Prema Eurostatu, samo 42% Hrvata pročita barem jednu knjigu godišnje, što je potaknulo rasprave o budućnosti čitanja. Autor članka zagovara tezu da hiperprodukcija knjiga, posebice priručnika i površne publicistike, smanjuje kvalitetu književnog tržišta. Izdvaja studije i znanstvene knjige kao ključne za očuvanje dubinskog pristupa temama koje ne mogu biti adekvatno obrađene u video sadržaju ili kratkim internetskim formatima. Digitalno doba ne mora značiti kraj knjiga, ali zahtijeva redefiniranje onoga što smatramo kvalitetnom knjižnom produkcijom i kritikom. Željko Ivanković za Mrežu

Javno mišljenje o zaštiti okoliša sve više oblikuju nevladine organizacije (NGO-i) s političkim ciljevima, često zanemarujući znanstvene činjenice. Iako postoji konsenzus o utjecaju čovjeka na klimatske promjene, rješenja koja predlažu NGO-i ponekad nisu u skladu s stručnim podacima. Znanstvenici rijetko istupaju u javnost, a njihove kompleksne poruke gube se u medijskom prostoru. Rješenje je veća uključenost stručnjaka u rasprave te uspostava platformi i odbora koji bi osigurali da se javnost educira na temelju znanstvenih dokaza, umjesto politički obojenih poruka. Poslovni

• I Francuska najavljuje oštriju migracijsku politiku: Novi šef francuske vlade Michel Barnier želi je pooštriti. U Parizu su mu potrebni glasovi ekstremne desnice, a u Bruxellesu bi podrška mogla doći i iz Njemačke (DW)
• Otvara se druga cijev tunela Učka: To je jedan od najvažnijih infrastrukturnih objekata u Hrvatskoj (N1)
• Milanović: Nekontrolirano dovođenje stranih radnika treba zaustaviti (tportal)
• Kandidati za predsjednika SDP-a imali debatu na N1: Sijevale optužbe, sutra će se znati tko će voditi stranku (N1)
• Tomašević otvorio sedmi dječji vrtić u mandatu i poručio da su vrlo blizu cilju da sva djeca imaju vrtić blizu mjestu stanovanja, zasad slobodno oko 200 mjesta (Nacional)
• Davor Gjenero o izborima u SDP-u: Ubili su ono što je radio Račan, a Major se boje jer može reafirmirati socijaldemokraciju u SDP-u (Nacional)

Bitcoin je početkom kolovoza i rujna pao ispod 50.000 dolara, ali sada se oporavlja zahvaljujući nekoliko ključnih čimbenika. CryptoQuantova analiza ističe da su rezerve bitcoina na mjenjačnicama u padu, što smanjuje prodajni pritisak i obično prethodi rastu cijena. Također, porast rezervi stablecoina na platformama ukazuje na spremnost ulagača za kupnju. Povijesno gledano, listopad i studeni su bili mjeseci rasta bitcoina, a uz smanjenje kamatnih stopa u SAD-u i moguće promjene na političkoj sceni, stručnjaci predviđaju novi rast cijena do kraja 2024. ili početka 2025. godine. Lider

Zbog rasta cijena energenata i smanjenja vladinih subvencija, građanima Hrvatske prijete veći računi za grijanje. Jedina zakonska opcija za uštedu je ugradnja razdjelnika topline, prema Zdravku Vladanoviću, stručnjaku za komunalna pitanja. Razdjelnici omogućuju racionalno upravljanje potrošnjom toplinske energije, a uz njih računi mogu biti i do 25% manji. Bez razdjelnika, troškovi grijanja su veći zbog plaćanja prema koeficijentima, neovisno o stvarnoj potrošnji. Zamjena razdjelnika košta oko 20 eura, a ušteda se vraća kroz jedan do dva računa. Poslovni

