12/09/2024 - Monitor.hr
12.09. (23:00)

Više kosti nego mesa

Groblje kostiju: Serijski ubojica od 50 centi

50 centi. Otprilike toliko vrijedi direktno-na-video film “Groblje kostiju” (“Boneyard”) u kojem poznate face kao što su Mel Gibson i 50 Cent imaju sporedne ili čak epizodne uloge, a pojavio se premijerno u “A1 Videoteci”. “Groblje kostiju” najnoviji je u nizu “serial killer” trilera i imao je određeni potencijal sukladno polazišnoj točki filma u šokantnoj istinitoj priči. Kad je Gibson u kadru, a to je ukupno nekih 15 minuta najviše, “Boneyard” je donekle gledljiv, no čim ga nema, film je u problemu. Kaže Marko Njegić za Slobodnu.

13.09. (00:00)

Nositi širu odjeću i smanjiti zračenje

Znanstvenici otkrili kako komarci biraju svoje žrtve: Presudit će vam odjeća koju nosite na sebi

Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, odnosno imaju sposobnost uočiti infracrveno zračenje našeg tijela koje im pomaže da na velikoj udaljenosti uoče svoj “ručak”. Zaključili su da svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi njihovo zanimanje. Njihova zainteresiranost pojačala se tek kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan infracrveni faktor. Ovi insekti temperaturu našeg tijela mogu detektirati na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Zbog toga rjeđe napadaju osobe koje na sebi nose širu odjeću. U prostoru između tijela i tkanine, ovo infracrveno zračenje se raspršuje pa im postaje slabije vidljivo. Green

12.09. (23:00)

Retro funky zvukovi

Yannis & the Yaw – Lagos Paris London (featuring Tony Allen): Perfektan balans rocka i afro beata

‘Lagos Paris London’ je finalni miks dvodnevnog studijskog sessiona snimljenog 2016. u Parizu, gdje je frontmen Foalsa Yannis Philippakkis upoznao svog idola Tonya Allena, legendarnog nigerijskog afro beat bubnjara i dugogodišnjeg najbližeg suradnika Fele Kutija. “Lagos Paris London“ donio je iznimno rijedak i dragocjen spoj u kojem je Yannisova vizija modernog funkoidnog rocka obogaćena klasičnim Allenovim afro beat ritmovima, diskretnim jazz utjecajima i dub efektima. Ravno do dna ocjenjuje ga s 9/10, a i mi preporučujemo za slušanje.

12.09. (22:00)

Cijene skaču brže nego Oasis na pozornici

Dinamične cijene ulaznica za koncert Oasisa pod istragom

Ticketmaster se suočava s istragom britanske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (CMA) zbog primjene modela “dinamičnih cijena”, koji omogućuje promjene cijena ulaznica u stvarnom vremenu ovisno o potražnji. Irska i Udruga za zaštitu potrošača Which? također reagiraju, tražeći povrat preplaćenih iznosa od kupaca. Bend Oasis distancira se od ove prakse, ističući kako nisu bili svjesni drastičnih promjena cijena. Ticketmaster nudi povrat novca u roku od 24 sata, a preprodaja je omogućena samo putem njihovih servisa. Bojan Stilin za tportal

12.09. (21:00)

Kultura i umjetnost su mu, s razine komunalnog hrvatstva, u funkciji provokacije

Vučetić: Bulj Srbima nudi komunalno srpstvo. On je Hrvat jela i pića

Uloga i značaj stranke Most može se opisati u sljedećim terminima: beskorisnost, uzaludnost, nestrukturiranost i suvišnost. Most, onaj koji se 2015. god. pojavio na nacionalnoj razini, nije bio zamišljen kao stranka, već kao platforma koja okuplja nezavisne liste i nezavisne pojedince. Ta platforma nema nikakve veze s ovom sadašnjom strankom preživjelih desnih ostataka. Oni su u stanju napraviti bilo što samo da i dalje primaju saborsku plaću, da uživaju u ostalim, vrlo izdašnim materijalnim privilegijama i da sebe doživljavaju bitnima, a bitnost im dolazi iz prisutnosti u medijima. Miro Bulj kaže da nema ništa protiv Srba, više puta je napomenuo da je Srbima doveo asfalt ispred kuća, da bi im dao piti i jesti itd. Bulj je, nesumnjivo, osjetljiv na bazične ljudske potrebe, ali ne shvaća da Srbi nisu Srbi po sendviču i vodi, Srbi nisu Srbi po asfaltu i dodijeljenom stanu. Srbi su Srbi po jeziku i pismu, po kulturi i običajima, a neki su i po pravoslavlju.

