04/09/2024 - Monitor.hr
04.09. (23:00)

Gotovo pa ti ne treba prevoditelj

Indijac koji živi u Hrvatskoj usporedio je hrvatski jezik sa sanskrtom, ima nekih sličnosti

@gujjuincroatia in this Video i am talking about the Indian language and the Croatian Harvastki language is the same, and i am showing similarities between these two languages. #Croatian #Zagreb #Indian #Sanskrit #Harvastki #language #Connection #indoeuropean #Bok #Bye #croatiantiktok #Balkan #Fyp #Trending #Viral #Dinamo #croatia🇭🇷 #croatiafulloflife #croatialanguage #indialanguage #abroad #POV #funnyvideos ♬ Summer Day(1533196) – TimTaj

Indijac Gujju preselio se u Hrvatsku i sada sa svojim pratiteljima na Instagramu dijeli zanimljivosti koje ovdje otkriva. Iako je profil pokrenuo nedavno, već ima gotovo tisuću pratitelja. U videu Indijac nabraja riječi poput majka, otac, brat, svijetlo, tama, znanje, griva i govori da slično zvuče na hrvatskom i sanskrtskom jeziku. Slični su i brojevi, kaže, kada se izgovaraju od jedan do deset. U nastavku Gujju donosi cijeli popis sličnih riječi, a neke su potpuno jednake u ova dva jezika. Usporedio je i riječi “Buddha” i “budan”. Gujju objašnjava da je sanskrt drevni jezik te da zbog toga nije neobična njegova sličnost s europskim jezicima. Index

05.09. (00:00)

Brze i kratke

  • Nakon jučerašnjeg teškog incidenta u Kliničkom bolničkom centru Rebro gdje je muškarac naoružan startnim pištoljem prijetio zaposlenicima, ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je za Slobodnu Dalmaciju kako nije isključeno da se u bolnice postave metal-detektori, stručnjak za osiguranje: to bi bio vrlo složen posao (N1)
  • Nasip na izvoru Une propušta, uništit će sedrene barijere i skrenuti tok rijeke, razmjeri devastacije ozbiljno prijete sigurnosti posjetitelja (Nacional)
  • Zbog pada cijena bitcoina kripto tržište izgubilo 100 milijardi dolara (Lider)
  • Ružica Tesar Kelčec, glavna realizatorica središnjeg Dnevnika HRT-a, preminula je u 58. godini nakon kratke i teške bolesti (tportal)
  • Južnoafrički znanstvenici u srijedu su pokazali djelić meteorita koji je prošli mjesec otkriven u gradiću u istočnoj provinciji Eastern Cape (HRT)
04.09. (23:00)

Iz svake zabrane izađe dobra reklama

Fotografije s izložbe koju je Miro Bulj zabranio

Mostovog zastupnika zasmetalo je, kako je rekao, što se izložba trebala održati uz financijsku podršku Srpskog narodnog vijeća, čime je pokazao pravu narav svoje politike usmjerene prema zabranama, protivljenju svakoj vrsti međukulturnog dijaloga, slobodi izržavanja i umjetnosti kao takve. Njegova odluka naišla je na kritike ne samo SNV-a, nego i ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, kao i cijelog niza političara i javnih radnika/ca liberalnog usmjerenja, kažu na Novostima, koji donose desetak fotografija sa zabranjene izložbe.

04.09. (22:00)

Nije bio fan kućnog savjeta

Odlazak legende ex Yu rocka: Bora Đorđević – roker, gimnazijalac i apsolvent na Akademiji bio je izvanserijski talent s lošim političkim ukusom

