23/09/2024 - Monitor.hr
23.09. (23:00)

Brze i kratke

  • Izrael je izveo na stotine zračnih udara na Hezbolah u Libanonu. IDF tvrdi da je napao 800 Hezbolahovih meta, broj mrtvih porasao na 350 (Index)
  • Udruga obiteljskog smještaja o najavljenim porezima: U šoku smo od iznosa poreza, obiteljski smještaj je najbolje što Hrvatska ima (tportal)
  • Istječe rok do kada Zagrepčani mogu potpisati ugovor i nastaviti opskrbu iz Gradske plinare Zagreb koja je zbog skuplje ponude plina bila izgubila na natječaju, u suprotnom će se automatski prebaciti na Međimurje plin, Svi građani će morati očitati svoja brojila i dostaviti podatke, ili će distributer očitati brojila (N1)
  • Obilne kiše ulice u Cannesu pretvorile u rijeke, voda odnosila automobile (Nacional)
  • Najjeftinija litra benzina na svijetu je u Angoli, gdje stoji svega tri eurocenta (0,029 eura). U Egiptu stoji 0,279 eura, a u Venezueli 0,031 eura (Poslovni)
24.09. (00:00)

Može i gore, to hoće reći

Prime Time – Die Beste Hrvatska

Premijer Plenković ovih dana pričao je puno o tome kako Hrvati žive bolje nego ikada. Ova epizoda svjedok je tome da Hrvati zbilja žive bolje nego ikad. Oni Hrvati što siluju, uništavaju državna poduzeća i namještaju poslove, ti Hrvati su zbilja skloni tom nikad boljem životu…

23.09. (23:00)

Popravak bolida ti sad traje koliko i slaganje najdražeg seta iz djetinjstva

Provozali McLaren od – Lego kockica

McLaren i LEGO su udružili snage kako bi sastavili vjerodostojnu repliku njihovog sportskog modela P1. Automobil je sastavljen od 342.817 komada kockica, a dovršio ga je tim od 23 dizajnera, inženjera i graditelja. I u potpunosti je mobilan, što je dokazala i pokazna vožnja u kojoj je san mnogih ljubitelja legića ostvario vozač McLarenovog F1 tima Lando Norris, odvozivši krug na legendarnoj stazi Silverstone. Zapravo, LEGO P1 je prva velika konstrukcija koju je LEGO izradio, a koja ima potpuno funkcionalno upravljanje. Journal

23.09. (22:00)

Zeleni na mukama

Groupie: Goli otok na Savi

Moja stara također je bila sva izvan sebe. Izvadila je mobitel, nekog nazvala. Slušao sam je dok je govorila:

“Ivanice moja lijepa… Užasnu vijest imam. Čitav River Grin Fest je poplavljen, rijeka sve nosi, čak i one prekrasne nojeve koje ste ti i kreativna Ivanka Mazurkijević ljetos izradile od slame… Dođi brzo, da barem te jadne nojeve spasimo!”

Bilo mi je jasno da to zove Ivanu Kekin. Stara je kod Kekinovih od proljetos jednom mjesečno dolazila čistit, pospremat jer im je njihova stara kućna pomoćnica naglo dala otkaz.

“Sad će Ivana doći…” uzbuđeno će stara.

“Nije dobro da je kao predsjedničku kandidatkinju vide u ovakvoj situaciji. Ovo kao da je neka slika i prilika djelovanja nje i njezine stranke. Možemovci su kao i naša Slavica, što god pokušaju, voda im odnese. Ovaj put doslovno. Čak ni običan festival na Savi nisu u stanju dostojno dogurat do kraja”, lamentirao sam s vrha nasipa.

“Šta ti melješ! Pa nisu oni krivi za ovo! Ovo je direktna posljedica globalnog zatopljenja do kojeg su nas doveli pohlepni kapitalisti! Ova izlivena rijeka je baš dokaz koliko nam trebaju Možemo! i njegova zelena politika!”

Bandić bi svu ovu blatnjavu vodu sam popio samo da spasi Festival.”

“Jebote Bandić! Ti i dalje žališ za njim, blesane blesavi!”

Nova zgoda Nacionalne groupie.

23.09. (21:00)

Iza svake revolucije stoji neka kavana

Kava je kriva za sve (2013): Priča o povijesti zagrebačkih kavana ujedno je i priča o društvenom životu grada

Sinoć je na HTV 3 prikazan zanimljiv dokumentarac o povijesti zagrebačkih kavana, kao mjestima koje su zbog mnogima omiljenog napitka postale društveni centri. Prva kavana u Zagrebu otvorena je još 1748. godine. U drugoj polovini 19. stoljeća kafanski život postaje vrlo popularan, što pogoduje otvaranju kavana i u ostalim hrvatskim gradovima. U njima se sastaje društvena elita i tamo vodi burne filozofske rasprave o raznim temama, a posebno o kulturi i politici. Kavane s razlogom počinju nazivati “platonskim akademijama”. Ovamo su stizali vodeći europski listovi, a gostima je na raspolaganju bio i besplatni telefon.

