, mogu im pomoći da prate zalihe, a neke trgovine koriste ove etikete i za prikazivanje barkodova sa korisnim informacijama, poput nutritivnih vrijednosti. Mediji su, ipak, zabrinuti da bi supermarketi mogli početi koristiti ESL za dinamičko određivanje cijena, pri čemu se cijene prilagođavaju ovisno o dobu dana, potražnji ili drugim faktorima. Tu je bojazan i od krađe privatnih podataka. Poslovni

19.10. (19:00)

Klor je vrag, ali bez kojeg se ne može

Pametni mobitel protiv klora: Testirajte vodu kao znanstvenik

Klor je vrlo korisno, ali opasno sredstvo. Njegova dvostruka narav očituje se u svakodnevnom životu, gdje je istovremeno nezamjenjiv za dezinfekciju, ali može uzrokovati trovanja ako se ne koristi ispravno. Klor je bio prvi bojni otrov, a njegova prisutnost u vodi za piće može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme poput astme ili čak raka. Uz sve to, klor se koristi i za čišćenje, a nespretna kombinacija s nekim kemikalijama može stvoriti smrtonosni plin. No, napredne tehnologije, poput kineskog mobilnog testa, pomažu nam u kontroliranju njegove prisutnosti u vodi. Nenad Raos za Bug

19.10. (18:00)

Svoj mir zato ću naći, živjet za ljubav, postati jači

Prosječna dob ovisnika o drogama sada je 42 godine, najzastupljeniji kanabis i kokain

U posljednjih deset godina prosječnja dob liječenih ovisnika povećala se za osam godina, a sve je manje onih koji prvi put ulaze u tretman, navodi se u HZJZ-ovu Izvješću o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2023. Eksperimentiranje s drogama počinje u dobi od oko 16 godina, no najmlađi liječeni ovisnik imao je 13, a najstariji čak 72 godine. S uzimanjem heroina prosječno se počinje s 20 godina, a prođe i 11 godina od tada do javljanja na tretman zbog ovisnosti. Kanabis je najzastupljenija ilegalna droga, a na drugom mjestu je kokain. No na liječenje dolaze najviše heroinski ovisnici (69,6 posto). HRT

19.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Dva i pol mjeseca do predsjedničkih izbora, izvjesno je da će na njima biti poveći, vjerojatno dvoznamenkasti broj kandidata, troje ih sjedi u Saboru, Puhovski: Nije fer, ali imaju prednost jer su u startu medijski vidljiviji (N1)
  • Zašto je važno da Sabor sada izabere svih 10 novih ustavnih sudaca – priča se da je dovoljno da se izaberu četiri nova, takvo rješenje stvorilo bi velike probleme u zaštiti ljudskih prava i pravnoj (ne)sigurnosti građana i u svakodnevnom funkcioniranju Ustavnog suda (Faktograf)
  • Sljedeći tjedan počinju radovi na proširenju i rekonstrukciji Sarajevske ceste, novom južnom cestovnom ulazu u Zagreb, ali i prvom proširenju tramvajske mreže u Zagrebu nakon dvadeset godina (tportal)
  • Maženjem protiv bola, straha i depresije: Ugodni tjelesni kontakti mogu pomoći kod raznih bolesti, utvrdio je tim znanstvenika analizirajući podatke tisuća ljudi (DW)
  • 18. listopada 1955. predstavljena Zastava 750, legendarni Fićo (Nacional)
  • Bob Dylan sumanuto tvita i ostavlja kriptirane poruke na X-u koje nitko ne razumije, neki misle da se radi o bumerskom nesnalaženju na internetu, dok drugi, malo upućeniji tvrde da trola. Treći primjećuju da se radi o nepovezanim fragmentima struje svijesti na sličan način kao što je u šezdesetima pisao svoj nadrealistički roman ‘Tarantula’ (Ravno do dna)
19.10. (16:00)

Kaj ti je mama Kim Kardashian?

Andrassy: Kao mala bila sam zapravo na dva vrlo raskošna rođendana – u McDonaldsu i u pizzeriji

Osmogodišnje dijete s kojim njena kćer dijeli razred je na svojoj proslavi imalo preko 50 ljudi – i fotografa, catering s uključenom profesionalno izrađenom tortom, a bio je osiguran i stol za odlaganje poklona… ukratko, mala svadba za veliki osmi rođendan, a ja sam se odmah vratila u vrijeme naših školskih rođendana koji nisu bili ni blizu tako raskošni. Dobro, bila sam na dva – u mekiću i u pizzeriji (kad je jedna pizza koštala 20 kn). Ne da je bilo raskošno, nego smo imali osjećaj da je Met Gala. Većinu se vremena sve ipak svodilo na kućna druženja – pozvalo bi se pet, šest, uvrh glave dvanaest najbližih prijatelja ako ste baš ekstrovert ili blizanac (što po horoskopu, što onaj s bratom ili sestrom), a pozivnice su bile ručno izrađene, pa fotokopirane.

Fast forward to 2024. Nemam ništa protiv igraonica, rođendaonica i ostalih “onica”, one su blagoslov jer ti nitko neće uneredit stan i neka svatko radi kako mu paše, ali ne mogu se otet dojmu da su dječji rođendani postali još jedan povod za natjecanje. “Vidjet ćeš kad ćeš imat svoju djecu” – iz vaših usta u moj reproduktivni sustav, ali svejedno ne mogu zamislit da ću pozvat 50 ljudi na rođendan osobe s mliječnim zubima. Andrea Andrassy za Miss7

19.10. (15:00)

Povratak na pješčani planet

Nakon filma, stiže i serija – Dune: Prophecy

Radnja serije bit će smještena 10 000 godina prije nego što se Paul Atreides pridružio Fremenima i pokrenuo uzbunu na Arrakisu te se sukobio s Harkonnenima. Pratimo dvije sestre, Valyu i Tulu Harkkonen koje su osnovale Bene Gesserit. Sestre se moraju boriti sa silama koje prijete čovječanstvu. Na HBO Max stiže 17. studenog, a bit će sastavljena od šest epizoda. Usput je najavljen i treći nastavak filma Dine pod palicom Denisa Villeneuvea, a on će biti rađen po drugom nastavku originalnog Herbertovog serijala – Dune Mesija. Journal

19.10. (14:00)

They were only kids, dammit

Marjanović: Bivši član One Directiona skončao je zbog načina na koji industrija tretira svoje “proizvode”

Showovi kao što je X Factor u Velikoj Britaniji osmišljeni su kao “tvornice zvijezda”, a od odraslih ljudi zaduženih za karijere, ali i živote (pre)mladih ljudi, očekujete i određenu razinu odgovornosti. No jednom kad napuste show, svi su oni obučeni da zarade, ali ne nužno i da se nose s teretom slave. A upravo je taj dio zanemaren iz čisto profiterskih razloga jer briga o mentalnom zdravlju zvijezde ne donosi novac, već upravo suprotno. Kad bi se u obzir uzimala mentalna iscrpljenost ili njihovi psihički problemi, sve te zvijezde ne bi bile na turneji ni u studiju, već kod kuće, na liječenju ili na odmoru. A to ne donosi novac, pa samim tim nije ni u interesu onih koji karijere vode. Slučaj EDM pop zvijezde Aviciija također je tragičan podsjetnik na pritisak slave koji autsajderima djeluje kao “kuknjava razmaženih zvijezda”. Međutim, ljudi sve gledaju kroz prizmu zarade i 250 tisuća dolara po večeri (koliko je Avicii dobivao) mnogima djeluje kao prilično dobar poticaj da prebrodite stres. No s takvim ciframa dolazi i tempo koji je za mnoge previše. Hrvoje Marjanović za Index.

19.10. (13:00)

Država akademika

Inflacija najviših akademskih titula: Prema broju doktora znanosti u europskom smo vrhu, u R&D-ju pri dnu

Umjesto da se ozbiljnije poveže sa stranim fakultetima, Hrvatska je rascjepkala visoko školstvo. Dok mladi Amerikanci putuju s kraja na kraj kontinenta za željenim obrazovanjem, u Hrvatskoj su fakulteti i veleučilišta nicali kao gljive poslije kiše – visokoškolska nastava održava se u čak 44 grada. Hrvatska prema podacima iz 2021. ima 422 doktora znanosti na 100.000 stanovnika.

U EU vodeći je Luksemburg (833), a slijede Estonija (615), Irska (588), Finska (545), Slovenija (476) pa mi. Samo prošle godine u Hrvatskoj je obranjeno 806 doktorata. Taj broj u porastu je od 2020. jer je pandemija zaustavila i doktorske studije. Ti podaci navode na zaključak o odličnim rezultatima u istraživanju i razvoju (research and development – R&D). Jer, tko će istraživati ako ne doktori znanosti. Međutim, u Hrvatskoj se u R&D ulaže samo 1,43 posto BDP-a, što je ispod europskog prosjeka od 2,3 posto.  Čini se da prevelik dio R&D-ja trošimo na ‘proizvodnju‘ istraživača koji onda u cjelini ili nemaju sredstva ili volje za ozbiljnija istraživanja. Goran Litvan za Lider

19.10. (12:00)

Klin se klinom izbija

Perković: Država je uništila tržište nekretnina. Sad želi iznajmljivati vaše prazne stanove

Treba podsjetiti da je država direktno sudjelovala u rastu cijena nekretnina. Doslovno ga je poticala, iako su mnogi upozoravali na štetnost toga. Radi se o subvencioniranju preko državne Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), koje u različitim oblicima postoji od 2017. Država je sedam godina direktno APN-om poticala rast cijena nekretnina. One bi rasle i bez toga, ali manje. Sada uvodi mjere zbog problema u čijem je stvaranju direktno sudjelovala. Ipak, treba priznati da je ministar Bačić dobro detektirao probleme. U Hrvatskoj je jako puno nenastanjenih stanova i njihov udio raste, a priuštivost i kupnje i najma je jako niska. Hoće li država uspjeti spasiti situaciju koju je sama stvarala desetljećima? Možda, iako povijest APN-a i korupcijskih afera povezanih s njim ne nudi previše nade. Branimir Perković za Index

19.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Cijeli otok ostao bez struje: U mraku bilo 10 milijuna stanovnika – pokvarila se jedna od glavnih termoelektrana na Kubi, no počeli su vraćati struju do petka navečer (N1)
  • Agent za nekretnine: Mjera o stanovima će biti neuspjeh. Nekoliko je razloga – Vlada se iz nekog razloga sve više upetljava u tržište nekretnina i privatno vlasništvo, nastat će problemi koje bi trebala rješavati država, i to ista ona država, odnosno pravni sustav, koji godinama ne može izbaciti podstanara iz vašeg stana ili naplatiti štetu koju je napravio (Index)
  • Bajaga uoči velikog današnjeg koncerta u Areni za HRT: Planirao sam par albuma, a potrajalo je 40 godina
  • Jedna od javnih zgrada u Zagrebu koje čekaju obnovu nakon potresa je i impozantna palača Medaković na Zrinjevcu, spada pod kulturno dobro i u privatnom je vlasništvu, vlasnik: Država sve čini da odustanem od obnove palače (Nacional)
19.10. (10:00)

Odmak od "E, imam ti ja jednog od kuma za to što ti treba, dobar je mali"

U Hrvatskoj se umrežavanjem smatra odlazak na janjetinu i dobivanje poslova preko veze

Iako se često doživljava kao jednostavna razmjena kontakata, to i nije baš tako. Umrežavanje je samo po sebi izgradnja autentičnih, dugoročnih odnosa koji mogu biti presudni za profesionalni rast. Mislim da nitko od nas na početku karijere nije bio svjestan koliko je bitno raditi na biznisu, a ne samo u biznisu, pogotovo ako pričamo o ženama. Mi smo tihe, marljive i nećemo se hvalisati, samo čekamo da nas netko primijeti. Zbog toga je networking jako bitan. Puno je važnije koga znamo, a ne samo što znamo. To u Hrvatskoj ima negativan kontekst pa te optužuju da po cijele dane ideš na janjetinu i dobivaš poslove preko veze. Sustavno moramo graditi na umrežavanju, karijeri i vlastitom biznisu. Nemojte samo biti na računalu, odite na konferenciju gdje su vaši kolege, klijenti i spojite se s njima. Nemojte samo gurati ljudima vizitke u ruke nego stvarajte dugoročne odnose temeljene na povjerenju – rekla je na Liderovoj konferenciji Kristina Ercegović.

19.10. (01:00)

Dobar ulov

Na nebu iznad Velebita snimljen komet koji se viđa jednom u 80 tisuća godina

Komet su otkrili astronomi 2023. godine u dva neovisna opažanja – najprije u Kini (observatorij Tsuchinshan) i potom u okviru projekta ATLAS (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System) u SAD-u. Njegova orbita klasificira ga kao dugoperiodičan komet, što znači da mu je potrebno nekoliko tisuća godina da obiđe Sunce.  Prema trenutnim astronomskim procjenama, komet C/2023 A3 Tsuchinshan-ATLAS ima orbitalni period od otprilike 80 tisuća godina. To znači da će mu nakon prolaska kroz unutrašnjost Sunčevog sustava i oko Sunca 2024. godine trebati čak 80 tisuća godina da se ponovno vrati u našu blizinu. Index… izgleda da imamo i prizor istog kometa koji je uhvatio forumaš.

19.10. (00:00)

Kada fizika postane kućni majstor i vrtlar u isto vrijeme

Prijenos topline: Od džezve do jagoda – kako nam fizika spašava dan

Toplina se prenosi na tri načina: konvekcijom, kondukcijom i radijacijom. Konvekcija uključuje kretanje fluida, poput zagrijavanja vode ili zraka, dok kondukcija podrazumijeva prijenos topline kroz nepomične dijelove materijala, kao što su zidovi. Radijacija je prijenos topline zračenjem, bez potrebe za medijem. Ovi mehanizmi objašnjavaju svakodnevne pojave poput kuhanja, grijanja prostora, pa čak i zaštite jagoda od smrzavanja. Na primjer, polijevanje jagoda vodom tijekom niskih temperatura stvara ledeni izolator koji štiti plodove od hladnoće. Dario Hrupec za Bug

18.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Sjeverna Koreja poslala više od 10.000 vojnika u rat za Rusiju? “Idu i specijalci” (Index)
  • Poskupljuje gorivo idući tjedan, javlja RTL. Cijena Eurosupera iznosit će 1,49 eura po litri, što je povećanje od 0,5 centi. Eurodizel će koštati 1,37 eura po litri, što je 0,2 centa više nego prije (Poslovni)
  • Rezime plana stambene politike: Država planira izgraditi 8000 novih stanova i povoljno ih iznajmiti (Danica)
  • Iz Europske unije najavljuju kako bi mogli ‘ciljati‘ cijelo poslovno carstvo Elona Muska zbog kazni povezanih s platformom X, pri čemu bi potencijalno uključili i prihode SpaceX-a i Neuralinka kako bi se povećao iznos kazni (Lider)
  • Grad Zagreb odlučio je uložiti više od osam milijuna eura u nabavu javnih bicikala i uspostavu cjelokupnog sustava pod nazivom ‘Javni gradski bicikli – Bajs’, bit će ih 3 tisuće (tportal)
  • Japanska tvrtka Komatsu predstavila električni bager: Tvrdi da smanjuje operativne troškove za gotovo 50% (Revija HAK)
  • ChatGPT zabilježio više od 3 milijarde posjeta prošlog mjeseca (Bug)
18.10. (22:00)

Stara priča, novi ljudi

Strani radnici: Nepalci drugi po izdanim radnim dozvolama; najviše žalbi na plaće i prekovremeni rad

U Hrvatskoj je trenutno najviše radnih dozvola izdano radnicima iz BiH, slijede imigranti iz Nepala koji su pretekli radnike iz Srbije, a najviše žalbi pučkoj pravobraniteljici odnosilo se na neisplatu ili isplatu umanjenih plaća, istaknuto je na Hrvatskim danima sigurnosti u Opatiji. Strani radnici najviše se žale pučkoj pravobraniteljici jer nisu dobili plaću ili im je isplaćeno manje od dogovorenog, ili da im je dio plaće isplaćen na ruke te da su bili prisiljeni na prekovremeni rad bez prava na dnevni i tjedni odmor. Lider

18.10. (21:00)

Od vojnika do svakog džentlmena

Na Trgu bana Jelačića obilježen Dan kravate

Kravata je dio hrvatske i svjetske kulturne baštine, a njezino podrijetlo veže se uz hrvatske vojnike iz 17. stoljeća. Oni su nosili marame koje su poslije postale preteče današnjih kravata. Uz brojna izaslanstva, predstavnike Vlade, Sabora i Grada Zagreba – održana je svečanost Smjene straže pješačko-konjičkog postroja Kravat pukovnije, počasne satnije koju od 10. srpnja 2010. godine suorganiziraju ustanove Academia Cravatica (AC) i Turistička zajednica grada Zagreba. HRT

18.10. (20:00)

Kopačkom u zube

Šeparović: Možemo li suosjećati s nogometašima koji zarađuju milijune?

Razumijem da je teško suosjećati s nekim tko zarađuje milijune dok se sami borimo s osnovnim životnim potrebama poput plaćanja najamnine. Međutim, iza vanjske slike bogatstva i slave, nogometaši često prolaze kroz iznimno naporan rad, odricanja i žrtvovanja kako bi postigli svoj status. Njihov uspjeh nije rezultat slučajnosti, već godina intenzivnog treninga i discipline.

Pritisak kojem su izloženi ne nestaje na zalasku karijere; suočavaju se s padom fizičkih sposobnosti, nesigurnom budućnošću i potrebom za redefiniranjem vlastitog identiteta izvan nogometa. Često ih se stereotipizira kao one koji “trčkaraju za loptom” ili “voze skupe automobile”, što ne odražava stvarnost njihovih života. Naša predstava nastoji razbiti te predrasude i pokazati ljudsku stranu nogometaša, njihove borbe i izazove. Borut Šeparović za tportal.

18.10. (19:00)

Samo ih nemojte donositi na Zemlju, gledali smo dovoljno takvih filmova

Najnovija studija pokazala je da bi u naslagama leda na površini Marsa mogli postojati neki mikroorganizmi

Naslage leda mogle bi štititi takve oblike života od ultraljubičastog zračenja Sunca zbog kojega je na površini tog planeta život gotovo nemoguć, piše britanski Independent. No nova studija ukazuje na to da bi se takvi oblici života trebali nalaziti dovoljno duboko, u dovoljno debelom sloju leda koji bi ih štitio od ultraljubičastog zračenja, ali bi istodobno morali biti smješteni dovoljno plitko kako bi primili vidljivu svjetlost zbog fotosinteze. U sklopu studije znanstvenici su napravili model da bi im pokazao postoji li takva točka s obzirom na prašinu i vrstu leda koja se nalazi na Marsu. Nacional

18.10. (18:00)

Jesti samo provjereno i kvalitetno i dobar tek

Mesni obrok je tradicionalni dio naše kulture, ali sve češće se postavlja pitanje postojanja poveznice između konzumacije crvenog mesa i raka debelog crijeva

Jedna nedavna studija navodi da konzumacija crvenog mesa uz povišenu tjelesnu masu, konzumaciju alkohola i/ili snižene koncentracije vitamina D povećava rizik nastanka. To naravno ne znači da crveno meso samo po sebi može izazvati rak debelog i završnog crijeva, jer u konačnici u stvaranju svakog zloćudnog tumora, pa tako i kolorektalnog karcinoma sudjeluje veliki broj čimbenika koji se međusobno isprepliću. Treba razlikovati neprerađeno od prerađenog jer bi u kontekstu brojnih aditiva i konzervansa prerađeno crveno meso potencijalno moglo biti puno većim rizikom. Dakle, ne treba se ustručavati od svima omiljenog roštiljanja na proljeće i ljeti, ali valja u svemu biti umjeren. Agroklub

18.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Kotromanović o planu za kraj rata: Samo Putin može zaustaviti rat, ne Zelenski. Međutim, to mu nije interes. Oni žele ostvariti neke svoje ciljeve i mi ćemo vjerojatno i dalje nastaviti gledati ovaj sukob (Večernji)
  • Objavljen plan stambene politike. Vlasnici će stanove moći dati na upravljanje APN-u (Index), Vizek komentira: Predstavljeni plan u kombinaciji s najavljenim poreznim mjerama načelno izgleda dobro, no tek treba vidjeti koliko će to imati učinka na tržište (tportal)
  • Nezapamćeni egzodus iz centara za socijalnu skrb, otkaz uručilo 635 ljudi. Zagreb se možda i popuni, provincija je devastirana, u rujnu raspisan natječaj za 313 stručnih i drugih radnika (Jutarnji)
  • Nakon niza skandala Jadrolinija dobila novog predsjednika Nadzornog odbora. Sprema li se smjena Sopte? (Nacional)
  • Forbes donosi popis najplaćenijih nogometaša svijeta za 2024. godinu: Na vrhu Cristiano Ronaldo (285 milijuna dolara), Lionel Messi (135 m), Neymar (110 m), Benzema (104)…
  • Polako se najavljuje tko će nastupati za doček Nove godine, u Zagrebu na trgu Miach, Grše, Josipa Lisac, Baby Lasagna, Hiljson Mandela… (Novi list)
18.10. (16:00)

Stanovi prazni, a kuće pune - tko tu pije tko tu plaća?

Čak 958.000 stanova u Hrvatskoj nije u funkciji stanovanja, a kućanstva su prenapućena

Rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavljajući Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Riječ je o strategiji s brojnim mjerama kojima bi stan u Hrvatskoj trebao postati jeftiniji, a najamnina priuštivija. Međunarodni monetarni fond (MMF) je procijenio da Hrvatskoj nedostaje 232.750 stambenih jedinica. Hrvatska se sa stopom prenapučenosti kućanstva od 34,4 posto nalazi u skupini država Europe s velikim postotkom prenapučenosti – prosječan stanovnik Hrvatske raspolaže s 1,2 sobom, dok je prosjek EU-a 1,6 soba. Prosječan broj članova kućanstva u Hrvatskoj je 2,67 (treći najveći broj članova kućanstava u EU), dok je prosjek EU-a 2,3. tportal

18.10. (15:00)

A sada slijedi nešto puno gore - konceptualna umjetnost

Yoko Ono i univerzalna umjetnička forma

Otkrio je to Andy Rehfledt koji je na svom YouTube kanalu (a što je današnji pandan nekadašnjim ozbiljnim znanstvenim disertacijama), ‘predložio’ performans “Voice Piece for Soprano and Wish Tree” koji je Yoko Ono originalno izvela 2010. godine u MoMa-i kao univerzalnu umjetničku nad-formu koju se može ‘zalijepiti’ na bilo koje drugo (glazbeno) djelo koje postoji, a da stvar savršeno funkcionira. Glazbenik i Youtuber inače je poznat po spajanju nespojivog, a ovaj je put na svoju stvar nakalemio njezino urlikanje iz performansa i dobio slušljivu stvar – to žele reći na Ravno do dna. Rehfeldt je inače poznat po death metal verziji Mary Poppins, reggae verziji pjesme od The Doors, a performans od Yoko je koristio i u drugim skladbama, poput metal teme od Power Rangersa i slično.

18.10. (14:00)

Da zablistaš

Četiri trika za snježno bijele zube

U kombinaciji s hranom i pićem, prije svega kavom i cigaretama, te neadekvatnom higijenom zuba, naši nekad biserno bijeli zubi počinju poprimati neprivlačnu žutu boju. No, problem je rješiv (Savjeti):

  • Soda bikarbona: namočiti četkicu u vodu, pa u sodu bikarbonu, a zatim dodati i pastu za zube te četkati
  • Zubne paste za izbjeljivanje: važno je koristiti paste provjerenih proizvođača
  • Trake za izbjeljivanje zuba: Svaka traka pritisne se na površinu zuba, dopuštajući izbjeljivaču da prodre u caklinu
  • Lasersko izbjeljivanje: high tech postupak u ordinaciji
18.10. (13:00)

Vozimo na struju, ali još uvijek tražimo punjač

Zeleni val: Zašto su električni automobili ključ budućnosti, ali i zašto još nismo spremni

Električni automobili postaju ključni u borbi protiv klimatskih promjena, zahvaljujući smanjenju emisija stakleničkih plinova. Ipak, prepreke poput slabe infrastrukture za punjenje, visokih cijena i ekoloških izazova u proizvodnji baterija usporavaju njihovu masovnu upotrebu. Dok EU planira izbaciti motore s unutarnjim izgaranjem do 2035., još uvijek moramo riješiti pitanja poput dostupnosti punionica i reciklaže baterija kako bismo u potpunosti iskoristili potencijal električnih vozila. Monitor

18.10. (12:00)

Nije tako sočan kako mu ime kaže

Otok Jabuka: Nepristupačan otok s misterijem karanfila

Jabuka, jedna prekrasna i fascinantna hrid vulkanskog podrijetla, u prošlosti je bila bogato ribolovno područje, poznato po kamenitim grebenima bez sidrišta. Uz otok Jabuku vezane su brojne nevjerojatne i tajanstvene priče. Jedna od njih je priča o Jabučkom karanfilu, velikom misteriju u botanici koji seže iz prošlog stoljeća. Na Jabuci je nekad rasla posebna vrsta karanfila koju su mladi ribari, unatoč upozorenjima, brali i nosili svojim draganama. Postoje samo dva primjerka herbarija, a kada su na Jabuku došli uvaženi botaničari, nisu ga više mogli ubrati. U ribarskim krugovima se vjerovalo da kad nestane karanfila s Jabuke da će nestati komiško ribarstvo. S ove perspektive gledanja to se zaista i dogodilo… Iz nove epizode Plovopisa Dubravka Merlića. HRT

18.10. (11:36)

Vozimo na struju, ali još uvijek tražimo punjač

Zeleni val: Zašto su električni automobili ključ budućnosti, ali i zašto još nismo spremni

Električni automobili (EV) postaju sve popularniji u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. S obzirom na to da EU planira izbaciti motore s unutarnjim izgaranjem do 2035., električni automobili čine se kao ključno rješenje. Međutim, unatoč brojnim ekološkim prednostima, još uvijek postoji nekoliko izazova koji bi mogli usporiti tranziciju prema potpunoj elektrifikaciji vozila.

Ekološka prednost električnih automobila

Jedna od glavnih prednosti EV-a je smanjenje emisija stakleničkih plinova. Korištenjem električne energije umjesto fosilnih goriva, EV-ovi mogu značajno smanjiti zagađenje zraka u gradovima, što poboljšava kvalitetu života stanovnika. Osim toga, kako se sve više energije dobiva iz obnovljivih izvora, EV-ovi postaju još ekološki prihvatljiviji.

Prema istraživanjima, vožnja električnog automobila može smanjiti emisiju CO2 za čak 50% u odnosu na benzinske ili dizelske motore, pod uvjetom da se električna energija proizvodi iz čistih izvora.

Infrastruktura – ključni izazov

Iako je tehnologija napredovala, infrastruktura još uvijek kaska. Mreža javnih punionica nije dovoljno razvijena, osobito u ruralnim područjima. U nekim zemljama, vozači su i dalje suočeni s nedostatkom brzih punionica i dugim čekanjima za punjenje svojih vozila. To predstavlja značajan problem u zemljama poput Hrvatske, gdje je mreža punionica relativno oskudna.

Također, vrijeme punjenja EV-ova često je dulje u usporedbi s klasičnim točenjem goriva, što može obeshrabriti mnoge potencijalne kupce.

Cijena električnih vozila

Unatoč subvencijama i poticajima, cijena električnih automobila još uvijek je viša u usporedbi s tradicionalnim vozilima. Iako dugoročno donose uštede na gorivu i održavanju, početna investicija može biti prepreka za mnoge ljude.

Međutim, cijene baterija – najskuplje komponente EV-a – postupno padaju, pa se očekuje da će do 2030. godine cijene električnih automobila biti znatno pristupačnije.

Eko-dilema: Jesmo li spremni?

Unatoč ekološkim prednostima, električni automobili nisu potpuno bezgrešni. Proizvodnja baterija zahtijeva ogromne količine litija, kobalta i drugih rijetkih materijala, čija eksploatacija ima značajan utjecaj na okoliš. Osim toga, reciklaža baterija je još uvijek u povojima.

Dok EV-ovi smanjuju emisije tijekom vožnje, njihov cjelokupni utjecaj na okoliš ovisi o tome kako se proizvodi i zbrinjava energija i materijali potrebni za njihovu proizvodnju.

Zaključak

Električni automobili neosporno predstavljaju budućnost prijevoza i ključni su alat u borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, kako bismo potpuno iskoristili njihov potencijal, potrebno je uložiti u infrastrukturu, smanjiti cijene i riješiti probleme vezane uz eksploataciju sirovina. Budućnost možda jest električna, ali put do nje je prepun izazova koje još uvijek moramo riješiti.

18.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Yahya Sinwar, 61-godišnji vođa Hamasa, navodno je veći dio vremena proveo skrivajući se u tunelima ispod Pojasa Gaze, zajedno s tjelohraniteljima i “ljudskim štitom” izraelskih talaca, čini se da je na kraju stradao u slučajnom susretu s izraelskom patrolom u južnoj Gazi (Index)
  • Sve se više spominje da smo na pomolu Trećeg svjetskog rata, stručnjaci: vremensko lociranje početka (trećeg) svjetskog rata moguće je definirati tek naknadno, post festum, razmjeri sadašnjih sukoba mogli bi se prije nazvati Drugim hladnim ratom (N1)
  • Neujednačenost standarda smještaja i pružanja usluga na odjelima ginekologije i porodništva u bolnicama dovela je do “migracija” nekih rodilja iz matičnih ustanova prema drugim ustanovama, o čemu svjedoči virovitička Opća bolnica, gdje je doslovno navala rodilja, i to nakon što je obnovljena (Index)
  • Prometni stručnjak Željko Marušić: Uvođenje blokovskog parkiranja u Zagrebu te naplata do ponoći i vikendom je kontraproduktivno, štetno i nepošteno (Nacional)
  • Al Pacino izdao memoare Sonny Boy: Kao zvijezda u usponu počeo je odlično zarađivati, no ubrzo je jedva preživljavao, 80-e je proveo praktički siromašan… (tportal)
  • Zagrebačka Mamutica slavi pedeseti rođendan: Nije samo zgrada, već zajednica (HRT)
18.10. (10:00)

A stiže i zima

U Hrvatskoj je 2000 beskućnika, a 10.000 ljudi živi u neadekvatnim prostorima

Samo je 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima. Te brojke temelje se na procjenama, a točan broj teško je utvrditi jer mnogi beskućnici ili nemaju osobnu iskaznicu ili ne zatraže pomoć u prihvatilištima. U posljednje vrijeme među beskućnicima je sve manje radno sposobnih, a sve više starijih osoba s niskim mirovinama i niskim socijalnim naknadama, psihički bolesnih osoba i osoba s intelektualnim teškoćama. Beskućnici su se zbog brojnih, ne samo individualnih, nego i društvenih okolnosti našli u situaciji izrazite socijalne isključenosti – kaže Mreža za beskućnike. Osim smještajnih kapaciteta, beskućnicima, pogotovo onima u manjim gradovima, nedostaje i drugih socijalnih usluga kao što su pučka kuhinja ili dnevni boravak. N1

18.10. (09:00)

Nevidljivi sustanari

Tuširanje toplom vodom ne vole samo ljudi nego i virusi – na našim tuševima živi čitava metropola mikroba

I ne samo tamo. Površine u kupaonici su prekrivene biološkim slojem u kojem sve buja od života. Ekipa znanstvenika iz Europe i sjedinjenih Država je na glavi tuša ili četkici za zube pronašla preko 600 vrsta virusa. Utvrđeno je kako je sastav mikroba ovisio od mjesta na kojem je uzorak uziman. Raznolikost organizama je bila tako velika da niti jedna zajednica mikro-bića na glavi tuša nije bila slična drugoj. Brojni su virusi kojima je potreban drugi organizam kao domaćin kojem potom nanose štetu. Takvi virusi izazivaju različite bolesti kod životinja i ljudi. Ali istraživanje je pokazalo kako se svi virusi ne ponašaju na taj način. Oni naseljavaju sasvim različite sredine i formiraju složene zajednice. Nisu svi virusi štetni – naprotiv, neki mogu poslužiti znanosti. DW

18.10. (01:00)

Sopstvena fizika

Basara: Kultura ubrzanja

Ma­lo-ma­lo pa će­te ne­g­de ču­ti ža­lo­po­j­ke da se „vre­me ubr­za­lo“, da sve ne­ka­ko pro­la­zi br­že ne­go u sta­ra do­bra vre­me­na (ci­nik bi re­kao: da su bi­la do­bra, ne bi pro­šla). Vre­me se ne mo­že ni ubr­za­ti ni uspo­ri­ti, kao što se ni pros­tor ne mo­že ni „skra­ti­ti“ ni „pro­ši­ri­ti“. Na te fe­no­me­ne se na­pros­to ne mo­že uti­ca­ti. Na­pred re­če­no ne zna­či da se ne mo­že pro­me­ni­ti pe­r­ce­p­ci­ja vre­me­na i pros­to­ra. I u tom gr­mu le­ži zec. Ono što stva­ra ilu­zi­ju br­žeg pro­to­ka vre­me­na je ubr­za­nje mi­kro­pro­ce­so­ra i broa­d­ban­do­va i – po­go­to­vo – umre­že­nost i sve­pri­su­t­nost mo­bi­l­ne te­le­fo­ni­je. U su­šti­ni je (i to ba­sno­slov­no) ubr­zan sa­mo pro­tok in­fo­r­ma­ci­ja, što se na pr­vi po­gled mo­že uči­ni­ti kao baš do­bra star, po­go­to­vu u si­tua­ci­ja­ma kad tre­ba iz ne­ke vu­ko­je­bi­ne po­zva­ti šlep slu­žbu, ume­sto, kao ne­ka­da, sa­ti­ma pe­ša­či­ti do pr­ve na­seo­bi­ne. Po­ne­kad i je­ste do­bro. Če­šće ni­je. Svetislav Basara objašnjava i zašto.