Osim sjajnih pjesama koje je pisao za svoj bend, poput antologijskih “Dva dinara druže”, “Ostani đubre do kraja”, “Lutka sa naslovne strane”…., Đorđević je pisao tekstove i za poznate estradne izvođače poput Zdravka Čolića, Nede Ukraden i Željka Bebeka. Uspon popularnosti benda pratio je i Borin rastući problem s alkoholom, a njegove provokativne političke angažirane pjesme učinile su ga jednim od najkontroverznijih glazbenika na prostoru bivše Jugoslavije, koji je otvoreno koketirao s četništvom i na jednoj bizarnoj manifestaciji primio titulu “četničkog vojvode”. Tijekom 1990-ih godina, Bora Čorba je javno podržavao režim Slobodana Miloševića i bio je blizak sa Srpskom radikalnom strankom (SRS) i njenim liderom Vojislavom Šešeljem. Kritizirao je međunarodnu zajednicu, NATO i zapadne zemlje, posebno tijekom NATO bombardiranja Srbije 1999. godine. Nakon pada Miloševićevog režima Bora je nastavio izražavati svoje političke stavove, podržavajući različite političke stranke i ličnosti u Srbiji koje su imale radikalne ili nacionalističke stavove. Slobodna

04.09. (21:00)

Nije samo pleksiglas umjesto stakla

Potražnja za novim, naprednim materijalima u svim industrijama ima velik gospodarski učinak na njihovu tranziciju, tržište koje stalno raste

Integracija novih materijala naveliko mijenja industriju. Novi materijali, primjerice, mijenjaju zrakoplovnu industriju smanjujući težinu zrakoplova i povećavajući učinkovitost goriva, pojava vodljive tinte u elektronici otvara novo doba fleksibilne nosive tehnologije, a medicina znatno napreduje u protetici i uređajima za implantaciju. Sada su u središtu novih materijala oni održivi, pametni i biološki kao odgovor na inovacijske izazove u raznim industrijama. Industrija materijala trenutačno zapošljava 31,8 milijuna radnika na svjetskoj razini, s godišnjim porastom od 1,6 milijuna zaposlenika. Na godišnjoj razini uprihodi 5,6 bilijuna dolara, stoga je sektor materijala jedan od glavnih igrača u svjetskom gospodarstvu. Novi materijali ne znače samo tehnološki napredak nego i predanost održivom razvoju – industrija novih materijala prednjači u oblikovanju inovativnije budućnosti. Integracija novih tehnologija s trendovima u razvoju novih materijala i kemijskoj znanosti ogleda se u sinergiji tehnologije, ponajprije umjetne inteligencije, biotehnologije i ekologije. Lider

04.09. (20:00)

Roboti ionako ne žele ići na more

Osnovni problem algoritmima upravljanog rada jest ideja da se ljudski odnosi i ljudska produktivnost mogu potpuno kvantificirati

Primjena algoritama sve je češća u suvremenim radnim odnosima – gotovo svaka iole digitalizirana tvrtka koristi softvere i uređaj za nadzor pa i modifikaciju ponašanja zaposlenika. Riječ je o procedurama i pravilima ponašanja napisanima matematičkim formulama i prevedenima na računalne jezike, u softverske algoritme, koji više ili manje na daljinu i više ili manje automatski upravljaju radnicima, tako što ih discipliniraju pa i sankcioniraju, ako ne čine ono što je propisano. Na Netokraciji su razgovarali s nekoliko sugovornica na tu temu, a zaključci su kako i takvi automatizirani strojevi zahtijevaju ljudsku asistenciju, poput automatskih blagajni u dućanu, a pitanje je koliko je važan ljudski faktor kakve aplikacije nemaju. A tu je i problem zloupotrebe platformnog rada, zbog čega su na udaru sami radnici, čiji se rad obezvrjeđuje.

04.09. (19:00)

Dobro za turiste, loše za živjeti

Najgori europski gradovi za život u 2023. Na listi čak šest iz susjedstva

Dok većina Europljana izražava veliko zadovoljstvo svojim životom, neke vrlo popularne turističke destinacije su dom za neke od najmanje zadovoljnih stanovnika kontinenta, prenosi N1. Neki od spomenutih gradova su Podgorica, Miškolc u Mađarskoj, Skoplje, Rim, Beograd, Napulj, Tirana, Istanbul, Atena, a najmanje zadovoljnih stanovnika ima Palermo u Italiji. Poslovni

04.09. (18:00)