Istraživači Sveučilišta znanosti i tehnologije u Hong Kongu (HKUST) razvili su prototip “personaliziranog uređaja za upravljanje toplinom”. Ovaj sustav koristi hladnjak za hlađenje zraka koji se zatim zrači prema korisniku sa super-hladne površine. To će biti super zamjena za klima uređaje. Jedan drugi tim znanstvenika otkrio je način na koji bi se mogli riješiti neugodnih mirisa iz zadimljenog vina. Iz medicinskih novosti, otkriveno je kako se količina šećera u krvi može vidjeti po visini glasa. To utire put novom načinu otkrivanja dijabetesa tipa 2 ili praćenja šećera u krvi dijabetičara jednostavnim razgovorom s pametnim telefonom. Pomoću umjetne inteligencije će se moći otkriti i druge bolesti putem zvuka snimljenih na telefon. Bug donosi (prošlo)tjedni pregled ostalih vijesti iz svijeta znanosti.

Jon Bon Jovi odgovorio nepoznatu ženu od skoka s mosta

Zagreb Film Festival, sinonim za kvalitetnu filmsku ponudu, iz godine u godinu predstavlja najzanimljiviju recentnu svjetsku produkciju, a ususret 22. izdanju, koje će se održati od 4. do 10. studenoga, otkriva i prve naslove iz ovogodišnjeg programa. Debitantski dugometražni film Bruna Ankovića, Proslava, imat će zagrebačku premijeru na otvorenju 22. ZFF-a. Ljubitelje crnog i pomaknutog humora mogla bi razveseliti dva filma. Švedsko-norveški Hypnosis, u režiji Ernsta de Geera i nizozemsko-belgijski Three Days of Fish redatelja Petera Hoogendoorna, koji je humorna kronika kompleksnog odnosa oca i sina. Natjecateljski program ZFF-a prvi put uključuje i jedan animirani film – hvaljeni Flow latvijskog autora Gintsa Zilbalodisa (Away, 2019). tportal

Strogo uzev, spoljna politika Srbije – u svim njenim alotropskim modifikacijama, uključujući i jugoslovensku – nije se menjala od osnivanja do današnjeg dana. Od početka XIX veka naovamo Srbija je neodustajno nastojala da bude „istok na zapadu i zapad na istoku“, što je eufemistički izraz za politiku i jare i pare, koja ne prolazi ni na stočnim pijacama, kamoli u svetskom karakazanu.

Osnovni problem srpskih spoljnih politika (svih boja) jeste Srbijina unutrašnja politika, koja se – uprkos brojnim dinastičkim smenama i promenama političkih sistema – takođe nije menjala od osnivanja do današnjeg dana. Stvar je jednostavna: ako ne znaš šta ćeš sa samim sobom, kako ćeš znati šta sa ostatkom sveta. Kad su godine 1989. napetosti između na krv i nož zavađenih blokova (privremeno) popustile, ex-Yu se, skupa sa Srbijom, raspala kao kula od karata. Sa izuzetkom Slovenije – i vrlo delimično Hrvatske – sve ostale ex-Yu republičice su ostale u stanju permanentne političke raspadnutosti, čitaj: državne nedovršenosti i geopolitičke dezorijentisanosti. Promišlja Svetislav Basara

Ekipa iza Kulturpunkta već 15 godina organizira svoju školicu novinarstva. Pokrenuta u trenutku u kojem je nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj bila u punom zamahu, ljudi su se umrežavali, suradnje se protezale i izvan granica države, organizirala su se zanimljiva i važna događanja, mijenjale se politike, javni prostor se tematizirao, zajednička dobra ulazila u fokus… Istovremeno se, nestajanjem kulturnih rubrika i časopisa iz mainstreama, razvijala scena neprofitnih medija čiji su fokusi bili na alternativnom, manjinskom, eksperimentalnom. Uskoro postaje jasno da o svim tim procesima nema tko pisati, bilježiti ih, pratiti i kontekstualizirati.

