15/08/2024 - Monitor.hr
15.08. (23:00)

Bolje, brže, jače (evo sad će)

Kineska tvrtka tvrdi da je proizvela najbrže punjive baterije za električne automobile

Iz tvrtke kažu da se njihove nadograđene baterije mogu napuniti od 10 posto do 80 posto kapaciteta u 10 i pol minuta pomoću svojih ultrabrzih stanica za punjenje, objavio je BBC.  +Usporedbe radi, Tesla kaže da punjenje od 15 minuta omogućuje njihovom Modelu 3 da prijeđe 175 milja (282 km), malo manje od polovice punog dometa automobila. Zeekrova limuzina 2025 007, koja će biti dostupna od sljedećeg tjedna, bit će prvo vozilo koje će imati tu novu bateriju. Baterija radi dobro čak i po hladnom vremenu puneći se od 10 posto do 80 posto svog kapaciteta za manje od pola sata na temperaturama nižim od -10 celzijevih stupnjeva, također je rekla tvrtka. Lider

16.08. (00:00)

Kome nije dosta Osmog putnika (ali ne onog gdje je bio Gibonni)

Marjanović o novom Alienu: Romulus – Nema muda, ali zabavlja

Jedinica je imala snagu koja proizlazi iz originalne ideje snimanja klasičnog svemirskog SF B-horora, ali s vrhunskom glumačkom postavom i kreativnim timom koji je u igru ušao naoružan neiskorištenim idejama koje su skupljali za nerealiziranu megalomansku verziju Dine Alejandra Jodorowskog. Osim toga, imali su nikad viđeno Gigerovo čudovište, koje su vješto dozirali i tretirali poput morskog psa u Spielbergovim Raljama. Cameron je pak osmislio nastavak svih nastavaka jer pametno je zaključio da element iznenađenja nakon jedinice više ne postoji. Svi filmovi nakon toga bili su borba s vjetrenjačama (i čelnicima studija). I upravo je zato Alvarez od samog početka odlučio pametno zaobići trojku i četvorku i svoj film smjestio u period između jedinice i dvojke. Romulus je predivno snimljen film koji fantastično evocira vibru osamdesetih bez preizražene želje da bude “retro”. I zapravo sve savršeno funkcionira do određenog trenutka. Hrvoje Marjanović za Index. Forum

15.08. (23:00)

S rudama privlačna mlada

Litij u Srbiji – ili s EU ili s Kinom

Projekt Jadar očito više nije samo srpski i Rio Tintov. Navukao je europsko odijelo koje su skrojili njemački krojači. Među njima i oni iz Zelene stranke, ali i iz njemačke autoindustrije koja bi trebala srpsko stanovništvo uključiti u “lanac stvaranja vrijednosti”. I priča o srpskim prosvjedima protiv litija u njemačkim i dijelu europskih medija, pogotovo onima koji su subvencionirani, počela se mijenjati i više se ne svodi samo na sukob pobunjenih građana i “autokratskog Vučićevog režima”. Sve više medijskog prostora dobijaju argumenti njemačkih i europskih zagovornika eksploatacije litija. Prije svega prenose se izjave stručnjaka koji tvrde da će iskopavanje litija u Europi, pa i u Srbiji, biti “zelenije” nego što je sada slučaj bilo gdje u svijetu.

Državna tajnica njemačkog ministarstva gospodarstva Franziska Brantner podržala je eksploataciju litija u Srbiji u suradnji s EU, ali primjenu ekoloških standarda za koje je, pak, odgovorna Srbija. Ta je njemačka stranka svojedobno podržavala prosvjede protiv rudarenja litija i pomagala pokret „Kreni pokreni“ koji je na tome nastao. Novosti

15.08. (22:00)