Ne vjerujem da tu ima zloće, ta Buljevo hrvatstvo je hrvatstvo jela i pića, to je hrvatstvo dodijeljenog stana i asfalta. To nije hrvatstvo jezika, pisma, kulture i filozofije, to čak nije ni hrvatstvo kršćanstva bez greške. Bulj naprosto želi da Srbi budu Srbi po onome po čemu je i on Hrvat. Njegovo hrvatstvo se kreće u granicama jela i pića, a vrhunac doživljava u komunalnoj infrastrukturi. Marko Vučetić za Autograf

12.09. (20:00)

Ovo je, gospodo, pravi Hrvat i domoljub

Nikola Zrinski nije bio čovjek velikih filozofskih dubina i diplomatskih finesa. Bio je iznad svega vojskovođa, ratnik i pragmatični političar

Odlučno je odbijao sve turske ponude za savezništvo i vazalni odnos, kakve su mnogi vladari u jugoistočnoj Europi, prihvaćali kao manje zlo. Danas bi se to kazalo da je čvrsto čuvao hrvatsko geopolitičko mjesto u Europi, bez obzira na nezadovoljstvo mnogim političkim postupcima europskih vladara. Viteška obrana Sigeta postala je inspiracija za brojna umjetnička djela. U Hrvatskoj je sjećanje na Nikolu Šubića Zrinskog ponovo osnaženo četiri stoljeća poslije bitke, u drugoj polovici 19 stoljeća, u vrijeme formiranja nacionalnih država u Europi, kada je i Hrvatska formulirala svoje državotvorne programe, tražeći svoju (geo)političku šansu za državnu suverenost.

Sigetsku je bitku Ivan pl. Zajc pretočio u operu ‘Nikola Šubić Zrinski‘, uz evergreen koračnicu ‘U boj, u boj‘. Zrinski u posljednjem proboju iz Sigeta postao je tema i mnogih likovnih djela i to ne samo među hrvatskim umjetnicima. No dok je po viteštvu široko prepoznat, manje su prepoznate njegove političke odlike. Prva: znao je vrlo jasno postaviti strateški prioritet. Bila je to obrana od Turaka, dok je sve ostalo moglo biti predmet pregovora i dogovara. I drugo: jasno je vidio hrvatsku geopolitičku poziciju u Europi. Iako je imao mnogo razloga osjećati se i zaboravljen i napušten pa i izigran. Iz serijala Višnje Starešine za Lider.

12.09. (19:00)

Od AI euforije do AI "meh" faze

Pad entuzijazma: Čini se kako je AI revolucija splasnula

Nakon početne euforije oko umjetne inteligencije, svijet se suočava s “dolaskom u dolinu razočaranja”. Početni optimizam o AI, potaknut uspjesima poput ChatGPT-a, brzo je splasnuo. Investicije se sada racionaliziraju, a brojni projekti propadaju. Ovaj “hype-cycle” nije nov; sličan obrazac vidjeli smo s dotcom mjehurom iz 90-ih. Iako AI trenutno ne ispunjava početna visoka očekivanja, to je dio normalnog tehnološkog ciklusa. Dugoročno, AI ima potencijal za stabilnu primjenu, ali kao evolucijski, a ne revolucionarni alat. Igor Berecki za Bug

12.09. (17:00)

Brze i kratke

  • Stigla jaka promjena: Velika pijavica kod Primoštena, potop u Istri, prijete poplave (Index)
  • Najava zatvaranja Volkswagenovih tvornica i ukidanje radnih mjesta zapravo je samo vrh sante leda u anemičnoj europskoj autoindustriji, kojoj prijeti kolaps jer već kronično zaostaje za konkurencijom, autoindustrija čini sedam posto BDP-a EU-a te ukupno generira više od 13 milijuna radnih mjesta (tportal)
  • Mario Radić: S HDZ-om sam već dogovorio koje ćemo teme predlagati u Saboru, ali nema bezuvjetne podrške Vladi (Nacional), Penava: Što će Radić na koalicijskim sastancima? Sporazum su potpisali HDZ i DP (Nacional), Željko Lacković u Saboru napustio Penavu i pridružio se Radiću (Danica)
  • Pogreške pri pokretanju vlastitog biznisa: uvjerenje da ti ne treba kvalitetan računovodstveni servis, uzdanje u najbolje prijatelje ne znajući im radne navike… (Lider)
  • Novi zakon poticat će ugradnju dizala u zgrade. “To je samo za brze, spretne i sretne” (N1)
  • U Njemačkoj mladi migranti plešu u videozapisima na TikToku, udaraju u zrak i pjevaju seksističke tekstove na lošem njemačkom: najnoviji trend kulture među mladim zove se “Talahon” (DW)
12.09. (16:00)

Manje apartmana, više odrastanja – Hrvatska otkriva čari 'nekvalitetnog' rasta

Šajatović: Ideja odricanja od rasta BDP-a dobiva neočekivane pristaše

Odrast (engl. degrowth) kapilarno postaje legitimna tema. U turizmu su spremni zaustaviti rast zabranom gradnje apartmana. Radnička fronta i Domovinski pokret zabranom uvoza radnika žrtvovali bi rast BDP-a. A i porezno tjeranje na najam praznih stanova umjesto gradnje novih uklapa se u ideje zagovornika odrasta. Godinu dana nakon, prema mišljenju mnogih, skandalozne Tomaševićeve konferencije o odrastu ideja o žrtvovanju rasta BDP-a postaje politički podobna. Čak bi se na njoj mogli dobivati glasovi na lokalnim izborima. Rast je, bar privremeno, dok je turizma i EU fondova, ostvaren. Kad su se Hrvatskoj već tako posložile zvijezde, sad kriterij uspjeha vladajućih, ali i biznis-zajednice, više nije sirovi rast, nego onaj utemeljen na razvoju, dakle kvalitetan rast. Miodrag Šajatović za Lider.