Ljudi su završavali filozofske fakultete, novinarstva i slično, no nitko ih nije učio o suvremenoj kulturi i umjetnosti, kamoli da su razvijali vještine pristupa tim praksama, njihove analize ili refleksije. Udruga Kurziv preuzima portal Kulturpunkt.hr i istovremeno nastaje ideja o obuhvatnom, jednosemestralnom i besplatnom programu za mlade autore koji će pratiti događanja na nezavisnoj sceni i pisati za portal. Danas, 15 godina kasnije, broje preko 200 polaznika programa, od kojih četvrtina još uvijek surađuje s udrugom, a četvrtina nakon završenog programa nalazi angažman ili zaposlenje u području kulture i medija, ali i šire. tportal

Europski Hyperloop centar u Nizozemskoj uspješno je testirao hyperloop prometalo, kapsulu koja koristi magnetsku levitaciju. Trenutna brzina od 30 km/h trebala bi narasti na 100 km/h do kraja godine, dok se putovanja brzinom većom od 700 km/h očekuju do 2030. godine. Ovaj revolucionarni oblik prijevoza mogao bi povezivati europske gradove poput Amsterdama i Berlina za samo 90 minuta. Uz minimalnu potrošnju energije i tiši rad od zrakoplova i vlakova, hyperloop obećava i ekološku prihvatljivost, što bi moglo drastično transformirati europski prijevoz. tportal

• PR agenciji Ankice Mamić koja se u kolovozu sastala s brodarima iz Krila Jesenice kako bi u sklopu posla vrijednog 100 tisuća eura podigla “narušen” PR zbog kontinuiranog medijskog izvještavanja o ilegalnim radnjama na moru, pri čemu su posebno isticali Morski HR, kojeg kako je Ankica Mamić rekla na sastanku “treba marginalizirati”, samo je u ovoj godini od strane različitih ministarstava i uprava isplaćeno 90 tisuća eura. Zanimljivo je da je od toga 75 tisuća iz Ministarstva državne imovine
• Većina ljudi ne razmišlja o digitalnoj ostavštini nakon smrti, ne ostavljaju upute o postupanjima prema njihovim online računima. Facebook pretvara takve račune u “memorijalne”.Ako se sami želite pobrinuti za to, možete odabrati i oporučni kontakt u slučaju smrti (tportal)
• Norveškom fondu koji investira prihode od nafte je zabranjeno ulagati u Norveškoj, ali ulaže u Hrvatskoj. Cilj fonda je ulagati dio državnih prihoda od vađenja nafte i plina da bi se osiguralo i povećalo bogatstvo sadašnjih i budućih Norvežana (Index)
• Francois Vitali novi je sportski direktor Hajduka, bio je na raznim funkcijama sportskog menandžmenta u francuskim klubovima tijekom 20 godina duge karijere (Index)
• Policija tragala za migrantima, pa na dnu Mrežnice pronašla tijelo muškarca (Nacional)
• Jedinstveni zagrebački muzej starih kuharica (HRT)

Debata je bila zanimljiva jer je razotkrila mnoge mane oba kandidata, Harris je po ocjeni većine analitičara ostavila puno bolji dojam, no bitka za izbornu pobjedu još uvijek je vrlo neizvjesna jer nakon ove runde predstoji nam nekoliko tjedana neizvjesnosti u kojima će padati brojni udarci iznad i ispod pojasa, sve do izbornog utorka 5. studenog. Svaki detalj se zbraja i oduzima, muško – ženski odnosi ovaj put nose posebnu težinu, kao i glasovi mladih, gdje bi važnu ulogu mogli odigrati potezi poput onog pjevačice Taylor Swift. Trumpa su glave u debati došli stari i poznati grijesi – taština, oholost i srditost. Nije si mogao pomoći i bilo je dovoljno samo malkice ga piknuti gdje je tanak nakon čega bi eksplodirao, izgubio nit i zapravo pokušavao braniti i uveličavati sebe, propuštajući pritom ukazati na ne baš neuočljive propuste Harris. Iako dobro uvježbana za ovaj nastup, bitka za Bijelu kuću još uvijek je neizvjesna. Faktograf