 

18.10. (00:00)

Kilaža tone, a mišići rastu – sve u bazenu

Plivanjem do forme: za sagorijevanje kalorija i oblikovanja tijela

Plivanje je izvanredna aktivnost za sagorijevanje kalorija, toniranje mišića i poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja. Sat vremena plivanja može sagorjeti između 400 i 700 kalorija, ovisno o intenzitetu, dok istovremeno jača cijelo tijelo i povećava fleksibilnost. Osim fizičkih prednosti, plivanje smanjuje stres i poboljšava mentalno zdravlje jer potiče oslobađanje endorfina. Također, ima minimalan rizik od ozljeda, što ga čini idealnim za sve dobne skupine i ljude s ozljedama ili kroničnim bolestima. Uz plivanje možete učinkovito oblikovati tijelo i poboljšati zdravlje na više razina. Više u članku na Monitoru

17.10. (23:00)

Sanjamo i dalje

Prije stotinu godina na umjetničku scenu su stupili nadrealisti sa željom da promijene svijet

Nakon užasa Velikog rata (1914.-1918.) ljudi su bili gladni života, neumorni, optimistični. Olimpijske igre 1924. podižu glavni grad Francuske na noge. Sa sportašima dolaze slikari, pisci, glazbenici, intelektualci i pretvaraju Pariz u kulturno središte Europe. Međutim, neki ne žele prihvatiti društvo u kojem je takav brutalni rat bio moguć. Oni traže radikalni preokret. To su počeci političko-umjetničkog pokreta otpora. Slikari, filmski autori, pjesnici, glazbenici – djeca novog umjetničkog pravca žele raskinuti s buržoaskim duhom vremena. Nesvjesno, snovi, stanja opijenosti, potisnute čežnje, vizije, luckaste ideje postaju važni. Inspirirani tumačenjem snova Sigmunda Freuda (1856.-1939.) nadrealisti žele “rastrgnuti veo stvarnosti”. Jedan od njihovih glavnih teoretičara bio je André Breton, francuski pisac i kritičar. U listopadu 1924., prije točno sto godina, napisao je Manifest nadrealizma. Slijede ga René Magritte, redatelj Luis Buñuel, zajedno sa Salvadorom Dalíjem… DW

17.10. (22:00)

Brze i kratke

  • Stigla službena objava Izraela: Ubili smo prvog čovjeka Hamasa, Yahyu Sinwara (Index)
  • Teška prometna nesreća na autocesti A6 Rijeka-Zagreb, u smjeru Rijeke, došlo do sudara automobila i kombija, dvije osobe poginule – traju radovi zbog čega je promet preusmjeren na drugu cijev tunela. Kombi stranih registracija vozio u suprotnom smjeru (Index)
  • Kraj rasta mirovina: ‘Nova formula donijet će samo jedan do dva eura više‘ (tportal)
  • Analitičar Milardović: Alkemičari su uspjeli pretvoriti vrijednost 100 eura u vrijednost 100 kuna, mislim na kupovnu moć (N1)
  • Trik za sušenje rublja tijekom hladnijih dana. Sve je suho u samo dva sata i to bez sušilice – stalak za sušenje staviti pokraj toplog radijatora i prekriti ga plahtom s gumicama za madrac – čuva topli zrak (Jutarnji)
  • Kako posluju tvrtke bivšeg ministra gospodarstva Damira Polančeca koji je izgubio godine u dugotrajnim suđenjima? Upravlja hotelom u Starigradu Paklenica (koji je u zakupu), a vodi i konzultantsku tvrtku te turističku agenciju. Gosti hotela su zadovoljni ljubaznošću, hranom, cijenama i čistoćom, nedostatak male sobe. Posluje s plusom (Forbes)
17.10. (21:41)

Kilaža tone, a mišići rastu – sve u bazenu

Plivanjem do forme: za sagorijevanje kalorija i oblikovanja tijela

Plivanje: savršen trening za tijelo i duh

Plivanje je jedan od najzdravijih sportova koji donosi široki spektar fizičkih i mentalnih dobrobiti. Ova aktivnost, koja uključuje gotovo sve mišiće tijela, ima niz prednosti: od sagorijevanja kalorija i gubitka kilograma, do poboljšanja fleksibilnosti, kardiovaskularnog zdravlja i mentalnog stanja. Bez obzira jeste li rekreativac ili ozbiljan sportaš, plivanje vam nudi trening koji je učinkovit, a istovremeno niskog rizika od ozljeda jer voda smanjuje pritisak na zglobove.

1. Sagorijevanje kalorija

Ako vam je cilj sagorjeti kalorije i izgubiti kilograme, plivanje može biti izvanredan izbor. Ovisno o intenzitetu i tehnici plivanja, osoba može sagorjeti između 400 i 700 kalorija na sat. Primjerice, leptir stil troši najviše energije, dok leđno i prsno plivanje sagorijevaju nešto manje, ali su i dalje vrlo učinkoviti za gubitak kilograma. Ako težite oko 70 kg, sat umjerenog plivanja potrošit će otprilike 500 kalorija. Za one koji teže više, ta brojka se značajno povećava.

2. Skidanje kilograma

Plivanje je odličan alat za mršavljenje, prvenstveno zbog svog aerobnog učinka. Tijelo u vodi koristi otpor da bi pokretalo mišiće, čime sagorijeva masne naslage i povećava mišićnu masu. Uz pravilnu prehranu, redovito plivanje može ubrzati metabolizam i pomoći vam da postignete željenu težinu. Također, s obzirom na to da je voda gušća od zraka, svaki vaš pokret u vodi zahtijeva više energije, što dodatno pomaže u sagorijevanju kalorija.

3. Jačanje mišića i fleksibilnost

Plivanje angažira gotovo sve mišiće tijela, posebno core, leđa, ramena i noge. Otpor vode djeluje kao prirodna težina, omogućujući vam da izgradite snagu i tonirate mišiće bez prevelikog pritiska na zglobove i tetive, što je česta nuspojava kod treninga na suhom. Uz to, plivanje poboljšava fleksibilnost jer redovitim vježbanjem povećavate raspon pokreta zglobova, što vam može pomoći u svakodnevnim aktivnostima, smanjujući rizik od ozljeda.

4. Kardiovaskularne dobrobiti

Redovito plivanje pomaže poboljšati rad srca i pluća. Kao aerobna aktivnost, plivanje povećava kapacitet pluća i smanjuje krvni tlak. To dugoročno može smanjiti rizik od srčanih bolesti i dijabetesa. Ako plivate 30 minuta dnevno, pet dana u tjednu, značajno ćete poboljšati kardiovaskularno zdravlje, uz povećanje izdržljivosti i opće kondicije.

5. Mentalno zdravlje i smanjenje stresa

Plivanje nije samo fizička vježba; ima i izniman utjecaj na mentalno zdravlje. Biti u vodi ima smirujući učinak, što smanjuje razinu stresa i anksioznosti. Vježbanje u vodi također potiče oslobađanje endorfina, hormona sreće, koji poboljšavaju raspoloženje i pružaju osjećaj zadovoljstva. Plivanje može pomoći i kod simptoma depresije, poboljšavajući cjelokupno mentalno blagostanje.

6. Manji rizik od ozljeda

Za razliku od mnogih drugih sportova, plivanje je sport s minimalnim rizikom od ozljeda jer voda podržava tijelo i smanjuje opterećenje na zglobove i kosti. Zbog toga je plivanje odlična opcija za ljude s artritisom, ozljedama mišića ili starije osobe koje žele ostati aktivne bez dodatnog rizika za zdravlje. Također, može poslužiti kao idealan oblik rehabilitacije za one koji se oporavljaju od ozljeda.


Zaključak: Plivanjem do bolje forme i zdravlja

Plivanje je puno više od vježbanja; ono je cjeloviti pristup zdravlju i blagostanju. Sagorijeva kalorije, oblikuje mišiće, poboljšava fleksibilnost i jača srce, a istovremeno djeluje kao mentalni antistres alat. Bez obzira na vašu razinu fitnessa, plivanje vam nudi sjajan način za poboljšanje zdravlja i smanjenje kilograma na zabavan i učinkovit način.

17.10. (21:00)

Da ti prisjedne objed

Robi K.: Nuklearski rat

Mi obitelj smo kod mog dida na Šolti sidili u kužini za obidom. Onda je odiza brda iz vatrogasnog doma tuta forca zazvečala sirena. Onda je moj dida skočijo se iz katrige i viknijo je: „Ljudi, ovo je uzbuna za atomski napad! Bižmo ća u sklonište!“… Dida je ždrokijo i rekao je: „Sve između ditinjstva i starosti ti je koma i umna bolest, moj unukiću! Čisti ljucki višak! I kako onda čovičanstvo može opstat kad dođe nuklearski rat? Samo ako sačuva najbolje, a riši se najgorih! Normalna stvar!“ Onda je tata dignijo glavu iz pijata i rekao je: „Čoviče božji, pa ti govoriš ka zadnji nacista! Jel kužiš da si isti ka ovi šta bi itali atomske bombe?“ Dida je rekao: „Ma je li, zete? Koliko se ja mogu sitit, kad su se zadnji put itale atomske bombe, nisu ih itali nacisti! Nego su ih šiknili oslobodioci! Jel tako?“ Tata je pitao: „Pa šta sa tin oš reć?“ Dida je rekao: „Proša san ja ratova i ratova, moj miki! Naučija san ja koji je to pricip!“ Ja sam pitao: „Koji je princip, dida?“ Dida je dignijo perun i rekao je: „Triba se borit protiv okupatora i spašavat od oslobodilaca! Igraš dupli pas! To ti je amen!“ Nova stranica iz Bilježnice Robija K.

17.10. (20:00)

Dio weba kojeg se i sam internet srami

Mračna strana interneta: Dark webom se bave posebni odredi policije i informatičkih stručnjaka

Na hrvatskom – “crni internet” dio je interneta na kojemu cvjetaju pornografija, pedofilija, svodništvo, može se kupiti droga, pa čak i naručiti ubojstvo. Ono što mi koristimo svakodnevno na internetu zove se “clear web”, gdje tražilicama dolazimo do neke stranice. No, https i www nisu sve što čini internet. Postoji i deep web koji nije kriptiran, prostor koji nije indeksiran, koji ne možemo lako pronaći putem tražilica. Dark web je u početku postojao za vojne svrhe, da se komunikacija ne vidi. Onda je kasnije taj softver postao open source i onda su počeli najviše cyberkriminalci i drugi neki akteri koji žele ostati anonimni, koristiti takve tehnologije koje komuniciraju internetom. Dark webom se može surfati putem Tor preglednika, a na njemu je komunikacija kriptirana i skriva naš identitet i IP adresu. Cyber kriminal je jedna ogromna stvar, zarade se u tom biznisu mjere u milijardama. Zato što tamo kad se razmjenjuju kriptovalute i neke druge stvari, gotovo je nemoguće ili vrlo, vrlo teško ući u trag. HRT

17.10. (19:00)

Dođite i ostajte ovdje

Demografski slom: ‘Nismo svjesni kamo ovo vodi, uvoz stranaca neće pomoći’

Negativni demografski trendovi sve se više ubrzavaju. Prošle godine rođeno je 32.170 djece, najmanje od 1991. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Za usporedbu, 1997. imali smo 55.501 novorođeno dijete, što je za čak 23.331 više nego lani. Iz tih brojki je jasno da svjedočimo demografskom slomu Hrvatske. U odnosu na sve zemlje EU-a od 2013. do 2022., Hrvatska ima najveći pad stanovnika, stoga akademik Anđelko Akrap naglašava da nije istina to da slijedimo europske demografske trendove.

‘Hrvatska ne provodi populacijsku politiku. Od sredine 90-ih gotovo svaka Vlada donosila je svoje mjere i dokumente, ali ništa od toga nije se provodilo. Jedan od važnih čimbenika za pad broja rođenih je iseljavanje. U zadnjih deset godina otišlo je gotovo 400.000 ljudi i to većina njih u najvitalnijoj životnoj dobi. Temeljno je pitanje kako pomoći mladim obiteljima da im problemi egzistencije ne budu prepreka te im osigurati slobodu odluke o djeci’ – rekao je za tportal Akrap, koji kaže kako je dobar bazen u Južnoj Americi, gdje ima puno potomaka Hrvata, a gdje žive u zemljama nižeg standarda nego što bi ovdje.

17.10. (18:00)

Sve je lakše preko ekrana

Online dejtanje staro je koliko i internet, ali sada polako zamjenjuje tradicionalno upoznavanje

Imati ispred sebe računalni ekran, a ne ljudsko lice, može ublažiti vlastitu nesigurnost, sramežljivost, zabrinutost i teškoće sa samopouzdanjem. Zato se mnogim korisnicima interneta to čini privlačnim, opuštenijim i lakšim načinom upoznavanja novih ljudi. Sve je više veza na daljinu. Istraživanja pokazuju da se oslanjanje na internet i na društvene mreže kod upoznavanja partnerice ili partnera povećalo s koronom. S jedne strane, internet veze dobre su za mlade zbog toga što se mogu upoznati ili povezati s ljudima iz različitih kultura i jezika. No takve veze nose sa sobom i određene opasnosti. HRT

17.10. (17:00)

Voćna i alkoholna baterija

Talog kave i spojevi iz vinske i jabučne kiseline kao komponente za baterije

Nakon što su ispitali mogućnosti iskorištavanja taloga kave kao ekološki održive komponente za izradu baterije, australski istraživači otišli su kao komponentu koja će litij-ionske baterije učiniti učinkovitijima, pristupačnijima i održivijima ispitali i spojeve iz vinske i jabučne kiseline. Prototip baterije koji su razvili i patentirali australski kemičari smanjuje utjecaj na okoliš i istovremeno povećava sposobnost pohrane energije. Bug

17.10. (16:00)

Brze i kratke

  • Odvjetnik Miljević o aferi Nakaze: ovdje nije bila greška u DORH-u nego na najnižoj razini, na razini Općinskog državnog odvjetništva (N1), predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić (muž i otac protagonistica iz afere) sastao se s načelnikom Policijske uprave šibensko-kninske Sandrom Santinijem (N1)
  • U europskim zemljama umirovljenici rade da si poprave kvalitetu života, a ne zato da prežive kao što je slučaj kod nas, bit će omogućeno i umirovljenicima da rade osam sati (Poslovni)
  • Novinarstvo na udaru (1): Navigacija između SLAPP tužbi i verbalnih napada političara – U prvoj polovici godine, od sedam verbalnih napada na novinare pet su počinili članovi Vlade ili javni službenici, a to je bilo i prije nego je ministar Ivan Šipić praktički pozvao na obračun s Antom Tomićem (Faktograf)
  • Poginuo Liam Payne (32), član nekadašnjeg pop teen benda One Direction, navodno pao s trećeg kata hotela u Argentini (tportal), više o bendu donosi Index: Globalna popularnost, ogromni hitovi, a onda raspad boy benda koji je zaludio svijet
  • Još jedan koncertni report Nicka Cavea u Areni, Bojan Stilin: Divlji bog je pao na tjeme, Zagrebu u naručje – Nick Cave nam je dao – sve (tportal)
17.10. (15:00)

Ahilej iz našeg sokaka

Đikić: Andrejeva srdžba

Premijer Plenković pokušava rat u Ukrajini iskoristiti za konkretne unutrašnjopolitičke obračune, i to nije nikakva novost. Nevolja je što se optužba o ruskom financiranju Milanovića vrlo brzo ispostavila blamažom i bumerangom za one koji su njome vitlali nastojeći posijati sumnju, kad već ne raspolažu nikakvim dokazima. Konfuzija je najvjerojatnije i plod frustracije: Plenkoviću je nepojmljivo i nepodnošljivo da itko, a kamoli većina ispitanika u anketama, može misliti i za dlaku drukčije od njega, pri čemu se u ovom slučaju zaista ne radi o kardinalnom razilaženju u stavovima.

Zoran Milanović definitivno nije nastrojen proukrajinski na način da slijepo vjeruje u vojni poraz Rusije i u sposobnost Ukrajine da na bojnom polju oslobodi okupirana područja. Takav stav nije proruski nego realpolitički i dijeli ga, otvoreno ili zasad prigušeno, sve veći broj relevantnih političara u mnogim zapadnim zemljama, ali Plenkovića ne zanima da o tome ozbiljno razgovara ili polemizira sa ustavnim sukreatorom hrvatske vanjske politike. Ivica Đikić za Novosti.

17.10. (14:16)

Rock kolekcionar: David Bowie u svom autu držao je slike Picassa i Matissea

17.10. (14:00)

Panika u kokošinjcu

Šajatović: Izbjegnuta tragedija. Činovnici ipak petkom i ponedjeljkom neće morati u urede

Uzrok nezabilježene razine opasnosti bila je krajnje nepromišljena izjava da bi se državni službenici petkom i ponedjeljkom trebali pojaviti u uredima. Čime bi došlo u pitanje običajno pravo da četvrtkom u podne povlašteni dio krene na more, a vrati se ponedjeljkom navečer. Bio bi onemogućen produljeno produljeni vikend! Taj nezabilježen nasrtaj na temeljna prava zaposlenih u državnom aparatu ipak je brzo neutraliziran. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa umirila je svekoliku javnost uvjeravanjem da Prijedlog uredbe o radu na izdvojenom radnom mjestu ‘ne brani takvu mogućnost‘. Dio administracije će i ubuduće moći svaki tjedan uživati u produljenom vikendu.

Nasrtaj na produljeni vikend zaposlenih u državnom aparatu poklopio se s idejom o njihovom ocjenjivanju. I heretičkom idejom o otpuštanju onih koji dobiju jedinicu. Otpustiti nekoga iz državne službe nezabilježeno je još od vremena Austro-Ugarske. A zna se kako je to carstvo završilo. Miodrag Šajatović za Lider

17.10. (12:00)

Trebaju nam novi boomeri

Perković: Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne

Proces koji neminovno vodi u cijeli niz ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i političkih problema je počeo onog trenutka kada je broj djece po ženi u Hrvatskoj pao ispod dvoje, što se dogodilo još 70-ih godina prošlog stoljeća. Opadanje broja rođenih nužno dovodi do starenja stanovništva, pa sve manji udio mladih mora održavati mirovinski i zdravstveni sustav za sve više starih. Zbog mladih nastaje problem s nedovoljnim brojem radnika za održavanje gospodarstva, inovativnost i potrošnja opadaju, zdravstveni i mirovinski troškovi rastu, ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih (vrtići, škole, fakulteti) se zatvaraju. Opadanje broja mladih se već odavno osjeća u (ne)održivosti trenutnog mirovinskog sustava, utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti. Iako ljudi kolokvijalno govore da su “zaradili svoje mirovine”, istina je da ih nisu zarađivali za sebe, nego za druge. Nažalost, još ni jedna država na svijetu nije uspjela pronaći skup politika koje mogu vratiti stopu fertiliteta na održive razine, 2.1 dijete po ženi i više. Branimir Perković za Index

17.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Zašto se Sjeverna Koreja uključila u rat u Ukrajini? Takvu je priliku dugo čekala, da mogu dobiti iskustvo u modernom ratovanju, budući da nisu ratovali od 50-ih, istovremeno rastu tenzije s Južnom Korejom (Index)
  • Ekstremisti kao klijenti njemačkih banaka: Stručnjaci kritiziraju to što se kontroverznim organizacijama omogućava otvaranje bankovnog računa u Njemačkoj (DW)
  • Ljubo Jurčić pobio premijerovu bajku da se nikad nije živjelo bolje – brojkama (N1)
  • Banke građanima naplaćuju i po nekoliko naknada. Evo kolike su u onim najvećima (N1)
  • Možemo izgubilo vlast u kvartu u Zagrebu (Vrbani): Udružili se HDZ, SDP, ORaH i DP (tportal)
17.10. (10:00)

Ali bez da završimo u cirkusu

Ne treba samo ozbiljno – Veselje na poslu: ključ uspjeha i produktivnosti

Organizacijska klima koja potiče veselje i opuštenu atmosferu na radnom mjestu izniman je alat za uspješno poslovanje. Opuštena atmosfera na radnom mjestu štiti zaposlenike od izgaranja te osigurava veću produktivnost i kreativnost. Naravno, postizanje ravnoteže između obavljanja posla i opuštanja je ključno jer dozvola za zabavu ne smije umanjiti profesionalnost u ponašanju i obavljanju zadataka. Važno je prepoznati granicu između poticanja opuštenije atmosfere i izbjegavanja da organizacijska klima postane sinonim za neproduktivni kaos. Odgovornost za održavanje te ravnoteže leži na rukovoditeljima. Savjeti

17.10. (09:00)

Kad bi barem gljive mogle prožvakati i naše račune

Gljivice koje jedu plastiku – nova nada za čišće oceane

Znanstvenici u Njemačkoj otkrili su gljivice koje mogu razgraditi plastiku, što bi moglo pomoći u borbi protiv zagađenja oceanâ. Istraživanje u jezeru Stechlin pokazalo je da neke mikrogljivice uspijevaju preživjeti isključivo na sintetskim polimerima, osobito poliuretanu. Međutim, plastični otpad poput polietilena i mikroplastike od guma teže se razgrađuje. Iako ovo otkriće predstavlja napredak, znanstvenici upozoravaju da je smanjenje plastične proizvodnje i dalje ključno. Fungi bi se mogli koristiti u kontroliranim uvjetima, poput postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Reuters

17.10. (01:00)

Bit će mjesta za sve

Mijenja se parking u Zagrebu, uvode se novi blokovi

Zagreb ima neodrživu situaciju već godinama, u kojoj je za prvu parkirališnu zonu izdano 13.776 povlaštenih parkirališnih karata (PPK) a da u toj prvoj zoni u prostoru ima samo 8035 raspoloživih parkirnih mjesta. Drugim riječima, preko 5000 je više izdanih PPK nego stvarnih mjesta na ulicama Donjeg i Gornjeg Grada. Na temelju prijedloga građana blokovi 2, 3 i 4 su spojeni, a napravljen je i niz manjih korekcija granica blokova. Vrijeme naplate parkiranja u 1. zoni od sredine studenog bit će izmijenjeno na način da će radnim danom i subotom naplata trajati do ponoći, a nedjeljom do 15 sati. Trenutno se gradi i nova javna garaža u sklopu Centra Paromlin od 350 mjesta i projektira garaža u Klaićevoj ulici od 800 mjesta. Večernji

17.10. (00:00)

Utješno

Uragani ne mogu nastati kod nas, nemamo dovoljno velike količine toplog mora, a ni dubine

Uragani su najjači oblik tropskih ciklona i kod nas nema “pravih uragana”, rekao je za HRT meteorolog Izidor Pelajić. Oni su u tropima, a jako bitno za njih je more. Oni iz mora traže energiju, a more mora biti toplo. Uragani nestaju i slabe čim vide kopno. A zašto? Zato što više nema vlage. Bez izvora vlage od oceana nema uragana. Mora biti barem 26 stupnjeva ili više u 60 metara, a sjeverni Jadran nema ni 60 metara dubine. Index

16.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Europski sud za ljudska prava je presudio da je hitna deportacija jednog Sirijca u Grčku bila protuzakonita. Ta presuda ima utjecaj i na aktualnu raspravu o azilu u Njemačkoj (DW)
  • Prvi put u Hrvatskoj i regiji neurokirurzi su pacijentici ugradili printani nadomjestak lubanje od PEEK-a, materijala koji je najsličniji kosti. Iako je riječ o iznimno skupom nadomjesku, koji stoji od 5 do 7 tisuća eura – pacijenti ga mogu dobiti na teret HZZO-a (N1)
  • Inspektori analizirali ekstradjevičanska maslinova ulja i med na hrvatskom tržištu. Podaci su poražavajući, potvrđene brojne nepravilnosti (Večernji)
  • SAD kaznio Lufthansu s rekordnih 4 milijuna dolara zbog diskriminacije putnika (Forbes)
  • Grad Koprivnica daje u zakup atomska skloništa koja se nalaze u sklopu stambenih zgrada, mogu se koristiti za obavljanje sportskih, glazbenih, plesnih, kulturnih djelatnosti te za skladištenje, ali se ne smije remetiti javni red i mir (Danica)
  • Hrvatski boksač Filip Hrgović mogao bi se vratiti u ring početkom 2025. godine i to u borbi protiv Britanca Fabija Wardleyja (tportal)
16.10. (22:00)

Što ste gradili, gradili ste

‘Dođu stranci ,za malu lovu kupu masline blizu mora, grade kuće’… sada bi se bespravnoj gradnji napokon moglo stati na kraj

Šibenska policija protekli je mjesec podignula više kaznenih prijava zbog devastacije obalnog pojasa, a inspekcija počela uklanjati bespravni kamp u Tisnu. Protiv dvojice Austrijanaca koji su zbog gradnje bez dozvole zaradili kaznenu prijavu podignuta je optužnica pred općinskim sudom u Šibeniku. No kuća koju su sagradili i dalje nagrđuje jednu od najljepših uvala na otoku Murteru. Osim uklanjanja tamošnjih kampova podignutih bez “papira”, rušenja nije bilo, pa većina uzurpatora obale i dalje uživa u nezakonitim kvadratima. Sudovi im izriču uvjetne kazne, iako zakon propisuje zatvor do pet godina. Strožu provedbu propisa u Deklaraciji o hrvatskom prostoru zagovaraju i najugledniji domaći arhitekti. HRT

16.10. (21:00)

Volim se gibat, gibat

Najstariji plesni festival u Hrvatskoj, 41. Tjedan suvremenog plesa, nastavlja svoj program drugim blokom koji će problematizirati empatiju, dijalog i toleranciju

Festival, koji se održava već više od četiri desetljeća, ove se godine fokusira na temu održivosti plesa, preispitujući pitanja: za koga se pleše, tko pleše, zašto plešemo, te kakvu ulogu ples ima u društvu. Ova duboka promišljanja nastavljaju se u drugom bloku festivala, koji donosi teme empatije, dijaloga i tolerancije, s naglaskom na stvaranje novog svijeta, poručuju organizatori u priopćenju. Festival je u 41 godinu predstavio gotovo 1000 međunarodno afirmiranih autora i grupa, te kontinuirano prezentira i producira radove hrvatskih plesnih umjetnika. tportal, počinje 23. listopada, program ovdje.

16.10. (20:00)

Noćno nebo će biti raznih boja

NASA: Sunce u solarnom maksimumu još godinu dana

Što znači da bi se u narednim mjesecima mogle pojaviti aurore. Solarna aktivnost prati ciklus od 11 godina, fluktuirajući između perioda mira i pojačane aktivnosti. Tijekom solarnog maksimuma događaju se sunčeve baklje i takozvana izbacivanja koronalne mase koja dovode do učestalijih geomagnetskih oluja i posljedičnih polarnih svjetlosti i aurora. Proteklih dana crvene i zelene aurore bile su viđene u nizu dijelova svijeta, od Njemačke, SAD-a i Velike Britanije, pa čak do Mediterana. Ta se prirodna svjetla pojave kad čestice iz korone dođu u doticaj sa Zemljinim magnetskim poljem i pokreću geomagnetske oluje. HRT

16.10. (19:00)

Rokenrol nakon rokenrola

Koncerti u Zagrebu: Renato Metessi i Zvijezde, Mile Kekin, Burn Out Festival, Električni Orgazam, Jura Stublić…

Bogata koncertna jesen nakon Partibrejkersa, Laibacha, Nicka Cavea, Psihomodo Popa i drugih nastavlja se i u drugom dijelu listopada te u studenom. Prvi nastupa Renato Metessi i Zvijezde u Tvornici, i to ovog petka, zatim Burn Out u istom prostoru donosi ne toliko zastupljene, ali odlične ili barem zanimljive bendove s tzv. nezavisne scene, Mile Kekin nastupa 9.11., a zaredat će se i Nikola Vranjković, Električni Orgazam, i Jura Stublić i Film. Tvornica ima lijep pregled događaja ovdje, a zanimljivih događanja ne nedostaje ni u Vintage-u. Dosta toga komentira se i na Forumu

16.10. (18:00)

MeToo, MeToo!

Radić o filmu ‘Strange Darling’: Mollner odlično barata složenom i nepredvidivom naracijom

“Smrtonosni susret” i njegov autor mnogo duguju Quentinu Tarantinu. Radnja filma tarantinovski je ispričana kroz nekronološki poredana poglavlja, glavni načelni orijentiri horori su iz 1970-ih, osobito u prikazu enormnog (seksualnog) nasilja nesuzdržani kultni naslovi kao “Zadnja kuća nalijevo” Wesa Cravena i “Teksaški masakr motornom pilom” Tobea Hoopera. Redateljski stil izrazite retoričnosti također može uputiti na Tarantina, ali i na njegova omiljena sineasta Briana De Palmu, a ima u Mollnerovu filmu i natruha Davida Lyncha, kroz profantastični “bljeskoviti” motiv viđenja čovjeka kao đavla ili demona. Damir Radić za Novosti. Forum

16.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Prošle godine je rođeno najmanje djece od 1991.: U tri županije je alarmantna situacija – Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, najbolja u Međimurskoj (tportal)
  • Najbogatiji čovjek svijeta (Elon Musk) pohrlio je u Memphisu izgraditi ogroman podatkovni centar za svoj AI startup xAI – i učinio sve što je mogao kako bi detalji ostali tajni, Muskove kompanije već dugo koriste ugovore o tajnosti podataka kako bi ušutkale vladine dužnosnike o projektima u svojim gradovima (Forbes)
  • Iznajmljivači vila uzvraćaju udarac: ‘Uzimaju nam 33 posto provizije, a sada besramno traže da spustimo cijene. Nema šanse (Jutarnji)
  • Utakmica između Poljske i Hrvatske u Varšavi (3:3) bila je uistinu luda i izazvala je velike reakcije na terenu i izvan njega, Livakoviću zbog prekršaja koji je rezultirao crvenim kartonom poljski navijači prijete smrću (tportal)
16.10. (16:00)

Ima neka jaka veza

Nick Cave u zagrebačkoj Areni nastupio pred 17 tisuća ljudi

Jutarnji ima veliki fotoizvještaj, a na forumu komentiraju kako im je bilo. Cave je koncert hrabro zamislio kao izlog novih i novijih pjesama, s par klasika raspoređenih na strateškim mjestima koji kao da su odigrali ulogu eruptivnih biseva svakih par pjesama i podizali temperaturu u rasprodanoj dvorani. Brojkama, od 21 pjesme odsvirane u točno dva i pol sata, čak osam ih je bilo s novog albuma „Wild God“, pet je bilo novijih i osam „hitova“. No, brojke ni približno ne govore sve, kao što se kaže, ovo treba doživjeti, a mnogi i jesu – kaže Hrvoje Horvat za Večernji. Na Ravno do dna kažu da se radilo o najboljem koncertu ikad.

16.10. (15:00)

Kostim od Mr Freeze-a

Inovativna tkanina mogla bi zamijeniti klima-uređaje: Ugrađuje se u odjeću, ali i u zidove

Inovativna tkanina je osmišljena je tako da reflektira sunčevu svjetlost i omogućuje otpuštanje topline, dok blokira sunčeve zrake i snižava temperaturu. Jedan od inženjera objašnjava da radi na principu radijativnog hlađenja – prirodnog procesa u kojem materijali emitiraju toplinu u atmosferu, a na kraju i u svemir. “Za razliku od konvencionalnih tkanina, koje zadržavaju toplinu, ova je izrađena od tri sloja koja su dizajnirana da optimiziraju hlađenje”, kaže. Gornji sloj sastoji se od vlakana polimetilpentena, koja omogućava učinkovito zračenje topline, srednji sloj sastavljen je od srebrnih nanoniti koje poboljšavaju reflektivnost tkanine, sprječavajući toplini da prijeđe na tijelo, a donji je sloj napravljen od vune, i usmjerava toplinu dalje od kože. Ona bi se mogla ugraditi u odjeću, šešire, cipele, pa čak i u površine zgrada, ublažavajući učinak toplinskog otoka u gradovima. Green

16.10. (14:00)

To be continued

Prime Time: Svi se kandidiraju, ja ne čujem

Prime Time, osim što kasni, ovaj put su odlučili na YT staviti emisiju u nekoliko dijelova (kaže Zovak da eksperimentiraju s algoritmima). U prvom segmentu nove epizode Prime Timea “Vučić i tri praščića” pričaju o nekim od upečatljivijih kandidata. U drugom dijelu bave se Starim morskim vučićem i dubrovačkim summitom, a u trećem nastavljaju i komentiraju optužbe da Rusi financiraju našeg predsjednika.