12.09. (14:00)

Atomski satovi odlaze u mirovinu – nuklearni preuzimaju smjenu

Nuklearni sat postaje stvarnost

Znanstvenici su korak bliže izradi nuklearnog sata, koji bi mogao nadmašiti preciznost atomskih satova, najpreciznijeg koncepta za mjerenje vremena trenutno. Korištenjem torija-229 i ultraljubičastog svjetla, istraživači su uspjeli pobuditi nuklearne prijelaze i povećati točnost mjerenja vremena. Nuklearni satovi, manje osjetljivi na elektromagnetske smetnje, obećavaju revoluciju u fizici, od proučavanja prostor-vremena do tamne tvari. Iako su još u razvoju, očekuje se da će nuklearni satovi postati jednostavniji i prenosiviji od atomskih, otvarajući nove mogućnosti za znanost. Index

12.09. (13:00)

Kad su ti karikature život

Velika izložba povodom 30 godina karijere Nika Titanika

U povodu 30 godina profesionalne karijere, u ponedjeljak, 16. rujna, otvara, naime, samostalnu izložbu “Mi Hrvati” u Galeriji “Vladimir Filakovac” Narodnog sveučilišta Dubrava. Izložba je, kako sam kaže autor pravog imena Nikola Plečko, kulminacija svega što je radio posljednjih 30 godina. U aktualnom ciklusu, Nik Titanik uspio je nesposobne političare, društvene parazite, sumnjive bogataše, birokrate, uhljebe svih vrsta i oblika, špekulante, poltrone, lažne Hrvate, zlatnu mladež, te sav krkanluk, primitivizam, mito i korupciju sažeti u 12 karikaturalnih portreta koji ujedno predstavljaju kronologiju zbivanja u našoj zemlji u posljednjih 30 godina, istaknula je autorica predgovora Sonja Švec Španjol. HRT

12.09. (12:00)

HŽ: Polagani voz na krivom kolosijeku

Teretni željeznički promet rast će svuda, osim u Europi. Stručnjak: Kod nas nema nimalo razloga za optimizam

Globalno tržište teretnog željezničkog prometa do 2028. godine rast će godišnjom stopom od 2,6%, no Europa se suočava s padom zbog slabije ekonomije. Sjeverna Amerika, Azija i CIS regija predvode rast, dok europski intermodalni promet, posebno kontejnerski, trpi. Hrvatska, zbog loše infrastrukture i sporih projekata, također zaostaje. Profesor Tomislav Josip Mlinarić naglašava da domaći željeznički sektor neće napredovati bez značajnih ulaganja i operativne učinkovitosti, zbog čega će teretni promet u Hrvatskoj ostati nekonkurentan. Lider

12.09. (11:00)

Brze i kratke

  • Plenković u Kijevu najavio 11. paket vojne pomoći Ukrajini i samit zemalja JI Europe u Dubrovniku (Večernji)
  • Sabor se zbog radova na zgradi na Markovom trgu seli na Črnomerec (N1)
  • Cijela Europa na udaru obilnih kiša, i kod nas moguće poplave, puhat će jako jugo pa bura (Index)
  • Savjetnica Milorada Dodika Aurora Weiss je kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske, radi se o novinarki s 20 godina iskustva (Index)
  • Nakon optužbi Nikole Kalinića na račun vrha i nadzornog odbora Hajduka, oglasio se i predsjednik Ivan Bilić: Kalinić je izmanipuliran, dodatno je poremetio mir u svlačionici (Sport Klub)
  • Cijene brojnih proizvoda pale ili su na sniženju u brojnim dućanima, negdje su pojeftinjenja za čak 52 posto (Index Shopping)
12.09. (10:00)

AI: Kad je prepoznavanje lica postalo ruski rulet

Postnikov: Umjetna inteligencija u vrtlogu autorskih prava i rasizma

Članak Borisa Postnikova razmatra etičke izazove umjetne inteligencije kroz primjere poput ImageNet Roulettea, koji je pogrešno klasificirao ljude na temelju rasnih stereotipa, i Nightshadea, koji manipulira kako AI vidi slike. Problem leži u tome što AI često replicira pristranosti iz materijala na kojima je treniran. Dok se zakonodavci pokušavaju nositi s ovim pitanjima, brojni sudski procesi pokrenuti su protiv velikih IT kompanija zbog korištenja autorskih djela bez dozvole. Štrajkovi, poput onih u Hollywoodu, pokazali su se najefikasnijim oružjem umjetnika protiv prijetnje koju AI predstavlja za kreativne profesije. Novosti