Budget friendly ekipa

Film Frka: ‘Divlja noć‘ na hrvatski način

Uz nesvakidašnju urbanu lokaciju, ”Frka” je i jedan od rijetkih hrvatskih filmova koji se odvijaju tijekom jedne noći, praktički u realnom vremenu, a spada i u raritetna generacijska ostvarenja kad je u pitanju domaća kinematografija. Istina, ”Frka” na trenuke djeluje amaterski, nerijetko i zbog glume većeg dijela ekipe. No, Jelić polako sazrijeva i napreduje kao filmaš, stiliziraniji je i razigraniji. Proračun ”Frke” je iznosio devet tisuća eura, znatno više od 9199 kuna, koliko je koštao ”Zagrebački ekvinocij”, ali to je još uvijek niskobudžetni (studentski) film i Jeliću treba aplaudirati što je izvukao priličan maksimum iz oskudnih, minimalnih uvjeta. Marko Njegić za Jutarnji

15.08. (21:00)

Ima jedna duga cesta...

Možete li na prvi pogled reći koja se cesta razlikuje od druge dvije? Odgovor nije tako jednostavan kao što se čini

Iluziju, prikladno nazvanu “zavoj na cesti”, stvorili su istraživači sa Sveučilišta Rice u Teksasu, doktorandica Kimberly D. Orsten i profesor psihologije James R. Pomerantz, a 2014. zauzela je treće mjesto u natjecanju za najbolju iluziju godine. Slika je dizajnirana da vas zbuni; kažu da samo oni s visokim IQ-om razumiju koji je “put” drugačiji od druga dva. Na prvi pogled sva tri izgledaju isto, ali nisu, piše citymagazine. N1

15.08. (20:00)

Brze i kratke

  • Zagrebački nadbiskup Kutleša: Teorije koje pod krilaticom jednakosti brišu sve razlike bijeg su od Boga (tportal)
  • Profesor s Prometnog fakulteta: Biciklističke staze kod HNK u Zagrebu su dobro napravljene (N1)
  • Aktivisti protiv devastacije Une: Ne odustajemo dok buldožer ne ode (Novosti)
  • Teologinja Anna Maria Gruenfelder: “Crkva bi klečavce trebala uputiti da rade nešto korisno” (N1)
  • Rijeka, Hajduk i Osijek nastavljaju danas svoj put kroz kvalifikacije za europska natjecanja. Rijeka u Švedskoj igra uzvrat 3. pretkola Europske lige protiv Elfsborga, dok Hajduk i Osijek očekuju uzvrati u 3. pretkolu Konferencijske lige. Hajduk dočekuje Ružomberok, dok Osijek gostuje kod Zire (Index)
15.08. (19:00)

Bijeli da podsjećaju na snijeg

Krovovi budućnosti: Reflektiraju sunčevu svjetlost, smanjuju apsorpciju topline i štede energiju

Jedna od ključnih mjera u strategijama brobe protiv urbanih toplinsih otoka je upotreba materijala s visokim indeksom solarne refleksije (SRI), koji reflektiraju sunčevu svjetlost i smanjuju apsorpciju topline. Inovativni Wienerberger Tondach Veneton 11 crijep u bijeloj boji nudi upravo takvo rješenje, smanjujući zagrijavanje i potrebu za hlađenjem unutarnjih prostora, čime se smanjuju troškovi za hlađenje i emisija stakleničkih plinova. Green

15.08. (18:00)

Crna kronika našeg društva

Lovrić: Plenkovićeva puzajuća normalizacija ustašluka

Naravno da Hrvatska nije ustaška zemlja. Nije to ni po svojoj konstitucionalnoj samodefiniciji ni po vrijednosnom raspoloženju svojih građana. Ali činjenica je da ima problema s filoustaškim incidentima i s njihovom neugodnom eskalacijom. Hrvatska se tih tereta mora riješiti radi sebe i vlastite budućnosti. Tjedan ustašluka u Imotskom, gdje su u dva navrata, na dva koncerta, s notornim Markom Perkovićem Thompsonom u glavnoj ulozi, tisuće uglavnom mladih ljudi paradirale u crnom i pjesmom slavile ustaške zločince, ozbiljan je razlog za alarm. Tako masovnog defilea povijesnih mrakova i otvorene ustaške rekonkviste nije bilo ni u konfuznim i ratnim devedesetima. Djeca se kite ustaškim ZDS-om, pozdravom pod kojim je Nezavisna Država Hrvatska provodila rasne zakone i po svojim logorima smrti likvidirala desetke tisuća ljudi. Zborno urlaju pjesme koje se referiraju na zloglasnu Crnu legiju. Naravno da se sva ta crnokošuljaški kostimirana omladina ne može smatrati ustaškom. Većina samo pojma nema pod koje se barjake stavila. Predsjednik Tuđman nije imao dilema oko HOS-a, a rezolutan je bio i Sanader. Ni Andrej Plenković ne misli drugačije, ali je kalkulant i kukavica. Jelena Lovrić za Nacional