16.10. (13:00)

Nije to baš samo tako

UNESCO dao prijedloge za transparentniju i bržu javnu upravu uz AI, no…

Umjetna inteligencija ima potencijala u unaprjeđivanju demokracije, političkih institucija i procesa, poput chatbota koji ljudima odgovara na pitanja o izbornim programima, obavještava građane o razvoju zakona i slično. Također, AI bi mogao postati koristan alat u lobiranju tako što bi sažimao prijedloge zakona, procjenjivao njihove relevantnosti za pojedine tvrtke pa čak i pisao pisama autorima zakona s prijedlozima izmjena. No, sve ovisi o moralnom kompasu samih političara. I Trump je nedavno pao na foru vlastitog pobornika, a povjerovao je i u laž da migranti u Springfieldu jedu mačke i pse i sam postao predmet sprdnje. Na kraju dana, kako će se ovi razni AI alati koristiti ovisi potpuno o pojedincu – političaru ili stranci. Preostaje da se uspostave regulatorni okviri i nadzorni mehanizmi, obrazovanje javnosti i pravna odgovornost Big Tech industrije. Netokracija

16.10. (12:00)

Brze i kratke

  • Prvi put u nekoliko dana Izrael je napao glavni grad Libanona – Bejrut, SAD je dao Izraelu 30 dana da poboljša protok humanitarne pomoći koja stiže u Gazu ili riskira gubitak vojne podrške (Index)
  • Rastu napetosti na granici Sjeverne i Južne Koreje, novo je to zaoštravanje odnosa, što se događa? Tehnički rat od 1953. nikad nije završio, nego je na snazi primirje (tportal)
  • Jakšić: Plenković si uzima za pravo da kaže da on ne želi, u onim ustavnim kategorijama koje su propisane, razgovarati sa Zoranom Milanovićem jer se njega Ustav ne tiče, ali zato zna docirati je li netko kršitelj Ustava.  Ako se tu nešto ne preokrene, bojim se da će na kraju morati intervenirati Ustavni sud (N1)
  • Ni manji gradovi više nisu jeftini: Novogradnje u Zaboku, Karlovcu i Sisku šokantno su skupe (Forbes)
  • Uskoro izlazi najsjajniji i najveći Supermjesec u 2024., vrhunac sutra (Index)
  • Odrađeno je oko 70 posto radova na najvećem željezničkom infrastrukturnom projektu u povijesti Hrvatske, HŽ infrastruktura objavila je nove fotografije i pokazala kako napreduju radovi (Danica)
16.10. (11:00)

Došli smo do zadnjeg levela i nema dalje

Produženje života usporava unatoč razvoju medicine

Krajem 19. stoljeća, očekivano trajanje života u razvijenim zemljama iznosilo je 30-40 godina. U 2023. najdugovječnije nacije imale su očekivano trajanje života od oko 84 do 85 godina. Glavni čimbenici koji su doveli do njegovog produženja u 20. stoljeću uključuju razvoj antibiotika i cjepiva, koji su značajno smanjili smrtnost od zaraznih bolesti poput tuberkuloze, boginja, ospica, gripe, difterije i sl. Osim toga, poboljšani sanitarni uvjeti, bolja prehrana, pristup čistoj vodi te napredak u prenatalnoj i postnatalnoj skrbi također su pridonijeli drastičnom smanjenju smrtnosti. Istraživanje je pokazalo da je stopa produženja očekivanog trajanja života između 2010. i 2019. pala ispod one zabilježene između 1990. i 2000. Ljudi su i dalje živjeli dulje, ali ne u tolikoj mjeri. Index

16.10. (10:00)

Geni geni kameni

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2024. za otkriće mikro-RNK i regulaciju ekspresije gena

Predmet interesa Ambrosa i Ruvkuna bilo je pitanje kako se unutar istog organizma stanice – korištenjem identičnog genskog „kompleta“ u svojim kromosomima – uspijevaju razvijati na različite načine i u različitim smjerovima. Tijekom svojeg istraživačkog rada otkrili su mikroRNK, novu klasu vrlo malenih RNK ​​molekula za koje se uspostavilo da igraju ključnu ulogu u regulaciji (aktivaciji ili deaktivaciji) gena. Time je otkriven potpuno novi princip kontrole gena koji se pokazao esencijalnim za sve višestanične organizme, uključujući i ljude. Daljnja su istraživanja otkrila da ljudski genom kodira više od tisuću različitih vrsta mikroRNK, koje su se pokazale temeljno važnima za razvoj i funkcioniranje različitih stanica i tkiva našeg organizma. Bug

16.10. (09:00)

'Naišli ste vi na minu, dragi moji'

Romantična prevara: Dokumentarac o internetskim prevarantima


Gospođi Ankici 78 je godina. Nakon suprugove smrti živi sama, vozi automobil, ima bogat društveni život, aktivna je na društvenim mrežama – idealna meta za internetske predatore. No, ona ne nasjeda, već se odlučila osvetiti njima tako da im – troši vrijeme dopisivanjem. U Bjelovaru su s njom snimili kratki radionički dokumentarac. U Hrvatskoj je u 9 mjeseci ove godine evidentirano više od 18 i pol tisuća kaznenih djela prijevare – šteta je oko 19 milijuna eura. HRT

16.10. (01:00)

Mačja posla

Znate li zašto mačke ližu ljude? To ne čine iz privrženosti, štoviše, obično su indiferentne

Postoji šansa da vas mačka liže kako bi pokazala da vam vjeruje. Ili barem da vas ne smatra konkurencijom. Ta vrsta lizanja slična je načinu na koji mačke ližu jedna drugu. Mačka će to naučiti od svoje mame dok je još slijepi i gluhi mačić. U osnovi se radi o čišćenju i uređivanju krzna, a u svrhu jačanja društvenih veza. Odrasle mačke lizat će samo druge mačke kojima vjeruju i s kojima se ne natječu. Iz istog će razloga lizati i ljude. Štoviše, mačke ne pokazuju znakove privrženosti svojim vlasnicima, a moguće je da su joj zanimljivi mirisi koji osjete na vašoj ruci ili koži. Nacional

16.10. (00:00)

Brze i kratke

  • Izrael nema dostatnih vojnih kapaciteta za obračun s iranskim nuklearnim programom, osobito ne bez eventualne asistencije SAD-a, cilj im neće biti nuklearna postrojenja, već prije vojna, ali Teheran je obećao odmazdu u slučaju izraelskog napada (Jutarnji)
  • Ostojić: SOA odgovorila da Rusi ne financiraju Milanovića (HRT)
  • Ubrzo će ostati samo mrak: Talibani zabranili prikazivanje ljudi i životinja u medijima u Afganistanu (N1)
  • Nastavljeno je suđenje braći Mamić i ostalima za izvlačenje novca iz NK Dinamo, Joško Jeličić priznao da je lagao (Nacional)
  • Regija Balkana je jedno od najperspektivnijih područja za rast solarne energije u Europi. S izvrsnim solarnim zračenjem i brzo poboljšavajućom investicijskom klimom, regija napreduje u ostvarivanju svojih solarnih ambicija. S oko 2 do 3 GW instaliranog kapaciteta fotonaponskih sustava trenutno, a s ciljem dostizanja 30 GW do 2030. godine, jasno je da postoji mnogo neiskorištenih mogućnosti (Zgradonačelnik)
  • 6 TikTok trikova za početnike (Savjeti)
15.10. (23:00)

Bye bye injekcije

Revolucionarno otkriće: Izgleda da je pronađen lijek za dijabetes tipa 1

Naime, znanstvenici su prvi put ikada uspješno upotrijebili terapiju matičnim stanicama potrebnima da preokrenu dijabetes ovog tipa kod žena. Ovo postignuće hvaljeno je kao veliko medicinsko otkriće, budući da nudi potencijalni lijek za bolest koja se do sada mogla samo kontrolirati, ali ne i izliječiti. Osobe s dijabetesom tipa 1 moraju svaki dan primati injekcije inzulina ili koristiti inzulinske pumpe kako bi kontrolirale razinu šećera u krvi. Usprkos tim tretmanima, upravljanje bolešću može biti teško, a pacijenti se često suočavaju s poteškoćama tijekom cijelog života. Upravo zato je ova nova terapija matičnim stanicama izazvala toliko uzbuđenja i nade da je napokon pronađeno trajno rješenje. Otkriće je vjerojatno nadmašilo očekivanja i samih znanstvenika, koji su sada slavodobitno objavili da su ove stanice zaista počele regulirati razinu šećera u krvi i to nakon dva i pol mjeseca. S obzirom na to da navedeni pacijenti više nisu imali potrebu za svakodnevnim injekcijama inzulinom, ovo otkriće smatra se potencijalnim lijekom. tportal

15.10. (22:00)

Kockanje životima pacijenata ili korak prema privatizaciji zdravstva

Štrajk u zdravstvu: Spremnost sindikalista da pacijente iskoriste kao sredstvo pritiska na Vladu mora upaliti crvene lampice na svim frontovima

Mediji su štrajk zdravstvenih radnika shvatili kao poziv da briljiraju u naslovima poput ovog: “Obavite preglede na vrijeme: Mogli bismo ostati bez RTG-a, magneta, mamografije, zračenja, operacija”, odnosno, da pokažu da je proces internalizacije neoliberalne norme po kojoj je pacijent odgovoran za vlastito zdravstveno stanje uspješno proveden i da sad autonomno zagovaramo javne politike koje nam štete.

Da su se iole emancipirali od autoriteta tržišta, urednicima bi sinulo da bolesnici ni u normalnim okolnostima nemaju ama baš nikakvu mogućnost osiguranja pravovremenosti dijagnostike i liječenja – osim vansistemkih metoda, poput okretanja medicinskom tržištu i raznim privatnim intervencijama unutar javnog sektora – a kamoli za vrijeme štrajka u kojemu su najvažnije sredstvo manipulacije Vladom. Nedostupnost radiološke dijagnostike redovno se rješava plaćanjem privatnih pregleda, pa će tako i ako sindikati realiziraju prijetnje, ali kako će onkološki bolesnik sebi pomoći nakon što ga štrajkaši odbiju zračiti? Nataša Škaričić za Novosti.

15.10. (21:00)

Bio je i ostao svoj

Rade Dragojević: Šuvar je pripadao liderima iz prethodnog režima, a takvi su se nakon 90-e ismijavali

Šuvar je naročito inzistirao na statistici, bio je zaljubljenik u brojke, bio je velikog pamćenja, imao je kristalnu memoriju. Bio je otvoren čovjek, ali nije bio naročito ugodan za suradnju. Ali nas je ipak sve spajao, napravio je cijelu jednu mrežu istraživača iz različitih struka iz kojeg je nastala sociologija prostora. Kad je s dolaskom tuđmanizma na površinu isplivao sav onaj talog polukriminalnog i kriminalnog tipa, a nakon rata se to samo uvećalo, Šuvar je pokušavao naći saveznike za novu političku borbu.  Šuvar je u to vrijeme prošao lošije, vjerojatno i zato jer se nije htio adaptirati novom režimu, prkosno je odgovarao kad su ga u ljeto 1990. Vladimir Šeks & co. smjenjivali u Saboru s mjesta potpredsjednika tada još uvijek postojeće Jugoslavije, pa je zbog svega toga platio dodatnu cijenu tog svog inaćenja. Bio je čak i fizički napadan, a njegova principijelnost i nekorumpiranost bila je rijetkost i njegovo je političko ponašanje kao takvo bilo neadaptabilno u novom poretku. O novoj biografskoj knjizi govori sam autor, novinar i publicist Rade Dragojević za tportal.

15.10. (20:00)

Izgubljen u prijevodu, HRT izdanje

Marjanović: Mnogi su kritični prema Milićevom ‘What’s up Japan’, ali lagao bih kad bih rekao da mi sve skupa nije simpatično

Kako to i inače biva s Milićem, dio pitanja otpada na primanja sugovornika, a dio scena na prizore uživanja u jelu i piću. To je u ovoj fazi već trademark bez kojeg bismo se osjećali zakinutima jer ako ne postavi pitanje “kolika vam je plaća?”, kao da nije ni putovao. Međutim, zanimljivo je pogledati njegov novi serijal i proučiti kako se Milić nosi s ovim formatom na pragu osamdesete. What’s up Japan pokušava zadovoljiti i starije i mlađe, ali na kraju ne uspijeva ni kod jednih, ni kod drugih, ni kod nas koji smo negdje na sredini. Godine se definitivno osjećaju i točno se vidi što voditelja najviše zanima. To nisu anime i mange o kojima da nisam znao o čemu se radi, nakon odgledane epizode i dalje ne bih znao ništa. Milić postavlja pitanje, producent japanskih crtića Ogino pitanje ne razumije, pa Milić na njega sam odgovori, Ogino kaže “jes” i to je više-manje cijeli razgovor, iz kojeg ćete izvući vrlo malo korisnih informacija o tome što su anime, ali monolog će poslužiti kao nepotrebno razvučeni uvod u priču o tome kako Japanci nemaju pojma o engleskom. Hrvoje Marjanović za Index.

15.10. (19:00)

Tko je najmio, najmio je

Poreznici su u prošloj godini otkrili 2.000 kratkoročnih iznajmljivača koji nisu prijavljeni u porezni sustav

Kako? Povezivanjem porezne uprave s online platformama za kratkoročno iznajmljivanje, zahvaljujući direktivi DAC7, piše Bloomberg Adria. U DAC7 stoji da će “radi sprječavanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, platforme izvještavati o komercijalnim aktivnostima koje uključuju najam nekretnina, osobne usluge, prodaju robe i najam bilo kojeg načina prijevoza”. Sad više nitko neće umači poreznim škarama. Porezna uprava je u 2023. tražila podatke od Bookinga i dobili su manje od 30 tisuća podataka. Zasad se ta direktiva kod nas provodi u ograničenom obujmu, no iduće godine bit će sveobuhvatna, kažu. Poslovni

15.10. (18:00)

Ideje koje zrače

Google prvi naručuje nuklearne elektrane za svoje podatkovne centre

Google je naručio šest do sedam malih modularnih nuklearnih reaktora (SMR) od tvrtke Kairos Power, ukupnog kapaciteta od 500 MW, kako bi osigurao električnu energiju s niskom razinom ugljika za svoje energetski zahtjevne operacije. Googleov ugovor s Kairos Powerom dio je trenda među tehnološkim tvrtkama koje traže nuklearna rješenja za svoje energetske potrebe. Prošlog mjeseca Microsoft je najavio obvezu kupnje 20-godišnje opskrbe električnom energijom iz ugašene nuklearne elektrane Three Mile Island ako Constellation Energy ponovno pokrene lokaciju. Bug

15.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Ishod američkih predsjedničkih izbora imat će velik utjecaj i na sukob na Bliskom istoku. Donald Trump se hvali kao „proizraelski predsjednik“, dok Kamala Harris teži nagodbi (DW)
  • Aspirin smanjuje rizik od razvoja jednog od najtežih oblika karcinoma, gušterače, za 20 posto (tportal)
  • Popisi stanovništva: Broj Srba u porastu, Crnogoraca i Hrvata u padu (Nacional)
  • Plenković: Do kraja mandata prosječna plaća 1600 eura, a minimalna od Nove godine 970 (Lider)
  • Tomašević najavio: Uvodi se naplata parkiranja nedjeljom u Zagrebu (tportal)
  • Intimnost i kontrola: Pritisak fanova utječu na privatne živote K-pop zvijezda, koji se doživljavaju kao javno vlasništvo (HRT)
  • Kraj jedne ere: Sir Alex Ferguson (82), menadžer Manchester Uniteda u slavnoj eri kluba s Old Trafforda, nakon završetka ove sezone više neće biti dio engleskog velikana ni kao globalni ambasador (Sport Klub)
15.10. (16:00)

Za građane u nevolji - stan po volji

Niču zgrade sa stanovima za 358 obitelji putem programa poticajne stanogradnje (POS)

Kako do vlastitog krova nad glavom? Pitanje je to koje muči dobar dio građana Hrvatske, posebno nakon što su cijene kvadrata i najma eksplodirale kao da nam je životni standard na razini Norveške. Stoga je kao melem na ranu za 358 obitelji stigla vijest da je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama konačno raspisala javnu nabavu za gradnju zgrada iz programa poticajne stanogradnje (POS) u Zagrebu i Osijeku. tportal

15.10. (15:00)

Potuče tumor do kosti

Upotreba bioaktivnih stakala u tretmanu oštećenih kostiju poznata je dulje vremena, sada je dokazana učinkovitost i u liječenju tumora

Istraživači sa Sveučilišta Aston u Birminghamu opisali su pokuse s bioaktivnim staklima zasićenima galijevim ionima: u otopinama sa zdravim koštanim stanicama i stanicama raka kostiju galijeva biostakla u roku od nekoliko dana ubiju 99 posto svih karcinogenih stanica. Danas biostakla možemo definirati kao vrstu keramike s bioaktivnim komponentama. Te su aktivne supstance oksidi kalcija, natrija, silicija i fosfora. U kontaktu s tjelesnim tekućinama, na staklu se formira sloj kalcija i fosfora. Taj sloj veže se uz kost i potiče rast kosti. Osim što popunjava rupe izazvane traumom ili bolešću, učvršćuje i podupire cijelu strukturu. Poznato je da biostakla pokazuju i antimikrobnu aktivnost. Nažalost, zbog krhkosti samih stakala, njihova upotrebljivost prilično je ograničena. Stakla općenito nisu elastična i pod opterećenjem lako pucaju. No, pojačani galijevim ionima pokazuju dobre rezultate. Milorad Milun za Novosti.

15.10. (14:00)

Nema zemlje za akademske građane

Vizek: U samo deset godina udvostručen je broj prijediplomskih studija s previše nepopunjenih mjesta, ovakva situacija je neodrživa

Ako pak zbrojimo prijediplomske i diplomske programe, u Hrvatskoj su u ponudi ukupno 1734 studijska programa koje je u ovoj akademskoj godini moglo pohađati ukupno 41 tisuća novih studenata. S druge strane, broj potencijalnih studenata kontinuirano se smanjuje uslijed smanjenja broja stanovnika i odlaska naših studenata  na tudij u druge države. Ili će se broj studijskih programa i visokih učilišta morati smanjivati ili će se morati mijenjati sustav financiranja visokih učilišta – ili povećati broj studenata i sve pet. Ove akademske godine u Hrvatskoj je studij upisalo svega 210 studenata s državljanstvom zemalja članica EU-a i 245 studenata iz ostalih zemalja. Složit ćete se, s obzirom na 14 tisuća nepopunjenih studijskih mjesta, broj upisanih stranih studenata sve je samo ne zadovoljavajući.

Našoj imigracijskoj politici posve je prihvatljivo i čak poželjno da uvozimo na desetke tisuća nisko obrazovanih Indijaca, Pakistanaca i Nepalaca na privremeni rad koji će se s vremenom pretvoriti u trajni boravak u zemlji, ali joj nije nimalo poželjno da u zemlju uvozimo ljude koji će plaćati školarine našim sveučilištima, koji će dodatno u zemlji trošiti svoj dohodak na razne osnovne životne potrebe i koji jednog dana mogu postati dio kontingenta ponude visokoobrazovane radne snage u zemlji. Maruška Vizek za tportal.

15.10. (13:00)

Baterije još uvijek nisu 'in'

Električna vozila u Hrvatskoj i EU još uvijek gube bitku s dizelašima, kojih se vozači ne žele odreći

Sve se više naziru manjkavosti europskog plana prema kojemu bi motori s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine otišli u povijest. Kada danas u Hrvatskoj uđete u neki autosalon njemačkih premium marki, prodavači će vam bez ustezanja reći da i dalje prodaju više dizelaša od benzinaca ili električnih vozila. Od siječnja do kraja rujna u Hrvatskoj je prodano 27.833 automobila na benzinski pogon, ili 53.8 posto od ukupne prodaje. Na drugom su mjestu hibridi kojih je prodano 11.792, odnosno 22.8 posto, treći su dizelaši s prodajom od 9.547 vozila ili 18.4 posto. Kritičari EU-ovih, ali i globalnih planova odmah su upozoravali da je micanje benzinaca i dizelaša s cesta do 2035. čista utopija, uz ostalo jer su za mnoge građane EU električna vozila i dalje preskupa. Tako i nova regulativa Euro 7 sugerira da će dizelski automobili po europskim cestama voziti barem do 2050. godine, a vjerojatno i duže. (Index) U Parizu su nekim crpkama već zabranili prodaju dizelskog goriva, ali zato što žele rasteretiti centar grada. Revija HAK

15.10. (12:00)

Ni rode ne dobivaju naknadu

Većina Hrvatica rađa u dobi od 30 do 34 godine

Prošle godine ih je 34% rodilo u toj dobi. 10% u dobi od 20 do 24 godine, 29% od 25 do 29, a nešto više od 19% u dobi od 35 do 39 godina. Financije, obrazovanje, samo su dio razloga zašto se sve kasnije rađa. Svoj dio nosi i ona uzrečica – ima vremena. Jer kako mogu holivudske zvijezde – rađaju u 46., 47. pa i 49.! Realnost je da s godinama plodnost opada. Ono što je jako bitno u cijeloj priči je da se ne smije kažnjavati žena kada ode na rodiljni dopust, smatra demograf i savjetnik ministra demografije Stjepan Šterc. Postavlja se pitanje je li onda realna opcija da žene na rodiljnom dopustu napokon primaju punu plaću? Dnevnik

15.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Netanyahu rekao je administraciji predsjednika Joea Bidena da je spreman napasti vojna, a ne naftna ili nuklearna postrojenja u Iranu (Index), Iran prekinuo neizravni kontakt s SAD-om, IDF: Pronašli smo komandni centar Hezbolaha pod zemljom (Index)
  • Sjeverna Koreja raznijela ceste kod granice s Južnom Korejom, kažu da su dronovi bacali neprijateljske letke po Pjongjangu (Index)
  • Odbačena prijava protiv kćeri HDZ-ovca iz afere Nakaze. DORH ne vjeruje policajki (Index)
  • Niz tehnoloških kompanija, uključujući hrvatske, koristi .io domenu. Sad se priča da će se ugasiti – radi se o Britanskom indijskooceanskom teritoriju koji bi mogao prestati postojati (Forbes)
  • Pustinja Sahara poplavljena prvi put nakon nekoliko desetljeća: Jezera prekrila dine (N1)
15.10. (10:00)

Treći svijet ostaje treći

Nobelova nagrada za ekonomiju: Govori se o vladavini prava, a ne objašnjava se kako je dostizanje najrazvijenijih pošlo za rukom Kini

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju, Acemoglu, Johnson i Robinson, usmjerili su se na istraživanje uloge društvenih institucija u oblikovanju gospodarskog razvoja zemalja. Njihovi radovi naglašavaju važnost “inkluzivnih” institucija za dugoročan rast i napredak. Međutim, neki stručnjaci, poput Zorana Aralice iz Ekonomskog instituta Zagreb, upozoravaju da nagrađeni modeli ne objašnjavaju uspjeh zemalja poput Kine, koje su se razvile pod nedemokratskim, ali učinkovitijim institucionalnim sustavima. Aralica je kritičan prema jednostavnom tumačenju uspjeha temeljenom isključivo na zapadnim institucijama, ističući važnost prilagodbe suvremenim izazovima. Forbes

15.10. (09:00)

Nije za baciti

Elektronički otpad vrlo je opasan za okoliš, ali brojni se dijelovi mogu ponovno iskoristiti, no reciklira ga se i dalje premalo

Sad smo negdje na oko 40 posto. U Hrvatskoj postoji i mogućnost naručivanja besplatnog odvoza elektroničkog otpada. Pri kupnji novog uređaja, stari bi trebali preuzeti i trgovci. Jer, iz elektroničkog otpada mogu se dobiti vrlo vrijedne sirovine. Ovdje u Strmcu nedaleko od Zagreba prikupljaju se uređaji, koji se zatim odvoze u Viroviticu, gdje se izdvajaju korisne sirovine. Usto, neki bi se elektronički uređaji mogli prije bacanja popraviti. Građani to žele, no popravci su preskupi, zamjenski dijelovi nisu dostupni i sve skupa dugo traje. Na dostupnost popravka obvezuje nas i europska direktiva. HRT

15.10. (01:00)

Mlad i ne toliko lud

‘The Apprentice’: Film koji prati početke Donalda Trumpa

Radnja je smještena tijekom 70-ih i 80-ih, a pratimo mladog Donalda Trumpa kao agenta za nekretnine u očevoj firmi koji pokušava krenuti svojim stopama u tom nemilosrdnom biznisu. Trump se sprijatelji s Royjem Cohnom, odvjetnikom s iskustvom kojeg su mnogi koji su ga znali nazivali čistim zlom. On mu postane jedna od najbitnijih figura u životu. Trump na početku filma dosta povučen, neprimjetan i pomalo nesiguran. Tek pod Cohnovim mentorstvom, razvija se njegov karakter osobe koja misli da je iznad zakona. Iako sami film nije toliko oduševio recenzente Journala da bi ga smatrali kandidatom za Oscara, Jeremy Strong koji tumači Cohna bi vrlo moguće mogao pokupiti nominaciju za sporednu ulogu, kažu.

15.10. (00:00)

Radnik koji je lijen, a još bi se i svađao

Poslodavac može riješiti problem radnika koji je često na bolovanju

Poduzetnik u jednoj Facebook grupi piše kako je njegov radnik često na bolovanju i da zbog toga ne dolazi na posao ‘relativno dugo‘. Pretpostavlja da tu ‘nisu čista posla i da njegova liječnica obiteljske medicine ne obavlja profesionalno i korektno svoj posao‘. Zato pita zna li tko gdje se i kako može prijaviti takav slučaj, što može pomoći kako bi se pokušalo stati na kraj iskorištavanju sustava i njega kao poslodavca.

Bilo je savjeta da se radnika prijavi Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koje bi trebalo provjeriti je li on zaista osnovano na bolovanju ili mulja, a bilo je i priča da poslodavci sami potajno obilaze svoje radnike na bolovanju provjeravajući leže li u krevetu ili igraju nogomet. A neki angažiraju i detektivske agencije. Što kaže zakon? Ne smije se dati otkaz radniku koji je ozlijeđen ili ima profesionalnu bolest. Postoji mogućnost ponude druge vrste posla, a u slučaju odbijanja i otkaza, moguć je spor poduzetnika i radnika, pri čemu za odluku tko od njih dvojice ima pravo presudno može biti mišljenje liječnika specijalista medicine rada. Lider

14.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Ashram Shambala, zloglasna ruska sekta aktivna u Crnoj Gori: Štuju ‘Put budale‘, snimaju orgije, a vodi ih silovatelj – djelovanje im se temelji na mješavini okultnih i ezoteričnih učenja, nedavno im je policija pronašla i oduzela stotine telefonskih kartica, desetine kreditnih kartica, laptopa i mobilnih telefona te 70.000 eura u gotovini (Slobodna)
  • Stižu potpore za obranu: Tvrtkama iz sektora na raspolaganju osam milijardi eura (tportal)
  • Gong je u ponedjeljak zatražio od Agencije za elektroničke medije (AEM) da pokrene postupak utvrđivanja stvarnog vlasništva nad Z1 Televizijom ističući da Zakon o elektroničkim medijima zabranjuje prikriveno vlasništvo pružatelja medijskih usluga, unutarstranački obračun između Penave i Radića, čini se, nenamjerno je potvrdio da je Radić uistinu povezan sa vođenjem televizije Z1 (Nacional)
  • Polupodzemni spremnici stižu na 270 lokacija u Zagrebu (tportal)
  • Svjetska premijera dugometražnog igranog filma “Dražen” održat će se u ponedjeljak 22. listopada u Cinestaru u Šibeniku (HRT)
  • Maslac u Europi drastično poskupio. Nakon cijene čokolade novi udarac za sve koji peku kolače (Forbes)
14.10. (22:00)

Samo da ne bude preokreta u produžecima

Raos: Utrka za Bijelu kuću – predsjednik će se birati u samoj završnici

Za nešto više od tri tjedna Amerikanci će na izborima odlučiti tko će biti 46. predsjednik, tko će voditi jednu od najstarijih demokracija na svijetu, najveću vojnu supersilu te najveće svjetsko gospodarstvo. Izgleda da neće biti još jedne debate – Demokrati kažu da se Trump boji, dok on svaljuje krivnju na mainstream medije koji su okrenuti protiv njega. Na ovim izborima svaki će se listić pažljivo brojiti, a neće biti neočekivano ni to ako se u nekim saveznim državama ili u pojedinim okruzima i sudskim putem budu osporavati rezultati ili tražilo ponovno prebrojavanje glasova. Harris ima blagu prednost prema zadnjim anketama, iako bi Trump mogao pomesti u odlučujućim državama. Na kraju će se sve svesti na nekih 20 tisuća birača u Pennsylvaniji ili u Sjevernoj Karolini i Georgiji, a treba se nadati da konačnog pobjednika izbora neće odrediti tek kakva presuda Ustavnog suda. Višeslav Raos za tportal

14.10. (21:00)

Nagrada s porukom

Nobel za ekonomiju otišao ljudima koji su istraživali institucije u bivšim kolonijama

Društva s lošom vladavinom prava i institucijama koje iskorištavaju stanovništvo ne generiraju rast niti promjene na bolje, zaključuje švedska akademija, citirajući u obrazloženju nagrade istraživanje trojice profesora američkih sveučilišta, koji su Nobelovu nagradu dobili za istraživanje o ulozi društvenih institucija u razlikama u prosperitetu bivših kolonija. Institucije koje crpe resurse donose kratkoročni dobitak samo onima na vlasti, naglašavaju Acemoglu, Johnson i Robinson, i sve dok im politički sustav jamči kontrolu, nitko neće vjerovati njihovim obećanjima o budućim ekonomskim reformama. Činjenica da građani ne vjeruju njihovim obećanjima možda nudi objašnjenje za demokratizaciju, u pojedinim slučajevima, dodaju. Institucije koje crpe resurse donose kratkoročni dobitak samo onima na vlasti, i sve dok im politički sustav jamči kontrolu, nitko neće vjerovati njihovim obećanjima o budućim ekonomskim reformama. HRT

14.10. (20:00)

Ako to nije ljubav...

Platonovo platno: Novi roman Tomislava Šovagovića ima samo jednu jedinu točku

Autor romana “Spremište Trešnjevka”, “Ispod skala” i “Rudnik čvaraka” Tomislav Šovagović u izdanju biblioteke “Bura” Mozaik knjige koja promiče domaće pisce, predstavio je svoj novi roman “Platonovo platno”. Priču o slikaru koji bezuspješno pokušava naslikati voljenu ženu autor je ispripovijedao u jednoj jedinoj rečenici. Rekao bih da sam napisao ‘haiku novelu’, ali nisam tijekom cijeloga pisanja uspio razdvojiti jednu rečenicu. Ne misleći da je riječ o nečem originalnom ili da sam drugačiji, jednostavno priča o Platonu M. nije mi djelovala da mogu ili smijem staviti točku. HRT

14.10. (18:00)

„Eto nas konačno i u ovoj birtiji. Konobar! Runda za sve!“

Stajčić: Mnogi bi u njegovoj poziciji klečali, ljubili pozornicu i zahvaljivali se nebesima što im se to dogodilo, a Gobac je to furao kao da svaki dan puni Arene

Ne postoji roker koji je toliko dugo opstao, a da stalno odaje dojam da je potpuno nedorasli autsajder i to autsajder i u samom rocku, poput nekog hrvatskog Jaggera koji je sa svojih 16 upao u „kazanče s tripovima“ i od tog trenutka postao potpuno disfunkcionalan da se razvije u nekog pravog ‘hrvatskog Jaggera’. A opet, to mu je nekako pošlo za rukom jer je od svih svojih hendikepa stvorio auru vrlina, iako nikad nije prestao biti čovjek iz naroda, za narod. Nikad on nije zajahao na ego tripu koji bi ga učinio manje simpatičnim ili odbojnim i uvijek je spreman izvaliti neku glupost i time ispasti infantilan. Ako se netko svjesno ili nesvjesno trudio uletjeti svim srcem u blamažu, to je bio Davor Gobac. Ravno do dnaForum

14.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Broj poginulih u poplavama i klizištima u Bosni i Hercegovini porastao je na 25. Četiri su mrtva u Konjicu, tri u Fojnici, a daleko najviše – 18 u Donjoj Jablanici. To nije konačan broj mrtvih (Index)
  • Rusi počeli radove na podmornici za cjelogodišnji prijevoz LNG-a, stručnjaci skeptični (Nacional)
  • Svjetska tržišta: Na Wall Streetu novi rekordi, u Europi ulagači oprezni (Lider)
  • Raste stopa legalno induciranih pobačaja u Hrvatskoj, unatoč agresivnim kampanjama koje provode katoličke udruge (Danica)
  • U kanjonu rijeke Neretve nakon poplava završilo tone smeća, to nije promaklo ni njemačkim medijima koji tvrde kako se radi o ekološkoj opasnosti za Jadransko more (DW)

14.10. (16:00)

Svatko vrti svoj film, priča svoju priču

Skenovi mozga otkrivaju temeljne misterije o tome kako naše pamćenje funkcionira iz dana u dan

Baš kao što je film podijeljen na scene, naš mozak organizira sjećanja u segmente, odvajajući na primjer trenutak kad smo izašli na ručak od trenutka kad smo došli s posla. U filmovima redatelji i montažeri odlučuju o tome kad jedna scena završava i počinje nova, no kako to čini mozak, zanimalo je istraživače Sveučilišta Columbia. Došli su do zaključka da možda imamo više kontrole nad načinom na koji tumačimo dnevne događaje nego što se vjerovalo dosad. Način razmišljanja doista mijenja naše sjećanje na ono što se zapravo dogodilo i otkriva koliko fleksibilno i aktivno može biti naše pamćenje. Mi možemo odabrati na što ćemo obraćati pozornost i čega ćemo se sjećati. A to znači da kontroliramo narativ vlastitih iskustava. Bug

14.10. (15:00)

Za kulturne šetače

Ovaj tjedan na kulturnom meniju: Nick Cave u Areni, knjiga o Većeslavu Holjevcu, uvertira u ZFF…

  • Predstavljanje knjige ‘Većeslav Holjevac’ (HNK, ponedjeljak 14.10., 18 sati): Najslavniji zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac (1917. – 1970.) živio je kratko, a ostavio je iza sebe vrijedne, neuklonjive tragove, sad je dobio biografiju koju potpisuje novinarka Željka Godeč
  • Regionalni kratki filmovi: Od privatnih arhiva do logora za silovanje (ponedjeljak, 14.10 u 20 sati / utorak 15.10. u 19 sati) – Dokukino KIC, prikazuju se i kratkometražni filmovi regionalnih autora i autorica, koji prisvajaju institucionalne ali i privatne obiteljske arhive u borbi za pravo svoje generacije na pisanje vlastite povijesti, u intimnom i subjektivnom ključu
  • Nick Cave u Areni (utorak, 15.10. 19:15) – Središnji glazbeni događaj tjedna koncert je Nick Cavea i The Bad Seedsa, u sklopu svoje prve turneje po Europi i Velikoj Britaniji od 2017., koja donosi 27 nastupa u 17 zemalja
  • ‘Slušaj me’ i ZFF predstavljaju omiljene pjesme filmaša (srijeda, 16.10., 20:30) – Uvertira u ovogodišnje izdanje Zagreb Film Festivala održat će se u srijedu navečer u caffe baru Ro & Do
  • Trešnjevački umjetnički Dom zdravlja (četvrtak, 17.10, 19 sati) – Izložba je inspirirana trešnjevačkim domom zdravlja, poslije Drugog svjetskog rata prvim u Hrvatskoj
  • Paramount Styles se vraćaju u Zagreb (nedjelja, 20.10.) – nakon pauze od 13 godina vraćaju se u zagrebačku Močvaru

tportal

14.10. (14:00)

I u svemiru je Europa moguća kolijevka civilizacije

NASA želi istražiti je li Jupiterov mjesec Europa, koji se sastoji od slanih oceana ispod kore leda, nastanjiv

NASA je spremna lansirati svemirsku letjelicu na Jupiterov mjesec Europu koji se smatra jednom od najperspektivnijih točaka našega solarnog sustava, u potrazi za životom izvan Zemlje, nastojeći doznati je li ovaj ledom okovani planet s golemim podzemnim oceanom nastanjiv. Znanstvenici su jako zainteresirani za ocean sa slanom tekućinom s obzirom na to da su prethodna promatranja pokazala da je smješten ispod ledene kore Europe. Europa Clipper je najveća svemirska letjelica koju je NASA ikada napravila za jednu planetarnu misiju. Dugačka je oko 30,5 metara, široka oko 17,6 metara i teška oko 6000 kg. Veća je od košarkaškog igrališta zbog svojih pozamašnih solarnih polja za prikupljanje sunčeve svjetlosti. HRT

14.10. (13:00)

Ne možeš protiv prirode

Oko 60% europskog tla je u lošem stanju, a ovogodišnje suše, poplave i ekstremni vremenski uvjeti dodatno su uništili poljoprivredna područja

Zanemarivanje zdravlja tla djelomično je razumljivo jer se njegov gornji sloj obnavlja vrlo sporo te su potrebna desetljeća za formiranje samo jednog centimetra. Zbog toga je za njegovu obnovu teško usmjeriti hitnu pomoć nakon ovakvih kriznih situacija. S druge strane, uvođenje dugoročnih mjera za poboljšanje njegove kvalitete, poput smanjenja upotrebe pesticida, uzgoj cvjetnih traka, pokrovnih usjeva, sadnja živica je često politički osjetljivo pitanje. Kreatori politika nerado povećavaju poticaje za takve promjene jer one ne nailaze na razumijevanje samih poljoprivrednika, što dodatno otežava njihovo provođenje. Prema Strategiji EU-a za tlo, oko 60% europskog je u nezdravom stanju, izloženo različitim procesima degradacije, uključujući eroziju, zbijanje, zaslanjivanje, zagađenje, gubitak bioraznolikosti i betonizaciju. Agroklub

14.10. (12:00)

Radiš za državu, ali te ne boli pipi

Nema više spajanja vikenda: Nova pravila rada na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu

Prijedlog nove Uredbe o radu na izdvojenom radnom mjestu i radu na daljinu u državnoj službi predviđa sljedeće: kod povremenog rada najmanje jedan dan na izdvojenom mjestu, ostalo po dogovoru. Dužnosnici će morati raditi u prostoru državnog tijela najmanje dva dana u tjednu, navodno ponedjeljkom i petkom kako ne bi bilo spajanja vikenda. Državnom službeniku može se odobriti rad na izdvojenom mjestu rada u razdoblju od najmanje jednog mjeseca, a najduže do 12 mjeseci, nakon čega državni službenik može podnijeti novu prijavu. No, postoji popis poslova koji se ne mogu raditi od kuće, budući da zahtijevaju suradnju s drugim službama ili uključuju rad sa strankama i s klasificiranim podacima. tportal

14.10. (12:00)

Džemper za vinograd

Mnogi godinama iščekuju njegov povratak na scenu, ali to se nikad nije dogodilo – dokumentarci o Miladinu Šobiću

U razmaku od osam mjeseci ove godine prikazana su dva dokumentarca o liku i djelu Nikšićanina Miladina Šobića, kultnog jugoslavenskog kantautora koji je davne 1983. zbog obiteljske tragedije naprasno prekinuo karijeru usred snimanja trećeg albuma ‘Barutana ljubavi’ i nikad se nije vratio na muzičku scenu. Prije četrdeset i kusur godina Miladin Šobić bio je izvanredan pjesnik, vrhunski akustični gitarist i vokalni solist sjajno uklopljen u kolorit domaćih akustičara, a znatno manje podložan vanjskim utjecajima. Ponešto je dugovao šansonjerskoj tradiciji, a pošto je startao u doba najveće ekspanzije anglofonog akustičarskog folk rocka inspiraciju je svakako tražio i na toj strani.

