23/08/2024 - Monitor.hr
23.08. (23:00)

U svijetu bez ljubavi

Fontaines D.C. – Romance: Ljubavna pastorala u kaosu distopije

U zvučnom smislu postigli su izvrstan napredak – jezgra je i dalje rock bend, ali ima dosta efektnog igranja s elektronikom koja niti u jednom trenutku ne uzima primat nad živom svirkom. Ako se treba sveobuhvatno o stilu (a treba itekako), osobni dojam je da su na „Romance“ postigli onaj zvjezdani efekt kakav su imali Oasis kad su se pojavili, tj. kako su onomad Oasis pomirili dotad sve od Beatlesa do Clasha. No sve to možda ne bi imalo previše smisla da je ciljano frenkenštajnovski rađeno, jer glavno nadahnuće upravo leži u lirici koja otvara problematiku ljubavi u vremenu u kojem divlja distopija i u kojem kao da nema mjesta za ljubav. Ravno do dna

24.08. (00:00)

Bolje da peru nego da šute

Greenhushing: Trend zbog kojega je šutnja gora od muljanja

Greenwashing ili, pojednostavnjeno, promicanje zelenog poslovanja koje to zapravo nije, napokon je u padu. Kako stoji u izvješću Transparency Index Connected Impacta i Green Sciencea, zabilježen je među samo dva posto američkih kompanija. Optimisti bi iz toga lako mogli zaključiti da su se napokon dozvale k pameti, da rade ono što doista ide planetu u prilog, ali prevarili bi se. Naime, analitičare i zelene zabrinjava što je u porastu druga novokovanica – greenhushing ili zelena šutnja, u nekim slučajevima i zataškavanje zelenih politika, a posebno njihova progresa. Lider

23.08. (23:00)

Brze i kratke

  • Svi oni koji trenutno kratkoročno iznajmljuju stanove u turističke svrhe ili su poslovne prostore prenamijenili za rentanje turistima ne moraju strahovati od Nacrta prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji je Vlada jučer uputila u saborsku proceduru. Istina, samo u dijelu koji se tiče prikupljanja potpisa 80 posto suvlasnika zgrade (tportal)
  • Josip Škorić neočekivano je u četvrtak podnio ostavku na mjesto predsjednika Uprave Hrvatskih cesta. Nahvalio ga Čačić: “Ostao je tako dugo, jer za HC treba netko tko nešto zna o tome” (Forbes)
  • Sinoć oko 23:30 dvojica 18-godišnjaka i jedan maloljetnik napali su dva radnika iz Indije u centru Zagreba, u Tkalčićevoj ulici (Index)
  • Počelo 18. izdanje koprivničkog Renesansnog festivala, na otvorenju nikad veća posjećenost (Klikaj)
  • Zagreb će ponovno postati centar atletike – za dva tjedna počinje 74. Boris Hanžeković memorijal (Green)
  • “Drugi dnevnik Pauline P.” donosi nove zgode popularne junakinje (HRT)
23.08. (22:00)

Društvene mreže umjesto akademije ili studija glume

TikTok influenceri osvajaju Hollywood

Loren Gray, influencerica s gotovo 54 milijuna pratitelja na TikToku, danas debitira u Netflix filmu “Incoming”. Ovaj potez označava značajan korak u njezinoj karijeri, ali i trend koji postaje sve izraženiji u industriji zabave. Ovaj fenomen nije nov, posebno u regionalnim okvirima gdje su influenceri već prije nekoliko godina glumili u domaćim filmovima. Međutim, ono čemu trenutno svjedočimo jest ekspanzija ovog trenda na globalnoj razini, praćena značajnim financijskim ulaganjima i očekivanim profitima.  U svijetu gdje se granice između društvenih medija i tradicionalne zabave sve više brišu, TikTok influenceri pronalaze nove načine kako iskoristiti svoju internetsku slavu za ostvarivanje uloga u mainstream medijima i sklapanje unosnih suradnji. bug

23.08. (21:00)

Nejasni signali

Direktor BMW-a: Ideja sa sintetičkim gorivima neće uspjeti, Europska komisija ide prema ukidanju dizelaša i benzinaca