Brze i kratke

  • Kako odabrati opskrbljivača plinom? Hera objavila objašnjenja i upute (Lider)
  • DP želi da nastava u školama svakog dana započinje himnom, ministar Fuchs: Mislim da imamo puno bitnijih i važnijih problema za rješavanje (N1)
  • Veliki most kod Počitelja u BiH koji je sastavni dio autoceste na koridoru V c između Budimpešte i Ploča danas će biti pušten u promet, u pripremi velika proslava, stiže i Plenković (Nacional)
  • Velika metaanaliza potvrdila – nema dokaza da korištenje mobitela šteti zdravlju (Bug)
  • Tomašević: Sva rezervirana mjesta za parking prestaju vrijediti za 2 dana (Index)
  • Humanoidni roboti nova su kineska opsesija, država dijeli poticaje, sve da pretekne Teslu (Forbes)
04.09. (17:00)

Potencijal je tu, samo ga treba znati iskoristiti

U Hrvatskoj je u zadnjih šest godina izdano 30 dozvola za istraživanje geotermalnih voda

Dobro je poznato da geotermalna energija, za razliku od energije sunca i vjetra koje su podložne vremenskim uvjetima, osigurava stabilnu, stalnu izlaznu snagu, a kako elektroenergetske mreže uključuju više varijabilnih obnovljivih izvora, ta vrsta energije može igrati ključnu ulogu u održavanju stabilnosti mreže. Uz to, geotermalna energija emitira vrlo niske razine stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima. Novi Nacionalni energetski i klimatski plan zacrtao je vrlo ambiciozan cilj prema kojem bi u Hrvatskoj do 2030. trebalo biti realizirano čak 318 MW instalirane snage u geotermalnim izvorima, a kako kaže stručnjak za geotermalnu energiju za Nacional, to je nešto što izbacuje iz zone komfora i tjera na korjenite promjene u načinu na koji radimo, budući da ne ovisi samo o investitorima, kojih ima.

04.09. (16:00)

Ljubav, strast i smrt

Novi Almodovarov film bavi se kontroverznom temom, a na Venecijanskom festivalu dobio je rekordne ovacije

Čak sedamnaest minuta trajao je aplauz kojim je publika na 81. Venecijanskom filmskom festivalu pokazala oduševljenje novim dugometražnim ostvarenjem slavnog španjolskog filmaša, a njegov najnoviji filmski naslov “The Room Next Door” prvi je redateljev dugometražni film na engleskom jeziku. U središte svog novog dramskog filma postavio je, piše Vanity Fair, bivšu ratnu reporterku Marthu (Swinton), koja pati od raka vrata maternice. Kako eksperimentalna terapija nije dala rezultate, Martha odlučuje skončati pod svojim uvjetima. Ne želeći posljednje dane provesti sama, ponovno se povezuje sa starom prijateljicom, spisateljicom Ingrid (Moore) te ju moli da joj pravi društvo do trenutka ‘odlaska‘. Jutarnji

04.09. (15:00)

Tuđe lice zvuči poznatije

Digitalna promjena lica utječe na nas i naš odnos s drugima

Prepoznavanje lica ključ je društvenih interakcija i slike koju imamo o sebi. Koristeći morphing slika lica u stvarnom vremenu istraživači Cybernetic Humanity Studija na Institutu za znanost i tehnologiju u Okinawi (OIST) ljudska su lica pretvarali u tuđa ne bi li tako otkrili kako promjena identiteta našeg lica utječe na naš “ja” i naše interakcije s drugima. Rezultate eksperimenata objavili su u časopisu Scientific Reports. Ovaj rad nadovezuje se na istraživanje kako prepoznavanje sebe kroz crte lica može utjecati na našu kontrolu nad vlastitim pokretima. Sudionicima ispitivanja dali su drugačija lica čije se pokrete oni mogli kontrolirati, slično deepfake tehnologiji gdje umjetna inteligencija prenosi kretanje na druge objekte. Intuitivno, očekuje se da će ljudi, ako vide vlastito lice, osjećati veću kontrolu nad njim. Međutim, rezultati su pokazali upravo suprotno. Veću slobodu izbora imamo kad gledamo tuđe lice. Bug