O mogućem Šobićevom kantautorskom come backu prvi je govorio Ibrica Jusić. Poslije se ta tema godinama provlačila kroz crnogorske medije praćena glasinama o snimanju povratničkog albuma u Beču ili navodnim pripremama za nastup na Budvanskom festivalu, ali nažalost je jedina potvrđena vijest bila ona da je Miladin Šobić 2013. pretrpio dosta gadan moždani udar. Ravno do dna

14.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Hezbolah dronovima napao Izrael, ranjeno 67 osoba (HRT)
  • Želite čišće i isplativije grijanje? Podno grijanje zapravo je oblik centralnog grijanja za koji je potrebna električna energija i voda iz kondenzacijskog bojlera. I za njega vrijedi pravilo da je velika investicija, no dugoročno isplativa (N1)
  • Sudarili se tramvaj i autobus u Zagrebu kod Zapruđa, jedna osoba poginula (Index)
  • Karin: Dalić je napokon napravio potez koji je odavno trebao: 3-5-2 formacija je postala novo normalno za Hrvatsku i Dalić je nakon godina odugovlačenja konačno dao pravu šansu sustavu koji po profilu igrača puno bolje leži reprezentaciji. Naravno, proizvod je daleko od gotovog, obrana se mora stabilizirati, ali smo sad na puno boljoj poziciji nego na Euru (Index), sutra igramo protiv Poljske u Ligi nacija (Gol)
  • Što se događa u Google-u Hrvatska? Ima stotinu zaposlenih, prosječna plaća veća od 12 tisuća eura (Forbes)
14.10. (10:00)

Već je svima dosta rata

Starešina: Medeni mjesec Volodimira Zelenskog sa zapadnim saveznicima bliži se kraju

Ukrajina se nalazi u škarama mirovnog procesa. Možda bi se tako najkraće mogli opisati recentni potezi srednjoeuropskih zemalja prema pomoći Ukrajini i njezinoj europskoj i transatlantskoj integraciji. Ovoga puta nije riječ samo o državama koje imaju izrazito proruske vladajuće garniture, poput Mađarske ili Slovačke. Ukratko, europski i transatlantski integrirane srednjouropske države, one kojih se izravno tiče rješenje rusko-ukrajinskog rata, ovih dana šalju ozbiljna upozorenja Ukrajini. Što upućuje na to da se već pripremaju za razdoblje poslije rusko-ukrajinskoga mirovnog procesa. I da nastoje već sada zaštititi svoje interese – sigurnosne, političke, energetske u odnosima s Rusijom – u novoj geopolitičkoj etapi koja će se igrati prema novim pravilima. To ne znači da će Zapad, odnosno SAD i EU, napustiti Ukrajinu. Dobit će još pokoju programiranu potporu, poput one u Dubrovniku, sa samita manje važnih država. Koji je Hrvatska obogatila i prigodnim domaćim dvobojem između predsjednika i premijera na terenu vanjske i obrambene politike. Višnja Starešina za Lider

14.10. (09:00)

Spa vikendi ipak nisu sve što nam treba

Što doista znači voljeti sebe i zašto je ova ljubav preduvjet za sve druge vrste ljubavi

Ljubav prema sebi nije samo luksuzni tretman, već duboko poštovanje prema sebi. Iako wellness industrija promovira proizvode za njegu kao odraz ljubavi, prava ljubav prema sebi nije osjećaj, već zadatak. Britanski autor Matthew Hussey sugerira da ljubav prema sebi treba shvatiti kao brigu o biću koje nam je povjereno – nama samima. Ovaj pristup potiče odgovornost, njegu i zaštitu, dok pomaže izbjegavanju toksičnih odnosa. Nije riječ o savršenstvu ili usporedbama, već o predanosti da se za sebe uvijek biraju najbolje odluke, svakodnevno. Nacional

14.10. (01:00)

Iza svake priče o uspjehu nalazi se tisuće stepenica neuspjeha

Finci svake godine obilježavaju Dan neuspjeha, trebamo li i mi?

Svake godine u svijetu se 13. listopada obilježava međunarodni Dan neuspjeha. Sve je počelo na finskom Sveučilištu Aalto kada su studenti zaključili kako bi trebalo povećati broj startup biznisa. No, imali su osjećaj kako je strah od neuspjeha dio njihovog mentaliteta koji ih koči u tome da postanu malo odvažniji i krenu u rizik. Odlučili su “obrnuti ploču”, ne samo prihvatiti neuspjeh kao opciju, već ju početi slaviti. Ideja je širiti spoznaju da je činiti pogreške i neuspjeh normalan i čak neprocjenjiv dio nečijeg rasta i konačnog uspjeha. HRT

14.10. (00:00)

Brze i kratke

  • HZJZ: Na otocima je manje kroničnih nezaraznih bolesti nego na kopnu, uz podjednaku dostupnost zdravstvene zaštite (N1)
  • Priča mladog dezertera duboko je podijelila Ukrajinu: dopust za liječnički pregled iskoristio za bijeg, kaže da mu je bolje “zatvorska kazna” nego borba. U Ukrajini ove godine oko 51 tisuće ljudi napustilo vojnu službu, što je značajno povećanje u odnosu na 2022. kada ih je bilo 9 tisuća (Index)
  • Interni dokumenti udruge iz koje je protjeran Kajtazi otkrivaju kako je trošio novac na sebe i svog sina, koji je imao plaću od oko tisuću eura za “rad na terenu”, visoku plaću imala i napadnuta Suzana Krčmar (Nacional)
  • Kristian Novak dobitnik književne nagrade Meša Selimović (tportal)
  • Iznenadna srčana smrt svake godine prekine tisuće života, i to ne samo starijih osoba. I kod mladih ljudi, čak i kod djece, srce iz takta može izbaciti jedna trivijalna stvar kao što je primjerice zvonjava budilice (DW)
13.10. (23:00)

Ako smo već šećeraši, barem možemo izgledati mladoliko

Beck: Svijet bez ljudi, a preostali obolijevaju prije svojih djedova

Dok sam išao u osnovnu školu, naveliko se govorilo o Populacijskoj bombi, knjizi koju je 1968. objavio profesor sa sveučilišta Stanford Paul Ehrlich. Predvidio je da će se svjetsko stanovništvo sve brže udvostručavati, da će do kraja 20. stoljeća Zemlja postati premalena za sve i da ćemo svi umirati od gladi. Ironično je da je Ehrlich mislio da ćemo biti mršavi kao kosturi, a zapravo smo sve deblji. Umjesto gladi, izloženi smo pandemiji pretilosti, tako da će za deset godina čak pola milijarde ljudi imati dijabetes tipa 2. Nova studija proučila je smrtnost u svijetu u zadnjih 30 godina – i svuda se porast očekivanog životnog vijeka jako usporio, a u SAD-u se očekivani životni vijek čak i smanjio, i prije pandemije covida. Boris Beck za Večernji (a besplatno ga možete pročitati na Narodu)

13.10. (22:00)

Bez lovorika u novom Rimu

Apokalipsa sutra: Zašto je propao Megalopolis, labuđi pjev Francisa Forda Coppole?

‘Megalopolis’ je trebao biti ‘novi’ novi Hollywood koji će spojiti autorsku beskompromisnost što se tiče teme, stila i pristupa s komunikacijom s gledateljima zaintrigiranima za nešto izvan kanona. Koliko god je film promašio oba cilja, teško mu je osporiti robovanje kanonima. U svojoj je kombinaciji pozivanja na povijesne situacije i ličnosti i – pompozne akrobacije u tom pozivanju, toliko drukčiji i ekscentričan da odmah postaje kinodoživljaj sui generis. Takav – sam za sebe – možda u budućnosti ostvari kultni status, ali ne onakav kakvim se iskreno i nedvojbeno nadao njegov autor. ‘Megalopolis’ ukratko postavlja niz relevantnih pitanja, scenski to čini itekako privlačnim, ali Coppolin forte – priča i likovi – ovdje izostaju. Sva sreća da se redatelj u međuvremenu obogatio vinogradarstvom jer će ga posljednji film skupo stajati. Boško Picula za tportal

13.10. (21:00)

Treba učiti od najboljih. Skál! Živjeli!

Jokić: Problemi u školi, niske plaće… na Islandu je isto, uz jednu veliku razliku

Premda su Island i Hrvatska geografski i kulturološki udaljeni, dijeljenje iskustava u vezi određenih procesa i javnih politika može biti inspirativno. Država koja će tek ove godine premašiti 400 000 stanovnika, probleme poput onoga koji se ovih dana odigrava u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi rješava potpuno drugačije od naših vlasti. Slijedom zakona o prosperitetu djeteta usvojenog prije nekoliko godina, kada dođe do određenog ponašanja koje je izvan granice prihvatljivog ili onog koji ukazuje na moguće probleme aktivira se međuresorna skupina praktičara koju čine škola, zdravstveni sustav, socijalna služba i policija.

Temeljem ranog sustava prepoznavanja fokus djelovanja je odmah na dobrobit mlade osobe i drugih mladih u okružju. Sve aktivnosti obavezno uključuju i roditelje. Ideja je da zajednica mora omogućiti sigurno i zdravo djetinjstvo i odrastanje svima. Ne da može, nego mora. Na moje pitanje o učinkovitosti takvog rješenja, odgovaraju da je to jedini put jer time svi uključeni preuzimaju odgovornost za pojedinca što je osnova zdrave zajednice. Boris Jokić za tportal

13.10. (20:00)

Zabavna strana ZET-a

Party tramvaj: žurke u ZET-ovom javnom prijevozu

Prošlo je 6 mjeseci otkad se Zagrebom provozio prvi party tramvaj u organizaciji Josipa Mioča koji stoji iza umjetničkog pseudonima Butterfly Jam. Ovaj mjesec, preciznije 18. listopada, Zagrebom će ponovno voziti tramvaj i to četvrti po redu. Ovaj koncept itekako popularan u popularnim gradovima, super je zaživio u Zagrebu, a publike je svakim izdanjem sve više. Osim ovog, do kraja godine očekuju nas još najmanje dva ovakva partyja (u studenom i prosincu). Vidio sam neke video klipove iz Berlina, njihovog U-Bahna, a kako kod nas nije nitko napravio house party u vožnji, odlučio sam ispitati mogućnosti same izvedbe. Javio sam se ekipi za foto i video materijale, njima se ideja svidjela pa sam se zatim javio ZET-u. Journal

13.10. (19:00)

U začaranom krugu

Psihijatar Tomislav Franić kod Stankovića: Sve veći problemi s mentalnim zdravljem djece, psihijatara nedovoljno

Psihijatar, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije te forenzičke psihijatrije u KBC Split gostovao je kod Stankovića. Zbog motoričkih, govornih i problema koncentracije sve veći broj djece ne može upisati 1. razred osnovne škole. U posljednjih pet godina velik je porast mentalnih bolesti kod djece od 12-16 godina. Pritisci okoline, društvenih mreža, škole i roditelja ostavljaju posljedice. Kako se boriti s tim? U psihijatriji ne postoje brzi rezultati, ali u posljednje vrijeme dobiva stalnu potvrdu rezultata od svojih pacijenata. Franić ističe kako je veliki porast psihičkih poremećaja, ali i porast broja mladih koji traže pomoć glade anksioznosti, depresije, poremećaja prehrane, poremećaja identiteta. Zapadno društvo je kompetitivno i ono traži samo uspjeh koji se podrazumijeva i za njega se ne dobiva pohvala. U današnje vrijeme veliki je problem usamljenost, koji je razlog stoga što ne znamo kako biti zajedno. Franić naglašava kako djeca dobivaju anksioznost preko roditelja, a humor je jedan od najboljih obrambenih mehanizama. HRT

13.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Sjeverna Koreja ulazi u rat u Ukrajini? Njeni časnici već stigli na okupirani teritorij (tportal)
  • Uragan Leslie nad Atlantikom približava se zapadnoj obali Europe. Očekuje se njegov utjecaj na vrijeme u Portugalu i Španjolskoj početkom idućeg tjedna, očekuje se i stvaranje mediteranske depresije (N1)
  • Svjetske burze porasle, na Wall Streetu novi rekordi (Lider)
  • Psihomodo Pop u Areni proslavio 40 godina djelovanja, bilo je tu svega, konfeta, balona, vatrenih baklji, cijeli koncertni folklor za pravi spektakl. Odličan presjek karijere, starih i novih uspješnica, punka, rocka i bluesa… kažu na Muzici
  • Za zatvorenike nedostaje 1.000 mjesta, planira se izgradnja 5 zatvora (HRT)
13.10. (17:00)

Kad umjetna inteligencija postane stvarna

EU AI Pakt: Priprema za budućnost umjetne inteligencije

Europska unija aktivno nastoji postati tehnološki lider putem EU AI Akta i EU AI Pakta, koji podržava dobrovoljne obveze tvrtki prema regulaciji umjetne inteligencije (AI). Pakt poziva članice na primjenu strategija upravljanja AI-jem, mapiranje visokorizičnih sustava i promicanje AI pismenosti. Multinacionalne korporacije i mala poduzeća već su potpisnici Pakta, dok mnogi uvode dodatne mjere poput osiguranja ljudskog nadzora i transparentnog označavanja AI generiranog sadržaja. EU ovom inicijativom nastoji privući globalne talente i zadržati tehnološku relevantnost u natjecanju sa SAD-om i Kinom. Bug

13.10. (16:00)

Kad motorna pila postane simbol ekonomskih reformi

Argentina na rubu promjena: Mileijeva ekonomska revolucija

Javier Milei, izabran za predsjednika Argentine krajem 2023., počeo je provoditi radikalne ekonomske reforme u zemlji pogođenoj dugogodišnjim krizama. Smanjio je državnu potrošnju, ukinuo subvencije i devalvirao valutu, čime je zaustavio višegodišnji proračunski deficit. Njegove mjere smanjuju inflaciju, koja je 2023. dosegnula nevjerojatnih 211%, dok izvoz nadmašuje uvoz. Unatoč otporu sindikata i privremenom porastu siromaštva, Milei obećava oporavak kroz slobodno tržište. Njegove reforme nisu ekstremne prema međunarodnim standardima, već predstavljaju povratak temeljnim ekonomskim principima koje Argentina godinama zanemaruje. Branimir Perković za Index

13.10. (15:00)

Istok je popularan

Južnokorejski proboj na globalnu kulturu: Od filmova, serija, glazbe i kozmetike do Nobela za književnost

Korejska je književnost već neko vrijeme ponosni dio korejske velike priče, od filmova do glazbe i tv serija, ali i kozmetike, istinski vruća roba koja se pomalo skromno, ali hrabro i kapilarno širila policama knjižara i knjižnica sa svakim zapadnjačkim prijevodom i novim otkrićem. Tako je “Pachinko” Min Jin-lee postao fenomenom, a tako je nekako i “Vegetarijanka” Han Kang uznemirila i oduševila svijet. Kang je upravo zahvaljujući “Vegetarijanki” razvila svoj status literarne kraljice suvremenog korejskog psihološkog mraka.

“Vegetarijanka” nije knjiga iz 2016. (kada je prevedna kod nas, i to iz engleskog), nego iz 2007. Već dvije godine kasnije, dakle 2009., ovaj roman o ženskim mentalnim problemima imao je i svoju filmsku adaptaciju, koja je kružila festivalima kao “erotska body horor drama.” Kang je kod kuće već imala status iskusne autorice. Naime, iako je za hrvatsku publiku ona relativna novost, nije Kang u književnosti od jučer. Objavljuje od 1995. Velimir Grgić za Ravno do dna

13.10. (14:00)

Školske klupe sve praznije, a mirovinski fond sve tanji

Hrvatska škola bez učenika: Alarm za budućnost

Hrvatska se suočava s dramatičnim padom broja učenika u osnovnim školama, osobito u Slavoniji, gdje su se razredi gotovo prepolovili. U proteklih 20 godina, broj učenika smanjen je za 87.530, dok je 84 škole zatvoreno. Najgore su prošle Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija. Ovaj pad učenika izravno ugrožava budućnost zemlje, uključujući zdravstveni, mirovinski i ekonomski sustav, dok masovni odljev mozgova pogoršava situaciju. Bez novih obitelji i djece, Hrvatska će morati uvoziti radnu snagu kako bi održala osnovne funkcije društva. Branimir Perković za Index

13.10. (13:00)

Njihov ritam, tvoj ples

AI istraživač objašnjava kako rade algoritmi, od YouTubea do Spotifyja

Tzv. recommender sustavi su glavni generatori personaliziranog sadržaja koji nam nudi nešto što i nismo konkretno tražili, a na temelju naših preferencija i prethodnog sadržaja koji smo tražili/gledali na intenretu. Za TikTok je potrebno pet sekundi gledanja nekog videa tijekom skrolanja da nam se pojavljuje sličan sadržaj, YouTube funkcionira na temelju kategorije videa koji se konzumira i njegove duljine, Spotify ti također počinje nuditi glazbu prema tvojim preferencijama itd. No, i oni nisu bez “risk levela” gdje ti možda uopće ne nude ono što ti treba. Svima je želja da se što dulje zadržiš na njihovoj platformi. Netokracija o podcastu u kojem su se dotaknuli raznih tema i općenitih mogućnosti AI-a i što nas čeka u budućnosti.

13.10. (12:00)

Brze i kratke

  • Rusi preokreću situaciju u Kursku, postoji rizik da ruske snage opkole ukrajinske postrojbe i slome plan Zelenskog (Index)
  • Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača (Forbes)
  • Uskoro su i američki izbori, u sedam država će se odlučivati tko će biti predsjednik: Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania, Wisconsin (tportal)
  • HDZ-ovci optužuju Milanovića da ga plaćaju Rusi, no i sami tvrde da nemaju dokaza (N1)
  • Dekretom pape Franje Crkva Gospe Sinjske proglašena bazilikom (Nacional)
  • Neki tvrde da je emotivni nastup Celine Dion na otvaranju Olimpijskih igara u Parizu bio unaprijed snimljen (Nacional)
13.10. (11:00)

Jer zapravo i nema previše Muškaraca s velikim M

Jergović: Žena

Prema “Velikom rječniku hrvatskog jezika” Vladimira Anića, ovo su značenja riječi žena: “1. odrasla osoba ženskog spola; žensko. 2. razg. bračni drug ženskog spola itd… Ali postoji još jedno značenje o kojemu bi vrijedilo misliti, a povezano je s trećim ili tercijarnim značenjem, ali nije mu istovjetno. Moja mati Javorka od ranih je doba imala “ženu za po kući”. Došla bi jednom mjesečno, subotom ili nedjeljom, da joj pomaže u velikom spremanju.  Često po Zagrebu čujem priče o nečijim onemoćalim, bolesnim ili dementnim roditeljima, čije sluđene kćeri i sinovi traže Ženu. U državnim staračkim domovima nema mjesta, a privatni, ako su iole pristojni, skuplji su od hotela. U Hrvatskoj Ženu je skoro nemoguće naći, kako među domaćim svijetom, tako i među stranim radnicama. Žena, naime, mora znati jezik. Ona mora vladati kulturnim kodovima, običajima i navikama onih kojima je poslana.

Državu i državne vlasti, policiju i socijalne službe naravno da nije ni najmanje briga za vašu potrebu za Ženom. Ali oni vam, objektivno govoreći, ne bi mogli pomoći ni da ih je briga. Muška varijanta Žene nije Muškarac, nego je Čovjek. Čovjek je onaj koji će nam učiniti. Čovjek je onaj koji će riješiti nerješivo. Čovjek je, ipak, malo manji od Žene, jer on je samo dobar. Ona, mnogo više od dobrog. Miljenko Jergović.

13.10. (10:00)

Nego da učim

Groupie: Nije me mater rodila da rađam

Onaj moj rođak Rafael, povratnik iz Argentine, pozvao me u antikvarijat koji je otvorio pri dnu Ilice, tamo prodaje antikvitete i knjige iz doba NDH. Najavio mu se novi ministar demografije u posjet. U antikvarijat je ušla zgodna crnokosa ženska. Baš u ravnini s grudima na majici je pisalo HOS Trilj. Šipić, koji je već bio unutra, će oduševljeno: ‘Vidi, moja Triljanka!’

Ona se sa svima ljubazno pozdravila, pitala Rafaela ima li neku knjigu o odnosu vlade NDH prema intelektualcima, umjetnicima.

“Sigurno se odnosila slično kao i ova današnja. Davala muškarcima i ženama poticaje da se što više razmnožavaju. Vjerojatno su to naučili od svog vrhovnog vođe Hitlera koji je mlade Njemice stavljao u posebna naselja u koja su ih dolazili oplođivati čistokrvni nacisti da prošire svoju plavu krv koju u svojoj pjesmi zaziva i Tompson: plave krvi, bijelog lica rađaju se nova dica…” zapjevušio sam.

Ministar Šipić prostrijelio me pogledom. Promrmljao je da se izražavam slično kao Ante Tomić u svojoj kolumni i da bih ja lako mogao dobit kantu govana na glavu… Nova zgoda Nacionalne groupie

13.10. (09:00)

Televizori ponovno bruje, a Crno bijeli svijet bi možda trebao zaštititi UNESCO

Premda je bilo pesimista, Prljavo kazalište s Davorinom Bogovićem i Tihomirom Filešom unaprijed je rasprodalo Veliki pogon Tvornice kulture

Interes za Prljavce u Tvornici pojačan je najviše i činjenicom da će se nakon 40 godina moći uživo ponovo čuti mnogi klasici, ne samo Prljavog kazališta kao takvog, već rock glazbe ovih (i širih) prostora. Posebice “Televizori” koji se ni prije četrdesetak godina nisu baš izvodili uživo. Izvođene su pjesme s kojima su i autor Jasenko Houra i pjevač, konertni frontman Davorin Bogović i cijeli bend stekli reputaciju i povijesnu važnost. Glazba Pogledajte što kažu na Forumu.

13.10. (01:00)

Brze i kratke

  • Imamo sve manje stanovnika, a sve više automobila i prometnih gužvi, stručnjaci: prije svega volimo komfor, a i na državnoj razini sve se ulagalo u cestovni promet, dok javni prijevoz slabije (N1)
  • Milijarder Baiju Bhatt osnovao je tvrtku Aetherflux koja planira izgraditi konstelaciju satelita koji bi laserima prenosili obnovljivu energiju do površine Zemlje, tu su ideju još 70-ih imali i u NASA-i, ali nisu ništa postigli (Forbes)
  • Lucijan Carić: Elon Musk je patološki lažljivac, Teslina vozila nisu tako sigurna koliko žele prikazati (N1)
  • SDP: Ne može deset posto ljudi raspolagati s 90 posto nacionalnog bogatstva (Nacional)
  • Nakon 18,5 godina napokon će u promet biti puštena cijela autocesta A11 Zagreb – Sisak. Naime, potkraj listopada u promet će biti puštena posljednja dionica te autoceste od Lekenika do Siska u dužini od 11 kilometara, to je najduže građena autocesta u povijesti Hrvatske (Poslovni)
  • Hrvatska dobila Škotsku 2:1 u Ligi nacija, VAR spasio Hrvatsku od kiksa u produžecima (Index)
13.10. (00:00)

Ako ništa, barem zvuči utješno

Vladimir Paar: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova, bez njih sada bismo bili kao u Sibiru


Već smo pisali o ovoj emisiji Otvorenog, ali zgodno je ponoviti riječi Vladimira Paara: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova. Iako globalne temperature dokazano rastu s povećanjem stakleničkih plinova, to nije glavni utjecaj na promjenu klime kojoj danas svjedočimo, kaže Paar. Drugi efekt koji je ključan je astronomski utjecaj na klimu, konkretno gravitacijsko djelovanje Jupitera koje mijenja oblik Zemljine putanje, ali i nagnutost Zemljine osi. To su tzv. Milankovićevi ciklusi. Paar već desetljeće najavljuje novo Ledeno doba, koje samo što nije. Govori se o mogućnosti i da ovo zatopljenje anulira efekte trenutnih klimatskih promjena, što stavlja novo svjetlo na, primjerice, zelene zakone koje gura EU, s nultom razinom emitiranja CO2, zabranu dizelaša i benzinaca itd.

12.10. (23:00)

Na­rod­ski re­če­no: po­sle se­dam sa­ti You­tu­ba ni­si ni za qw­rz

Basara: Goruća tema

Kao je­dan od uzro­ka mu­ške omla­din­ske ase­k­sual­nos­ti i dra­sti­č­nog opa­da­nja pro­cen­ta te­stos­te­ro­na, ek­spe­rt kog je žu­ta­ra Blic po­zvao da ra­sve­tli stav na­veo je sle­de­će, ci­ti­ram: „Te­le­fo­ni i di­gi­tal­ni sa­dr­ža­ji pos­ta­li su to­li­ko do­mi­nan­t­ni da mla­di­ći vi­še obra­ća­ju pa­žnju na ekra­ne ne­go na de­vo­j­ke oko se­be.“ Di­bi­dus ta­č­no. Ma­da bih ja oti­šao i ko­rak da­lje i na­pi­sao: „Ne sa­mo da ne obra­ća­ju pa­žnju na de­vo­j­ke ne­go ni na svet oko se­be.“ O pi­ta­nju od 1.000.000.000 pi­k­se­la: za­što je to­me ta­ko, pos­to­ji ne­ko­li­ko ško­la mi­šlje­nja, od ko­jih će­mo da­nas obra­ti­ti pa­žnju na tri. Pr­vo na „na­šu a sve­t­sku“, ba­zi­ra­nu na „sr­p­skom sta­no­vi­štu“, či­ji nas pred­stav­ni­ci uve­ra­va­ju da je nam je „ko­le­k­ti­v­ni za­pad“ smi­šlje­no po­tu­rio in­fo­r­ma­ti­č­ke te­h­no­lo­gi­je, te­le­fo­ne, Vi­be­re i Tvi­te­re s ci­ljem da ase­k­sua­li­zu­je sr­p­ske mla­di­će i da im sma­nji ni­vo te­stos­te­ro­na. Svetislav Basara

12.10. (22:00)

Stripovi kao iz Močvare

Izložba radova i promocija nove knjige “Doberman” vizualnog umjetnika Igora Hofbauera Hofa

Nije ovaj događaj privukao samo stripaše i ljubitelje stripa, već i brojne stalne posjetitelje kluba Močvara koji je oslikao i za čiji je vizualni identitet već dva desetljeća ponajviše zaslužan upravo Hof. Na samom događaju nije se našlo vremena za standardne govorancije, jer su posjetitelji odmah navalili na štand s kojeg su entuzijastično grabili plakate i knjige, a ponajviše spomenuti novi naslov “Doberman”. Kao i sav dosadašnji Hofbauerov rad, i “Doberman” je teško prepričljiv skup nadrealističkih crteža prožetih autorovim specifičnim smislom za humor i prepun sitnih detalja na koje valja obratiti pozornost, a uživanje u njima iziskuje koncentraciju i predanost koja će vas s lakoćom natjerati da se izgubite u tom urnebesnom i šarenom ludilu dok prebirete po stranicama ove knjige. Ravno do dna

12.10. (21:00)

Epski

Predstavljen novi svečani zastor HNK, autora Zlatka Kauzlarića Atača

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu je sa sedam oslikanih i jednim željeznim zastorom na razini sa svjetskim kazališnim kućama, a prošloga je tjedna predstavilo novi, osmi po redu svečani zastor čiji je autor akademski slikar Zlatko Kauzlarić Atač. Atačev zastor naziva “Judita” koncipiran je stripovski. U njegovu je središtu Marko Marulić naslikan po uzoru na Meštrovićevu skulpturu u Splitu. Dolje lijevo naslikani su Judita i Holoferno, iznad su Turci kojima su Split i Šibenik u doba kada je ep nastao bili okruženi, te naslovna stranica epa. S desne se strane zastora nalaze motivi rata, ali i neki povijesni dokumenti, kao što je Baščanska ploča. Drava.info

12.10. (20:00)

Biserje pred svinje...

Serija ‘Kaos’ je na veliko iznenađenje ukinuta nakon jedne sezone

Serija o grčkim bogovima koji siju sreću i nesreću među ljudima, iako se od ljudi ne razlikuju karakterom, nego samo besmrtnošću i čarobnim moćima, dobila je nogu u dupe zato što u prvih nekoliko tjedana nakon izbacivanja nije privukla jednaku ‘milijunažu’ gledatelja kao, na primjer, sasvim osrednji ‘Idealan par’ i potpuno kretenska ‘Emily u Parizu’.

O seriji se doista mnogo pisalo i govorilo, od razine hollywoodskog trača koji je proklamirao vrhunac karijere Jeffa Goldbluma, koji u ‘Kaosu’ glumi Zeusa, nevjerojatno je zabavan, pršti s ekrana i toliko je goldblumovski grozničav da se čini kao jedini moguć izbor za interpreta kapricioznog boga. No na traču nije ostalo, pokrenuta je tu i konverzacija o pripovjedačkoj snazi klasičnih mitova koji leže u samoj duši zapadnjačke kulture, o motivima koji prožimaju pripovjedačke forme od antike do danas, o sukobu nadmoćnih viših sila i apsurda ljudskog postojanja, o bogatstvu koje grčki mitovi nude i kao predložak za priču o današnjem stanju čovječanstva…Zrinka Pavlić za tportal

12.10. (19:00)

Tmuran tjedan pun potopa, uragana i zveckanja atomskim oružjem

Tjedni skener: Odron u BiH, uragan na Floridi, Vučićev bijeg od litija, a tu je i Nobel…

  • Izrael udara iz svog raspoloživog oružja: dobili su i neugodnu packu od UN-a, a koji je u četvrtak objavio kako je istraga pokazala da je Netanyahuova vlada provodila usklađenu politiku uništavanja zdravstvenog sustava u ratu u Gazi, što predstavlja i ratne zločine i istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti
  • (Ne)željeni dubrovački gost u bijegu od litija: Vučić u Dubrovniku, uz galantan tretman domaćina, dobiva i solidan medijski prostor za ‘ukazivanje na nužnost poštovanja Povelje Ujedinjenih naroda’ te još jednu turu guslanja o ‘južnoj srpskoj pokrajini’. Razumijemo čovjeka – pogled na dubrovačke zidine daleko je ljepši od pogleda s govornice beogradske skupštine, gdje je ostavio Anu Brnabić da se bakće s oporbenim prijedlogom o zabrani rudarenja u Srbiji.
  • Užas u Jablanici i kamenolom smrti: kuće u kojima su nesretni ljudi stradali u Neretvu je pogurnula hrpa kamenja koja se survala iz otvorenog kamenoloma. Tvrtka koja eksploatira kamen na tom području nikad nije dobila koncesiju, a inspektori su uzalud izlazili na teren od 2009. te izdavali hrpu naloga za provođenje mjera
  • Miltonov ‘izgubljeni raj’: 16 mrtvih, bezbroj srušenih stabla, dalekovoda i poplavljenih naselja, no uragan koji je pogodio Floridu bio je daleko od očekivane ‘najveće oluje u povijesti’, kako su je bombastično najavljivali… no, operacija čišćenja mogla bi trajati mjesecima. Milton bi samo osiguravatelje mogao koštati do 100 milijardi dolara
  • Teško vrijeme za migrante: Priče s hrvatske granice potkrijepljene fotografijama stavljaju hrvatske policajce u nepovoljan položaj. MUP oštro odbacuje optužbe, dok EU traži sankcije
  • ‘Bella ciao’ za Orbana: Mađarski premijer se, sasvim sigurno, ne veseli povratku u europske institucije, nakon što su ga sasuli novčanicama i pjevali mu Bella, ciao. U tome su sudjelovali mađarski aktivisti, ali i drugi europarlamentarci, koji se ne slažu s njegovim autokratskim načinom vladavine.
  • Nobel za nuklearni mir: U vrijeme u kojem velesile zveckaju oružjem svih vrsta, pa katkad i nuklearnim, nekome će možda utješno djelovati informacija da je Nobela za mir u petak osvojila japanska organizacija preživjelih iz napada atomskim bombama na Hirošimu i Nagasaki. Još kad bi njihove poruke došle do svih od SAD-a, Rusije, Teherana do Pyongyanga, gdje bi im bio bio kraj

tportal

12.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Pentagon procjenjuje da je Rusija pretrpjela više od 600.000 gubitaka – 115.000 poginulih i 500.000 ranjenih – od početka invazije na Ukrajini, Putin gubi više od tisuću vojnika dnevno (Index)
  • Na svaki uloženi dolar u AI kompanije dobivaju povrat od 3,5 dolara (Lider)
  • Neki vozači u EU prekrivaju tablice posebnom naljepnicom kojom varaju kamere za nadzor brzine, to je kažnjivo, podsjećaju na Jutarnjem
  • HZMO: korisnicima inozemnih mirovina omogućena dostava dokaza o visini mirovine do 30. studenoga (Poslovni)
  • Siniša Cmrk nakon dugo godina osvanuo na HRT-u, na Dobro jutro Hrvatska predstavio novi projekt (24 sata)
  • Nakon 100 godina pronađeni posmrtni ostaci penjača na Everest (HRT)
12.10. (17:00)

Starac ga more

Predrag Raos piše erotski roman u staračkom domu “Starac, a more”: Ljudi vjeruju da se cijeli život samo zajebavam

Raos kaže da je trenutno na oporavku u Domu za starije i nemoćne na Hvaru, no vrlo je živoga duha. Mene ovdje u staračkom domu nitko ne može smisliti. Jer sam ovdje jedini živ! Ovdje sam otkrio novo radno mjesto, koje se odnosi na sve djelatnike u domu, a to je polugrobar. Mi dolje imamo mrtvačnicu, koju ja zovem otprema. Ja vam isto tako tu mrtvačnicu zovem »Klub živih«, a znate zašto? Zato što jedino ondje možete galamiti, a da nikom ne smetate. Još uvijek sam živahan, stalno pjevam, zajebavam se, a oni to nikako ne mogu smisliti. Po njihovom bih ja trebao biti starac koji mora umirati. Tu svi samo gledaju televiziju i igraju bingo. Odlučio sam se ženiti, ali pod uvjetom da mi žena bude sto godina mlađa od mene.

