13/08/2024 - Monitor.hr
13.08. (23:00)

Napokon horori s dobrom radnjom i bez jeftinih trikova

Horor-trilogija “X” izvrće žanrovska očekivanja te istražuje neizvjesne ishode preživljavanja

Nedavno okončana horor-trilogija X (2022-2024) u režiji Tia Westa, svojoj protagonistkinji Maxine (Mia Goth) daje glumačku slavu za kojom je žudila. U ulozi Veronice, plavokose kućanice iz 1950-ih, Maxine stiže na filmski set. Slasher kapitalizira na objektifikaciji ženskih tijela, ali kažnjava seksulno aktivne žene. X čuvare morala, Pearl i Howarda, prikazuje kao licemjerne sadiste. Film za posljednju djevojku bira Maxine – nju ne spašavaju vrline, nego čvrsta vjera u vlastitu iznimnost i budući zvjezdani status. Pearl, horor stiliziran u vodviljskoj maniri ranih filmova, priča je o osujećenim ambicijama i neusustavljenim apetitima čudovišta sazdanog od svojih okolnosti. Šest godina nakon što je preživjela Pearlinu smrtonosnu zavist, Maxine zatičemo kao holivudsku plavušu za volanom kabrioleta, s pištoljem u torbici i  ubojitim agentomMaXXXine, posljednji dio trilogije, prati njezina nastojanja da promijeni žanr te se iz porno glumice preobrazi u mainstream zvijezdu.

Horori, filmovi koji, unatoč cenzuri i progonima iz glavne kulturalne struje, opstaju, često su ustvari optimistične priče o opstanku – čak i likovi čija se crijeva vuku po podu žele još jedan okršaj i još jedan nastavak. I svojim najispraznijim inačicama, horor je žanr koji poručuje da se sve da preživjeti. Trilogija X istražuje neizvjesne ishode preživljavanja, kritizira holivudsku filmsku mašineriju i podcrtava teret bivanja posljednjom djevojkom. Došavši do slave preko trupala, Maxine ne zna hoće li je u nastavku dočekati još jedan herojski podvig ili ponavljanje Pearline uloge čudovišta. Kulturpunkt

14.08. (00:00)

Ne dajte da vas muljaju, studenti

Što učiniti kada poslodavac ne želi isplatiti plaću studentu?

Pita se forumaš na temi na podforumu Posao i karijera. Imam ugovor koji je obračunat i račun je poslodavcu dostavljen međutim poslodavac izmišlja toplu vodu i odugovlači uplatu. Danas je dospijeće ali čini mi se da niš od toga. Izgovori su u stilu da ako je račun dostavljen elektroničkim putem da mu treba elektronički potpis a ukoliko SC nema tu mogućnost, da mu račun dostave poštom – primjećuje muljanje autor teme. U odgovoru su mu objasnili kako je ta stavka definirana Zakonom o obavljanju studentskih poslova. Studentski servis kao “posrednik ima obvezu i pravo zastupati izvođača u potraživanju naknade i poduzeti sve pravne radnje da se račun naplati”. Tako piše u zakonu, no nije poznato koliko je u praksi bilo slučajeva prisilne naplate.

13.08. (23:00)