04.09. (14:00)

Lopovi na daljinski

Problemi za vlasnike modernih vozila: Samo je devet posto modela otporno na krađe

Sustavi zaključavanja bez pritiska na ključ u novim automobilima su praktični, kada priđete automobilu, on prepoznaje ključ u vašem džepu i otključava vrata. Motor se može pokrenuti jednostavnim pritiskom na tipku start u interijeru vozila. No sigurnosna mana u sustavu očito još nije uklonjena. Većinu automobila sa sustavom zaključavanja bez ključa znatno je lakše ukrasti nego vozila s normalnim daljinskim ključem, upozorava Njemački autoklub (ADAC). Kradljivcima automobila dovoljno je imati mali uređaj u blizini ključa automobila i drugi uređaj na vratima automobila – na taj način mogu proširiti domet signala za stotine metara. Automobil se tada može ilegalno otvoriti i pokrenuti u roku od nekoliko sekundi. Preporučuje se vlasnicima automobila da deaktiviraju sustav ako je moguće i odreknu se pogodnosti. Inače, pomaže da ključ stavite u metalnu limenku ili posudu za kuhanje. Revija HAK

04.09. (13:00)

Profesor Robot

Na koledžu u Velikoj Britaniji nastavu drži umjetna inteligencija

Privatni koledž u Ujedinjenom Kraljevstvu uskoro će započeti sa svojim prvim predavanjem koristeći umjetnu inteligenciju umjesto ljudskih učitelja. David Game College u Londonu nudi alternativni program studija za 20 GCSE studenata počevši od ovog mjeseca. GCSE su opći ispiti koje polažu svi učenici u Ujedinjenom Kraljevstvu od 16 godina. Iako nema učitelja u učionici, tri pomoćnika u nastavi pomagat će s ponašanjem i drugim predmetima s kojima bi umjetna inteligencija mogla imati problema. HRT

04.09. (12:00)

Brze i kratke

  • Anušić: Tražit ću izmjene zakona o obrani jer ovako više ne ide. Odnos između mene i PRH-a i premijera dovodi u pitanje normalno funkcioniranje Oružanih snaga (tportal)
  • Silovit ruski napad na Lavov, sve više mrtvih. Ukrajinski šef diplomacije dao ostavku (Index), prije toga još trojica ukrajinskih ministara iznenada podnijela ostavke (Index)
  • “Dok sam ja gradonačelnik, projekata Srpskog narodnog vijeća (SNV) u Sinju neće biti” – poruka je to gradonačelnika Sinja Mire Bulja koji je zabranio izložbu fotografkinje Inie Herenčić. Bulj priznaje da izložbu nije ni pogledao prije nego ju je zabranio, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek mu poručuje da bi se trebao ispričati (N1)
  • Nakon niza problema koji posljednjih tjedana potresaju Jadroliniju, počevši od strašne nesreće 11. kolovoza u kojoj su tri člana posade izgubila život, a jedan je teško ozlijeđen, smijenjen je izvršni direktor tehničkih i operativnih poslova Jadrolinije Egon Matešić (tportal)
  • Požar na benzinskoj kod odmorišta Mosor nedaleko Omiša; jedna osoba poginula, više ozlijeđenih, šteta je velika (Nacional)
  • Slaven Belupo preuzima Mario Kovačević, trener koji se nakon višemjesečne borbe s karcinomom pluća općenito vraća nogometu (Klikaj)
  • Najnoviji film španjolskog redatelja i scenarista Pedra Almodovara, drama The Room Next Door, imao je premijeru na Venecijanskom filmskom festivalu, gdje je dobio ovacije koje su trajale čak 17 minuta, što je ovogodišnji rekord (Index)
04.09. (11:00)