15.08. (17:00)

Nekad su svirali punk

Prljavo kazalište – Televizori: Pankerski korijeni budućih estradnih prvaka

Prije četrdeset i šest godina, točnije u vrijeme kada se ovo izdanje prvi puta našlo na policama dućana, Prljavo kazalište bilo je ‘the real deal’. Dolazili su, poput mnogih velikih punk bendova, iz periferije, mahnitom energijom i kaotičnim nastupima nadoknađivali sviračke nedostatke, a u Jaji (Jasenku Houri), tada još tinejdžeru, imali su i vrlo darovitog skladatelja. Priča o Prljavom kazalištu podijeljena je na dva razdoblja (odnedavno i na dva istoimena benda) koji jedan s drugim imaju jako malo dodirnih točaka. S Davorinom Bogovićem za mikrofonom tako su bili i golobradi pankeri i ska pioniri, no već na zadnjoj ploči koju je otpjevao, naglašeno popističnoj “Korak od sna“, postalo je bolno očito da će biznis i želja da se živi od svirke uskoro otpuhati i posljednje ostatke nekadašnjeg bunta i uličnog kredibiliteta. Ravno do dna

15.08. (16:00)

Brze i kratke

  • Na pomolu nova drama u Kremlju: Vladimir Putin vjeruje sve užem broju ljudi, a sve ih je manje u vojnim i sigurnosnim strukturama pa se okreće i bivšem tjelohranitelju (Jutarnji)
  • Najveća marijanska svetišta u Hrvatskoj: Na Veliku Gospu pokrene se rijeka hodočasnika u Mariji Bistrici, Trsatu, Sinju, Aljmašu, Remetama, Molvama, Vrpolju… (Večernji)
  • Visokotlačni spremnik vodika u stražnjem dijelu Toyote Mirai praktički je neprobojan. Osim ako ga, poput Ukrajinaca, ne obložite sa svih strana plastičnim eksplozivom – stvorili moćnu vodikovu bombu (Revija HAK)
  • Više je potresa u četvrtak ujutro zatreslo poluotok Pelješac na jugu Hrvatske, slabih su magnituda, oko 2,2 (tportal)
  • Otkriven prvi dio selekcije za EU Oscar nominacije: jedan film je manjinska hrvatska produkcija, a dva igraju u kinima (Slobodna)
  • Kulturna događanja u najavi i u tijeku (Kulturpunkt)
15.08. (15:00)

Neki se odgovori nameću sami od sebe

Vučetić: Što je gore, pedofilija ili otvaranje Olimpijskih igara?

Halabuka koja se digla oko otvaranja Olimpijskih igara, pokazatelj je, po mome sudu, nepoznavanja što kršćanstvo jest, a ono je, prije svega, religija ljubavi i oprosta, a ne gnjeva i povrijeđenosti. Kršćanstvo nije ugroženo kada netko napada ili ironizira kršćanski nauk, skup vjerskih istina ili manifestaciju u kulturi, jer ništa od toga ne iscrpljuje smisao kršćanstva. Taj smisao se ostvaruje izvan i iznad kršćanstva. On, uostalom, dokida kršćanstvo kao vremenitu stvarnost. Tko je to bio ugrožen zbog svečanosti otvaranja Olimpijskih igara? Nitko. Tko je bio ugrožen od Pavelićevog režima kojega je tako zdušno pozdravio Alojzije Stepinac? Mnogi. Nekima od njih je pomagao i sam Stepinac da sačuvaju živu glavu, i to je njegova pozitivna uloga, ali ga to nije spriječilo da tzv. NDH i dalje promatra kao izraz plemenite želje hrvatskog naroda da živi u vlastitoj državi. Marko Vučetić za Autograf.