Beživotna pustinja Atacama u Čileu toliko je nalik Marsu da se u njoj redovito snimaju holivudski filmovi, a i NASA ondje testira svoje instrumente prije nego što ih pošalje u misije na Mars. Ljubitelji astronomije često dolaze u ovu pustinju kako bi promatrali zvjezdano nebo, a ondje je 2013. postavljen i najveći teleskop na svijetu ALMA. Unatoč iznimno sušnoj klimi, postoje područja u pustinji Atacama gdje uspijevaju alge, lišajevi i kaktusi, a zbog morske magle zvane camanchaca, koja dolazi s Tihog oceana, osigurale su si potrebnu vlagu. Lokalno stanovništvo ovu maglu također na domišljate načine koristi kako bi “izvlačili” vodu iz zraka za za piće ili zalijevanje svojih vrtova. Green

“Pjesmu “Trening za umiranje” napisao sam s dvadeset godina i već dugo ju želim ponovno snimiti. Ne zato što joj nešto fali u žestokoj punkerskoj verziji s Džinovskog, nego sam ju htio opet doživjeti prvi put” otkriva Mile Kekin i objašnjava kako je došlo do suradnje s Darkom Rundekom: “Bio mi je potreban i gost koji će “Treningu” dati novu dimenziju i patinu. Sjetio sam se odmah Rundeka, s kime već dugo želim surađivati. Čekao sam pravu pjesmu koja je, eto, konačno došla.” Rundek kaže kako originalnu verziju nije prije ni čuo, a aranžman koji su mu poslali mu je zvučao poletno i autentično. Mogao se i poistovjetiti s glavnim junakom pjesme. Ravno do dna

Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj prvi je put od 2021. skliznula ispod 2%, no rast cijena osnovnih potrepština i dalje pritiska građane. Cijene nafte padaju zbog viškom ponude, ali tržište prirodnog plina nastavlja rasti. Europa se suočava s neizvjesnom zimom uslijed špekulacija na tržištu i rastuće potražnje, uz punjenje skladišta plina do 90%. Iako su cijene nafte stabilne, plin postaje sve skuplji zbog faktora poput sezonske potrošnje, konkurencije iz Azije i nepredvidljivih vremenskih uvjeta. Ciklus visoke ovisnosti o energentima ponavlja se, unatoč naporima u tranziciji na obnovljive izvore. Poslovni

Što čeka Hrvatsku za 50 godina, to su pokušali odgovoriti znanstvenici i stručnjaci raznih struka na izložbi Croatie Osiguranja. Jedan od njih je Korado Korlević, koji je tim povodom dao intervju za RTL Direkt. Razina mora će se dići, što predstavlja prijetnju i našem priobalju, točnije na sjevernom Jadranu. Hoćemo li se kuhati na +50? Hoćemo, ali ne stalno. To će biti na vrhuncu toplinskih valova ljeti. Kod nas bi se moglo moći živjeti i na tim temperaturama, jer bi naše probleme mogla riješiti tehnologija, što se neće moći postići u Africi i Indiji. No, klimatskih migranata će biti i oni će ići sjeverno. Uz banane koje ćemo moći uzgajati dolaze i tropske bolesti i crne udovice, primjerice, u Zagrebu. Možda neće biti snijega, no pitanje vode ne bi trebao biti problem. Roboti bi nam tad mogli biti stalni pomoćnici u kući. Net

• Trump: Više neće biti debata s Harris (tportal), Republikanci zaprepašteni Trumpovim “lošim” nastupom: Tko god ga je pripremao treba dobiti otkaz (N1)
• Predsjednički kandidati za SDP: SDP je bezidejna i politički pogubljena stranka (N1)
• Bivši potpredsjednik Domovinskog pokreta Mario Radić i 57 donedavnih članova te stranke okupilo se na “Inicijativnom odboru”, što je prvi korak prema osnivanju nove stranke, koja bi trebala postati službena do kraja mjeseca. Ime još uvijek nije poznato (N1)
• Bill Gates optimističan je glede umjetne inteligencije i iskorjenjivanja smrtonosnih bolesti poput dječje paralize, no zabrinjavaju ga dvije potencijalne katastrofe – novi svjetski rat ili još jedna pandemija (Nacional)
• Ni kiša nije uništila njegove planove: Baby Lasagna napravio spektakl na Šalati (tportal)
• Infobip bilježi velike gubitke, Plenković im je dao 35 milijuna eura iz proračuna (Index)