Brze i kratke

  • Osam dana prije nesreće u Malom Lošinju Sindikat pomoraca Hrvatske poslao je ministru Butkoviću pismo u kojem upozoravaju na loše stanje u Jadroliniji. U pismu se žale na “nakaradni sustav obračuna plaća”, nepoštivanje Kolektivnog ugovora, a ističu i problem s diskriminacijom, nepotizmom i favoriziranjem… “Neiskusna kupovina nesigurnih i starih brodova i upitna kvaliteta rukovodećeg kadra” jedan je od problema koji se navodi (Index)
  • Šef ukrajinske vojske: Zauzeli smo 74 naselja u Rusiji, kažu da kontroliraju oko 1000 četvornih kilometara regije Kursk, Rusija je povukla dio snage iz južne Ukrajine i vratila ih natrag na svoj teritorij, što je bio jedan od ciljeva upada u Rusiju (Index)
  • Ogroman jaz između mirovina – u jednu saborsku stanu tri i pol prosječne. “To je na Plenkovićevu sramotu” (N1)
  • Ivan Perišić i službeno odlazi iz Hajduka, pitanje je hoće li biti transfera ili će doći do sporazumnog raskida (Nacional)
  • Željko Sopić iznenada dobio otkaz u NK Rijeka nakon dvije prvenstvene utakmice i tri europske, u kojima je bio neporažen, novi će trener biti Radomir Đalović, Sopić komentirao otkaz: To je privatan klub, kad netko plaća svojim novcem oni može kako hoće (Index)
  • Europa okrenula leđa Ukrajini: Više nitko ne koristi njihova golema skladišta plina (tportal)
  • ZET uvodi izmjene u prometu za vrijeme Velike Gospe, evo detalja (N1)
13.08. (22:00)

Ipak nisam astronaut

Istraživanje: Tek 17 posto Hrvata radi posao o kojem su maštali kao djeca

Među najčešće spomenutim zanimanjima u istraživanju stranice MojPosao nalaze se ona iz područja obrazovanja, socijalne skrbi i IT-a, odnosno radni terapeuti, učitelji, fizioterapeuti i programeri. S druge strane, nešto više od polovice ispitanika priznaje da nisu uspjeli ostvariti dječje snove te im je krivo zbog toga. Nekima su roditelji ‘preusmjerili‘ karijeru prema nečemu što ispitanici nisu željeli niti su za to imali potrebne kompetencije, dok su drugi odustajali tijekom vremena, navodeći nepovoljne okolnosti i okruženje kao prepreke za ostvarenje svojih snova. Čak 23 posto onih koji ne rade posao o kojem su maštali smatraju da je to zapravo pozitivna stvar. Lider

13.08. (20:00)

Nekad su plaže možda bile praznije, ali su nam srca bila punija

Jergović: Turizam sudnjeg dana

Turizam, onako kako ga se u Hrvatskoj zamišlja u proteklih dvadesetak godina, mogao bi se nazvati legalnim oblikom organizirane pljačke. Prije pedeset i pet godina, dokle moje sjećanje živo seže, turizam je bio nešto drugo. U koncepciji zimmer-frei turizma naplaćivalo se samo ono što se i prodavalo. Dakle, sobe sa zahodom i kupaonicom, koje se danas nazivaju apartmanima, mjesta za šator u kampu uz selo… U mjestu sve do pred kraj sedamdesetih jedva da je bilo sezonskih radnika. Radilo se onoliko i onako koliko su to mogli domaći. Zašto je i kako zimmer-frei turizam mogao tako funkcionirati? Najprije zato što je to bio ljetni posao, a svi mještani su se preko zime bavili nečim drugim. I što je veoma važno: imali su neke ideale, bili su kršćani čak i ako u Boga više nisu vjerovali, bili su domoljubi, premda je njihovo domoljublje bilo hrvatsko koliko i jugoslavensko.

Ovog nam se ljeta čini da je koncept hrvatskog turizma sudnjega dana na svom vrhuncu, i da sljedeće godine više nitko tko ima pameti i tko se imalo odgovorno ponaša prema svom novcu, neće doći u Hrvatsku na more. Doista, zašto bi itko išao na daleko najskuplju europsku destinaciju, na kojoj se skupo plaća sve što se dodirne ili pogleda, i gdje čovjek, pobuni li se, može dobiti batine? Miljenko Jergović za svoj blog.