Glavne zagrebačke kavane bile su smještene na Harmici – središnjem gradskom trgu. Gradski vodič iz 1892. godine opisuje ih sljedećim rečima: “Na južnoj strani trga poredane su velike kafane, ispred kojih su namešteni stolovi pod platnenim šatorima na prostoru ukrašenom cvećem i zelenilom, gde mogu gosti boraviti u letnje doba. Ugodno je boraviti na tom mestu, jer tu kola mnogobrojno stanovništvo, naročito u jutru za vreme dnevnog sajma, na koji dolazi seljaštvo iz okolice u svojim slikovitim nošnjama.”

23.09. (19:00)

Brze i kratke

  • Masovni izraelski napadi na Libanon, najmanje 182 mrtva, što je velika eskalacija broja mrtvih u samo jednom danu; krenuo veliki bijeg izbezumljenih građana, oko 60.000 poziva upućeno je građanima Libanona u kojima ih se poziva da napuste domove (Jutarnji)
  • Ogromne porezne izmjene. Stiže porez na nekretnine, promjene za apartmane, plaće, PDV… (Index)
  • Uhićen gradonačelnik Otoka, HDZ-ovac Josip Šarić, tereti ga se za nezakonito trošenje gradskog novca, Index doznaje da je unazad pet godina spiskao 700.000 kuna na smještaj u hotelima, parfeme i skupe restorane
  • Na portalu e-Građani od sada je dostupna usluga e-Akreditacija, koja omogućava korisnicima podnošenje inicijalnog upita za akreditaciju (Index)
  • Socijaldemokrati u Brandenburgu su, suprotno prethodnim ispitivanjima, ostvarili tijesnu pobjedu nad krajnjim desničarima iz Alternative za Njemačku. U Berlinu osjetili olakšanje (DW)
  • HNB izdaje zlatnik i srebrnjak “Puratićev kolotur” u seriji “Hrvatski inovatori” (HRT)
23.09. (18:38)

Porsche osmislio šesterotaktni motor s unutarnjim izgaranjem

23.09. (18:00)

Clandestino u padu

Manu Chao nakon 17 godina izbacio novi album, no ne oduševljava

Manu Chao ovoga puta nije ispunio velika očekivanja zagriženih fanova. Problem je uočen već na najavnim singlovima „Tu Te Vas“, „Sao Paulo Motoboy“ i „Viva Tu“ koji su uglavnom zvučali kao restlovi s ploče „Proxima Estacion: Esperanza“. Prvi dojam neće se mnogo promijeniti ni nakon otvaranja cijelog paketa s deset novih pjesama. Ovo nije album koji smo čekali predugih sedamnaest godina. Jedina značajnija novost, uz dopadljiv gostujući vokal mlade pariške pjevačice Laetitie Kerte aka Laeti, je poveliko odstupanje od Manuovih karakterističnih latinoameričkih i karipskih ritmova koji su zamijenjeni flamenco gitarama i neošansonjerskim napjevima. Iznimka je duet s Williejem Nelsonom. Ravno do dna

23.09. (17:00)

Traktori koji voze sami – jer je poljoprivrednicima prelagano

Četvrta poljoprivredna revolucija: Dronovi, robotski kombajni i pametni sustavi navodnjavanja

Do 2050. godine svjetska populacija mogla bi doseći 10 milijardi, što zahtijeva povećanje proizvodnje hrane za 50%. Četvrta tehnološka revolucija u poljoprivredi donosi autonomne traktore, dronove, robotske kombajne i pametne sustave navodnjavanja. Ove inovacije, uključujući vertikalnu poljoprivredu i precizne sijačice, usmjerene su na povećanje efikasnosti, smanjenje otpada i očuvanje resursa. No, tehnologija sama nije dovoljna; potrebna je i bolja iskoristivost tla, smanjenje otpada te održivi pristupi za postizanje ciljeva. Bug

23.09. (16:00)

Klimatske promjene nisu samo ljetne vrućine

Slab polarni vrtlog i La Niña donose potencijalno ekstremne zime

Stručnjaci predviđaju da bi zima 2024./2025. mogla biti iznimno hladna i nestabilna zbog neobičnog ponašanja polarnog vrtloga i utjecaja La Niñe. Slabiji razvoj vrtloga nad Arktikom može dovesti do prodora hladnog arktičkog zraka u Europu, uz nagla zahlađenja, oluje i pojačane snježne padaline. La Niña dodatno pojačava ove efekte, uz mogućnost iznenadnih stratosferskih zatopljenja, koja su u prošlosti uzrokovala osobito hladne zime u Europi. Dnevno

23.09. (15:00)

Kruh naš u plastičnoj vrećici, ne daj nam danas

Nutricionisti ne preporučuju kupovanje narezanog kruha u plastičnoj vrećici, osim što sadrži konzervanse i aditive…