15.08. (14:00)

Ribanje i ribarsko prigovaranje

Nacional: U ribljem restoranu pekli janjetinu iznad kluba iako nisu imali minimalne tehničke uvjete, puštali i glazbu

Prije no što ga je i fizički napao, vlasnik kluba Carpe Diem Josip Ćurković Ćos u tri je navrata dolazio na terasu Garifula i vidno uznemiren glasno upozoravao Ivana Gospodnetića. I to, prema tvrdnjama svjedoka iz Hvara, zbog toga što smatra da ovaj svoje poslovanje širi bez adekvatnih uvjeta i ometa njegov posao, a sve zahvaljujući dobrim vezama s gradskim vlastima. Sukob između Gospodnetića i Ćurkovića počeo je ranije, i to zato što je Gospodnetić nedavno uz prešutnu suglasnost gradskih vlasti svoje poslovanje počeo na druge segmente širiti bez potrebnih uvjeta i bez suglasnosti drugih suvlasnika prostora. Vlasnik kluba tri puta je išao moliti u Gariful da smanje muziku jer je bila toliko glasna da je ometala rad Carpe Diema, koji ima limit za glasnoću glazbe. A Gariful je montirao zvučnike i gore i dolje, a registriran je kao riblji restoran, a ne noćni klub. Nacional

15.08. (13:00)

CARNet moj dobar drugar

Vreba sve više lažnih online trgovaca. Inspektorat ne može puno, ali sami ih možete lako otkriti

U posljednje vrijeme otkriveno je više od 6000 lažnih internetskih trgovina kojima je cilj krađa osobnih podataka. CARNet putem svoga odjela Nacionalni CERT, čiji je osnovni zadatak očuvanje kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj, ima besplatan servis iffy.cert.hr. Ondje se upisivanjem web-adrese ili naziva internetske trgovine u nekoliko sekundi može provjeriti je li ona lažna ili pouzdana. N1

15.08. (12:00)

I dalje smo u Drugom svjetskom ratu, ali ovaj put bez partizana...

Picula: Zašto se u Hrvatskoj i dalje vodi Drugi svjetski rat? Zato jer se itekako isplati

I dok i vladajući HDZ i oporbeni SDP osuđuju izvikivanje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ te isticanje ustaških simbola što je popratilo nedavni koncert Marka Perkovića Thompsona u Imotskom, politiku i društvo u Hrvatskoj i dalje opterećuje nasljeđe Drugog svjetskog rata. Nerazmrsiv čvor neznanja, manipulirnja i nezamjeranja neprestance će dolaziti na naplatu političarima…

Ono što se moglo čuti u Imotskom, ali i ono što se može čuti drugdje u različitim (ne)prilikama, posljedica je sada već višedesetljetne nebrige vlasti, uglavnom one HDZ-ovske koja je u Hrvatskoj od 1990. do danas gotovo konstanta, kada je riječ o ustavnoj obvezi promicanja antifašističkog konteksta nastanka Republike Hrvatske (iako je sam Tuđman bio protiv toga). Hrvatsku je i 1991. napao jedan modalitet fašizma, odnosno velikodržavlje s velikosrpskom idejom prekrajanja granica sukladno etničkom ekskluzivitetu te brutalnom etničkom čišćenju kao njegovoj operacionalizaciji. Boško Picula za tportal.