13.08. (19:00)

Iako je davno svanula nova ZORa, i dalje je sve crno

Vlada je najavila borbu protiv rada na crno, a onda vlastiti zakon koči u praksi

Zakon je propisao da ministar rada u roku od šest mjeseci od njegova stupanja na snagu treba donijeti pravilnik prema kojem bi se objavljivale crne i bijele liste poslodavaca, ali ministar Marin Piletić taj podzakonski akt još uvijek nije donio. A dok nema pravilnika, na stranicama Ministarstva rada nije moguće objaviti popis poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat zatekao neprijavljene radnike. Praksa nakon stupanja Zakona na snagu pokazuje kako Ministarstvo rada vjerojatno ne bi ispoštovalo niti svoj planirani duži rok za donošenje pravilnika kojim bi dodatno objasnili uvjeti javne objave liste poslodavaca koji radnike zapošljavaju na crno. Iako je riječ o nelojalnoj konkurenciji svim poslodavcima koji poštuju zakone, objava prekršitelja i njihov ostanak na listi u periodu od šest godina, bolna je točka zbog koje se puna primjena zakona za sada ignorira. Faktograf

13.08. (18:00)

Profit ispred ekologije

Srbija ima dovoljno litija za pokrivanje 9 desetina potrebe za njim u cijeloj Europi, Njemačka ima više, ali se tamo ta ruda ne vadi

Prema planovima tvrtke Rio Tinto, srbijanske vlade i Europske komisije, dolina Jadra u zapadnoj Srbiji ugostila bi najveći rudnik litija u Europi. Taj bi rudnik mogao osigurati čak devet desetina trenutnih potreba Europe za litijem. Jedini značajni europski proizvođač te sirovine važne za baterije i električne automobile je trenutno Portugal, a globalno je vodeća Australija. U eksploataciju se ne bi išlo još četiri godine. Procjena je da bi se tu moglo godišnje proizvoditi oko 58 tisuća tona litijeva karbonata, što je ekvivalent oko 11 tisuća tona čistog litija. Iako uvjeravaju da nema opasnosti za zdravlje, Rio Tinto, britansko-australska kompanija, se suočavala s optužbama za korupciju, degradaciju okoliša i kršenje ljudskih prava na svojim lokacijama iskopavanja. Srbija ima rezerve litija od oko 1,2 milijuna tona,  a Portugal 270 tisuća. Njemačka ima duplo više od Srbije, ali se tamo ta ruda ne vadi. Forbes

13.08. (17:00)

Brze i kratke

  • Pješčane muhe navodno izgrizle turiste iz Slovenije na Murteru, testirat će ih na lišmaniozu. Radi se o muhama koje žive u pijesku, mogu gristi i piti krv, a također mogu prenositi i ozbiljne bolesti. Iako ne uzrokuju epidemije, mogu predstavljati problem za lokalne zdravstvene sustave (tportal)
  • Donald Trump i Elon Musk razgovarali su na platformi X više od dva sata. Njih dvojica su se zbližili nakon atentata na Trumpa, ali to nije uvijek bilo tako (DW)
  • Japan se priprema za potres stoljeća, Posebno povjerenstvo upozorilo je da bi sljedeći tjedan mogao pogoditi još jedan “veliki potres” – prvi put u svojoj povijesti to je tijelo izdalo ovakvu vrstu upozorenja za cijelu zemlju. Brzi vlakovi su usporili, uzrokujući kašnjenja, a premijer zemlje je otkazao prekomorska putovanja, piše CNN. Zalihe se gomilaju (N1)
  • Unatoč sankcijama u Rusiji završile milijarde dolara i eura (Lider)
  • Krenulo glasanje na dva foto natječaja: regularnom i anonimnom (Forum)
13.08. (16:00)

A možda su neki samo razmaženi

Postoje dva glavna razloga zašto nismo sretni na poslu – realno loši uvjeti i naša očekivanja

Možda radimo posao koji ne volimo za neadekvatnu plaću, imamo lošeg šefa koji nas ne cijeni dovoljno, pod velikim smo stresom, pati nam slobodno vrijeme, potencijalno i zdravlje, u burnoutu smo. Ili nam je pak dosadno jer nemamo smislene i izazovne ciljeve. Međutim, drugi razlog su naša očekivanja. Sve više smo nesretni na poslu i zato što slutimo da bismo i mogli i trebali biti – sretniji. I tada nastaje “meta-patnja”: nesretni smo jer smo nesretni, odnosno – jer nismo onoliko sretni koliko mislimo da možemo i trebamo biti. Iako još uvijek mnogi ljudi trpe nezadovoljstvo na poslu, raste broj onih koji ne prihvaćaju da tako treba biti i spremni su tražiti nešto bolje za sebe, pa makar to značilo česte promjene poslova. Medijan zadržavanja radnika na poslu je u prosjeku 4 godina, a što su ljudi mlađi, to je vrijeme provedeno na jednom radnom mjestu kraće. Netokracija