O politici nećemo, glazba ostaje - počivaj u miru

Umro je Bora Đorđević, frontmen Riblje Čorbe

Najprije je završio u bolnici u Ljubljani zbog jake upale pluća, a onda mu se pogoršalo stanje te je stavljen na respirator. Grupa je ranije otkazala sve nastupe zbog njegovog zdravstvenog stanja. Najpoznatiji je kao osnivač, pjevač i glavni autor pjesama rock grupe Riblja Čorba. Prije toga pjevao je u raznim bendovima, poput Suncokreta, ali i Ranom Mrazu s Đorđem Balaševićem. S Čorbom je debitirao albumom Kost u grlu 1979. godine, koji je postigao veliki uspjeh i odmah ih je lansirao među najvažnije bendove na jugoslavenskoj rock sceni. Neki od najpoznatijih albuma grupe uključuju Mrtva priroda (1981.), Buvlja pijaca (1982.), Večeras vas zabavljaju muzičari koji piju (1984.), te Osmi nervni slom (1986.). Njihove pjesme kao što su Lutka sa naslovne strane, Pogledaj dom svoj, anđele, i Dva dinara druže postale su himne generacija. Kasnije je postao poznatiji po svojim kontroverznim političkim stavovima, osobito tijekom 1990-ih i 2000-ih godina. Njegovi javni istupi i tekstovi pjesama često su izazivali burne reakcije i podijelili publiku. Index, Forum

04.09. (10:00)

Razdoblje kojeg inače želimo što prije zaboraviti...

Paviljon 6: Jedinstven, potresan i duhovit dokument iz jeka pandemije covida

Mjesto radnje: paviljon 6 Zagrebačkog velesajma. Vrijeme radnje: vrhunac pandemije koronavirusa, doba najvećeg odziva na cijepljenje protiv covida. Kamera cijenjenog dokumentarista Gorana Devića stala je u red na ovom, najvećem hrvatskom punktu za cijepljenje i otpratila ih kroz čitav proces – od beskrajnog čekanja među maskiranim zaštitarima, preko uputa na trijaži i cijepljenja pa sve do 15-minutnog ili polusatnog čekanja ‘za svaki slučaj’ nakon primanja doze. I uhvatila je sve. Sve nervoze, strahove, gužve. Sve tipove maski preko nosa i ispod njega. Sve ‘socijalne distance’ i utjerivanje mjera, sva zbližavanja unatoč njima, sve teorije zavjere i bauk-priče, sve slike na mobitelu s kojih se smiješe unuci – neviđeni već nekoliko mjeseci, sve kronične bolesti…

Poput muhe na zidu promatrajući i slušajući ljude koji su se došli cijepiti protiv covida i one koji su ih došli cijepiti, ovaj zanimljiv, emotivan i izrazito zabavan dokumentarac zauvijek je sačuvao nevjerojatne, ali tipične razgovore kakve smo vodili ili slušali u jeku pandemije. Zrinka Pavlić za tportal.

04.09. (09:00)

Aj, Cveta, aj Cifra

Umjesto pastira – dron: lički stočar dosjetio se inovativnog rješenja za noćnu ispašu krava

Je li moguće u današnje vrijeme na selu naći mlade visokoobrazovane ljude koji žive od stočarstva? Odgovor je – da, ali vrlo rijetko. U proizvodnju mlijeka i sira mladi Ivan Sarić iz Oklaja krenuo je s dvadesetak krava 2016., a od tada svake godine povećava stado. Danas ima stotinjak grla, od čega je 70 krava trenutno u mužnji, a proizvode 1.300 litara mlijeka dnevno. Krave na ispašu idu noću, jer po danu nema smisla zbog prevelikih vrućina koje životinje potjeraju u prvi hlad, gdje leže satima. Zbog toga ih na pašnjak puštaju nakon večernje mužnje. Nitko ih ne usmjerava, same biraju gdje žele ići, što ponekad stvara probleme. U vrijeme kada ne žele doći kući, dronom ih pronađemo i potjeramo natrag. Dron ima zvučnik koji prenosi lavež pasa i one kad to čuju jednostavno krenu prema farmi, kaže. Agroklub