15.08. (11:00)

Brze i kratke

  • Inženjer brodogradnje o Butkoviću i šefu Jadrolinije: Ovo je već kriminalni nemar, trajekt Lastovo morao je ići na remont još danima prije nesreće (Index), rampa je bila neispravna, a neslužbeno se doznaje kako su stradali bili ispod nje zbog brtve koja je propuštala more (Jutarnji)
  • Kakav odgovor sprema Putin? “Ići će na “all in”, Rusima mrtvi ništa ne znače” (N1)
  • Milanović: Imigracije su najveći izazov s kojim se Hrvatska suočava (HRT)
  • Avon, jedna od najpoznatijih marki kozmetike na svijetu, zatražio je bankrot. To još uvijek ne znači da tvrtka prestaje s poslovanjem, ali je korak prema potpunom gašenju (Index)
  • Kralj Europe; Modrić osvojio Superkup i postao najtrofejniji igrač Real Madrida, pobijedili Atalantu 2:0 (tportal)
15.08. (10:00)

S dorbom rezolucijom

Google Pixel 9 zadržava kompaktnost, ali donosi važne nadogradnje u pogledu SoC-a i baterije

Najpovoljniji u cijeloj seriji, Pixel 9, stiže sa 6,3-inčnim OLED zaslonom Full HD+ rezolucije. To je za mrvicu veće od prošlogodišnjeg modela, ali je i dalje riječ o jednom kompaktnom uređaju koji će odgovarati onima koji ne vole nositi „cigle“ u svom džepu. Google je na ovom mobitelu odlučio izbaciti optički otisak prsta te se prebacio na pouzdaniji ultrasonični, a povećali su i vršnu svjetlinu na solidnih 2.700 nita.  u početnoj konfiguraciji dolazi s 12 GB RAM-a, što je u skladu s trendom kojeg slijede i ostali proizvođači, a pokazat će se korisno i kod AI zadataka. Kad je riječ o kamerama, cijela serija mobitela dobiva blago redizajnirani „vizir“ u kojem se nalaze senzori. Pixel 9 ih ima dva – 50-megapikselni Octa-PD senzor sa 8x Super-Res digitalnim zumom te 48-megapikselni ultraširoki senzor. Bug

15.08. (10:00)

Još industrija ni propala dok mi živimo...

Nije samo turizam: Industrija nije umrla, štoviše, agilno se i prilično dobro trasformira, kažu ekonomski analitičari

Dok u javnosti traje bitka oko turističkih brojki i o tome je li sezona podbacila ili ćemo probiti još jedan rekord, industrija iza medijskih kulisa grabi naprijed. Sjajni rezultati Končara svakako su ulovili tračak svjetla pozornice, no jedna lasta ne čini proljeće. Nasuprot raširenom uvjerenju u Hrvatskoj ima industrije, kaže Velimir Šonje, prilično je diverzificirana i – raste. Pritom je, kaže, kao i prerađivačke industrije u drugim zemljama, suočena s problemom prilagodbe fundamentalnoj industrijskoj transformaciji, no industrija hvata korak i s tom činjenicom. Najveći porast broja radnika bilježimo u industriji pića, u grupi djelatnosti proizvodnja motora, strojeva, peći i alata lani je ostvaren najveći rast ukupnih prihoda, a u proizvodnji električne opreme u 2023. je ostvaren najveći rast neto marže profita. Lider

15.08. (09:00)

Go Ukraine!

Ofenziva na Kursk mogla bi u konačnici biti dio priprema Ukrajine za budući mirovni proces

Prvi put nakon Drugog svjetskog rata Rusiju je napala strana vojska. Ova ambiciozna operacija mjesecima je pripremana u velikoj tajnosti. Ukrajina je uspjela uhvatiti Ruse potpuno nespremne, a ukrajinske snage napredovale su desetke kilometara u Kursku oblast tijekom prvih dana akcije. Najočitija namjera Ukrajine vjerojatno je ublažiti vojni pritisak na jugu i istoku zemlje, gdje Rusija polako, ali postojano napreduje posljednjih mjeseci. U psihološkom smislu vraćanje rata u Rusiju omogućilo je Ukrajini da zada snažan udarac moralu neprijatelja. Napredovanje ukrajinske vojske u Kurskoj oblasti širi paniku u cijeloj regiji i potkopava Putina, koji očajnički pokušava spriječiti da rat protiv Ukrajine poremeti svakodnevni život običnih Rusa. Index