Europska unija prošle godine dopustila je iznimku. Naime, od 2035. bit će zabranjena prodaja novih benzinaca i dizelaša. No izuzeta će biti vozila koja pokreću sintetička goriva. Međutim, nisu svi uvjereni da EU igra otvorenih karata. Izvršni direktor BMW-a Oliver Zipse izrazio je sumnju da, unatoč uključivanju izuzeća, Europska komisija još cilja na potpunu zabranu motora s unutarnjim sagorijevanjem. Njemačka je bila pokretačka snaga iza ove odluke Europske komisije, koja bi proizvođačima automobila omogućila da nastave prodavati svoje najprofitabilnije modele motora s unutarnjim sagorijevanjem nakon 2035. godine, no pesimizam među proizvođačima auta raste. Revija HAK

23.08. (20:00)

Ima razloga za strah, ali ne zbog onog što mislite

Postnikov: Cilj umjetne inteligencije nije mimička slika čovjeka, nego obavljanje operacija koje su po definiciji izvan ljudskog dosega

Jesmo li napokon dosegli točku tehnološkog singulariteta, onaj trenutak u kojem se strojevi nepovratno otimaju nadzoru čovjeka? Je li Stephen Hawking bio u pravu kada nas je upozoravao da bi “potpuni razvoj umjetne inteligencije mogao označiti kraj ljudske vrste”? Ili, ukratko: ako nismo stvorili boga, jesmo li upravo prizvali vraga?

Danas, jedva dvadesetak mjeseci kasnije, taj frontalni sudar s budućnosti izgleda kao stvar davne prošlosti. Umjetna inteligencija povukla se s dramatičnih naslovnica i pretvorila u neprimjetnu scenografiju svakodnevice: više ne prijeti smakom svijeta, nego korektno prevodi stručne tekstove, štanca napadno kolorirane ilustracije i piše srednjoškolske zadaće. Problemi koje donosi, ispostavilo se, tek su nastavak onih odranije poznatih.

Stav da današnja umjetna inteligencija, ma koliko nas njeni outputi fascinirali, ne može ni približno parirati ljudskom umu zaoštrio je među ostalima Noam Chomsky u članku “Lažno obećanje ChatGPT-ja” koji je početkom prošle godine napisao zajedno s profesorom lingvistike Ianom Robertsom i filozofom Jeffreyem Watumullom, objavivši ga u New York Timesu. Dok je oduševljenje najpopularnijim među chatbotima još bilo na vrhuncima, autorski trojac dosljedno je demistificirao njegove domete. No, to je sve preusko gledanje na mogućnosti strojnog učenja, čiji cilj uopće nije oponašanje čovjeka, kaže Boris Postnikov za Novosti.

23.08. (19:15)

Počivao u miru

Umro je Predrag Fred Matić

Hrvatski europarlametarac Predrag Fred Matić danas je preminuo u 63. godini života, potvrđeno je Jutarnjem listu. Matić je bio hrvatski branitelj, bivši ministar branitelja, zastupnik u Hrvatskom saboru i u Europskom parlamentu. Matić je prije desetak dana završio u bolnici zbog komplikacija vezanih uz žuč. Rođen je 2. lipnja 1962. godine u Požegi. Osnovnu i srednju školu završava u Vukovaru, a studij na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Za svoje junaštvo i zasluge u obrani Domovine odlikovan je s devet najviših državnih odlikovanja i medalja te više pohvala i nagrada. Jutarnji

23.08. (19:00)

To nisam ja, to je moja trauma

Rasprava na Forumu: Zašto su muškarci emotivno nedostupni?

Ovdje pričam o muškarcima koji u startu kažu da nisu za veze, brak, hladni su i nedostupni. I imaju potrebu mijenjati žene kao čarape, nijedna im nije dovoljno dobra da bi se otključali. I neće se otključati dok su živi koliko god neka žena truda uložila – kaže jedna forumašica na zanimljivoj temi. Moje nepopularno mišljenje – kada muškarac postane ženi previše dostupan, kada ona zna da ga ima – tada joj prestane biti zanimljiv. Njezin “projekt” je gotov i vrijeme je da krene dalje – kaže u odgovoru jedan od muških korisnika. Je li to rezultat traume ili se jednostavno radi o ljubavnim igricama osvajanja vječnih solera, pogledajte što kaže još sugovornika na Usamljenim srcima.