Danas kada živimo užurbanim stilom života, rezani kruh može biti praktičan izbor jer nam štedi vrijeme. Kao takav često sadrži konzervanse i aditive koji mu produljuju rok trajanja, a čuvanje u plastičnim vrećicama može dovesti do sporijeg sušenja. Općenito, držanje kruha u plastičnoj vrećici je učinkovito u održavanju kruha mekim, ali na kraju može potaknuti rast plijesni jer se čuvanjem u vrećicama sprječava cirkulacija zraka i stvara se povećano vlažno okruženje koje pogoduje njihovom rastu. Sigurnija varijanta je beskvasni, onaj iz kvasa ili kiselog tijesta. Agroklub

23.09. (13:00)

Brze i kratke

  • Prosječna plaća zavarava: Privatni sektor sve više zaostaje za javnim (tportal)
  • Unatoč tome što je dio birača i analitičara proglasio Kamalu Harris pobjednicom debate protiv Donalda Trumpa, ankete nisu pokazale znatan pomak u njezinu korist, piše Politico (Index)
  • Netanyahu tvrdi da je oko 50 od stotinjak talaca u Gazi još uvijek živo (Nacional)
  • Odlične vijesti za Jadransko more i bioraznolikost u Hrvatskoj dolaze iz Aquariuma Pula gdje su ovog tjedna uspješno oplođene jajne stanice periski. Radi se o značajnom postignuću ako se u obzir uzme činjenica da plemenite periske nisu nikada uzgajane (N1)
  • Na zadarski zapušteni željeznički kolodvor nakon 11 godina stigao je prvi putnički vlak, i to ne bilo kakav, s turistima iz Švicarske (HRT)
23.09. (12:00)

Kornjače migranti

Agresivne ‘Nindža kornjače’ deportiraju se iz Međimurja


Popularnost serije “Nindža kornjače” otprije 30-ak godina danas ima izravne posljedice na hrvatski ekosistem. Naime, tada su se crvenouhe kornjače kupovale za kućne ljubimce, a vremenom su se nastanile u prirodi. Veličine kao kovanice od pet kuna, činile su se kao zgodan ljubimac. No, kada bi narasle do svojih 30 cm veliine u odrasloj dobi, postale bi problem u kućanstvima, pa su ih se vlasnici rjepavali puštanjem u prirodu, kako bi ih spasili. No, zbog svoje agresivne prirode postale su prijetnja domaćim barskim kornjačama, zbog čega ih se lovi i premješta u Prihvatni centar za invazivne strane životinje u Virovitici, gdje će provesti ostatak života. HRT pokazuje kako to izgleda.

23.09. (11:00)

Da ih ne pritišću zdesna...

Starešina: Njemačkoj je trebalo devet godina da od države čamca postane država tvrđava

Njemačka je objavila kraj dosadašnje otvorene migrantske politike, uvedene pod Angelom Merkel 2015., te počela provoditi strože kontrole na šengenskim granicama. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser najavila je brzu deportaciju onih bez prava na azil, a mjere će trajati najmanje šest mjeseci. Promjena dolazi uoči izbora u Brandenburgu, gdje krajnje desni AfD vodi, a krajnje lijevi BSW također raste. Ova politika nastoji zaustaviti uspon radikalnih stranaka koje su kritizirale dosadašnju migracijsku politiku. Višnja Starešina za Lider.

23.09. (10:00)

EU na trostrukom toboganu

Sigurnost, konkurentnost i energetika monumentalni su izazovi Starog kontinenta

Europska unija suočava se s tri povezane krize: slabljenjem konkurentnosti, sigurnosnim prijetnjama zbog rata u Ukrajini i energetskoj krizi koja ju čini manje konkurentnom naspram SAD-a i Kine. Tri nova izvješća, uključujući ona Enrica Lette i Marija Draghija, slažu se da EU treba dublju integraciju, osobito na jedinstvenom tržištu energetike i financija. No, napredak koče otpor država članica i rastući ekonomski nacionalizam. Ključne reforme zahtijevaju hrabrost, no nacionalni političari nisu skloni riskirati zbog nepopularnosti kod birača. Poslovni

23.09. (09:00)

Knjige na dijeti: Manje stranica, manje emisija

Izdavači smanjuju knjige radi održivosti i uštede

Kako bi smanjili emisije ugljika i troškove, izdavači prelaze na tanji papir i manje fontove, što rezultira lakšim i tanjim knjigama. Smanjenje broja stranica ne samo da smanjuje emisije, već i troškove proizvodnje, dok održivi fontovi poput Sustainable Serif omogućuju manji, ali čitljiv tekst. Stručnjaci poput Andreasa Stobberupa predlažu smanjenje stranica za do 50%, ali su estetski kompromisi neizbježni. Pandemija je dodatno povećala troškove papira, prisiljavajući izdavače da traže ekološki prihvatljivije i jeftinije načine proizvodnje. Forbes