13.08. (15:00)

Malo manje ljepša iz zraka

Plaža Zlatni rat izgubila svoj prepoznatljivi ‘špic’, promjena klime mogući uzrok

Kako piše Jutarnji list, rt više nema svoj prepoznatljiviji šljunčani špic, već se tijekom zime pretvorio u svojevrsnu “čizmu”, dok se dio žala sa zapadne strane preselio se na istočnu prema mjestu Bol. Promjene na Zlatnom ratu događaju se već neko vrijeme, što bi mogla biti posljedica promjene klime, a ne nekog značajnijeg ljudskog faktora koji bi utjecao na izgled rta. Uz promjenu vjetrova, na oblik plaže utjecala i gradnja kuća, ali i ostale infrastrukture pa je tako spriječena tiha erozija sedimenta s Vidove gore do Zlatnog rata, koja ga je prvotno i formirala. Green

13.08. (14:00)

Dokle ćeš više tresti ovaj napaćeni narod?

Mobiteli mogu detektirati potrese prije nego se dogode. Evo kako uključiti tu opciju

Iza svega stoji Google koji je surađivao s USGS-om i akademicima na brojnim sveučilištima u Kaliforniji na razvoju sustava ranog upozorenja, koji upozorava korisnike nekoliko sekundi prije nego što se potres počne osjećati na zemljinoj površini. Vremenski, upozorenje koje bi pristiglo ljudima na mobilne uređaje pruža prostor od svega nekoliko sekundi za reakciju, ali nekoliko sekundi itekako može biti dovoljno da se sklonite, primjerice ispod stola. Razvijena je aplikacija MyShake koja onda šalje upozorenja. No, pouzdanost kod predviđanja potresa je i dalje klimava. tportal… seizmolog Tomislav Fiket tvrdi kako je ovaj današnji potres kod Križevaca bio slabiji, ali to ne znači da neće doći jači. Nacional

13.08. (13:00)

Za drugarstvo

Novi model stanovanja u Križevcima pokazat će je li to put prema jeftinijim životnim troškovima

Bude li sve teklo po planovima, u Križevcima će za dvije i pol godine na prostoru sadašnje vojarne biti nova stambena zgrada s 36 stanova za otprilike stotinu stanara. Model stambenog zadrugarstva, koji razvijene zemlje Europe njeguju već desetljećima, a neke poput Njemačke, Austrije i Švicarske čak i stotinu godina, sada se pojavljuje i kod nas. Jedinica lokalne samouprave pod povoljnim uvjetima ustupit će stambenoj zadruzi zemljište na korištenje na rok od 50 do zakonski maksimalnih stotinu godina. Najam stanova u takvim zgradama ne bi smio biti veći od 30 posto primanja člana strambene zadruge, a barem je 20 posto povoljniji od tržišnih uvjeta. Zadruga je ovdje pravna osoba čiji članovi uplaćuju određenu cijenu za najam i sve troškove. Ističe se kako to nisu socijalni stanovi, a budući stanari morali bi biti sposobni plaćati najam, koji bi, kad se sve supa zbroji i oduzme, trebao biti manji nego u pitanju vlasništva stana, odnosno postojećih modela stanovanja – podstanarstva ili otplaćivanja kredita za novi stan. N1

13.08. (12:00)

A tko ti je ovo radio?