23.08. (18:00)

Tko može, može

Stručnjaci se slažu: Kupnja stana bolji je izbor nego biti podstanar

Euribor pada, što će dovesti do povoljnijih uvjeta kredita, ali i rasta cijena nekretnina. Tržište nekretnina ima veliki utjecaj na gospodarstvo. Plaćanjem poreza pri kupoprodaji, a trebalo bi i od iznajmljivanja, puni se državni proračun i stvaraju mogućnosti za nova ulaganja. Upućeni kažu da je sada idealno vrijeme za početak pregovora oko kupnje stana, ali i za institucije da se posvete toj grani gospodarstva. Cijene rastu, sporije nego u prethodnom razdoblju, ali raste i ponuda. Ako namjeravate živjeti u tom stanu, ako ste kreditno sposobni i imate novca da sudjelujete u dobivanju kredita, isplati vam se kupiti stan – ističu stručnjaci, nadodavši kako je to dugoročno ulaganje i bolje od davanja određenih zakupa na mjesečnoj razini. Poslovni

23.08. (17:00)

Brze i kratke

  • Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić Ćipe oglasio se u N1 studiju o optužbama da je izvlačio novac iz Centra dr. Ivan Šreter, a za što ga je prijavio Marko Radić, brat Marija Radića: Financira se donacijama, najviše mojih prijatelja koji su vjerovali u tu priču. Centar je surađivao sa šeficom DORH-a, s krim-policijom, ali i sa SOA-om
  • Kandidaturama Ranka Ostojića i Miranda Mrsića pokušava se spriječiti pobjeda Sanje Major, kažu izvori iz SDP-a Nacionalu, pogledajte raspravu na Forumu
  • Do početka novog tjedna ponovno će gotovo posvuda biti vruće, ponegdje i sparno, pa će mnogima u kopnenom području odgovarati noćna svježina. Izjutra će mjestimice biti moguća magla (tportal)
  • HŽ postao hit među penzionerima! Besplatna vožnja vratila ih u mladost: “Idemo i na bazene” (N1)
  • Broj prepelica u Europi je desetkovan tijekom posljednjih nekoliko desetljeća zbog gubitka staništa i ilegalnog ubijanja na Balkanu i Mediteranu, na području Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije i Albanije strada ih najmanje 160.000 godišnje (Klikaj)
  • U inovativnom projektu u pustinji Takla-Makán, Kina je na polju od 400 hektara uspjela uzgojiti pšenicu u ekstremnim pustinjskim uvjetima, što predstavlja značajan napredak u prilagodbi ekstremnim uvjetima i poboljšanju poljoprivredne proizvodnje (Agroklub)
23.08. (16:00)

Dođe ti na isto

Klijenti banaka koji nisu ugovorili prijelaz s prešutnog na dopušteno prekoračenje imaju pravo na otplatu tog duga u 12 rata, ali to neće biti beskamatno

Kako je nedavno objavila Hrvatska narodna banka (HNB), do 1. srpnja nešto više od milijun građana ugovorilo dopušteno prekoračenje, a što je 58 posto od ukupno 1,75 milijuna poslanih ponuda za prelazak s prešutno prihvaćenog na dopušteno prekoračenje. Na upit o razlozima, odnosno je li se gotovo 750 tisuća građana jednostavno oglušilo na poziv banaka ili su u pitanju neki drugi razlozi, poput nedovoljne kreditne sposobnosti, iz HNB-a su pojasnili kako je ponuđeni iznos dopuštenog prekoračenja bio identičan prethodno odobrenom prešutno prihvaćenom prekoračenju. Neke banke omogućuju otplatu na način da se dugovanje po prekoračenju podmiri kreditom, dok druge jednostavno ovu postupnu otplatu provode kao dodatnu funkcionalnost prekoračenja. Bez obzira na razlike u tehničkoj provedbi postupne otplate, za potrošače nema razlike jer se ne naplaćuju nikakvi dodatni troškovi – ističu u HNB-u. Lider

23.08. (15:00)

Još ako ne uzmete u obzir najamninu u zadnjih 15 godina...