Upravo sam potpisao ugovor za roman koji se zove »Starac, a more!« To vam je erotski roman staračkog doma i to su naravno fantazije. No, roman je zanimljiv po tome što u njemu imate dva glavna lika, jedan je bezimeni televizijski reporter, a drugi se zove »Oni, oni, ne meren se sitit«. Oba su lika autobiografska, samo je jedan mladi Raos, reporter, a drugi je stari Raos i oni se međusobno ne mogu smisliti. U razgovoru za Novi list.

12.10. (16:00)

Slane baterije

Cerenergy baterije ne sadrže litij, umjesto toga, koriste ione natrija iz obične kuhinjske soli

Tehnologija koja se u njima koristi razlikuje se od natrij-ionskih baterija (koje koriste tekući elektrolit) ili natrij-sumpornih baterija. Idjea je ovu bateriju pripremiti za tržište obnovljive energije i skladištenja energije. Tvrtka tvrdi da su Cerenergy baterije potpuno otporne na vatru i eksploziju te da nisu sklone toplinskom bijegu, što je jedna od najvećih prednosti u odnosu na litij-ionske baterije. Također, baterija može učinkovito raditi između minus 20° Celzijusa do 60 °C te daje visoke performanse i izdržljivost bez obzira na temperaturu okoline. Temperatura jezgre baterije je samoodrživa i ne zahtijeva hlađenje kao litij-ionske baterije. Životni vijek baterije je veći od 15 godina, a pune se od 4-6 sati. Revija HAK

12.10. (15:00)

Ali se dalje puno i uvozi

Hrvatska izvozi 40 posto svega što proizvede

Ukupna vrijednost prodanih industrijskih proizvoda Made in Croatia u prošloj je godini iznosila 27,8 milijardi eura, od čega je 40 posto ostvareno na stranim tržištima – podaci su koje donosi ovogodišnje istraživanje o proizvodnji i prodaji industrijskih proizvoda u 2023. Državnog zavoda za statistiku.  najvrjedniji industrijski resurs u Hrvatskoj proizvodnja je električne energije, čija je prošlogodišnja prodajna vrijednost iz domaćih izvora iznosila 7,3 milijarde eura. Iznad svih ostalih odskače plasirana vrijednost prehrambenih proizvoda, koja je pri izlasku robe iz pogona iznosila 4,1 milijardu eura, oko 200 milijuna eura više nego godinu prije. Količinski manja, ali s višim cijenama, najviše hrane. Lider

12.10. (14:00)

Brod bez dimnjaka - iluzija čistog pogona

Nova tehnologija hvatanja CO2 iz zraka – stvarna revolucija ili moguća energijska zamka?

Unatoč senzacionalnim tvrdnjama o brodu na fosilna goriva koji ne emitira ugljikov dioksid, stvarnost je daleko složenija. Sustav koristi kalcijev oksid za vezanje CO2 iz dimnih plinova, no njegova proizvodnja zahtijeva energiju i ispušta onoliko CO2 koliko se kasnije hvata. Tehnološki proces zatvaranja kružnog toka nije postignut, a energijski trošak dovodi do povećane potrošnje energije. Inovativniji, ali skuplji sustavi poput kaliksarena pokazuju potencijal u hvatanju CO2, ali primjena na velikoj skali tek treba biti procijenjena. Nenad Raos za Bug

12.10. (13:00)

U svakoj laži pola istine

Što je točno, a što netočno u vezi Milanovićevih izjava o NATO-u

Točne tvrdnje Zorana Milanovića o NATO-u:

  • NSATU bi mogao uključivati vojnu prisutnost u Ukrajini: Milanović ispravno navodi da će NSATU ( Security Assistance and Training for Ukraine) misija imati djelatnike u Ukrajini, iako to uključuje mali broj NATO-ovog osoblja za koordinaciju pomoći, a ne borbene snage.
  • NATO vojnici već su u Ukrajini: Točno je da pojedine države članice NATO-a imaju specijalne snage u Ukrajini (SAD, Velika Britanija, Francuska), ali te snage nadziru isporuku vojne pomoći, ne sudjeluju u borbenim operacijama.

Netočne tvrdnje Zorana Milanovića o NATO-u:

  • NATO ulazi direktno u sukob: Milanovićeva tvrdnja da NATO ulazi u sukob kroz NSATU nije potpuno točna. NATO formalno ostaje obrambeni savez i nema namjeru vojno intervenirati u Ukrajini.
  • Vlada je prekršila Ustav: Milanović tvrdi da je Vlada prekršila Ustav tražeći njegovo odobrenje. No, predsjednik je već podržao NATO-ovu deklaraciju u Washingtonu, čime je potvrdio sudjelovanje Hrvatske u misiji.
12.10. (12:00)

Prema poželjnijoj strani svijeta

Ivančić: Zapad na demokraciju

Da li se službena hrvatska vanjska politika naziva vanjskom zato što se vodi iz Hrvatske prema vani ili pak zbog toga što je dirigirana iz vani prema Hrvatskoj? Je li ona dakle tek vanjska ili je iz-vanjska? Što kada se destruktivac s Pantovčaka usudi izjednačiti zločine Putina i Netanyahua, premda za to nije dobio dopuštenje od gospodina Bidena? Iako je odgovor poznat svakom punoljetnom građaninu, ponovimo ga još jednom, radi utvrđivanja gradiva. Hrvatska dakle potpuno samostalno i neovisno donosi odluke koje joj se serviraju iz Washingtona i Bruxellesa. One su uvijek u najboljem nacionalnom interesu, jer je jedino hadezeovska vlast, na čelu s poglavicom, pozvana da presudi što je to nacionalni interes. Pokuša li se tkogod drugi umiješati u taj odgovoran posao – podriva nacionalne interese. Viktor Ivančić za Novosti

12.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Potres magnitude 4,4 u pokrajini u Iranu, vjeruje se da se radi o nuklearnom testu, prvom u povijesti Irana (Jutarnji)
  • Kako će se razminirati najveće minsko polje na svijetu, veliko kao cijela Grčka: Svaka pomoć, pa i hrvatska, Ukrajini je pri razminiranju dobrodošla jer je to trenutno zemlja s najviše nagaznih mina na svijetu. A na osnovi sadašnjeg stanja, za razminiranje njezina teritorija bit će potrebno i do 30 godina (tportal)
  • Porastao broj hrvatskih građana koji koriste umjetnu inteligenciju (HRT)
  • U Zagrebu uhićen kum najtraženijeg srpskog kriminalca Radoja Zvicera, visokopozicionirani pripadnik Kavačkog klana Milovan Zdravković (N1)
  • Josipović za N1: Neustavno je u Saboru odlučivati o slanju hrvatskih vojnika u neborbenu misiju (N1)
  • Hrvatska brani naslov svjetskog prvaka u branju maslina (HRT)
12.10. (10:00)

Bots out, humans in

Urednici Wikipedije pokrenuli “veliko čišćenje” AI sadržaja

Skupina urednika, koji pišu i uređuju članke za Wikipediju, objavila je “rat” lošem sadržaju nastalome uz pomoć jezičnih alata na toj internetskoj enciklopediji. Njihov nedavno pokrenuti WikiProject AI Cleanup kolaboracija je s ciljem čišćenja enciklopedijske građe od objektivno lošeg sadržaja, bez navedenih izvora i upitne korisnosti. Jezični modeli u pravilu ne stvaraju kvalitetan sadržaj, kakav bismo očekivali na enciklopediji, ne paze na točnost i provjerene izvore, skloni su halucinacijama i pisanju netočnih informacija uz visoku dozu samopouzdanja. Tome nije mjesto na Wikipediji, kažu pokretači ovog projekta, a naveli su i svoje ciljeve. Bug

12.10. (01:00)

Čiji je veći, koji je brži?

Rimac vs. Musk: Bitka za ceste budućnosti

Elon Musk je predstavio Teslin autonomni robotaksi, direktnog konkurenta Rimčevom Verneu. Iako su prisutni mogli isprobati 20 Teslinih robotaksija, model nije još završen. Teslina vozila imaju veći prtljažnik, dok Verne nudi prostraniju kabinu i impresivan ekran. Musk predviđa proizvodnju robotaksija do 2027., po cijeni ispod 30.000 dolara. Hrvatska publika s nestrpljenjem prati kako će se oba igrača natjecati na globalnom tržištu autonomnih vozila, dok istovremeno razvijaju inovativne dizajne i tehnologije. Forbes

12.10. (00:00)

Radio je od ljudi pingvine

Čovjek je izumio ogromne cipele u obliku stopala pingvina samo da bi zafrkavao ljude

Tim bi cipelama gazio po pijesku na plažama Floride i ostavljao divovske tragove da bi tvrdio kako tamo plažama šeće neki divovski pingvin, kojega, naravno, nitko nije vidio. Počeo je to raditi krajem 40-ih godina prošlog stoljeća i nastavio cijelo iduće desetljeće. Slučaj je istraživala i policija, pa i biolozi koji su došli do zaklkjučka da bi pingvin s takvim stopalima trebao biti visok oko 4 i pol metara. Neslana je šala otkrivena tek 40 godina kasnije. Unbelievable facts, IFL Science

11.10. (23:00)

Kad Putin kaže: "Zadrži to za sebe" – Trump sluša

Woodwardova knjiga otkriva Trumpove kontroverzne veze s Putinom i tajnu isporuku COVID-testova

Nova knjiga Boba Woodwarda (novinara koji je razotkrio Watergate skandal) “War” otkriva kontroverzne detalje o vezi Donalda Trumpa s Vladimirom Putinom, uključujući do sedam razgovora nakon Trumpova odlaska iz Bijele kuće. Woodward tvrdi da je Trump poslao COVID-testove Putinu na početku pandemije, a da je Putin sugerirao da to zadrži u tajnosti. Knjiga također sadrži interne informacije o ratu u Ukrajini i Bidenovim kritikama izraelskog premijera. Trumpov tim demantira ove tvrdnje, dok Kremlj potvrđuje samo dio o isporuci opreme. DW

11.10. (22:00)

Nagrada kao dobar marketing

Nakon dodjele Nobela eksplodirala prodaja knjiga Han Kang: Više je nema ni na skladištima

Kang je do 2016. godine bila poznata isključivo u Južnoj Koreji, a onda je za roman Vegetarijanka osvojila nagradu Booker. Prijevodom tog romana na engleski, odnosno samom nagradom, osvojila je zapadne zemlje i postala jedna od najvažnijih autorica svijeta. Nakon objave njezine su knjige rasprodane. Samo u Južnoj Koreji prodano je oko 130 tisuća primjeraka njezinih knjiga. Na hrvatskom izdanju njezine knjige izdaje Hena, a Nobel je iznenadio i njih. Kad je dobila Bookera za Vegetarijanku, kupili smo prava. Sva korejska književnost koju smo do sad objavili kod nas se dobro čita, ljudi vole njihove autore, vole te nepoznate svjetove koji su nam, ne volim to reći, ali egzotični – rekla je iz Hene Nermina Husković, koja je najavila novo izdanje knjige, ali i druge naslove. tportal

11.10. (21:00)

Brze i kratke

  • Rusija i Iran sklapaju savez, Amerika zabrinuta. “Formira se novi svjetski poredak” (Index)
  • Bivši glavni državni odvjetnik Krunislav Olujić o izboru ustavnih sudaca: Nekima je prije mjesto u Remetincu nego na Ustavnom sudu (N1)
  • Milanović o summitu u Dubrovniku: To je bio Vučićev show (N1)
  • Osnovana je nova politička stranka – BM365 Idemo delat! Predsjednik je Dejan Kljajić, a podpredsjednici su Slavko Kojić i Jadranko Baturić (Nacional)
  • Dodijeljene nagrade Zlatna kuna: Calvados club, splitska putnička agencija, inženjerska tvrtka Hidrocibalae, HPB najuspješnija banka, Zlatnu kunu za životno djelo dobio je Alojzije Sobočanec, koji je 50 godina radio kao čelnik čakovečke tvrtke Međimurjeplet (tportal)
  • Na posljednji ispraćaj don Vinka Sanadera iz kaznionice stigao i brat Ivo, došli i brojni drugi poznati… (Jutarnji)
11.10. (20:00)

Nekad nisi smio žvakati žvaku u školi bez prijetnje ukorom, a danas...

Andrassy: Nas su roditelji plašili ukorima i slanjem u internat, danas se sa zločestom djecom ne može na kraj

Kod nas ne možeš bit izbačen s ceste čak ni kad ubiješ čovjeka, ne možeš ni iz škole kad se zbog tebe iz nje ispiše cijeli razred, a roditeljima je pušteno na volju da sami odluče što će s problematičnim djetetom – TKO onda uopće ima ovlasti iz škole uklonit uobičajenu djecu koja bježe s nastave iz sigurnosnih razloga? Ali vjerojatno su u slučajnoj državi veće šanse da će cijenu opet platit oni koji nisu krivi, a ovi koji jesu se smiju selit uz “nemoj više” – ako prolazi pedofilima u župama, kako ne bi i školarcima? Njima bi u teoriji možda i mogli poklonit opciju da su mali i da nisu znali bolje, ali ovaj slučaj je ipak prevelik za takav poklon.

Čime ćete zastrašit dijete sklono problematičnom ponašanju ako zna da netko puno gori nije sankcioniran ni izbačen iz škole? Koji alati discipliniranja ostaju ako se u ovakvim teškim slučajevima iz ključnih fotelja umjesto na disciplinu poziva na “smirimo se?” Pita Andrea Andrassy u svojoj kolumni za Miss7.

11.10. (19:00)

Zna li netko uopće za neku drugu tražilicu?

Duže od desetljeća Google je bio vodeća sila u oglašavanju putem pretraživanja, sad bi tome mogao doći kraj

Unatoč tome što je i dalje značajno ispred konkurencije, Google će vjerojatno prvi put u više od desetljeća imati manje od polovice udjela na američkom tržištu oglašavanja putem pretraživanja. Pojava umjetne inteligencije mijenja alate za pretraživanje fokusirajući se na pružanje odgovora ili sažetaka na upite korisnika, što potiče tražilice da prilagode svoje pristupe oglašavanju. Google trenutno prilagođava strategiju i integrira AI tehnologije. Hoće li se obraniti od rastućih rivala? Možda to pitanje treba postaviti jednoj od konkurentskih tražilica i vidjeti što one misle o Googleovoj budućnosti. Bug

11.10. (18:00)

Ne ponovilo se

Nobelova nagrada za mir odlazi u Japan, mirotvornoj organizaciji Nihon Hidankyo

„Nihon Hidankyo se zalaže za svijet bez nuklearnog oružja i kroz svjedočanstva preživjelih zorno ukazuje na to da ovo oružje nikad više ne smije biti upotrebljeno“, stoji u obrazloženju Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir iz Osla (DW). Iako je dočekana kao iznenađenje, ovogodišnja Nobelova nagrada važna je poruka da se ni po koju cijenu ne ponove strašni događaji iz kolovoza 1945. Toga strašnoga dana u Hirošimi je poginulo između 60.000 i 80.000 ljudi, a ranjeno ih je 70.000. Tri dana poslije, atomska bomba Fat Man bačena je na Nagasaki i odnijela 75 tisuća života. Ovo je treći put da se Nobelova nagrada za mir dodjeljuje za aktivnosti povezane s borbom protiv nuklearnog naoružanja. Jutarnji

11.10. (17:00)

“Odjebi, policajko” - rekla je i sjetila se što joj je rekao prijatelj psiholog

Rudan: Ne daj nikome da ti živi u glavi ako ne plaća rentu

Kad imate rak samo vam se on mota po glavi. Znam! Znam! ZNAM! Moram misliti pozitivno, ne misliti na rak nego na lijepe stvari. Što su lijepe stvari? Mirovina od 460 eura, a lijekovi su ti 100 eura, a pregled 640 eura? Biti sretna jer imaš muža koji oko tebe skače i koji ne bi smio znati da ti se po glavi mota samo jedno? Danas sam preko interneta naručila jaknu za 32 eura, L, imam deset kila manje, to je lijepa stvar? A što ako…

Psihić mi je rekao, niste depresivni. “Recite, što vas muči?” “Ništa mi se ne radi. Po čitav dan ležim, gledam serije, čitam knjige i s vremena na vrijeme s užasom razgledavam nered oko sebe.” “Zašto vas to brine? Kome polažete račune? Ako nećete sad raditi što vas volja, kad ćete.” “Strogo sam odgojena, da moj tata vidi razbacane knjige na mom stoliću u boravku, lijekove na radnom stolu, sudoper krcat suđa koje će moj muž strpati u perilicu ali bih mogla i ja…” “Vaš tata, vaša mama i ostala ekipa, garantiram vam, nikad neće doći na vaša vrata i ljutiti se na nered. Oni su samo policajci u vašoj glavi koje trebate izbaciti…” Vedrana Rudan za svoj blog

11.10. (16:00)

Brze i kratke

  • Raste broj žrtava uragana Milton; Hrvat iz Floride: Preživjeti dva uragana nije lako (HRT)
  • Alarmantno stanje među divljim populacijama: U pola stoljeća pad od 73 posto (tportal)
  • Daans dolazi do smirivanja vremena, uz početak stabilnog jesenskog razdoblja koje će biti hladnije. Kiša i južni vjetar će se povući na neko vrijeme (tportal)
  • Zakon o upravljanju i održavanju zgrada koji bi, nakon prolaska kroz saborsku proceduru, trebao stupiti na snagu sljedeće godine, sadrži niz velikih promjena – od lakših pravila za energetsku obnovu i ugradnju dizala do davanja pravnog statusa stambenim zgradama, kazne iznose i do tri mjesečnih iznosa pričuve (N1)
  • Uz prvotnih milijun eura, hrvatska država je u ovoj godini osigurala još 800.000 eura za Hrvate u iseljeništvu. Na novi poziv, zaključno do 7. studenoga, mogu se prijaviti udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice ili druge pravne osobe Hrvata izvan Hrvatske i u Hrvatskoj, fizičke osobe te socijalno ugroženi Hrvati u iseljeništvu i povratnici/useljenici iz iseljeništva/dijaspore (Nacional)
11.10. (15:00)

Dobra godina za nebeske spektakle

Jake solarne oluje pogodile Zemlju, polarna svjetlost bila vidljiva iz svih krajeva svijeta

Kao što su i obećali astronomi, 2024. doista je godina prekrasnih aurora borealis, a zahvaljujući iznimnoj aktivnosti sunca i jakoj solarnoj oluji, ovih dana bile su vidljive baš na svim dijelovima Zemlje. Društvene mreže preplavile su fotografije s raznih dijelova svijeta, a zanimljivo je primijetiti kako su se aurore javljale već od 6. listopada i na različitim geografskim širinama poprimale drukčije boje i intenzitet. Od Finske, i gotovo bajkovitih prizora neba, do Hrvatske, očarale su mnoge promatrače i lovce na nebeske fenomene. Green donosi najzanimljivije fotografije.

11.10. (14:00)

I kad kamen počne kliziti, ne možeš ga zaustaviti ni vezama ni koncesijama

Katastrofa u Jablanici otkrila ilegalne radnje i drugih kamenoloma te otvorila pitanje odgovornosti

Nedavne poplave i odroni u Bosni i Hercegovini, koji su najteže pogodili Jablanicu, ponovno su otvorili pitanje sigurnosti kamenoloma. Kamenolom u Donjoj Jablanici, koji je nastavio s radom unatoč odbijenicama za koncesiju, navodno je doprinio katastrofi. Stručnjaci i vlasti istražuju utjecaj ilegalnih iskopavanja na nedavne odrone koji su usmrtili najmanje 15 ljudi. Istraga uključuje moguće ljudske faktore, a katastrofa je naglasila potrebu za strožom regulacijom sektora eksploatacije prirodnih resursa u BiH. Novosti

11.10. (13:00)

Ne baš najslavniji način otkrivana prirodne ljepote, ali što ćemo sad

Modra špilja na Biševu otkrivena – miniranjem podvodnih stijena

Ova predivna, skrovita špilja otkrivena je po prvi puta prije 140 godina I jedva da možemo zamisliti čuđenje i divljenje onih koji su je po prvi puta ugledali i potom je otkrili svijetu. Modru špilju otkrio je 1884. godine austrijski barun Eugen von Ransonnet. Vrsni slikar podvodnih pejzaža da si je za pravo da minira podvodne stijene na ulazu u špilju čime je omogućio ulaz čamcima. Saznali smo to u drugoj epizodi Plovopisa, putopisne emisije Dubravka Merlića. Prošle godine Modru špilju posjetilo je oko 365 tisuća turista. HRT

11.10. (12:00)

Super zvuči, no tko bi se odrekao četiri zida pod svojom čizmom?

Zadružna stanogradnja kakva se prakticirala u prošlosti nudi moguće rješenje za današnju stambenu krizu

Zadružna stanogradnja, popularna prije stotinu godina, možda bi danas mogla biti rješenje za nedostupnost stanova. Primjeri iz Ljubljane i Zagreba pokazuju kako su organizirane zadruge gradile pristupačne domove. Iako su današnji državni programi subvencija stanovanja u Hrvatskoj pridonijeli rastu cijena, zadružni modeli, poput onog u Križevcima, nude novu nadu. Rekonstrukcija vojarne u stambenu zgradu prema etičnom financijskom modelu pokazuje potencijal, no ostaje pitanje može li ovakav pristup postati šire prihvaćen u suvremenom društvu. Forbes

11.10. (11:52)

Sponzorirana vijest

Trajna licenca za Microsoft Office i Windows 11 već od samo 11 € na Keysfanu!

Microsoft Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Keysfan nudi originalnu licencu Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

62% popusta na Microsoft Office uz promo kod BKS62

50% popusta na Windows OS uz promo kod BKS50 

Windows plus Microsoft Office paketi – 62% popusta uz promo kod BKS62

Ostali softverski alati

11.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Posljedice uragana Miltoma: Zasad najmanje 14 mrtvih, 500 ljudi spašeno, aligatori lutaju poplavnim vodama, jedan čovjek pronađen kako pluta na hladnjaku 50 km od obale… (Index)
  • Izraelci pucali na pripadnike UN-a u Libanonu, Hrvatska pokušava izvući pripadnika OSRH iz te misije (tportal)
  • U učionicu se u petak vraćaju svi učenici 4. razreda jedne zagrebačke osnovne škole koji su pet dana bojkotirali nastavu nakon što je u njihov razred premješten učenik iz druge škole zbog neprimjerenog ponašanja, rekli su da je dogovor postignut, zahvaljujući pravobraniteljici za djecu, no nisu otkrili detalje dogovora (Nacional), Psiholog o slučaju dječaka: Djeca osjećaju brojne pritiske, a društvene mreže im nude potpuno drugu realnost (N1)
  • Studenti utorkom mogu besplatno uživati u kulturi, tipa u HNK-u, Lisinskom, ZKM-u, Kino Tuškancu, MSU… (tportal)
  • DW donosi najljepše fotografije divljine za 2024. koje su se našle u užem izboru na prestižnom natjecanju londonskog Prirodnjačkog muzeja
11.10. (10:14)

Strani vozači koje na belgijskim cestama uhvate pod utjecajem alkohola morat će platiti polog od 1260 eura

11.10. (10:00)

Pare možda nisu sreća, ali mogu pomoći

Novac možda ne kupuje sreću, ali iskustva sigurno da

Iako većina vjeruje da više novca donosi dugoročnu sreću, dr. Zvonimir Galić za HRT pojašnjava da taj učinak nije tako velik. Dok novac doprinosi sreći, njegov utjecaj se smanjuje nakon zadovoljenja osnovnih potreba. Umjesto materijalnih stvari, istinska sreća dolazi iz iskustava, poput putovanja ili druženja. Također, trošenje novca na druge usrećuje nas više nego kupovina za sebe. Ljudi često krivo predviđaju što ih čini sretnima, misleći da su to stvari, dok su zapravo iskustva ključ dugoročnog zadovoljstva. HRT

11.10. (09:00)

Čitaj Karl Ove knjige

Špoljar o romanu Vukovi iz šume vječnosti: Knausgaard je poput propalog trenera koji se uspije dignut iz mrtvih i u sredini poluvremena totalno izokrenut tijek utakmice

Ponekad čujem da je Knausgard težak za čitanje. Kako? Pa nema lakših rečenica, tako je lako pratit njegovu radnju, skoro kao da čitaš neki omladinski, avanturistički roman. Jedino što je teško što on sve opisuje tako usporeno. Kao da čitaš neki uzbudljivi roman o tajnom agentu, ali s potankim opisima što taj agent radi preko dana. To je Knausgardov danak njegovom omiljenom piscu Jamesu Joyceu. Samo što je Knausgard puno čitkiji od Joycea. Ako izuzmemo Joyceovu prvu knjigu ‘Dublinci’. Ta knjiga također je itekako čitka, pisana lakonskim, gotovo carverovskim stilom, ali čovjek bez iskustva čitanja, imaginacije malo što će shvatiti u njoj. Možda je tako i s Knausgardom. Možda su ljudi danas toliko otupjeli da im se i Knausgardovo pisanje čini zahtjevnim. Nacional

11.10. (01:00)

Like a rolling stone

Timothee Chalamet glumi Boba Dylana u novom biopicu

Mladi glumac potvrdio je svoje pjevačke talente u novom traileru za “A Complete Unknown”, biografskom filmu redatelja Jamesa Mangolda o Bobu Dylanu koji u kina dolazi na Božić ove godine. Film prati Dylanove rane godine u New Yorku i njegov uspon do slave 1960-ih. Novi trailer najprije prikazuje Chalameta kako pjeva pjesmu “Girl From the North Country” nakon što je stigao u New York iz Minnesote. Dylan je sve više bio frustriran time što su ga proglasili vođom protestnog folk pokreta i pjevačem “Blowin’ in the Wind” i odbacio je prijašnji uspjeh te počeo svirati električnu gitaru. Slavna pjesma “Like a Rolling Stone” bila je među prvima koju je snimio s bendom. Nastala je svađa među fanovima jer su bili šokirani Dylanovim novim glazbenim smjerom, a neki su ga branili. Mnogi glazbenici smatrali su da je izdao folk pokret. Nacional

11.10. (00:00)

Jednom će neki centar nazvati 'Trgom žrtava umjetne inteligencije'

Odvjetnik nogometne sutkinje: Snimka seksa s delegatom je djelo umjetne inteligencije

Turski nogomet posljednjih dana potresa seks-skandal u koji su upleteni sutkinja (24) i delegat (61), oboje zaposlenici Turskog nogometnog saveza. Na društvenim mrežama u Turskoj, ali i diljem turskog WhatsAppa, dijeli se snimka spomenutog odnosa. Oboje je suspendirano, a Savez je najavio i tužbu. No, oni tvrde da je snimka generirana uz pomoć umjetne inteligencije. Ako proučite video, možete jasno vidjeti da slika na njemu nije jasna i da je ljude u odnosu na njemu spojio kompjuter – poručio je odvjetnik sutkinje. Delegat: Uništena je moja karijera nakon 30 godina bez jedne mrlje. Moja reputacija u očima obitelji, prijatelja i kolega je uništena. Index

10.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Iako je uoči dolaska na obalu Floride oslabio s kategorije 5 na kategoriju 2, uragan iza sebe ostavlja pustoš. Više od milijun ljudi je evakuirano, brojna područja već su poplavljena, razina mora raste, zabilježene su ekstremne količine kiše i vjetrovi od 200 kilometara na sat, tornada su bila jača nego inače, 3,3 milijuna ljudi ostalo bez struje, voda zarobila cijela naselja… (Index)
  • Oluja Kirk poharala zapad Europe, jedna osoba poginula u Francuskoj: Snažan vjetar stigao i do Njemačke (Večernji)
  • U slučaju da student uplati školarinu za višu godinu studija prije naznačenog termina uplate – dakle, ne kasni, nego urani s uplatom – fakultet mu to ne priznaje jer mimo roka ne može evidentirati novac. Zato student, odnosno najčešće njegov roditelj ili skrbnik, treba isti iznos uplatiti još jednom… to se događa na Pravnom (Jutarnji)
  • Na summitu Ukrajina – jugoistočna Europa usvojena je Dubrovačka deklaracija kojom se osuđuje ruska invazija te daje podrška članstvu Ukrajine u Europskoj uniji. A otvorilo se i pitanje nabave oružja iz regije (DW)
  • Oštro reagiranje MUP-a: Hrvatski policajci ne siluju, ne tuku i ne pale stvari migranata! (tportal)
  • Azra i Johnny Štulić već uklonjeni sa streaming servisa (Muzika)
  • Rafael Nadal odlučio s 38 godina baciti reket, nakon Davis Cupa ide u mirovinu (Nacional)
  • Bivši vratar Dinama, Nijemac Georg Koch ima 52 godine i boluje od raka gušterače. Terminalna faza. Nema spasa – u subotu se igra humanitarna utakmica, kaže da želi posljednji put uživati u nogometu. Neće igrati, ali će izvesti početni udarac. Za Dinamo je branio 2007. pa nakon 39 utakmica i duple krune prešao u bečki Rapid (Nacional)
10.10. (22:00)

I nije neka utjeha

Najam stanova u EU skočio za 47,1 posto, Hrvatska među najmanjim porastima

Cijene najma u Europskoj uniji u prvoj polovici 2024. porasle su za 47,1% u odnosu na kraj 2023., dok je u Hrvatskoj taj rast bio samo 1,3%, svrstavajući je među države s najmanjim skokom. Najveći rast bilježe Mađarska i Rumunjska (6,5% i 6,2%), dok Luksemburg ima najmanji (0,7%). Iako je Hrvatska imala skromniji rast na nacionalnoj razini, Zagreb i Split su doživjeli značajne skokove u cijeni najma, s porastima od 20% i 26%. U Zagrebu cijena najma stana doseže i do 1000 eura mjesečno. Novi list

10.10. (21:00)

"Nema tamo Gospe, ali ne idu kontra Crkve pa nek' se ljudi vesele"

Marjanović: Babi nikad nećete moći objasniti da u Međugorju neće pronaći Gospu, već Gospu d.o.o.

Što vjernici rade sa svojim slobodnim vremenom ne tiče se apsolutno nikog, uključujući i nas koji u ovome vide trotterovsku spačku u razini Peckhamskog vrutka. Ako tamo žele čoporativno dolaziti i slušati poruke “Gospe” koja im prenosi župne servisne informacije i potrošiti parsto eura na janjetinu, veliko točeno, kipić koji svijetli u mraku ili kinesku pelerinu sa slikom Djevice Marije – super. Rade to od osamdesetih i posao neće stati samo zato što su biskupi ili oni koje vjernici percipiraju kao komunjare, rekli da je to laž. Baš suprotno. Kad vide da portali poput Indexa nešto brundaju protiv Međugorja, u inat će kupiti dva kipića Gospe koja svira 8-bitnu verziju “Rajske Djeve” i odraditi duplu dozu molitve. Osim toga, “a ha, evo, i Vatikan je potvrdio da tamo nema ničeg” i nije neki argument i neće promijeniti apsolutno ništa. Hrvoje Marjanović za Index.