U Britaniji s poticajima izolirali kuće sprej pjenom, sad imaju problem s popravcima i nekretninama koje ne mogu ni prodati

Vlada je odd 2022. poticala vlasnike kuća na ugradnju izolacije sprej poliuretanskom pjenom kroz niz subvencija i poreznih olakšica. Kao dio kampanje za povećanje energetske učinkovitosti domaćinstava, ova metoda je predstavljena kao idealno rješenje za smanjenje gubitaka topline i snižavanje računa za grijanje. Stručnjaci upozoravaju da pjenasta izolacija može uzrokovati ozbiljne probleme s kondenzacijom, što može dovesti do propadanja drvenih greda krova, posebno ako se pjena nanosi izravno na krovne pločice ili neodgovarajuće podloge. Istraživanje koje je proveo britanski Zavod za zdravlje i sigurnost pokazalo je da bi čak 25 posto drvenih greda moglo propasti unutar pet godina ako pjena nije pravilno instalirana. Rizik je osobito izražen u hladnijim krajevima, gdje je veća vjerojatnost nakupljanja vlage. Guardian

13.08. (11:00)

Brze i kratke

  • Potres jačine 4,0 pogodio sjever Hrvatske, podrhtavanje se osjetilo u cijeloj regiji (Index), epicentar kod Križevaca
  • Musk intervjuirao Trumpa: “Vladimir Putin, Xi Jinping i Kim Jong Un su vrh” (N1), USA Today: Ovo nije bio intervju stoljeća, ovo je bila čista katastrofa (Index)
  • Konstrukcijska obnova zagrebačkog Umjetničkog paviljona u završnoj fazi (HRT)
  • Poskupljuje benzin za 1 cent, dizel bez promjene (Index)
  • Na Marsu otkrivena tekuća voda (Index), iako postoji zamrznuta voda na polovima Marsa i dokazi pare u atmosferi, ovo je prvi put da je tekuća voda pronađena na planetu, vjerojatno je ima i zamrznute duboko u kori, što nije dobra vijest (tportal)
  • Navijači Hajduka vrijeđaju Ivana Perišića nakon sukoba s Gattusom, navodno želi otići, a ima klauzulu po kojoj može obaviti transfer u drugi klub za 200 tisuća eura (tportal), novi bi klub trebao naći bez problema, mogao bi se naći na radaru klubova poput bivših belgijskih (tportal)
13.08. (10:00)

Rijeke kojima struji novac

Primjer gradnje male hidroelektrane kod vrela Une podsjetio je na širi politički kontekst planske komercijalne zloupotrebe vodnoenergetskog potencijala

Iako se često promoviraju kao ekološki prihvatljiv izvor energije, osobito na našem području koje ima tradiciju proizvodnje električne energije iz vode, znanstvena istraživanja nedvojbeno dokazuju devastirajući utjecaj malih hidroelektrana na okoliš – kaže za DW Dunja Mazzocco Drvar, . Takva izgradnja, pojasnila je ona, fragmentira staništa riječnih ekosustava, što negativno utječe na migracijske puteve riba i druge vodene organizme. Daljnja posljedica su promjene u hidrologiji rijeka, smanjenje protoka vode i promjene temperature, koje smanjuju biološku raznolikost i ugrožavaju endemske vrste. Hidroelektrane uzrokuju i taloženje sedimenata koje može degradirati kvalitetu vode i uništiti nizvodna staništa.

13.08. (09:00)

Bez forsiranja

Što se događa s organizmom ako trenirate na visokim temperaturama?

Tada se može dogoditi “odstupanje otkucaja srca”. U hladnijim uvjetima, vaš će broj otkucaja srca ostati stabilan uz održavanje istog napora tijekom vježbanja. Na vrućini, primjerice, unatoč trčanju istom brzinom, otkucaji srca počinju rasti, piše klix.ba. S pravilnim ritmom i progresivnim treningom, naša tijela ne samo da se mogu prilagoditi vrućini, već ćemo moći i jače trenirati na višim temperaturama. Prilagodba na toplinu dovodi do niže tjelesne temperature u mirovanju kako bi se poboljšala naša sposobnost da tako brzo gubimo toplinu. No, postoji opasnost od toplinskih bolesti. Savjetuje se da vježbate samo onoliko koliko možete podnijeti – ako osjetite da se pregrijavate, usporite ili odmah prestanite i ohladite se. Važno je obratiti pozornost na vlažnost, jer se kod vlage teže znoji. N1