Grad Zagreb kupuje 1300 stanova u naselju Novi Jelkovec za 169 eura – od ZG Holdinga

Riječ je o socijalnim stanovima različitih kvadratura izgrađenima oko 2008. godine, a Grad Zagreb uzeo ih je u najam na rok od 15 godina uz mjesečnu najamninu u visini od 9.354.050,29 kuna uvećano za PDV, dok se Zagrebački holding obvezao istekom najma i podmirenjem svih mjesečnih naknada prodati stanove Gradu Zagrebu za kunu po stanu. Preračunato u eure, to iznosi 0,13 eura po stanu, odnosno ukupno 169 eura, što je iznos koji čini ostatak kupoprodajne cijene obuhvaćene kroz mjesečne naknade. tportal

23.08. (14:00)

Lova do krova

Turizam koji se temelji na rastu u svim aspektima i u svim regijama zemlje, ogromnom stopom i u potpunom raskoraku sa svim drugim pokazateljima u državi, ne može biti održiv

Sažetak  114 stranica Plana razvoja: hrvatski turizam mora prestati težiti masovnosti i usredotočiti se na „kvalitetu“ i „održivost“. Da to postignemo, Hrvatska mora poticati 1) turizam cijele godine, 2) u svim županijama, 3) poticanjem svih vrsta turizma, od gradskog preko eno-gastronomskog, seoskog, nautičkog, sportskog, rekreativnog, kulturnog, poslovnog, pa sve do turizma na rijekama i jezerima… Turistička strategija kojoj je glavna ideja da će se turizam intenzivirati u svim dijelovima zemlje – da će regije bez turizma turizam razviti, regije koje već grcaju u turizmu će tu ponudu dodatno pojačati, a posvuda će se graditi hoteli – je, iz perspektive zaštite prirodnih i društvenih vrijednosti, potpuno luda. Usprkos lijepoj viziji, jedini cilj ove strategije je rast, rast i rast.

Svaka dubiozna strategija, napisana bilo gdje na svijetu, ima istu odliku, a to je da vizija, ciljevi i pokazatelji uspjeha nemaju jedni s drugima veze. Odnosno, da se na jednoj stranici nudi ambiciozna, napredna vizija za društvo, a na drugoj stranici, kao nekim čudom, tu ćemo viziju ostvariti štetnim, lošim projektima koji zastupaju pojedinačne interese umjesto općeg dobra… Kažu na Art Kvart

23.08. (13:00)

Neofen u pripravnosti za nas mislioce

Od previše razmišljanja doista boli glava

Novi pregled velikog broja istraživanja potvrđuje da je istinit osjećaj koji su mnogi imali kad su pokušavali riješiti matematički problem, odvagati prednosti i nedostatke neke odluke ili dokučiti što se zapravo dogodilo u kakvom kompliciranom filmu o putovanju kroz vrijeme. Istraživači nizozemskog Sveučilišta Radboud kažu da rezultati njihove meta-studije, objavljene u časopisu Psychological Bulletin nude snažne dokaze da čak i kad odlučimo raditi nešto mentalno naporno, to ne činimo zato što smatramo da je sam napor ugodan. Rezultati meta-studije poklapaju se s ranijim istraživanjima koja su pokazala da teški mentalni zadaci mogu uzrokovati svojevrsno istjecanje opterećenje (brain drain), a da intenzivna koncentracija tijekom dugog razdoblja može čak dovesti do razvoja toksičnosti u mozgu. Bug

23.08. (12:00)

Voze se mliječnim stazama

U Francuskoj ceste polijevaju vapnenačkim mlijekom kako bi ih zaštitili od vrućina