10.10. (20:00)

Nima Splita do Splita

Splitska riva kreće u obnovu, bit će gotovo dvostruko veća, s manje parkirališta i više mjesta za pješake

Prvi na redu bit će središnji dio Rive uređen 2009. godine: ondje će se ukloniti glomazni nosači tendi i rasvjetna tijela, nazivani ‘jarbolima’ i ‘vješalima’, te će se rekonstruirati rasvjeta i zelenilo. Vrijednost tog zahvata procijenjena je na 3,5 milijuna eura. Sama riva bit će proširena i gotovo udvostručena po površini, uklonit će se postojeća parkirališta, podna površina popločat će se u skladu s postojećom Rivom, zasadit će se palme, postaviti urbana oprema i nekoliko štekata kafića. Istočni dio Rive počeo bi se uređivati godinu dana kasnije, također bi gotovo potpuno pripao pješacima. Umjesto parkirališta niknut će podzemne garaže s tisuću mjesta. tportal

10.10. (19:00)

Joj da je meni ponovno ići u školu

Izazovan arhitektonski projekt u Kastvu: Nova škola na brijegu punom vrtača

Projekt nove škole sa sportskom dvoranom, koja će značajno rasteretiti postojeću školsku zgradu, izradio je arhitektonski ured 3LHD, a predstavljen je na sjednici gradskog vijeća Kastva. Arhitekt Silvije Novak prezentirao je projekt koji se ističe svojom inovativnošću, ali i prilagodbom specifičnom terenu. Površina škole je impresivnih 3000 m2, dok je površina cijele građevine 5122 m2 na parceli od preko 10.000 m2, pružajući tako dovoljno prostora za sve potrebne sadržaje moderne obrazovne ustanove. Osim učionica, škola će imati i popratne sadržaje koji formiraju prije spomenute atrije, stvarajući ugodne prostore za učenje i druženje. Tu su i terasasti vrtovi na južnom dijelu parcele koji će služiti kao prostor za vanjske školske aktivnosti. Haus

10.10. (18:30)

Putujmo malo na istok

Han Kang (53) najpoznatija je južnokorejska suvremena spisateljica, sada je dobila Nobela

Ona je prva Južnokorejka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. Jedini Južnokorejac koji je dosad dobio Nobelovu nagradu bivši je predsjednik Kim Dae-Jung koji je 2000. nagrađen za “rad na miru i pomirenju sa Sjevernom Korejom”. Autorica, rođena 27. studenoga 1970. u Gwangjuu, ima “jedinstvenu svijest o vezama između tijela i duše, živih i mrtvih, a zbog svog poetskog i eksperimentalnog stila smatra se inovativnom u području suvremene proze”, rekao je novinarima predsjednik odbora za dodjelu Anders Olsson. Najpoznatiji joj je roman Vegetarijanka, a na hrvatski joj je preveden i roman Ljudska djela. Index

10.10. (17:43)

Sve o Vikinzima: Svaki su dan pili pivo, a rogove na kacigama nisu nikad nosili

10.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Kaotične scene s Floride: 600 tisuća domova je bez struje, hitne službe su prestale s radom, a vatrogasne i policijske jedinice reagirat će, kako tvrde, čim bude sigurno (Jutarnji)
  • Guardian je objavio fotografije na kojima se vide spaljene stvari, uključujući i dokumenate koji su potrebni za podnošenje azila, dodajući da su to posljednji u nizu navodnih dokaza o brutalnosti na granicama EU-a, optužbe su na račun hrvatske policije (Index)
  • Objavljen tekst sporazuma koji su potpisali Plenković i Zelenski – Hrvatska se obvezuje na daljnju vojnu pomoć Ukrajini te daje podršku na njenom putu prema članstvu u NATO-u i EU (tportal)
  • Marušić: Nakon teškog incidenta na trajektu Supetar treba odmah smijeniti upravu Jadrolinije i uvesti prinudnu, a istragu preuzeti DORH (Nacional)
  • Hajdaš Dončić: Oporezivao bih ekstraprofit energetskog, logističkog i bankarskog sektora (Lider)
  • Hrvatska pošta stavila u optjecaj prigodnu marku nastalu u suradnji s Njemačkom poštom, s motivom toka Dunava – rijeke koja spaja (Poslovni)
  • Obožavale su ga baš sve generacije: Oliver Mlakar uživa u mirovini i braku koji traje 60 godina (tportal)
10.10. (16:00)

Sjevernjaci, ugledajte se na jug

Varaždin prednjači po broju rastava, u Šibeniku i Kninu ih je najmanje

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2023. godine, Varaždin se istaknuo kao grad s najvećim udjelom razvoda u odnosu na broj sklopljenih brakova. Od ukupno 130 brakova, čak 64 su završila razvodom, što predstavlja 49% svih brakova. Na listi gradova s najvišim postotkom razvoda slijede Karlovac s udjelom od 46% i Vukovar gdje propada 44% brakova. U Splitu se 42% brakova razvede, dok u Osijeku i Zadru omjer iznosi 39%. Velika Gorica bilježi 37% razvoda, a Sisak 34%. Manji postotak razvoda zabilježen je u Vinkovcima (28%) i Zagrebu, gdje se razvede 26% parova. U Dubrovniku je 22% brakova propalo, dok je u Puli taj udio 21%. Rijeka bilježi znatno nižu stopu razvoda od 14%, a Šibenik 8%. Knin bilježi tek 2 posto. HRT

10.10. (14:00)

Stephen Colbert iz regiona

Zoran Kesić: Vlast u Srbiji zajahala pa nikako da sjaše

Kesić je Tomičiću ispričao svoju tridesetogodišnju karijeru televizijskog novinara koji se sa svojom emisijom “24 minuta sa Zoranom Kesićem” prometnuo u jednog od najpopularnijih političkih satiričara Srbije i bivše Jugoslavije. Tomičić ga je opisao kao “hrabrog novinara koji svoju duhovitost i šarm koristi da gledateljstvu u Srbiji isporuči redovitu porciju kritičkog mišljenja”. O medijima u Srbiji kaže: Postoje oni koji su PR služba vladajuće stranke, i oni koji se trude baviti svojim poslom, istinom. Najveći respekt imam za istraživačke medije Krik, Birn i Cins; od televizija N1 i NovaS, a od novina Danas, Vreme, Radar i Nedeljnik. Televizije Pink, Prva, B92 i Hepi su trovačnice, PR vladajuće stranke. Najveći problem na medijskoj sceni je to što najveći deo Srbije ne vidi nezavisne televizije, nego samo one pod palicom vlasti. Novosti

10.10. (13:00)

BDP je zastarjeli termin, očito

Šajatović: Plaće rastu, priuštivost pada. Kako to?

Ne samo u Hrvatskoj, vode se rasprave je li pokazatelj visine i rasta bruto domaćeg proizvoda dovoljno dobar da označi što se događa u ekonomiji pojedinaca i obitelji. Prema svemu sudeći, ekonomski znanstvenici bili bi korisni kad bi osmislili indeks priuštivosti. Za sada Ekonomski institut, Zagreb, objavljuje indeks priuštivosti kupnje stana. Ali potreban je pokazatelj koji bi uključio i priuštivost robe u trgovinama, vrtića, cjelodnevnog boravka u školi, zdravstvenih usluga, podstanarstva, kupnje prve nekretnine, priuštivost radnog mjesta, ljetovanja/zimovanja i smještaja u domu za starije. Pristup ‘od kolijevke do groba. Nažalost, minusa bi bilo više od plusova, kaže Miodrag Šajatović za Lider.

10.10. (12:00)

Dajte nama koji ako već imate viška...

Žrtva vlastitog uspjeha: Australija sad ima previše solarnih panela

U Australiji je često sunčano pa većina zemlje prima više od 3000 sati sunčeve svjetlosti godišnje. Stoga je idealno mjesto za solarne panele gdje više od 3 milijuna domova ima sustave na svojim krovovima. Dakle, svaka treća obiteljska kuća. Ali problem je sa starom i slabo povezanom električnom mrežom pa udari električne energije iz solarnih ploča mogu preopteretiti mrežu. Upravo to se dogodilo prošle subote u državi Victoriji, kada je došlo do pada sustava. U Australiji obnovljivi izvori energije pokrivaju 70% potražnje za električnom energijom. Već 2018. godine instalirano je šest solarnih panela u minuti. Ova stopa se smanjila, ali je omjer visok, više od 25 posto kućanstava ima solarne panele. Revija HAK

10.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Ruska vojska gubit će tisuću ili više vojnika dnevno na ukrajinskom ratištu u nadolazećoj zimi, procjena je britanskog ministarstva obrane (tportal)
  • Hrvatska u rujnu s manje turista i noćenja. Na razini godine, u porastu (Poslovni)
  • Propali snovi o zelenoj tranziciji: U Njemačkoj porastao broj automobila na cestama (tportal)
  • Propalo je Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, udruženje likovnih umjetnika imalo 5 tisuća eura duga (Index), riječ je o udruzi osnovanoj još 1965. godine, a prostor su imali u Galeriji Mirko Virius u Tkalčićevoj, gubitak tog prostora jedan od glavnih razloga gašenja društva, smatra jedan od slikara naive (Drava.info)
  • Na Konferenciji o održivosti u Hamburgu, na kojoj sudjeluje 1.600 ljudi iz više od 100 zemalja, se čulo: ako svijet nastavi ovako kao do sada za 15 godina ćemo doživjeti neviđene izbjegličke valove prema Europi (DW)
10.10. (10:30)

Besana noć

Uragan uništava Floridu. Pušu iznimno jaki vjetrovi, gradovi poplavljeni, ima mrtvih

  • Uragan Milton je oslabio od kad je došao na kopno. Sad je uragan kategorije 1
  • Tornado pogodio okrug St. Lucie, ima mrtvih
  • Središte uragana stiglo je na Floridu oko 20 sati po lokalnom vremenu (2 sata ujutro po hrvatskom vremenu), pušu vjetrovi od 200 km/h, neki valovi i do osam metara, usisano more u zaljevu kod Tampe
  • Ekstremna kiša na području Tampe, prijete katastrofalne poplave
  • Više od milijun domova na Floridi je bez struje
  • Dijelovi Floride su poplavljeni, posebno je teško stanje u Naplesu i Fort Myersu
  • Vlasti na Floridi rekle su da je kasno za evakuaciju i uputile ljude prema skloništima
  • Životinje zoološkog vrta sklonjene unutar samog ZOO-a, u zgradama otpornima na uragane…

Jutarnji, Index, CNN, N1, Index, tportal

10.10. (10:00)

Organsko porijeklo

Utjecaj umjetne inteligencije na izdavaštvo: nova oznaka “Napisao čovjek”

Razvoj naprednih jezičnih modela i generativne AI tehnologije doveo je do značajnog povećanja broja knjiga stvorenih umjetnom inteligencijom na digitalnim platformama poput Amazonovog Kindlea. Iako Amazon zahtijeva od autora da otkriju ako je njihovo djelo generirano umjetnom inteligencijom, ta informacija nije uvijek jasno vidljiva potencijalnim kupcima, što stvara konfuziju na tržištu. Udruženje se bori i sudski: prošle godine, pokrenuli su kolektivnu tužbu protiv OpenAI-a zbog kršenja autorskih prava. Nova certifikacija Udruženja autora osmišljena je kako bi pružila jasan vizualni simbol ljudskog autorstva. Oznaka je dizajnirana tako da nalikuje naljepnicama književnih nagrada po veličini i poziciji, što omogućuje čitateljima da lako prepoznaju knjige koje su napisali ljudi. Bug

10.10. (09:00)

Bez dlake na jeziku

Davorin Bogović: Želim Porina za muški vokal sljedeće godine, to bi mi baš pasalo

Frakcija Prljavog Kazališta, ona s Bogovićem i Tihomirom Filešom, nastupa danas u Tvornici kulture. To će biti jedan power rock koncert, čisti rock’n’roll, onakav kakav si mali Ivica zamišlja. Bit će poseban spektakl jer mi donosimo svoj razglas, rasvjetu. Koncert obavezno snimamo. Nakon Zagreba nastupamo u Beogradu. Bogović tvrdi da se totalno promijenio posljednjih godina, ne kasni na probe, nije više bez kontrole, a popravio mu se i vokal, djelomično zato što sad ima sve zube. Prisjetio se kada su ga 80-ih izbacili iz benda, a pjesme Prljavaca koje pjeva Bodalec neće pjevati. Kod Stankovića je nedavno komentirao Bareta da zna sve cajke, i kod te izjave stoji. Nema ni visoko mišljenje o Štuliću, a ispričao je i zgodu u kojoj je zaspao na koncertu, za mikrofonom. Index

10.10. (01:00)

Samo da što prije prođe sa što manje posljedica

Uragan Milton: Više od 12 milijuna ljudi na Floridi suočeno s prijetnjom, a oko 5,5 milijuna ih je evakuirano

  • Danas je zadnji dan za evakuacije, u bijegu su milijuni ljudi, vjetrovi Miltona pušu brzinom do 270 km/h, Biden: To je pitanje života i smrti, evakuirajte se (Index)
  • Uragan bi trebao bi stići do Tampe na Floridi u srijedu kasno navečer ili u četvrtak rano ujutro po europskom vremenu (N1)
  • Jarić Dauenhauer: Na Atlantiku čak tri uragana. Jedan rekordni, a drugi prijeti Europi. Što se događa? Uragani se formiraju nad toplim oceanima, a tropske oluje rijetko dostignu Europu. Ovakvi događaji mogli bi postajati sve učestaliji i razorniji, s naglim jačanjem i većom količinom oborina (Index)
  • Prije četiri godine napravili simulaciju udara uragana 5. kategorije u Tampu: Rezultat je bio totalno uništenje (Index)
  • Influencerica s Floride ne želi bježati, čekat će uragan kod kuće: Posljednji uragan mi je bio previše traumatičan, a tad sam se evakuirala. Uvjeravala je svoje pratitelje da ima dovoljno hrane i vode u svom domu, ali je priznala da je situacija “pomalo zastrašujuća”, izazvala je različite reakcije od svojih pratitelja, većina je poziva da se evakuira (Index)
  • Umirovljeni hrvatski glumac Otokar Levaj (81) zadnjih godina živi na Floridi, on sad trenutno nije tamo, ali njegova supruga je: Mi nismo u zoni obavezne evakuacije, ali se svejedno jako bojim (Večernji)
  • Na Youtube-u ima više kanala koji prate uragan uživo, neki s komentiranjem situacije
  • Snimke na društvenim mrežama prikazuju strašne prizore vjetra i jake kiše na Floridi. Po cesti lete krhotine, drveće se savija, a rasvjetni stupovi padaju (Guardian)
10.10. (00:00)

Ono kad ritmovi doslovno ubijaju

Diddy je jedan od glavnih razloga zašto je izbio gangsta rat između Istočne i Zapadne obale

Uhićenje osobe povezane s ubojstvom Tupaca Shakura 2023. podsjetilo je na kult ovog legendarnog repera, čija je smrt postala simbol “rata” između hip-hop scena istočne i zapadne obale. Sukobi između repera eskalirali su od umjetničkih nesuglasica do stvarnog nasilja, koje je kulminiralo smrću Tupaca Shakura 1996. i Notorious B.I.G.-a 1997. Spekulacije o ulozi Puff Daddyja (odnosno Diddyja) u događajima oko Tupacovog ubojstva, osobito u vezi s neprijateljstvom između Bad Boya i Death Rowa, dodatno su potpirile tezu o većoj ulozi u sukobu obala. Ova tragična poglavlja nisu samo zatvorila jednu eru gangsta rapa već su mnoge unutar industrije natjerala na preispitivanje uloge medija i “ratnog” narativa u glazbenom svijetu. Hrvoje Marjanović za Index

09.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Stručnjak za sigurnost i geopolitiku Akrap o nepozivanju Milanovića na summit: Diplomatski je neuobičajeno da se na jednom događaju nađu dvije osobe koje na istoj razini predstavljaju državu, o Vučiću na summitu: To je vjerojatno poruka Washingtonu i Bruxellesu, a i javna je tajna da Srbija prodaje oružje Ukrajini (N1)
  • Zelenski u Dubrovniku pozvao Hrvatsku da uloži u proizvodnju dronova za Ukrajinu (N1), Vojković: Plenković u Dubrovnik doveo (bivšeg?) četnika, a ovaj je to odlično iskoristio. Gdje su sada braniteljske udruge, to je nedopustivo (Index)
  • Hrvatska više nije destinacija koju strani investitori opisuju sa riječima “sve osim Hrvatske”, odnosno “Anything but Croatia”, kako je godinama bilo uvriježeno mišljenje, zaključak je to panela o stranim ulaganjima u organizaciji Američke gospodarke komore, Napredak Hrvatske kao investicijske destinacije je vidljiv i to možda najbolje potvrđuje nedavno podizanje kreditnog rejtinga  (Lider)
  • Varteks nastavio proizvodnju, slijedi odluka isplati li se nastaviti (Nacional)
  • Izrael možda koristi dronove koje je iznajmila Njemačka (DW)
  • Objavljen uži izbor za književnu Nagradu ‘Fran Galović’, finalisti su: Marko Gregur, Ivica Đikić, Lidija Deduš, Julijana Adamović, Ivan Pranjić i Dražen Kantunarić (tportal)
  • Nobel za kemiju: Baker, Hassabis i Jumper nagrađeni za rad na strukturi proteina (Nacional)
09.10. (22:00)

Zgrade na potresnom testu

AI i inovativni materijali jačaju otpornost na potrese

David Biggs, stručnjak za protupotresnu gradnju, ističe da su ključni izazovi u modernom graditeljstvu korištenje novih materijala poput nemetalne armature, pametnih legura i polimera ojačanih vlaknima. Tehnologije poput umjetne inteligencije olakšavaju simulacije potresa i pomažu u dizajnu sigurnijih struktura. Međutim, prepreke poput složenosti propisa i ekonomskih troškova često usporavaju primjenu. Zelena tranzicija u graditeljstvu donosi ekološki održive materijale koji će također poboljšati otpornost na potrese. Poslovni

09.10. (21:00)

Možda serija potakne i čitanost

Legendarni Marquezov roman Sto godina samoće pretvoren je u seriju koju uskoro gledamo na Netflixu

žRoman je prodan u više od 10 milijuna primjeraka, osvojio je mnogobrojne nagrade te iznjedrio cijelu školu “magičnog realizma”, premda se sam Márquez uvijek ograđivao od tog naziva. Na romanu Sto godina samoće radio je gotovo pune dvije godine, a danas se smatra glavnim razlogom zašto je Garcia Marquez dobio Nobelovu nagradu za književnost 1982. godine. Serija će na Neflix stići 11. prosinca, a smatra se jednom od najambicioznijih televizijskih ostvarenja u Latinskoj Americi dosad. Bit će podijeljena u dva dijela, a ukupno se sastoji od šesnaest epizoda. Ovo će biti prva ekranizacija klasika svjetske književnosti, a ista je izvedena uz potporu piščeve obitelji. roman prati sedam generacija obitelji Buendía u izmišljenom gradiću Macondo. U njemu se fikcija prepliće sa stvarnošću, a svjedoči nam o svoj raskoši autorove mašte. Journal

09.10. (20:00)

Jučer su bili na rubu ponora, danas su korak naprijed

Zbog dugova u stečaju završilo više od 212.000 građana

Općinski sudovi u Hrvatskoj dobili su više od 212.000 prijedloga za stečajeve potrošača koji ne mogu podmirivati svoje dugove. Prema podacima Financijske agencije, riječ je o ukupnom broju prijedloga za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača, a koje je Fina poslala općinskim sudovima za građane koji su zadovoljavali zakonske uvjete za provedbu takvog stečaja. Podaci se odnosne na proteklih pet godina, ukuljučujući i prvih devet mjeseci ove. Fina, naime, od 2019. sukladno novom zakonu svim građanima koji imaju do 2650 eura dugova i neprekidno su u blokadi duže od tri godine šalje upit jesu li suglasni da se nad njihovom imovinom provede stečaj. Danica

09.10. (19:00)

To, doktori!

Ogroman uspjeh liječnika u KB-u Dubrava: Pacijentici ugradili printani nadomjestak lubanje

Iza 67-godišnje gospođe Katice pet je operacija. Zbog dobroćudnog tumora na mozgu veličine osam centimetara, ostala je i bez dijela lubanje. Tri mjeseca poslije na nogama. Zahvaljujući neurokirurškom timu KB-u Dubrava tumora više nema, kost lubanje je nadomještena, karnioplastikom s printanim 3D implantatom, prenosi HRT. Radi se o PEEK materijalu, polimeru plastike koji je po svojim karakteristikama fizički najsličniji kosti, a po svojim biološkim karakteristikama je iznimno stabilan i ne izaziva nikakve reakcije, rekli su iz neurokirurškog zavoda. N1

09.10. (18:00)

Već znam što ću nekome pokloniti za Božić

Remasterirani album Josipe Lisac i B.P. Convention Big Band Internationala: Žena koja može sve

Croatia Records nastavlja s oživljavanjem njezinog kataloga pružajući isti audiofilski tretman (lacquer cut / Abbey Road / 180 gram vinyl remaster – ako kome što znači) dvama narednim studijskim albumima “Josipa Lisac & B.P. Convention Big Band International” i “Made in USA”. Kako bi se taj dojam dodatno naglasio, za njezin sljedeći studijski album najveći ovdašnji jazz glazbenik i impresario Boško Petrović okupio je svoj B.P. Covnvention Big Band i dodatno ga pojačao imenama svjetskih zvijezda i istinskih velikana kao što su sjajni trubač Art Farmer, Ernie Wilkins i Clark Terry kako bi pratili divu u nastajanju u njezinim izvedbama deset klasika koje je za potrebe ovog albuma prepjevao ponovno Ivica Krajač.

Josipin “jazz” album vjerojatno je više njezin nego Petrovićevog all star sastava, jer u prvi plan su stavljene njezine vokalne moći koje višestruko zasjenjuju virtuoznost sastava i uglavnom izrazito solidna aranžmanska rješenja. Ravno do dna

09.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Zelenski i Plenković potpisali sporazum. U Dubrovnik stiže i Vučić, Milanović ne (Index)
  • Turudić napustio presicu zbog pitanja o EPPO-u i sukoba nadležnosti: “Odustajem, hvala vam” (N1)
  • Francuzi šalju Ukrajincima svoje modernizirane lovce Mirage: Očekuju da će im pomoći u srazu s Rusima (tportal)
  • Posljednje poplave u BiH izazvale su ozbiljne posljedice i za rijeku Neretvu, noseći sa sobom onečišćenje i tone smeća koje plutaju nizvodno. Zbog obilnih oborina i poplava, rijeka Neretva više nije prepoznatljive smaragdno zelene nego smeđe boje (Nacional)
  • Broj korisnika Gradske plinare Zagreb-Opskrba porastao na 168.000 (Poslovni)
  • Podravka u Rijeci na prostoru Istravina, u čijem je vlasništvu od 2007., gradi stambeno-poslovni kompleks, zbog toga izmijenjen i GUP (Forbes)
09.10. (16:00)

U iščekivanju apokalipse

Uragan Milton bi tijekom današnjeg dana trebao stići do Floride. Meteorolozi upozoravaju građane na ovo nevrijeme povijesnih razmjera

. Milijuni ljudi su pozvani da se sklone na sigurno. Mnogi građani su se doslovno zabarikadirali u svojim kućama, spremni su na najgori mogući scenarij. Uragan koji će, kako se previđa, u srijedu navečer (po lokalnom vremenu) pogoditi zapadnu obalu Floride, mogao bi biti jedan od najopasnijih u povijesti te savezne države. Američka vlada je pokrenula cijeli niz mjera s ciljem pomoći stanovništvu. Nakon što je Milton „protutnjao” obalom poluotoka Yucatana u Meksiku, na tom području je oko 90.000 kućanstava ostalo bez struje. Zabilježeno je i nekoliko poplava. Međutim, nije bilo ljudskih žrtava.

Pentagon je potvrdio da su tisuće pripadnika Nacionalne garde mobilizirani. Helikopteri i vozila koja se mogu kretati i po vodi su spremna za akcije spašavanja, tvrdi se. Brojni centri za izvanredne situacije koji se nalaze na području Floride opremljeni su zalihama hrane, vode, lijekova i svih drugih potrepština kako bi neposredno nakon uragana mogli pružiti pomoć ljudima. DW 

Index: Stiže oluja stoljeća, egzodus s Floride. “Ako ostajete, napišite svoje ime na nogu”

Na YouTube-u se situacija u SAD-u može pratiti uživo

09.10. (15:00)

E-knjiga ne miriše na papir

Tiskane knjige će preživjeti digitalnu revoluciju, iako je odnos s njima drugačiji nego prije

Iako digitalno doba mijenja način na koji čitamo, knjige ostaju važan dio našeg života. Antikvarijati poput onog obitelji Brala, otvorenog 1989., nude utočište ljubiteljima tiskanih knjiga. Unatoč napretku tehnologije, ljubitelji knjiga i dalje cijene fizičku prisutnost knjiga zbog mirisa, dodira i osobnih priča vezanih uz njih. Iako je popularnost digitalnih sadržaja u porastu, knjige kao fizički predmeti imaju posebnu vrijednost i, prema riječima urednika Andrije Škare, opstajat će i u budućnosti, jer svaki čitatelj uživa u svojoj jedinstvenoj vezi s knjigom. HRT

09.10. (14:00)

A svima se desi, osim automaticima

Šaltanje u krivu brzinu: Preveliki broj okretaja može oštetiti motor

Visok broj okretaja motora izvan maksimalno predviđenog broja okretaja motora može rezultirati mehaničkim oštećenjem na motoru, prvenstveno na razvodnom mehanizmu za otvaranje i zatvaranje ventila. Stariji motori koji imaju veću propusnost kompresije zbog istrošenosti klipnih prstena skloni su kod povišenih okretaja motora sami podići ulje iz uljnog korita preko oduška motora i izbaciti ga u usisnu granu što rezultira nekontroliranim samopaljenjem ulja i vozač više nije u mogućnosti regulirati broj okretaja. Kod pojedinih proizvođača postoji sigurnosna blokada, odnosno oni mogu elektronički isključiti ubrizgavanje kako bi spriječili daljnje podizanje okretaja motora izvan dozvoljenog broja okretaja. Kažu stručnjaci iz HAK-a.

09.10. (13:00)

Što se događa izvan onih 90 minuta

‘Jezik Kopačke’ Boruta Šeparovića tužna je, orvelijanska slika onoga u što se ne samo nogomet, nego i današnji svijet, pretvorio

Nogomet je oduvijek bio jedan od okidača za angažirani teatar Boruta Šeparovića. Tako njegova najnovija predstava “Jezik kopačke”, prema tekstu Filipa Grujića i Ivana Ergića, govori o tome kako danas u nogometu ima toliko novca koji uopće ne možemo zamisliti, ali ključno u ovoj izvedbi jest da je današnje stanje u ovom superprofesionalnom sportu samo pokazna vježba našeg potonuća u sveopću prosječnost i robovsko služenje jeftinim uzbuđenjima. Jedan od autora predstave, Ivan Ergić, bivši je nogometaš koji smatra da profesionalni nogomet od ljudi pravi funkcionalne idiote, dok Filip Grujić kaže da je danas vrijeme kada se mora govoriti o onome što je nekada bio tabu.

Gledamo trening u realnom vremenu i trenera koji ne dopušta nikakvo kreativno iskakanje, sirotog oca menadžera negdje sa Balkana i razgovor preopterećenog igrača sa psihijatricom kao nekom vrstom umjetne inteligencije za umirivanje. Taj mladić polako kopni i gasi se njegova vjera u nogomet koji je kao dijete toliko obožavao. U predstavi “Jezik kopačke”, Šeparović nam se u trosatnoj izvedbi polako uvlači pod kožu, slikajući današnju nogometnu patologiju življenja u rasponu od sjaja do očaja i konačnog mračnog osvještenja. Bojan Munjin za Novosti

09.10. (12:00)

U kaputima i u zatvorenom

Nećemo ostati bez plina, ali ćemo ga izgledno plaćati skuplje

Geopolitička situacija na Bliskom istoku, uključujući sukob između Izraela i Irana, ima značajan utjecaj na energetska tržišta i opskrbu Europe. Sukob prijeti ključnim morskim prolazima za trgovinu naftom i plinom, što dovodi do rasta cijena energenata. Europa, uključujući Hrvatsku, suočava se s rastom cijena struje i plina zbog smanjenja subvencija i nestabilnosti na ključnim dobavnim putevima. Iako strateški projekti poput LNG terminala donose sigurnost opskrbe, pitanje ostaje hoće li cijene energenata drastično porasti. Poslovni

09.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Vučić dolazi u Dubrovnik, zbog njega su se u zadnji čas mijenjali potpisnici Deklaracije koju će potpisati Plenković i Zelenski. Osudit će ruski napad na Ukrajinu (Nacional), na summit nije pozvan Milanović (Nacional to smatra skandaloznim), Zelenski stiže u Hrvatsku. “Snajperisti, dronovi, mornarica… Svi su spremni” (Index)
  • Turudić danas u Saboru predstavlja izvješće DORH-a, oporba sprema pitanja i na drugu temu (N1)
  • Netanyahu: Uklonili smo Hassana Nasrallaha i njegovu zamjenu i zamjenu zamjene (N1)
  • Dokumenti udruge iz koje je protjeran Veljko Kajtazi otkrivaju kako je sustavno trošio novac na sebe i svoga sina (Nacional)
  • U srijedu se očekuje mjestimična obilna kiša, nakon koje slijedi razvedravanje, uz nastavak južnog strujanja. Do petka će prevladavati promjenjivo vrijeme, većinom relativno toplo (tportal)
  • Uragan stoljeća ide na SAD, kategorije 5 naziva Milton, zakrčene ceste, nestalo benzina. “Tko ostane, umrijet će” (Index), snimili ga iz svemira (X)

09.10. (10:14)

Mange i anime – važan dio japanske kulture i svakodnevice

09.10. (10:00)

Intervjui koji nedjelju znače

Marjanović: Neke kritike vezane uz promjenu formata Stankovićeve emisije stoje, ali…

Realno, medijski prostor ovim je potezom osiromašen, ali to ne govori toliko o Stankoviću koliko o medijskom prostoru. I da, reći da je medijski prostor “osiromašen” ako u njemu nema političara je rečenica zbog koje prokrvari mozak. No, isto tako, činjenica da ukidanje jedne emisije može izazvati takav val negodovanja govori mnogo toga i ništa od toga ne stvara pretjerano lijepu sliku. U tom nedjeljnom terminu zaista nema drugih (djelomično) političkih emisija i to stoji, ali u posljednje dvije godine na prste jedne ruke možete izbrojati političare (jer političari su jedina upitna kategorija gostiju) koji su bili baš pun pogodak i čije intervjue ne biste mogli pogledati u bilo kojoj drugoj emisiji u bilo kojem drugom terminu. Nadalje, teško je povjerovati da svi ti kritičari novog formata iskreno vjeruju da je stari Nedjeljom u 2 bio takav medijsko-politički gigant da će nas ovaj zaokret zauvijek zakinuti. Hrvoje Marjanović za Index.

09.10. (09:00)

Dinosauri nisu imali takav svemirski program

Hera nastavlja gdje je NASA stala – istraživat će asteroid koji su prije dvije godine skrenuli s kursa

Hera, svemirska letjelica Europske svemirske agencije, lansirana je kako bi analizirala posljedice NASA-ine DART misije iz 2022., koja je namjerno skrenula asteroid Dimorphos s njegove putanje. Cilj je bio testirati mogu li svemirske agencije zaštititi Zemlju od opasnih asteroida. Hera će 2026. stići do asteroida kako bi proučila krater i svojstva tog nebeskog tijela, što će pomoći u razvoju tehnika za skretanje budućih prijetnji. Znanstvenici naglašavaju da dok je moguća promjena putanje asteroida, izazov ostaje otkrivanje potencijalne prijetnje na vrijeme. BBC

09.10. (01:00)

Kad tvrda kohabitacija dođe na međunarodnu razinu

Picula: Putinov čovjek ili Netanyahuov diler? Milanović je favorit, ali ne zbog svojih stavova, već opozicije HDZ-u

I dok Ustav RH u članku 99. normira da predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike, Milanović i Plenković više ne surađuju ni u čemu, a kamoli u ozbiljnoj analizi, osmišljavanju i provedbi vanjske politike. Ovako međusobno blokirane, a zapravo voluntaristički vođene javne poslove nema nijedna iole ozbiljna država u Europi i svijetu. Zbog toga je moguće da šef Vlade imputira šefu države da ima deal s Putinom, a da predsjednik Republike svog protukandidata na izborima Dragana Primorca, kojega podržava HDZ, opiše kao ‘Netanyahuova dilera’.

Milanović je favorit na izborima, ali ne zbog svojih stavova ili rezultata u unutarnjoj i vanjskoj politici, krajnje upitnih, nego zbog svoga žestokog oponiranja Plenkoviću i HDZ-u pod njegovim vodstvom. Zbog svega što je rekao i učinio kada je posrijedi rat Rusije protiv Ukrajine, Primorac ga titulira ‘zvijezdom ruskih portala’, ali s druge strane Primorčevo isticanje bliskosti s Netanyahuom teško može pridobiti većinsku podršku u Hrvatskoj. Danas su i Putinovo vođenje Rusije i Netanyahuovo vođenje Izraela primjeri agresivnog poništavanja međunarodnog prava i dogovora. Boško Picula za tportal

09.10. (00:00)

Brze i kratke

  • Godinu dana rata u Gazi: IDF je napao 40.000 ciljeva u Gazi i ubio 42.000 ljudi, od Izraelaca njih 380 stradalo je u napadima 7. listopada, a 346 poginulo ih je u borbama u Gazi (tportal), gotovo svi stanovnici Gaze su u bijegu, a kraj rata se ne nazire (DW)
  • Neredi u Albaniji: U Tirani je na prosvjedima protiv premijera Rame došlo do uličnih sukoba. Prosvjednici optužuju vlast za korupciju i gušenje oporbe (DW)
  • Dječak iz Srbije koji je počinio masakr u osnovnoj školi svjedočio na sudu: Osjećao sam se odbačeno, zato sam ih ubio. Majka je stalno tražila da budem najbolji. Ljutila se i vikala kada nisam bio, to je također utjecalo… (Index)
  • Bulj u Saboru objavio kandidaturu za Pantovčak. Odmah najavio pet referenduma (sretno mu bilo) (N1)
  • U proračunu se očekuje 605 milijuna eura manje iz EU kase, većinom za NPOO projekte, Rebalansom proračuna ministarstva su očekivani priljev sredstava iz EU fondova s planiranih 2,73 smanjila na 2,12 milijarde eura (Faktograf)
  • Opet ‘pao’ temperaturni rekord: Imali smo drugi najtopliji rujan s ekstremnim oborinama (tportal)
08.10. (23:00)

Može, ali hoće li?

Hrvatska može biti čvorište proizvodnje i distribucije vodika, kažu znanstvenici na FER-u

S nedovoljno visokim postotkom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji, uloga vodika kao održivog rješenja još nije u potpunosti iskorištena. Međutim, s porastom udjela obnovljivih izvora, vodik bi mogao postati ključni alat za pohranu i transport energije, kao i za dekarbonizaciju industrije i prometa, naglasio je u uvodnom izlaganju izv. prof. dr. sc. Tomislav Capuder, prodekan za istraživanje i inovacije na FER-u, gdje su održali kolegij na temu prvog elementa Periodnog sustava elemenata. Hrvatska je jedna od 50 zemalja koje su donijele svoje strategije temeljene na vodiku, a FSB pritom prednjači u istraživanjima vodikovih tehnologija. Hrvatska može biti čvorište za prihvat i distribuciju vodika po regiji i zemljama Europske unije, no ako neće biti korisnika, onda se radi o bačenom novcu, zaključili su. Bug

08.10. (22:00)

Rokenrol posle rokenrola

Artan Lili: Zreli smo za jedan celovečernji LP bez ijednog spota

Beogradska grupa Artan Lili ove subote dolazi u Zagreb, točnije Veliki pogon Tvornice kulture. Ovog puta grupa dolazi sa zaokruženom pričom trećeg albuma iza sebe kojeg su kao i prethodna dva objavljivali sukcesivno singl po singl. Rokenrol je pre svege zezanje i zajebancija. Mislim da se malo ko odlučuje na to jer sebe preozbiljno shvataju pa im je to nedopustivo. Mi smo morali sebi dati oduška, jer smo osetili da nam fali nešto tako, da sve legne do kraja. Naša uloga nije ni laka ni jednostavna. Širiti ljubav i zajedništvo nije stvar jednog koncerta, nego proces koji traje duže. Istrajavamo u tome i držimo se našeg puta. A publika to vidi, ceni i uvećava se sa vremenom. Polako ali sigurno. Ravno do dna

08.10. (21:00)

Šetnje pripovjednim šumama

Mjesec hrvatske knjige posvećen pripovijedanju, obilježava se i 150 godina od rođenja Ivane Brlić-Mažuranić

Tema Mjeseca hrvatske knjige, koji će se od 15. listopada do 15. studenog odvijati pod sloganom “Pričaj mi” je pripovijedanje. Organizatori su htjeli staviti naglasak na usmenu književnost poput bajka, legendi i narodnih priča. Manifestaciji se ove godine priključilo 300 sudionika – od narodih i školskih knjižnica te ustanova, a prijavili su ukupno 2065 programa. U programu će biti pričaonice, književne večeri, predstavljanje knjiga te izložbe, radionice i edukativni programi.