Zbog toga su ceste bijele, ali vlasti tvrde da nisu klizavije, ovaj premaz ne smanjuje sigurnost. Vapneno mlijeko sastoji se od ugašenog vapna i vode. Njegova bijela boja učinkovito odbija sunčevo zračenje. U ljetnom razdoblju obloga ceste koja je njime prekrivena može imati 10 do 15 stupnjeva nižu temperaturu od netretiranog kolnika. Učinkovitost ovog sloja traje nešto više od tjedan dana ako ne pada kiša. Revija HAK

23.08. (11:00)

Brze i kratke

  • Nakon ukrajinskog napada u četvrtak na trajekt prepun goriva u ruskoj luci Kavkaz, u južnoj oblasti Krasnodar, izbio je požar, Putin sazvao sastanak zbog Kurska (tportal), Rusi prodiru u grad Pokrovsk, gdje se trenutno vode najžešće borbe, građani pozvani na evakuaciju (Index)
  • Raos o raskolu u DP-u: Mislim da je odmah bilo jasno da oni ne mogu ostati kompaktni (N1)
  • Puljak: Ako su bolovanja u Čistoći lažna, radnici će dobiti otkaz (Nacional)
  • Vir je turistički rekorder s kućama na cesti, bez pitke vode i javne rasvjete (Index)
  • U poslijepodnevnim satima četvrtka izbio je požar kraj Save, u nekadašnjem noćnom klubu, brodu Brazil (Nacional)
23.08. (10:00)

Samo dugoročno

Vlada staje na kraj apartmanizaciji i izmjenama Zakona o upravljanju zgradama pokušava ograničiti kratkoročni najam, posebno za turiste i strane radnike

Trenutno postoji više od 900.000 stanova koji to i nisu. Prema podacima DZS-a i HEP-a, praznih je stanova 565.000. U kratkoročnom je najmu, do 30 dana, 231.000 stanova, 112.000 je prenamijenjeno u poslovnu svrhu. Ukratko: 40 posto stanova u Hrvatskoj ne koristi se za stanovanje. Ne profitira turizam, ne profitira stambena zajednica, ali profitiraju vlasnici stanova. Ovim zakonom definira se najam stranim radnicima kojih je u prostoru više od četiri, a da nisu u srodstvu. Također, to neće ići bez suglasnosti 80 posto suvlasnika. Zakon definira i formiranje zajednica stanara koje će imati vlastiti OIB, povećava obveze i odgovornost upravitelja i predstavnika suvlasnika, ali i uvodi dugo očekivanu mjeru sufinanciranja dizala. N1

23.08. (09:00)

Puževim korakom, ali bitno da se misli na to

Prikupljanje otpada trenutnim sistemom nije održivo, otpad bismo trebali pretvoriti u energiju

Odlaganje otpada na određenom prostoru stara je metoda koja je funkcionirala desetljećima, jer je bilo manje stanovnika i nije bilo enormnih potrošačkih potreba kao danas. Jednostavno je neizvedivo nastaviti na jednak način. Suradnja građana i političara u prikupljanju i zbrinjavanju našeg zajedničkog otpada put je kojim bismo trebali ići. Naš sustav gospodarenja otpadom je takav da mi nešto razvrstavamo, prikupimo papir, plastiku, biootpad itd. Papir nekome prodamo, za plastiku moramo platiti nekome da je uzme i to raste iz mjeseca u mjesec. Što više plastike odvojimo, nama je skuplje. A onda je damo nekome da je makne što dalje od naših očiju. Mi si svi lažemo da nešto razvrstavamo, koristimo, a u biti nije tako. Na terenu se susrećemo sa svakodnevnim teškoćama, ne samo tehnološkim, već i sociološkim. Sustav koji danas imamo u konačnici bez energana sigurno neće funkcionirati. Veseli me vidjeti da su danas svi okrenuli priču i susreli se s realnošću da otpad moramo pretvoriti u energiju. Ako to uistinu uspijemo napraviti onda imamo šanse postići taj cilj odvajanja od 10 posto, ali u RH trebamo sagraditi energane – kaže Ivica Puljak, fizičar i gradonačelnik Splita, koji je bio jedan od sugovornika na zanimljivom panelu za Zgradonačelnik.