Manifestacija je dobila dva potpuno nova programa, a to su “Šetnja s Ivanom” te “Ulovi se za riječ”. Prvi je posvećen Ivani Brlić-Mažuranić, a održat će se na tri lokacije 18., 25. i 26. listopada. U Slavonskom Brodu u suradnji s Kazališnom družinom “Ivana Brlić-Mažuranić”, u Ogulinu koju organizira Centar Ivanina kuća bajke te u Zagrebu. Na šetnjama će razni pripovjedači i glumci pričati priče iz života poznate književnice. HRT

08.10. (20:00)

Uz pjesmu i ples dvoje luđaka

Picula o nastavku Jokera: Film je na rubu parodije

Malo je koji film kao ‘Joker’ iz 2019. postigao takav umjetnički i komercijalni uspjeh osvojivši niz strukovnih priznanja te ostvarivši zaradu na svjetskim kinoblagajnama veću od milijardu dolara. Stoga mu se nastavak iščekivao s osobitom pažnjom. No, novi je film o Batmanovu arhetipskom neprijatelju u izvedbi oskarovca Joaquina Phoenixa, najblaže rečeno, čudan nesporazum… I dok je priča u prethodniku jasna, slojevita i argumentirana, drugi dio ne razvija odgovarajući dramski luk s uvodom, zapletom, obratom i raspletom osobito posrćući o nezgrapno umetnute pjevačko-plesne točke koje plešu oko ivice parodije poništavajući jedva uspostavljenu radnju. Ona se pak neposredno nastavlja na prvi film prateći Arthura Flecka, sada poznatoga kao Joker, kao štićenika državne zatvorske bolnice Arkham. Boško Picula za tportal. Film komentiraju i na Forumu

08.10. (19:00)

A kome da se više žališ?

Na streaming servisima objavljeni svi Azrini albumi, Štulić nije previše sretan zbog toga

Na glazbenim streaming servisima Spotify i Deezer objavljeni su svi albumi legendarne grupe Azra i Branimira Johnnyja Štulića. Ovaj glazbenik se dugo vremena žestoko protivi ponovnom obljavljiavnju svojih djela, tvrdeći da su ga pokrali i nekadašnji Jugoton i njegova slejdnica Croatia Records. Aktivan je na Facebooku i YouTube, gdje dijeli odabrane pjesme i poneko mišljenje. Diskografska kuća Croatia Records navedena je kao vlasnica svih pjesama Azre i Štulića.

Visoki upravni sud Republike Hrvatske je 2021. godine presudio da Croatia Records nije pravilno privatizirala nekadašnji Jugoton, kao i da je 28 godina zarađivala milijune na snimkama izvođača poput Azre, Ive Robića, Bijelog dugmeta i Novih fosila. Vrijednost tih snimki, na temelju koje se rade nove snimke i kompilacije, nikada nije procijenjena, niti je za nju Croatia Records išta platila. Nacional

08.10. (18:00)

Brze i kratke

  • Izvan EU, Crna Gora je primila više od 200.000 Ukrajinaca, što je čini zemljom s najvećim brojem ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika u svijetu: “Ljudi su strpljivi i žele pomoći” (N1)
  • Najprijateljskije zemlje u Europi: u vrhu Austrija, Irska i Hrvatska (CN Traveler, N1)
  • Novinarka Bojana Guberac dobila otkaz na Pupovčevoj televiziji zbog pozitivnog priloga o suživotu Hrvata i Srba u Vukovaru, optužila je urednike SNV-ova YouTube kanala Vida TV za mobing, ali i otkriva da SNV-u odgovara poticanje napetosti između Hrvata i Srba (Nacional)
  • Neočekivan show u ‘Dobro jutro, Hrvatska’: Reporterku iz Splita napala vrana u javljanju uživo (tportal)
  • U Istri prva hrvatska škola za majstore pizze (HRT)
  • Policija jutros kažnjavala vozače koji su ‘zapeli’ u raskrižju Vukovarske i Savske, do toga obično dolazi zbog nesmotrenosti vozača, loše procjene ili nepoznavanja prometnih pravila, pa uđu u raskrižje iako vide da iz njega neće moći izaći na vrijeme zbog gužve, ali i zbog nedovoljne preglednosti raskrižja (tportal)
  • Znanstvenici John Hopfield i Geoffrey Hinton osvojili su Nobelovu nagradu za fiziku 2024. za otkrića i izume koji omogućuju strojno učenje unutar umjetnih neuronskih mreža (tportal)
08.10. (17:00)

I orali i kopali

Regenerativna poljoprivreda: sustav koji oponaša prirodne cikluse je i puno otporniji u odnosu na klasični

Cilj dizajniranja prostora je obnova degradiranih zemljišta, povećanje bioraznolikosti, obnova primarne proizvodnje i smanjenje stakleničkih plinova. Biointenzivan uzgoj povrća i regenerativna poljoprivreda naglasak daju na ulaganje u plodnost tla. Koristi se velika količina komposta, posebni alati, gredice su standardizirane, gusto postavljene. Radi se o sustavu koji oponaša načela u prirodi, kružne procese organskih tvari i vode. Sve u svemu, riječ je o iznimno učinkovitom sustavu uzgoja. HRT donosi priču o ljudima koji su se ohrabrili i započeli s projektima koji uvijek ne jamče uspjeh i zaradu. No, uspjeli su i zadovoljstvo je veliko.

08.10. (16:00)

Majstorske manipulacije

Automehaničarske prevare: “Ulupaš tisuće, a poprave ti auto dijelom od 37 eura”

Neetični mehaničari koriste neznanje klijenata kako bi naplatili nepotrebne popravke. Uobičajene prevare uključuju zamjenu dijelova koji nisu oštećeni, korištenje zamjenskih dijelova niske kvalitete, napuhavanje radnih sati i naplate bez prethodnog odobrenja. “Mušterije kažu ‘Uložio sam 2.250 eura u ovaj automobil, još uvijek nije popravljen, još uvijek stvara buku’, a mi ga na kraju popravimo s dijelom od 37 eura” – kaže jedan američki automehaničar. Vozačima se savjetuje da istraže problem, zatraže ponudu unaprijed i konzultiraju više servisa kako bi se zaštitili od prevara. Dnevno

08.10. (15:00)

Zločesti, a ne lukavi lisac

Moskaljov: Izjave ministra Fuchsa vezane uz slučaj dječaka zlostavljača su skandalozne

Prosvjed roditelja zato što je, bez njihova znanja, u školu njihove djece prebačen dječak koji je verbalno i fizički zlostavljao učenike u drugoj školi te je nastavio sa zlostavljanjem i u novoj sredini, ministar obrazovanja opisuje kao balvan-revoluciju i ne pruža nikakvo rješenje koje bi u dogledno vrijeme zaustavilo zlostavljanje. Takav ministar u sustavu obrazovanja nema što raditi. Smatra li on da su roditelji koji štite svoju djecu od zlostavljača jednaki četnicima koji su postavljali balvane na ceste i kasnije krenuli u krvavi pokolj po Hrvatskoj? Pa kakvo je to ponašanje i kakav je to rječnik jednog ministra prema roditeljima koji su sami, kao i njihova djeca, žrtve zlostavljača kojem sustav ne može stati na kraj. Vanja Moskaljov za tportal

08.10. (14:00)

Nema više najboljih zemljišta u Monopolyju za privilegiranog igrača

Google proglašen monopolistom, slijedi moguće ‘razbijanje’ tvrtke

Ministarstvo pravosuđa SAD-a izborilo je antimonopolsku presudu protiv Googlea, označivši ga monopolistom u internetskom pretraživanju. Sudac Amit Mehta sada će odlučiti o mogućim mjerama, uključujući ograničavanje ugovora ili razbijanje kompanije. Strukturne mjere poput razdvajanja Chromea ili Androida su rijetke, ali moguće. EU je već godinama bezuspješno pokušavala obuzdati Googleovu dominaciju. Uz nove prijetnje iz AI sektora i rastuće konkurente poput OpenAI, slučaj bi mogao imati dalekosežne posljedice za tehnološke gigante i buduće start-upove. Lider

08.10. (13:37)

Nakon devet godina Hrvoje Šalković vraća se na književnu scenu romanom Babići

08.10. (13:00)

Sve što se da naplatiti, naplati

HNB želi neujednačenim bankarskim naknadama stati na kraj, traže od banaka da definiraju metodologiju

Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, druge po važnosti su naknade vezane uz kreditne kartice, a treće po udjelu u prihodima su naknade za vođenje računa. Kako bi konačno uveo red u područje naknada, HNB je krajem lipnja poslao okružnicu bankama, kojom je zatražena uspostava metodologija kojima će se definirati kako se utvrđuju naknade. Za to im je postavljen rok od šest mjeseci. Tarife bankarskih naknada javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako komparirati. Koristan alat za snalaženje u šumi naknada je preglednik HNB-a. tportal

08.10. (12:00)

Brze i kratke

  • Danas se na teritoriju cijele BiH obilježava Dan žalosti povodom katastrofalnih poplava i odrona u kojima je smrtno stradala najmanje 21 osoba, otvorena istraga o kamenolomu, na društvenim mrežama masovno se dijeli snimka “Dolazi li vrijeme za revoluciju?” kojom upozoravaju da su katastrofi doprinijeli ilegalni rad kamenoloma, sječa šuma te gradnja vikendica (Index)
  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao bi u srijedu po prvi puta doputovati u Hrvatsku kako bi sudjelovao na samitu Ukrajina – Jugoistočna Europa u Dubrovniku (N1)
  • Gdje je zapeo povrat razlike u cijeni plina opskrbljivačima? Ministar kaže da još uvijek traje analiza (Forbes)
  • Crveni križ: za pomoć poplavljenoj Bosni i Hercegovini prikupljeno gotovo 150.000 eura, apel za pomoć je i dalje otvoren, svatko može pomoći s donacijama (Nacional)
  • 84 nove lokacije kamera za nadzor brzine. Ima ih i na autocestama (Autonet)
  • Oktoberfest posjetilo šest milijuna i 700 tisuća ljudi, organizator kaže da nije bilo obaranja rekorda, ali da je sve bilo mirno i opušteno (DW)
08.10. (10:00)

Umirovljenici, karatisti, ministri, debili i drugi protagonisti

Prime Time: LicemjerISTI

Umirovljenici prosvjeduju, Kajtazi je na jednoj ženi pokazao svoje umijeće u karateru, a u isto vrijeme želi da mu se digne spomenik u karate pozi. Ministar demografije nije zadovoljan kolumnom Ante Tomića, a Milanović i Plenković se svađaju oko (ne)slanja vojnika u Ukrajinu, ali i o tome tko je debil…

08.10. (09:00)

Da ne zapinju kotačići

U Južnoj Koreji razvijaju leteća kolica za kupovinu, pogoni je dron

IEEE Spectrum objavio je članak o južnokorejskom izumu koji se tek usavršava. Riječ je o letećim kolicima ili bolje rečeno letećoj paleti pogonjenoj dronom. Iz tog naziva nazvan je Palletrone. On stabilno leti iznad površine i olakšava kretanje po stepenicama ili sličnim površinama koje bi klasičnim kolicima činile problem. Na letećim kolicima i dalje radi Mobilni laboratorij za robotiku Seulskog nacionalnog sveučilišta znanosti i tehnologije. Razina na kojoj se izum trenutno nalazi ne čini ga previše smislenim. Forbes

08.10. (01:00)

Brze i kratke

  • Nakon 7. listopada: od solidarnosti do dubokih podjela – prije napada u Izraelu su trajali masovni prosvjedi protiv Netanyahua, tisuće Izraelaca ne mogu se vratiti kući na sjever Izraela, broj Izraelaca koji napuštaju zemlju raste (DW)
  • BiH: Mediji tvrde i da je iz satelitskih snimaka jasno kako je kamenolom kod Donje Jablanice povremeno radio (ilegalno). Vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji odbile su govoriti o kaznenoj odgovornosti za ovu nesreću (Index)
  • Fuchs o slučaju problematičnog učenika: Ponašaju se kao da je dječak nekakav kriminalac (tportal)
  • Putin slavi rođendan: Kako je dječak koji je lovio štakore postao Hitler 21. stoljeća (tportal)
  • Načelnik općine ne može na sistematski pregled na teret općine jer je volonter, samo oni koji taj posao rade za plaću smiju (Podravski)
  • Američki znanstvenici Victor Ambros i Gary Ruvkun dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu, za otkriće mikroRNA i njezine uloge u regulaciji gena (HRT)
08.10. (00:00)

Uvijek isti, uvijek drugačiji

Laibach u Boogaloou: Kovanje budućnosti i prošlosti

Naravno da nastup Laibacha u Boogaloou i historijski ima smisla budući da je u pitanju ista ona dvorana nekad poznata kao Moša Pijade u kojoj su 1983. nastupili u sklopu zloglasnog 12. zagrebačkog muzičkog bienallea izvodeći svoj performans “We Forge the Future” koji se sastojao od više multimedijalnih projekcija od kojih je jedna uključivala paralelno prikazivanje propagandnog filma “Revolucija še traja” sa prizorima iz pornografskog filma. Performas je, legenda kaže, bio prekinut kad je lice Josipa Broza Tita bilo prikazano istovremeno s penisom u erekciji, što je naravno proizvelo nezapamćeni skandal u socijalističkoj zemlji. Poput Heraklitove rijeke, Laibach je vječno u stanju izmjene i njihova dva koncerta nikad nisu ista. Svakim izlaskom na pozornicu otkrivaju nam neko drugo lice, premda im svi oblici nisu i ne mogu biti jednako atraktivni. Ravno do dna, na Forumu su osupnuti njihovom verzijom hita iz 80-ih “I Want to Know What Love Is.

07.10. (23:00)

Od dinamita do Malale: Nobelovci kroz apsurd i povijest

Neobične činjenice o Nobelovim nagradama: Marie Curie jedina žena nagrađena dva put, najmlađa dobitnica imala je 17, a najstariji 97

Nobelove nagrade, koje se dodjeljuju od 1901., donose brojne zanimljivosti. Najmlađa dobitnica je Malala Yousafzai (2014), koja je sa 17 godina osvojila nagradu za mir, dok je najstariji bio John B. Goodenough s 97 godina (2019). Marie Curie jedina je žena nagrađena dvaput. Iako nagrade ne mogu biti posthumno dodijeljene, dva laureata primila su ih posmrtno. Nagrade, iako se objavljuju u listopadu, dodjeljuju se tek 10. prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela, koji je svijet zadužio – dinamitom. DW

07.10. (22:00)

Od žalovanja do jazza: kulturni mix za tjedan dana

Kultura na pretek: Izložbe, festivali i koncerti ovoga tjedna

  • Festival prvih (ponedjeljak, 7.10. – 17.10.)
    Multidisciplinarni umjetnički festival u Zagrebu, posvećen temama gubitka i žalovanja, uz izložbe i radove u različitim medijima.
  • Revija malih književnosti: Queer Balkan (utorak, 8.10.)
    Književni festival u Booksi, s fokusom na queer autore iz balkanskih zemalja, popraćen razgovorima i čitanjima.
  • Mimika orkestar uživo (srijeda, 9.10.)
    Snimanje najnovijeg albuma uživo u Lisinskom. Jazz-fusion orkestar predvođen Makom Murtićem izvodi nove skladbe koje tematiziraju mitove i identitet.
  • Izložba plakata za slobodnu Palestinu (četvrtak, 10.10.)
    Izložba u Studio-galeriji Klet, uz radove regionalnih ilustratora, gdje su svi dizajni dio humanitarne akcije “Free Gaza.”
  • ZEZ Festival (petak, 9.10. – 12.10.)
    Zavod za eksperimentalni zvuk u Zagrebu donosi lineup s eksperimentalnim jazz i elektroničkim izvođačima iz regije, s posebnim nastupom Jelene Popržan.

Više na tportalu… dodajmo još koncerte u Tvornici kulture – Alen Vitasović u četvrtak, Prljavo kazalište (s Davorinom Bogovićem) u petak, a u subotu Artan Lili.

07.10. (20:00)

Brze i kratke

  • Novi sustav ulaska u Europsku uniju, koji će od 10. studenog za putnike iz 60 zemalja zahtijevati uzimanje otisaka prstiju i fotografiranje na granici, izaziva zabrinutost kod barem milijun ljudi u našem neposrednom susjedstvu, jedan autobus na granici čekao i dva sata, četvrti autobus će čekati šest? (Večernji)
  • Problematični učenik zbog kojeg se ispisao cijeli razred je sada ispraznio i školu, radi se o oko 700 učenika, solidarnost svih roditelja pomaže im da natjeraju sustav, u ovom slučaju Ministarstvo, da se hitno pomogne dotičnom dječaku, a ostalu djecu zaštiti u vidu nesmetanog školovanja (Nacional)
  • Uragan Kirk kreće se prema Europi. Na svom vrhuncu, u središnjem Atlantiku, dostigao je status kategorije 4, s maksimalnim brzinama vjetra od 145 mph (oko 233 km/h), pogodit će sjevernu Europu, iako će do tada biti slabijeg intenziteta. Francuska, Belgija, Nizozemska i sjeverna Njemačka očekuju najjače vjetrove i najobilnije kišne padaline (N1)
  • Umjetnik je izradio slike uz pomoć AI, ubrao nagrade – ali Ured za autorska prava neće zaštititi njegov rad. Šamar je to za umjetnika koji je napisao 624 različite upute za softver kako bi dobio ono što želi. Prilagođavao je stil, kompoziciju, boje i ton slike, žalit će se sudu da ponište odluku (Forbes)
  • Za Moniku Mikac kažu da je jedna od najuspješnijih hrvatskih, ali i svjetskih stručnjakinja u automobilskoj industriji. Svoju karijeru počela je u garaži, i to onoj Rimčevoj, a danas sjedi na čelu NAD Capitala, investicijskog fonda koji ulaže u električnu mobilnost, ona kaže: Poražavajuće je koliko žena doživljava sindrom varalice (Lider)
  • Ova bi zima mogla biti hladnija od prošle, djelomično zbog La Nine (N1)
  • Supersport HNL: Hajduk nakon visoke pobjede nad Šibenikom 4:0 zasjeo na prvo mjesto, Rijeka kiksala u Koprivnici i vratila se s bodom, Slaven Belupu još poništen gol zbog pogreške suca
07.10. (19:00)

'Kad bismo to pokazali političarima, samo bismo ih zbunili'

Sprege politike i znanosti ne bi smjelo biti, problem je da znanstveni krugovi padaju pod njezin utjecaj

Svatko tko se pojavi s nekom novom idejom ili teorijom povezanom s pitanjima o kojima danas vlada konsenzus, u pravilu bude ismijan, odbačen, proglašen ‘kockoglavim‘ i, što je najvažnije, ako je posrijedi znanstvenik, financiranje mu nekako naprasno bude ugašeno. Pa mnogi ne talasaju. Međutim, povijest znanosti pokazuje da konsenzus nije uvijek sinonim za istinu, već može biti rezultat političkih, društvenih ili ekonomskih pritisaka te drastično utjecati na društvo i pojedinca. Primjer za to su klimatske promjene, gdje vlada konsenzus kako je danas za njih kriv isključivo čovjek. No, naši znanstvenici Vladimir Paar i Korado Korlević kažu da nije nužno, odnosno da je čovjekovo djelovanje tek jedan manji dio cijele priče, dok se klima kroz povijest mijenjala u ciklusima. Lider

07.10. (18:00)

Kad ti algoritam bude kum na svadbi

Svajpanjem i lajkovima do ljubavi: buketi cvijeća i klasični uleti stvar prošlosti?

Vanja iz Rume i Stefan iz Lebana spojili su se na Tinderu i nedavno proslavili četiri mjeseca veze. Iako su oboje imali dosadašnja loša iskustva s online upoznavanjima, ova aplikacija ih je usmjerila jedno na drugo. Vanja priznaje da je komunikacija putem poruka olakšala početne interakcije, smanjujući anksioznost. Unatoč skeptičnom stavu prema digitalnom udvaranju, naglašavaju da autentičnost i sličnost među partnerima ostaju ključni faktori uspjeha, bez obzira na aplikacije. DW

07.10. (17:00)

Porez svima, a ne samo nama

Viktor Viljevac: Zašto i Hrvatska ne uvede dodatan porez bankama?

Rekordna profitabilnost banaka posljedica je toga što je Hrvatska ušla u eurozonu, odnosno, uvela euro. Ulaskom u eurozonu (nju čine sve države članice EU-a koje imaju euro) Hrvatska se odrekla monetarnog suvereniteta koji je imala prije uvođenja eura, a odluke o monetarnoj politici koja se provodi u Hrvatskoj sada se donose u Frankfurtu, na razini ECB-a. Tako smo u Hrvatskoj od početka 2023. godine vidjeli, na primjer, rast kamatnih stopa na gotovinske nenamjenske kredite, kredite poduzećima, kao i oročene depozite.

Devet od dvadeset država članica eurozone uvelo je od 2023. godine dodatne poreze bankarskom sektoru radi snažnog rasta profitabilnosti, a neke koje to nisu učinile, kao što je Cipar, javnosti su pružile argumente protiv dodatnog poreza. S druge strane, u Hrvatskoj je javna rasprava o snažnijem oporezivanju banaka bila slaba. U rujnu prošle godine ministar financija je izjavio kako „Vlada nije sklona selektivnom oporezivanju banaka“, ali bez navođenja argumenata zašto je tako odlučeno. Vidjeli smo da su banke 80 posto rekordne dobiti iz 2023. godine isplatile dioničarima, a HNB očekuje slična kretanja i za 2024., kao i naredne godine.

Stoga je teško pravdati izjavu ministra financija iz rujna ove godine kako se „stav Vlade po pitanju dodatnog oporezivanja banaka nije promijenio“, ponovno bez argumentiranja takvog stava. I Vlada i HNB su prije uvođenja eura govorili da će uvođenje negativno utjecati na profitabilnost banaka. Treba li netko snositi političku odgovornost za odstupanje od najavljenog? Viktor Viljevac za Nacional.

07.10. (16:00)

Natrag u garažu!

Monster Magnet slavi 35 godina u Zagrebu

Rock mašina Monster Magnet vraća se u Zagreb i to u klub Boogaloo u srijedu 9. listopada, u sklopu velike europske turneje kojom obilježavaju 35 godina benda. Prvo desetljeće polako su gradili karijeru bez većih uspjeha, da bi 1998. izdali uspješni “Powertrip” s kojeg su skinuti veliki singlovi “Space Lord”, “Powertrip”, “Temple Of Your Dreams” i “See You In Hell”. Tih godina bend je išao na turneje i s uglednim imenima kao što su Aerosmith, Metallica, Rob Zombie i Marilyn Manson te zaredao još dva uspješna izdanja, “God Says No” i “Monolithic Baby!” Muzika o njima prije 4 godine, Forum, još jedan Forum (i to Monitorov!)

07.10. (15:47)

Sponzorirana vijest

Nadogradite računalo na Microsoft Office 2021 i Windows 10 za samo 8 € ključevima na Keysfanu!

Office 2021 je zadnja inačica Microsoft Office paketa, vjerojatno najkorištenije desktop aplikacije na svijetu. Jedini problem s njim je da preskup za mnoge. Keysfan nudi originalnu licencu po najnižoj mogućoj cijeni. Office 2021 Pro košta samo 25,25 € ili samo 13,65 € svaki ako kupite paket Office 2021 Pro sa pet ključeva. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

62% popusta na Microsoft Office uz promo kod BKS62

50% popusta na Windows OS uz promo kod BKS50 

Windows plus Microsoft Office paketi – 62% popusta uz promo kod BKS62

Ostali softverski alati

07.10. (15:00)

Ipak je netko želi

Serija ‘Nitko ovo ne želi’: Konačno romantična komedija koja nije smeće

Gotovo je pa šokantno s kolikim prezirom autori, producenti, redatelji pa i glumci u zadnje vrijeme pristupaju romantičnoj komediji. Kao da među njima prevladava mišljenje da je se može snimiti totalno po špranci, bez ikakvog angažmana oko scenarija, komedije, ritma, glume, pa i smisla. Priča o losanđeleskoj podcasterici Joanne (Kristen Bell) i rabinu Noahu (Adam Brody), koji se upoznaju, zaljube i pokušavaju ostvariti ljubavnu vezu unatoč velikim kulturnim, vjerskim, obiteljskim i inim razlozima nevjerojatno je pametna, uvjerljiva, s vrhunskom kemijom među glumcima. Ova suvremena varijanta klasične rom-com priče silno je dražesna bez prelaska u sladunjavost, duhovita bez prelaska u glupiranje i pametno se bavi nekim stvarnim problemima u vezama između ljudi različitih porijekla i odgoja, a da pritom ne postaje patetična. Zrinka Pavlić za tportal

07.10. (14:41)

Zagrebački obrtnik u radionici staroj sto godina i dalje ručno proizvodi kišobrane, jedini u Hrvatskoj

07.10. (14:00)

Brze i kratke

  • U godinu dana rata Izrael napao 40.000 ciljeva Hamasa u Gazi, Hezbolahove rakete pogodile izraelsku Haifu, četiri izraelska napada u nedjelju navečer na južna predgrađa Bejruta, IDF kaže da su napadali Hezbolahova skladišta (tportal)
  • Novi CRO Demoskop: HDZ i dalje najjači, slijedi ga SDP. Zoran Milanović najpopularniji hrvatski političar (Press 032), čak dvije trećine građana smatra da zemlja ide u krivom smjeru (Nacional)
  • Poskupljuje gorivo: Očekuje se povećanje cijene osnovnog benzina za jedan cent, dok će dizel poskupjeti za dva centa, javlja N1 (tportal)
  • Prva virtualna antistres ambulanta u Hrvatskoj počinje s radom, provodit će grupni psihoterapijski tretman, a funkcionirat će kao video-platforma na Healthnet mreži (HRT)
  • Mogu li tvrtke biti uspješnije u borbi protiv hakera? Profesor s FER-a: To je upravljačko, a ne tehničko pitanje (Forbes)
  • Završili lokalni izbori u BiH: Dodik ostao bez pobjede u Banjoj Luci (tportal)
07.10. (13:00)

Lebdenje u orbiti

Coldplay – Moon Music: Pokušaj prizemljenja svemira

S jedne strane, album je ispoliran do krajnjih granica i nimalo mu ne nedostaje tipičnog pop fluffa kojeg je Coldplay štancao proteklo desetljeće. Zanimljivo izdanje na kojem se može naći sve i svašta, od eksperimentalnosti do najbezidejnije prosječnosti. Ipak, sama činjenica da je Coldplay pokušao nešto novo i izveo to relativno dobro stavlja album iznad većine materijala koji su izdali od Mylo Xylota. Muzika

07.10. (12:00)

I njima je malo dosta ratovanja

Starešina: O ratu na Bliskom istoku moglo bi se odlučivati u Iranu, čiji se režim urušava iznutra

Iako je Izrael taj koji diktira trenutačnu ratnu dinamiku, o zbivanjima u Iranu ovisi daljnji razvoj tih ratova. Naime, niz je pokazatelja posljednjih mjeseci koji upućuju na to da se iranski teokratski režim urušava iznutra. Između ostalog, svi recentni izraelski obavještajno-ratni uspjesi ostvareni su uz pomoć iz Irana. Ostavljaju dojam kao da Iran ‘isporučuje‘ Izraelu svoje bliskoistočne islamističke ekspoziture.

Novi iranski predsjednik Masud Pezeškijan ne djeluje kao da se zbog toga jako uzbuđuje i uz ‘obvezujuće‘ verbalne osude izraelskih operacija šalje pomirljive poruke Zapadu. A radikalni se vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei nakon prijetnji ratnim odgovorom povlači na nepoznato skrovito mjesto. Takvim potezima vrhovni vođe pribjegavaju kada su u strahu od urote u vlastitim redovima. Višnja Starešina

07.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Raste broj žrtava poplava u BiH, slabi izgledi da su nestali živi (N1), profesor Građevinskog fakulteta: Te količine oborina predstavljaju nešto što se događa jednom u tisuću godina, šume su dobro područje koje zadržava oborine, a s druge strane, učvršćuju pokrov i tlo pa mogu smanjiti pojavu erozije tla. Njihovo krčenje ima svakako negativan utjecaj na pojavu poplava, posebno bujičnih (N1)
  • U slučaju napada na Iran, čeka nas skupa nafta: ‘Moguća cijena 150 dolara po barelu’ (tportal)
  • Propalestinski prosvjedi diljem svijeta, na ‘piku’ i američka veleposlanstva, danas godišnjica od početka rata u Gazi, odnosno napada Hamasa na Izrael (Nacional)
  • Ponedjeljak većinom suh, sunčan i topliji, uz jačanje južine. No, ujutro svjež, često uz maglu, ponegdje pri tlu moguć i slab mraz, osobito po gorskim kotlinama. Od utorka ponovno nestabilnije, ali i toplije (tportal)
  • Hrvatska ima “veliki potencijal” na tržištu dronova, dronovi mogu biti korisni u upravljanju gradom, poljoprivredi, raznim inspekcijama i nadzorima, vatrogastvu… (HRT)
07.10. (10:00)

Hvala, ovo ne gledam

Na HRT-u krenula dokumentarna serija ‘Partija’, Klasić: To je klasičan primjer povijesnog revizionizma

Iz perspektive gledatelja serija mi izgleda konfuzno i dosadno. Što se tiče profesionalne perspektive, ovo je klasičan primjer povijesnog revizionizma. Nije mi jasno zašto serija o jednoj političkoj stranci kreće na sredini priče. Volio bih vidjeti seriju koja će biti prikazana na HRT-u o, recimo, HDZ-u, koja će, umjesto od barake na Jarunu, krenuti od toga da je HDZ proglašen zločinačkom organizacijom, sa svojim šefom u zatvoru. To se nikad neće dogoditi. Netko tko ne zna ništa o Partiji, gledajući ovu seriju, neće saznati ništa o tome da je ona bila treća stranka po snazi u Kraljevini Jugoslaviji, ponajviše zbog svojih emancipatorskih politika u smislu prava radnika i žena, koja se borila protiv velikosrpske hegemonije i zato bila zabranjena. Kaže Hrvoje Klasić za tportal, na kojemu su pitali i Zlatka Hasanbegovića za mišljenje, koji se, očekivano, ne slaže s kolegom Klasićem, tvrdeći da se takva serija trebala snimiti i ranije.

07.10. (09:59)

Svi oduševljeni, baranjska ljuta paprika putuje cijelom planetom

07.10. (09:00)

Kad biopisač preuzme posao doktora (a ni donora ne treba)

Revolucionarni 3D print u medicini – pokraj pojedinih organa, sad se ispisivati mogu i kosti

Premda sve manje popularan kod kućnih korisnika, 3D-ispis je pronašao ozbiljnu namjenu i svoje mjesto u industriji, inženjerstvu i u biološkim znanostima, a posebice u rekonstruktivnoj medicini. Ispis tkiva i organa je jedan od zaista revolucionarnih napredaka u medicini, inovacija koja ima potencijal da dramatično promijeni pristup korektivnoj kirurgiji, liječenju i regenerativnoj medicini.  Ključni element ovog procesa je upotreba biotinte, kompozitne mješavine biološkog materijala, živih stanica i drugih organskih i anorganskih komponenti. Praktična primjena ovih tehnologija vidljiva je u izradi funkcionalnih organa kao što su srce, jetra i pluća, te u rekonstruktivnoj kirurgiji i izradi drugih bioloških usadaka (implantata). Zadnjih godina evidentan je i značajni napredak u 3D-inženjeringu vaskulariziranih tkiva, jer je ugrađivanje krvnih žila u bioprintana tkiva ključno za održivost i vitalnost bioimplantata putem osiguranja adekvatne opskrbe krvlju i hranjivim tvarima. Igor Berecki za Bug

07.10. (03:00)

DJEČJI TJEDAN 7.10. – 13.10.2024. Sv. Nedelja

Besplatne radionice za klince  i ove godine organizira STEAM LAB u suradnji Grad prijatelj djece Sv Nedelja.

U goste nam dolaze tri predavača od kojih je jedan i Nik Titanik.

Cijeli raspored radionica kao i prijave možete pogledati na ovom linku.

07.10. (01:00)

Budućnost – kad povijest dođe u retrovizor

Dežulović: Odiseja 2074

Prema optimističnom scenariju, hrvatski futurolozi imaju zanimljiv prijedlog: “Godine 2074. u Hrvatskoj se uz pomoć napredne tehnologije povijesni događaji rekonstruiraju pred očima turista.” Pa hajmo probati zamisliti da su 1974. ili neke druge povijesne godine iz Croatia Osiguranja postavili izložbu kakvu su postavili nedavno:

Recimo to ovako: znajući da je posljednji Hrvat prosječne životne dobi koji se rodio i umro u istoj državi bio još odani vojnik habsburške krune ban Josip Jelačić, koji je umro punih četvrt stoljeća prije nego što je uopće utemeljeno Croatia osiguranje, prilično je ambiciozno raditi projekcije budućnosti prostora na kojemu nijedna država nije trajala dulje od pedeset godina, i na kojemu je posljednja takva – Austrougarska Monarhija iz 1867. – potrajala točno pedeset i jednu. Boris Dežulović za Novosti

07.10. (00:00)

Ne samo 'O jednoj ljubavi'

Nedjeljom u 2: Josipa Lisac i ljubav kao glavna tema

Ljubav prema domovini tema je već 24 godine. U drugoj epizodi nove sezone je samo malo proširuju. Gost emisije kod Stankovića bila je pjevačica Josipa Lisac, a udarna nedjeljna emisija donijela je i priloge o istospolnom paru iz Osijeka, koji je na društvenim mrežama izazvao cijeli val reakcija i prije nego je emisija emitirana, te bračni par Puljek koji su 60 godina u braku. Stanković je u uvodu ispričao kako je pitao premijera i predsjednika hoće li za emisiju reći što je za njih ljubav, no kao pravi frajeri su to odbili. Josipa Lisac je na to rekla kako pravi frajeri pričaju o ljubavi, te da je svijet pogrešno podijeljen na jači i slabiji spol, iako je žena ta koja je zapravo snažna. HRT

06.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Najmanje 20 poginulih, najviše na području Jablanice, sve je izglednije da se na Donju Jablanicu obrušio odron nastao pucanjem “brane” na kamenolomu iznad mjesta, sateltiske snimke ukazuju da se na njemu radilo i 30 dana prije katastrofe, mediji: vlasnik je povezan s kriminalcima (Index)
  • Skandal s Diddyjem poprima monstruozne razmjere: Sumnjiče ga za silovanja, drogiranje studentice na spoju, prodavanje vlastite djevojke muškim prostitukama, spominje se upletenost i u Tupacovo ubojstvo, a optužuje ga se i za seksualno zlostavljanje muškarca… (Jutarnji)
  • Povratna ambalaža: Rastu naknade, ali i nezadovoljstvo: Deset centi je premalo (tportal)
  • Nacional: Direktor AKD-a oštetio je tvrtku jer Plenkovićevoj obitelji nije naplatio troškove smještaja u vili Costabelli
  • Novi uvjeti za strane radnike u Hrvatskoj. Plaća im ne smije biti manja od prosječne, primat će i naknadu (N1)
  • Iz Coldplayja najavili kako nakon 12. albuma bend ide u mirovinu (Index)
06.10. (22:00)

Tko se boji mjuzikla još?

Nastavak Jokera s Phoenixom i Gagom podbacio u očekivanjima, no nije ni tako loš

Phoenix i Gaga srce su i duša ovog filma. Njegova gluma i dalje je na istoj razini kao i u prvom filmu i premda tek ponavlja sve ono što je bilo sjajno u prethodnom uratku, to je doista toliko dobro da ga je užitak gledati. Ona, pak, ne zaostaje za njim nimalo i daje cijelu sebe kako u pjesme, tako i u ulogu koja joj izvrsno leži. No, glazbene sekvence ujedno su i najbolji dio filma, ali i mlinski kamen obješen o njegov vrat. One predstavljaju odstupanje od onih Scorseseovih šablona iz prvog filma i mahom su dobro osmišljene i izvedene, ali jedva da priču pomiču u naprijed i samo produžuju agoniju priče koja se u gotovo dva i pol sata kreće presporim tempom da bi se u filmu moglo istinski uživati. Tako gledatelj može istovremeno biti uzbuđen sa setom nekog novog muzičkog broja te u isto vrijeme željeti da bude što kraći, jer želi da film čim prije nastavi grabiti prema svom raspletu. Ivan Laić za Ravno do dna. Forum

06.10. (21:00)

Svirajte stare

Laibach u Zagrebu: “Opus Dei” u novijem izdanju

Ovaj subotnji koncert u Boogaloo-u dio je njihove “Opus Dei” turneje koja prati istoimeni album iz 1987., ali remasterirano izdanje – odnosno nakon dugo vremena imali smo priliku čuti kultne pjesme s albuma u novijem izdanju. Osim samog albuma, izveli su i neke od hitova – “Mi kujemo budučnost” i “Brat moj”, da bi cijeli koncert završili obradom Foreignerove “I Want To Know What Love Is” koju je publika tražila. Muzika donosi i fotogaleriju, a nešto spominju i forumaši koji su bili.

06.10. (20:00)

Stručnjak za aute u poljoprivredi, what could possibly go wrong?

Clarksonova Farma: Legendarni voditelj Top Geara okušao se u poljoprivredi

Prvi program HRT-a bogatiji je za još jednu zabavnu emisiju koja je krenula 1. listopada. Legendarni voditelj Top Geara i kasnije Grand Toura Jeremy Clarkson u prvoj epizodi odlučuje pokrenuti vlastitu farmu i tu počinju njegovi jadi. Ubrzo se nađe u blatu do koljena, suočen s potencijalnom propašću. Emisija prikazuje godinu u životu neobičnog britanskog farmera, koja je prepuna uzbuđenja i često komičnih situacija, ali i napornog rada. U prvoj epizodi kupuje traktor, a u drugoj, koja će biti prikazana u utorak u 21 sat i 5 minuta, odlučuje se na nabavka stada ovaca. HRT

06.10. (19:00)

Baci bombu, goni bandu preko vinograda

Groupie: Nepalac koji želi služiti vojni rok

Onaj Nepalac, dostavljač Glova s kojim povremeno izmjenjujem nježnosti, počeo mi se žaliti kako ga guše problemi s dokumentima, papirologijom, radnom dozvolom. Živi s njih još šezdeset u nekom bivšem hotelu u Savskoj, vozi dostavni motorić za neku bijednu nadnicu, a većinu te zarađene love mora slati ženi u Nepal. Iako ima samo dvadeset i dvije godine, tamo u Nepalu uspio je naštancat već troje djece. “Možda bi bilo najbolje da se ti i ja oženimo. Kod nas su dozvoljeni gej brakovi.

Tako ćeš dobit hrvatsko državljanstvo i nestat će u trenu tvoje muke s dokumentima, radnim dozvolama.” Nepalac se zgrozio na tu moju ponudu. Rekao je da oni u Nepalu ne ostavljaju nikad svoje žene kao što radimo mi u Hrvatskoj. Ovdje je skoro svaka žena rastavljena, vidi to dok im nosi dostave. “Gle, onda bi se mogao prijavit da služiš vojni rok koji će uskoro bit uveden. Na taj bi način mogao dobit državljanstvo.” Izvadio sam iz torbe malu bombu, takozvano kinder-jaje. Nepalac ju je, sav u strahu, bacio kroz prozor van u vinograd. Puknula je među grožđem. Uskoro stiže Todorić. Nova zgoda Nacionalne groupie.

06.10. (18:00)

Radić u gostima

Beck: O, jadna moja DOMovINO s Radićevim bajkama

To da se frakcija Domovinskog pokreta nazvala isto kao što se već zove zagrebačka udruga za afirmaciju „kreativnog umjetničkog i queer izražavanja“, kako piše na njihovoj stranici, ubraja se u najneobičnije gafove hrvatske politike, piše Boris Beck za Večernji list. U vukovarskoj stranci žele okupiti zdrave snage koje će ojačati duh i tijelo naroda, a u Zagrebu žele ohrabriti ljude da se svojim tijelima služe slobodno. Ako Radić nije bio svjestan te podudarnosti, znači da zadnjih dvadeset godina nije pratio društvena i kulturna zbivanja u glavnom gradu, što je sasvim u skladu s općenitim nesnalaženjem te stranke u Zagrebu. Izgubljenost Domovinskog pokreta u pregovorima s HDZ-om izgledala je kao politička epizoda humoristične serije Stipe u gostima. Dobroćudni i lakovjerni provincijalac stiže u metropolu, da bi ga tamo velegradski lisci očerupali i narugali mu se.

Odakle raskolnicima iz Domovinskog pokreta ime udruge koja potiče muško-mušku žudnju? Pa odatle što se i hrvatska politika sastoji uglavnom od muškaraca koji se vole nadmetati s drugim muškarcima kojemu je duži, i koji može pišati dalje i po više ljudi. Cijeli tekst donosi Narod

06.10. (17:00)

Brze i kratke

  • U BiH potraga za desecima nestalih, u Fojnici i dalje dramatično (HRT), kod nas se povlače Kupa i Korana: Šteta je značajna, kreće sanacija (N1)
  • Iran – popuštanje stege pod novim predsjednikom? Kritične izjave novog predsjednika Pezeškijana o moralnoj policiji izazvale su žestoku raspravu u Iranu. Profesori, suspendirani tijekom protesta, i prisilno ispisani studenti trebali bi se moći vratiti na sveučilišta (DW)
  • Nedjelja nam donosi seriju fantastičnih sportskih poslastica. Nogometnih, košarkaških, biciklističkih. Imamo i jednu borbu za naslov svjetskih prvaka, južnoameričko finale SP-a u futsalu: klasik… Brazil – Argentina, Nacional donosi popis sportskih događaja i gdje ih gledati
  • Dokazano: Kućni ljubimci imaju nevjerojatnu moć smanjenja razine stresa – i ne samo to (tportal)
  • Pilsel: Gospa, čija ukazanja iz Međugorja Crkva ‘ne priznaje’ i karakterizira ih kao ‘navodna’, dapače, ismijavaju se i nazivaju ‘uvredom prave katoličke vjere’, šalje poruke koje Crkva sada mora odobriti? Zar to nije nonsens? (Nacional)
  • Rečenice ljudi s niskom emocionalnom inteligencijom: Svejedno mi je, nisam ja kriv, pričajmo malo o meni, to nije moj problem… u komunikaciji s njima probajte biti obazrivi, hladne glave i koristite se samo činjenicama (Nacional)
06.10. (16:00)

Ma fućkaš te isprike od političara i 'stručnjaka', znanstvenike mi daj

Rašeta: Otvoreno je odavno negledljivo, ali emisija s Paarom ju je vratila na stare staze

Odavno smo prestali gledati “Otvoreno”, nekoć živahnu i prestižnu debatnu emisiju, koju je svaka dolazeća vlada malo-pomalo kastrirala, da bi je na kraju od Hyde Park Cornera pretvorili u negledanu scenu za političke performere, od Zekanović-Zeke do Mike, Pere, Laze, kako bi rekao pokojni Ćiro. No, šaltajući programe u srijedu navečer, jedan je gost “Otvorenog” sugerirao korištenje kočnice. Vladimir Paar! Ugledni znanstvenik, čovjek poznat po provokativnim teorijama (“ljudi se moraju spremiti za ledeno doba, to je nemoguće izbjeći!”), natjerao nas je da zastanemo – a onda i ostanemo – na “Otvorenom”. Jer, pitanje klime je globalno najvažnija tema, uz mogući (i sve vjerojatniji) nuklearni rat. Pažnju nam je privukao i Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, Paarov učenik, elokventan i zanimljiv gost, koji je uz Paara “Otvoreno” nakratko vratio na stare staze slave. Boris Rašeta za Novosti.

06.10. (15:00)

Ima li fanova koji su pogledali sve epizode?

Njemački crtić za djecu najdulji je serijal koji se emitira već 65 godina, snimljeno preko 22 tisuće epizoda

Radi se o njemačkom crtiću za djecu Unser Sandmännchen, odnosno Little Sandman, koji se emitira od 1959. godine i broji već 65 sezona. Namijenjen je najmlađoj djeci kao tv emisija pred spavanje. Sniman u tehnici stop animacije, snimljeno je više od 22 tisuće epizoda u trajanju od po deset minuta, što ga čini najdugovječnijim animiranim serijalom koji se još uvijek emitira. U počecima su istovremeno emitirane dvije različite verzije, jedna za Zapadnu Njemačku, druga za Istočnu.

06.10. (14:00)

Zlu ne trebalo

Ako nemate ispravnu kutiju prve pomoći u autu, mogu vas kazniti

Koliko god to apsurdno zvučalo, kutija prve pomoći ima rok trajanja. Teško je vjerovati da se zavoji i škare mogu pokvariti, ali ako imate kutiju kojoj je istekao rok trajanja, riskirate kaznu. Držanje kutije prve pomoći u automobilu nije stvar izbora, već obveza regulirana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Osim stavki koje svaka kutija prve pomoći mora sadržavati, one imaju propisani rok trajanja, najčešće pet godina. Ukratko, moraju biti u skladu s normom HRN 1112, a nove koštaju oko 12 eura. Mirovina, Večernji

06.10. (13:00)

Djeca botovi i NPC-evi

“Nikad nisam popio kavu s prijateljima, jesam li robot?”

U kliničkoj praksi imam sve više ljudi koji me pitaju, koji mi govore da nikad nisu popili kavu, koji me pitaju doktorice jesam li ja robot, da mi govore o tome da nemaju nijednog prijatelja stvarnog nego virtaulne, da zapravo ne znaju komunicirati niti pozdraviti nekoga, da ne govorim o nekim bliskim kontaktima i pravim prijateljstvima – kaže psihijatrica za HRT. Djeca vise i do osam sati dnevno na internetu, a posljedična usamljenost i ovisnost o internetu vodeći su problem mentalnog zdravlja, kaže. Lijek je u empatiji i stvaranju kulture dijaloga.

06.10. (12:00)

Moramo misliti malo i na njih

Alarmi iz dubina: Dramatično je u podmorju

Mora i oceani doimaju nam se beskrajnima, ali ribama ta beskonačnost ništa ne znači i ne uživaju u morskim dubinama onako kako mi mislimo, posebice otkako je čovjek premrežio morsko dno tehnologijom. Mnoge vrste riba nastanjuju određeni morski prostor u kojem imaju dovoljno hrane i razmnožavaju se, pa ako im se naruši prirodno stanište i spokoj, gube urođenu orijentaciju snalaženja u podmorju. Neki znanstvenici tvrde da bi zbog dezorijentiranih riba u morima i oceanima čije su dubine premrežili kabeli, cijevi i ostala tehnologija trebalo sagraditi podvodne mostove koji bi pomogli sačuvati neometanu mobilnost morske faune, baš kao što je napravljeno na autocestama na kopnu na kojima postoje posebni prijelazi za divlje životinje. Znanstvenici još tvrde da bi to trebalo raditi i zbog klimatskih promjena koje uzrokuju migraciju nekih vrsta riba u sjeverna mora. Lider

06.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Eksplozije odjekuju Bejrutom, Izrael: Ubili smo 440 boraca Hezbolaha (tportal)
  • Najmanje 18 poginulih u BiH, od čega samo na području Jablanice, najteže nastradalog mjesta, njih 13, traje potraga za nestalima (Index)
  • Superizborna godina završit će u prosincu izborima za predsjednika Republike. Dva i pol mjeseca do njihovog održavanja deset lica je najavilo kandidature ili barem reklo da ozbiljno razmišljaju o tome (N1)
  • Višeslav Raos: Treba jasno reći neugodnu istinu: Ni Hamas ni Netanyahu ne vjeruju u rješenje dvije države (tportal)
  • EU može uvesti carine na električna vozila iz Kine unatoč protivljenju Njemačke (DW)
  • Podravski motivi: Festival jesenskih delicija, naivne umjetnosti i tradicije (HRT)
06.10. (10:00)

Sad znate što vam je činiti nakon ručka

Raos: Jogurtom protiv češnjaka

Kažu da jogurt može uništiti miris češnjaka. Ako kažu, neka kažu jer ne lažu – to su pučko vjerovanje nedavno potvrdila i egzaktna znanstvena istraživanja. I odgovorila na pitanje zašto je tako. Odgovor na pitanje zašto češnjak smrdi je koliko kompliciran toliko i jednostavan. U glavici (česnu) češnjaka se nalazi alin kojeg enzim alinaza prevodi u alicin, miris svježeg bijelog luka. No svježi miris ne traje dugo jer se alicin razgađuje u alil-metil-disulfid i dialil-disulfid. Ukratko – sadrži sumpor. Tim znanstvenika ustanovio je da se dodatkom jogurta koncentracija hlapljivih tvari u zraku iznad češnjaka smanjila deset, sto, pa i više od sto puta. Rekorder je 1,3-ditian, čija se koncentracija u iznad sirovog češnjaka smanjila od 4020 na 20,4 ppb, dakle dvjesto puta. Bug

06.10. (09:00)

Više od karte i sukoba

Poduzetnici i geopolitika: Nova stvarnost poslovnih rizika

Geopolitika označava utjecaj geografskih, političkih i ekonomskih čimbenika na globalne odnose, a danas je ključna za poslovne odluke. Pad Berlinskog zida donio je optimizam, no svijet je sada u stanju “vulkanskog” nemira. Zveckanje oružjem, trgovinski ratovi (poput SAD-Kina-EU) te energetska transformacija EU-a uz kineske resurse samo su neki izazovi. Globalna fragmentacija, trgovinske barijere i političke tenzije snažno utječu na poduzetničke bilance, zbog čega je razumijevanje geopolitike postalo presudno za poslovni uspjeh. Lider

06.10. (01:00)

Biti isti, biti poseban, biti slobodan... biti samo svoj

Partibrejkers u Tvornici Kulture: Rokenrol molitva

Postoje bendovi na čije koncerte odlazimo ne očekujući baš ništa novo i drugačije, čak ni neku pjesmu koju dugo nisu izvodili. Klub u Šubićevoj opet je bio prepun, uz nemalo onih koji Antona i Caneta prate još od predratnih vremena i prvih svirki po Lapidariju ili Kulušiću.Ovaj nastup Partibrejkersa od bezbroj prethodnih tako se ponajviše razlikovao po izboru predgrupa. Svirku su otvorili s „Ona kaže ljubav pokreće ovaj svet“ s druge ploče koju u svojim čestim praćenjima njihovih nastupa čak i nisam previše puta čuo. Ubrzo je, međutim, sve krenulo po starom, nizanjem nepoderivih uličnih himni poput „Ako si…“, „Ona sve zna“ ili „Zemljotres“. Ravno do dna… Na Forumu kažu kako nisu odsvirali setlistu do kraja.

06.10. (00:00)

Automatski asistenti

Piste zagrebačke zračne luke održavat će autonomni dronovi

Zagrebačka Zračna luka Franjo Tuđman od proljeća je u potrazi za idejama kojima bi se poboljšalo poslovanje, ali i korisničko iskustvo. Različiti start-upovi, tvrtke i stručnjaci predstavili su niz potencijalnih rješenja poput aplikacija, robota i dronova. Izbor se suzio, a neke inovacije uskoro će se i koristiti. Najboljim projektom proglašen je onaj koji preko aplikacije, kojom se većina već koristi, na svim jezicima nudi informacije koje vas mogu zanimati dok čekate let ili putnike u zračnoj luci.

Preko WhatsAppa komunicirate s aerodromom. S kviz opcijama, review programima, skupljate nagrade, skupljate bodove, pregledavate virtualno cijeli aerodrom, dobivate informacije kako je u lounge roomu, je l” se isplati tamo ići, kako izgleda… HRT

 

05.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Čak 140 litara kiše po metru četvornom sručilo se na Podgoru, mjestu u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ulice su postale bujice koje nose sve pred sobom. Sve žurne službe su na terenu. Pokušava se spasiti imovina (Index)
  • Žene i ove subote prosvjedovale protiv molitelja: “Šire se poput metastaza i nisu bezopasni” (N1)
  • Prije desetak godina za kupce koji su kupovali dvosobni stan iznos od 100.000 eura bio psihološka granica. Danas je situacija posve drukčija. Za isti iznos možda tek neku garsonjeru od 20 do 25 kvadrata ili stan u suterenu ili potkrovlju (N1)
  • Vlada povratnike oslobađa poreza? Hrvatica iz Njemačke: Sa svim olakšicama ne bih imala plaću koju ovdje imam (N1)
  • Pogledajte pobjedničke fotografije RuralFoto natječaja (Agroklub)
  • Norvežanin Alexander Kristoff, član momčadi Uno-X Mobilitiy, pobjednik je pete etape biciklističke utrke CRO Race vožene od Bosiljeva do Karlovca u dužini od 100.5 kilometara (HRT)
  • Posljednji narodni heroj bivše Jugoslavije, zapovjednik Srijemskog partizanskog odreda, a potom i Šeste vojvođanske brigade, general-pukovnik bivše Jugoslavenske narodne armije Petar Matić Dule preminuo je u 104. godini, priopćeno je u petak navečer u Beogradu (HRT)
05.10. (22:00)

Zato Snoop Dogg nosi olimpijsku baklju iako nije neki sportski tip

Sportske i glazbene zvijezde: Novac, kreativnost i PR hrabrost

Brendovi sve više prepoznaju potencijal suradnje sa sportskim i glazbenim ikonama kako bi povećali svoju vidljivost. U Hrvatskoj taj trend kaska, ali globalno, događaji poput Super Bowla i suradnje poput Lady Gage s Dom Perignonom privlače publiku različitih demografija. Ključ uspjeha je autentičnost, a izazov prepoznavanje trenutka kada se distancirati od zvijezda zbog imidž problema, kao što su Adidas i Kanye West. Sportski se uspjesi u SAD-u ne doživljava previše ozbiljno kao kod nas, zbog čega se kod njih koristi puno više prostora za kreativnost, dok se kod nas više bazira na nacionalnom ponosu i domaćim uspjesima, a prostor za inovacije još uvijek je nedovoljno istražen. Lider

05.10. (21:00)

Ali nećemo o tome previše, da ne padnu tužbe

Jergović: Kako to da nikome nije nedostajalo tih 1.334.823 eura, što ih je zamračila muzejska računovotkinja?

Za nas koji smo u životu mijenjali radna mjesta i redakcije, postojalo je oduvijek to vrijeme navikavanja, prilagođavanja, adaptacije… U tom vremenu svoj posao radiš s većim naporima i s više tegobe, te manje automatizma. Radiš ga, na kraju krajeva, lošije i kvrgavije nego što ćeš ga raditi nakon što se privikneš na nove novine i novu redakciju, na novi prostor na kojemu će bivati objavljivan tvoj tekst. Ako je istina da je Marinela B., uglavnom uz pomoć debitne bankovne kartice, opelješila MUO za 1.334.823 eura u samo dvije i pol godine, to znači da ona nije prolazila kroz proces navikavanja, ili je taj proces trajao ekstremno kratko.

To znači, dakle, da je Marinela B. od prvog dana na novom poslu počela da radi isto što će raditi i posljednjeg svoga dana. Logičan zaključan bio bi da je Marinela B. u MUO došla da bi radila upravo to i ništa drugo. Prije nego što je za išta optužimo, prije nego što je ružno pogledamo na fotografijama snimljenim tako što je policija nelegalno i protuzakonito novinama i novinarima dojavila kad će biti privođenje, dobro promislimo o čovjeku, ili o ljudima, koji su Marinelu B. postavili na mjesto voditeljice računovodstva u Muzeju za umjetnost i obrt. Oni su, a ne Marinela B. i njezin ojađeni mladi đuvegija, stvarni akteri ove priče.

Ti ljudi, skupa s Turud-kadijom, Plenkošenkom, Njonjom, policajministrom Božinovićem i kompletnom premijernom elitom iz HNK i iz Bogovićeve, stvaraju taj duboki i zastrašujući nesklad između javnog i privatnog, tojest između krezovskog bogatstva, svoga i svojih pulena, i islamabadskog i podujevskog siromaštva i sirotinjstva zagrebačkih pločnika, podruma i fasada. Iz njih i njihovih moralnih načela izbija sav južinasti smrad zagrebačkih kanalizacija. Miljenko Jergović za svoj blog.

05.10. (20:00)

Kad voda postane fensi

Elektroliti: Od sportske prašine do mainstreama

Elektroliti, minerali ključni za rad srca, živaca i regulaciju tekućina, postali su marketinška zvijezda, prisutni na svakom koraku u reklamama i proizvodima. Iako su oduvijek u našem tijelu i hrani, danas su omiljeni dodaci u vodi i sportskim napicima. Potražnja za “funkcionalnim” vodama raste, s industrijom koja se do 2030. godine očekuje udvostručiti. Iako su korisni sportašima, prosječni rekreativci često nepotrebno posežu za njima. Uravnotežena prehrana obično zadovoljava sve potrebe, ali dodavanje elektrolita može biti korisno za osobe pod stresom ili u intenzivnim treninzima. tportal

05.10. (19:00)

Pođimo na selo! Tamo još ima mira...

Robert Knjaz o snimanju novog serijala Najljepša europska sela: Dobra ekipa je važna i u braku i u birtiji i na poslu


Tema je interesantna jer sve manje ljudi živi u selima, pa mislim da je važno i da mlađe generacije vide kako izgleda život u njima, jer ako ovako nastavimo, svi ćemo jednog dana živjeti u gradu. A na selu nema ni prometnih gužvi, ni zagađenja, ni toliko stresa. Pa se pitam – kakvi to ljudi žive tamo i zašto te mogu li sela biti budućnost čovječanstva? Naročito kad vidite koliko su prekrasna, kao i priroda oko njih, pa poželite ostati ondje. Nije baš da je snimanje ispunjeno anegdotama jer ipak je to neka vrsta jurnjave s kamerom u ruci. Pokušavate u što kraćem vremenu zabilježiti što više zanimljivosti, od svih onih simpatičnih i neobičnih seljana koje smo snimili putem, pa sve te turiste…

Npr. treba organizirati snimanje u Grčkoj ili Norveškoj, a sve na daljinu, preko tipkovnice. Čak se ni u Norveškoj ne javljaju na telefon, toliko ih boli briga za snimanje. Sva sela su mala, imaju malo stanovnika i nije im baš napeto to da ih netko snima pa smo se pitali hoćemo li ikoga dobiti pred kameru. Tako da je na nekim mjestima to baš bilo muka, a neki su, kao Švicarci, organizirali sve kao da su dio našeg tima. I tu se vidi razlika u kulturama. Robert Knjaz o novoj emisiji za tportal.

05.10. (18:00)

Ulaganje u STEM obrazovanje se isplati

Iznad svih očekivanja: Hrvatska u komercijalizaciji AI-ja među najboljima na svijetu

Hrvatska je na desetom mjestu u svijetu u komercijalizaciji umjetne inteligencije, pokazali su to podaci istraživanja The Global AI Index 2024, koje uspoređuje 83 zemlje prema njihovoj razini implementacije, inovacija i ulaganja u ovu disruptivnu tehnologiju. U ukupnom poretku Hrvatska je na 44. mjestu s ukupno 8.95 bodova. No, usporedbe radi, prvorangirane Sjedinjene Američke Države broje maksimalnih 100 bodova, a drugoplasirana Kina svega 53 boda. Zatim slijede Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Južna Koreja, Njemačka, Kanada, Izrael te Indija. Za ovakav nadasve neočekivano dobar rezultat za Hrvatsku ponajviše je zaslužna Googleova akvizicija Photomatha, a činjenica je i da su ostale države regije daleko iza nas. Lider

05.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Stanje u Donjoj Jablanici je izuzetno teško. Spasioci i teška mehanizacija radi na otkopavanju ruševina kako bi došli do nestalih. Rad otežava i kiša koja je ponovo počela. Mještani koji su imali sreću spasiti se, govorili su o onome čemu su svjedočili (Index)
  • Liječnici: Pojavio se opasan problem s CEZIH-om, pokraj kvarova, dolazi do zamjene podataka pacijenata zbog čega može doći do pogrešaka u liječenju (Index)
  • Kupa opada, Korana stagnira – ukinute izvanredne mjere (HRT)
  • Kombi s migrantima sletio s ceste, dvoje poginulih, 25 ozlijeđenih (HRT)
  • Poplave u BiH uzdrmale i Luku Ploče: Onemogućena dostava i otprema tereta u vagonima (Forbes)
  • Pobjedniku nagradne igre Porezne žena radi u Poreznoj, i inače dobiva nagrade na raznim nagradnim igrama (Index)
  • Ružičasta povorka podrške obilježila je 25. dan ružičaste vrpce (tportal)
05.10. (16:00)

Umjesto 'čovjeka iza kojeg bi svi stali' - artikulirana politika

Basara: Iza jednog čoveka

Akademik i pisac Duško Kovačević je u intervjuu za NIN „ocenio“ da je na političkoj sceni već deset godina sve „isto“, da je vladajuća – nazovimo je Visoka – stranka organizovana kao (polu)vojna formacija, da su takvoj stranci/formaciji „suprotstavljeni ljudi iz deset, petnaest udruženja i stranaka koje podsećaju na razred u srednjoj školi koji vređa nastavnika, a ovaj ih onda za kaznu obori na popravni“ i da opozicija, ako kani pobijediti, a ne izgubiti, treba da „stane iza jednog čoveka“ – da ne kažem baš ćo’eka – jer narod „hoće jednog moćnog čoveka, od Karađorđa do Vučića“.

Cinik bi rekao: pa šta onda narod hoće, ako već ima jakog Visokog čoveka i zašto narod misli (ako uopšte misli) da će sledeći moćni čovek – iza koga stanu rogovi iz opozicione vreće (smeh vrabaca iz offa) – promeniti bilo šta u autoritarnoj tehnologiji vladavine koja je samo dvaput u novijoj istoriji nakratko suspendovana.

Kao pozitivan primer stajanja iza jednog čoveka Kovačević navodi svojevremeno stajanje iza Koštunice – svako pravo, što rekli pokeraši – ali moja neznatnost drži da je to bilo jedno od najpogubijih stajanja iza jednog čoveka, a zašto tako misli, stotinama puta sam ovde objašnjavao. Svetislav Basara

05.10. (15:00)

Kad tost postane umjetnost

Pareidolija: Lica u oblacima, siru i algoritmima

Istraživači s MIT-ovog CSAIL laboratorija proučili su pareidoliju, fenomen prepoznavanja lica u neživim objektima. Analizirali su 5000 slika i otkrili kako ljudi i AI različito prepoznaju iluzorna lica. Studija je pokazala da algoritmi bolje uočavaju pareidolična lica nakon treniranja na životinjskim licima, što sugerira evolucijsku vezu između preživljavanja i prepoznavanja lica. Istraživanje također ukazuje na raspon vizualne složenosti u kojem su lica najvjerojatnije uočljiva. Studija može poboljšati AI sustave, poput detekcije lica i preciznosti samovozećih automobila. Bug

05.10. (14:00)

Kako izgubiti državu u nekoliko koraka

Hrvatska u magli – srljanje u Kraljevinu SHS i uloga Stjepana Radića u borbi protiv toga

Stjepan Radić je 24. studenog 1918. održao znameniti govor upozoravajući na opasnosti ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom, poručivši političarima da „ne srljaju kao guske u maglu“. Radić se protivio centralizmu pod srpskom dinastijom, predviđajući da će takva državna zajednica ugroziti hrvatsku samostalnost. Za razliku od Strossmayerova i Starčevićeva govora na Velikom Saboru 1861., koji su bili konceptualne naravi, Radićev je govor bio reakcija na važnu odluku o budućnosti Hrvatske, odluku koja markira granicu između dviju epoha hrvatske (geo)političke pripadnosti (zapadnom i istočnom krugu) i gotovo proročanski ukazuje na posljedice južnoslavenskog ujedinjenja provedenog po diktatu Beograda. Iako je bio marginaliziran i suočen s prijetnjama smrću, ostao je nepokolebljiv. Nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prosvjedi su ugušeni, a Radić je 1928. ubijen u beogradskoj skupštini. Višnja Sarešina za Lider.

05.10. (13:00)

Kad je fiskalna politika ravna k'o porezna stopa

Porezna politika u Hrvatskoj: Bogati plaču manje?

Hrvatska planira izmjene poreza na dohodak, povećavajući prag za višu poreznu stopu s 4200 na 5000 eura mjesečno, čime se porez na dohodak približava “flat tax” modelu. Poslodavci pozdravljaju promjenu, ističući potrebu za zadržavanjem visokokvalificiranih radnika. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ta politika dodatno pogoduje bogatima, zanemarujući poreznu progresivnost i radničku klasu. Luka Brkić i Saša Drezgić kritiziraju fokus na PDV, neproporcionalno oporezivanje imovine i dobiti, te upozoravaju na rastuću imovinsku nejednakost u zemlji. DW

05.10. (12:00)

Oni su za-laganje

Ivančić: Hrvatski odgoj

U duhu načela što ga je još početkom devedesetih, u doba prvobitne akumulacije državnosti, formulirala novinarka Dunja Ujević, obznanivši da je spremna pisati neistine ako je to u interesu Hrvatske, Marija Selak Raspudić odlučila je u predizbornoj kampanji promovirati laganje kao vrhovnu političku vrlinu. A kako je veza između politike i obmane takoreći notorna, tekovina s aromom tople vode, domoljubna matrica je ta koja anulira negativne konotacije i osigurava javnu prihvatljivost. Na stvari je dakle za-laganje za Hrvatsku.

Nešto drugačiji pristup složenoj problematici derogiranja istine njeguje državni tužilac Ivan Turudić: u njegovu fokusu nije nacionalna sigurnost, već nacionalna pristojnost. Ivan Turudić inzistira da se o njegovim lažima raspravlja na čistome hrvatskom. Naučite se pristojnosti, gospodo! Ako vas gledam u oči i lažem, a to činim na pravilnome hrvatskom jeziku, najmanje što mogu očekivati je da se istim tim jezikom služite i kada moje laži propitujete, a ne da ovo časno mjesto skrnavite srbizmima. Ponašajte se pristojno! Viktor Ivančić za Novosti

05.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler: Katastrofalne poplave koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu nisu se mogle spriječiti, pripreme za izlijevanje Dunava trajale su puna dva tjedna, a bujice u BiH su se dogodile u svega dva dana (Nacional)
  • Tisuće tona kamenja iz kamenoloma udarilo u naselje Donju Jablanicu (tportal), stanovnici: Rad kamenoloma upitan jer ne posjeduje sve potrebne dozvole, kvaliteta tla narušena otprije (Index)
  • Roditelji nezadovoljni zbog nasilnog učenika u školi: ‘Ovo nije prosvjed protiv djeteta, već sustava’ (Večernji)
  • Policija uhitila Damira Škaru i odvela ga u Remetinec, pravomoćno je osuđen za silovanje, a uhićen je zato što se u zadanom roku nije javio na odsluženje zatvorske kazne (tportal)
  • Otvoren stečaj nad Jadran tvornicom čarapa. Dug je 760 tisuća eura, a mali dioničari tvrde da su izigrani (Forbes)
  • Komet koji je zadni put blizu Zemlje bio u kamenom dobu, ponovno nam prilazi… Komet, koji napravi krug oko Sunca svakih 80.000 godina, uskoro će se približiti Zemlji. Astronomi kažu kako ćemo ga moći vidjeti golim okom (Green, Guardian)
05.10. (10:00)

Bolje spriječiti nego liječiti

Sve više mlađih ljudi obolijeva od malignih bolesti, onkolozi najčešće krive nezdravu prehranu

Gotovo 75 posto hrane koja se konzumira u SAD-u smatra se ultraprerađenom i obiluje aditivima i potencijalno štetnim sastojcima. Brojne studije su otkrile povezanost između prehrane s visokom količinom ultraprerađene hrane i višestrukih karcinoma. U prerađenoj hrani dosta je emuglatora i štetnih kemijskih sastojaka koji mogu biti faktori rizika za nastanak raka. Baš kao i voda, zrak i zemlja zagađena štetnim sastojcima. Ranije se smatralo da je karcinom bolest starije populacije, danas je drugačije.

Oko 30 posto svih smrtnih ishoda od malignih bolesti nastaje kao posljedica pušenja, prekomjerne telesne težine, nepravilne ishrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i konzumiranja alkohola. Na više od 80 posto svih malignih bolesti može se utjecati modificiranjem i eliminiranjem spomenutih faktora rizika. Danica

05.10. (09:00)

Banksy kripto svijeta

Novi HBO dokumentarac možda razotkriva Satoshija Nakamota, anonimnog čovjeka kojeg predstavljaju kao ‘oca Bitcoina’

Nadolazeći HBO dokumentarac Money Electric: The Bitcoin Mystery, koji će biti objavljen 8. listopada, izazvao je pomutnju u kripto zajednici zbog mogućnosti otkrivanja identiteta tvorca bitcoina, Satoshija Nakamota. Film se fokusira na intervjue s ključnim kriptografima, poput Adama Backa, koji negira da je Satoshi. Postoje spekulacije da će dokumentarac identificirati Lena Sassamana, američkog kriptografa koji je preminuo 2011., kao potencijalnog Satoshija. Dok tvorčevi bitcoin novčanici drže milijune, njihova moguća aktivacija mogla bi uzdrmati tržište. Lider

05.10. (01:00)

Pa se ti vozi

U Zagrebu na cestama prošle je godine bilo 464.231 vozilo, a na raspolaganju je 35.905 javnih parkirališnih mjesta

Voditelj Službe prometne policije PU zagrebačke iznio je nekoliko zanimljivih podataka koji mogu objasniti zašto su u Zagrebu česte prometne gužve i zašto je teško pronaći parkirališno mjesto. Ove brojke samo pokazuju gdje bi mogli biti potencijalni uzroci. Uz navedna parkirališna mjesta mogu se nadodati i 3326 mjesta u javnim garažama. Revija HAK